1.

Konkurencija je tržišna utakmica koja se vodi na:

-dva područja

2. Proizvođači metalnih I plastičnih proizvoda su:

-posredna konkurencija

3. Načelo “Laissez-faire” izvorno je:

-fiziokratsko načelo

4. Suvremeni tehnološki napredak povećava udio aukcijskih tržišta na kojima se:

-cijena određuje javnim nadmetanjem

5. Mjerilo konkurentnosti prodavatelja je:

-stopa tržišnog udjela

6. Uvođenjem nove linije proizvoda, poduzeća u grani monopolističke konkurencije mogu ostvatiti
-kratkoročni dobitak

7. Poduzeća u savršenoj konkurenciji imaju:

-istovjetne proizvode

8. Poduzeća koja imaju diferencirane proizvode I razmjerno elastičnu potražnju pripadaju tržišnoj
strukturi:
-monopolističke konkurencije

9. Kada je Lorenzova krivulja blizu pravca od 45 stupnjeva, grana pripada

-tržištu jake konkurencije

10. Raspodjela resursa je učinkovita kada je:

-zbroj veličina potrošačkog I proizvođačkog probitka maksimaliziran

11. Prirodni monopol nastaje na temelju korištenja:

-ekonomije razmjera

12. Prijelaz iz monopola u konkurenciju stvara neto probitak za:

-društvo u cjelini

13. Međusobna ovisnost djelovanja svakog poduzeća bitno je obilježje:

-oligopola

14. Oligopolska grana može imati dva oblika:

- čisti I diferencirani oligopol

15. Predatorne cijene su:

-umjetna zapreka ulaska novih poduzeća u granu

16. Povećanje potražnje I smanjenje elastičnosti potražnje, postižu se:

-prodajnim naporima ponuđača

17. Razlika između eksplicitnih I implicitnih troškova je u tome što su:

-eksplicitni troškovi su novčani izdaci, a implicitni nenovčani oportunitetni troškovi
18. Krojač s plaćom 90 000 godišnje, napušta tvornicu odjeće, otvara svoj obrt I ostvaruje prihod od 160
000 kn godišnje, troškove 80 000kn godišnje I ekonomsku dobit:
- -10 000 (minus deset tisuća)

19. Programirani stalni troškovi su:

-dragovoljni troškovi

20. Pri povećanju opsega proizvodnje za 10kg ukupni troškovi su porasli sa 100 na 140, te granični trošak
iznosi:
- 4 000kn ?
formula: MC= delta dodtni trošak / delta dodatni proizvod

21. Druga prijelomna tročka je :

-granica dobitka

22. Dugoročne krivulje prosječnih troškova u nekonkurentskim granama imaju oblik

-slova L mislim da je U

23. Prva prijelomna točka:

- prag ekonomičnosti (dobiti)

24. Najpovoljniji ukupni poslovni rezultat poduzeće ostvaruje na razini opsega proizvodnje pri kojem je
granični prihod jednak graničnom trošku, to jest kada je:
-najveća razlika između prodajne cijene I prosječnog troška

25. Stanje dugoročne ravnoteže u uvjetima savršene konkurencije postiže se u točki:

-minimalnih ukupnih troškova

26. Dobit u kratkom roku, koja postaje stvarni trošak u dugom roku jeste:
-kvazi renta

27. Razlika između ukupne vrijednosti za potrošače od potrošnje određenog dobra I ukupnih troškova
njegove proizvodnje jeste:
-računovodstveni dobitak

28. Poduzeća u monopolističkoj konkurenciji u odnosu na monopol imaju:

manju dobit, neograničen opseg proizvodnje, niže cijene?

29. Višak kapaciteta I raznovrsnost proizvoda glavna su obilježja

monopolističke konkurencije

30. Ukupni društveni trošak monopolističke moći veći je od:

oportunitetnog troška preusmjerenih resursa

31. Poduzeće u monopolističloj konkurenciji može ostvariti dobit samo u:

kratkom roku

32. Ako je granični proizvod rada manji od prosječnog proizvoda rada, tada će povećanje količine
upotrijebljenog rada:
smanjiti prosječni proizvod rada
33. Napreda tehnologije pomiče krivulju ukupnog proizvoda prema gore I:
pomiče prema gore krivulje prosječnog I graničnog proizvoda

34. Oblik proizvodne funkcije prikazane tablicom jeste:

INPUT (X1) OUTPUT (Y1)  Y1 = 5 + 0,5X1

0 5
10 10 35. Zakon opadajućih prinosa izvorno je:
20 15 -tehnološki zakon
30 20
36. Granična stopa tehničke zamjene je negativna vrijednost:
40 25 -omjera razmjene količine dvaju resursa

37. Krivulja koja opisuje kombinacije rada I kapitala koje poduzeće mora birati kako bi minimaliziralo
troškove za svaku uzastopnu višu razinu opsega proizvodnje je:
staza rasta poduzeća

38. Izokvanta se može najbolje opisati kao:

krivulja koja pokazuje sve kombinacije promjenjivih resursa potrebnih za proizvodnju određene
količine proizvoda

39. Izotroškovni pravac se može najbolje opisati kao:

pravac koji pokazuje različite kombinacije dvaju resursa kojima su ukupni troškovi jednaki

40. Prosječni je prihod omjer:

ukupnog prihoda I ukupne količine prodanih proizvoda

41. Krivulja prosječnog prihoda u savršenoj konkurenciji jednaka je krivulji:

graničnog prihoda

42. Granični prihod monopola je manji što je

manja cjenovna elastičnost potražnje

43. Granični prihod proizvoda resursa je umnožak graničnog proizvoda i:

graničnog prihoda

44. Krivulja potražnje za resursom

konkavna je u odnosu na ishodište

45. Učinak primjene naprednije tehnologije na optimalnu količinu upotrijebljenog promjenjivog resura
istosmjeran je s učinkom
povećanja cijene proizvoda

46. Maksimalan ukupni prihiod ostvaruje se a razini opsega proizvodnje pri kojem je
granični prihod jednak nuli?

47. pri društveno optimalnoj razini proizvodnje

granični prihod jednak je graničnom trošku
48. U godini nepovoljnih vremenskih uvjeta na tržištu poljoprivrednih proizvoda
ravnotežna cijena će biti na visokoj razini, a ravnotežna količina na niskoj razini

49. Planski ekonomski sustav je:

sustav čvrste ruke

50. Kontrola plaća (određivanje maksimalne plaće) ima za posljedicu:

manjak radnika

51. Pri promjeni cijene jednog dobra pravac proračuna mijenja samo svoj nagib:
točno

52. Pri smanjenju ponude u uvjetima elastične potražnje

smanjenje ravnotežne količine je većeg intenziteta od povećanja ravnotežne cijene

53. Učinak zamjene je pokmak

krivulje ravnodušnosti

54. Kućanstvo ima porast dohotka s 2000 kn na 2500kn, a potražnja za dobrom A istovremeno raste sa
30 na 36 komada. Koliko je koeficijent dohodovane elastičnosti (u bilo kojoj točki)
0,8

55. Vlada RH želi smanjiti potražnju za benzinom za 8%. Istraživnjem je utvrđen koeficijent elastičnosti
potražnje za benzinom koji iznosi (-)0,65. Za koliko postotak vlada mora povećati cijenu benzina kkako bi
ostvarila svoj cilj?
12,3 %

56. U uvjetima linearne funkcije potražnje:

segment neelastične potražnje odgovara nižim razinama cijene I većim razinama potraživane
količine

57. Ako cijena nate poraste, kao bliske zamjene ugljena, tada
krivulja potražnje za ugljenom će se pomaknuti udesno

58. Čimbenici koji utječu na promjenu ponude dobra X

sve osim cijene dobra X

59. U uvjetima neelastične potražnje povećanje cijene će utjecati da ukupni izdatak potrošača
raste
U uvjetima elastične potražnje povećanje cijene će utjecati da ukupni izdatak potrošača
pada

60. Pomak krivulje potražnje za sirom može biti posljedica:

rasta dohotka ako je sir inferiorno dobro

61. Prema zakonu ponude:

Cijene I ponuđene količine kreću se u istom smjeru

62. U tržišnoj strukturi monopolističke konkurencije prisutan je

velik broj malih proizvođača
63. Bitno je obilježje krivulje koje čine kartu ravnodušnosti
prikazuju kombinacije dvaju dobara

64. Zajamčena cijena je minimalna (podna) cijena

točno

65. Ravnotežna količina ima uvijek istosmjerno kretanje s projenama

I ponude I potražnje
(ne ponuđene I potraživanje količine)

66. Pomoću krivulje indiferencija prikazuje se

odnos između dvaju dobara pri kojem otrošač ima jednaku korisnost

67. Potražnja za govedinom je Qd=80-4P, a ponuda Qs=80+2P. (Q je izraženo u kilogramima godišnje, a P

u kunama za kilogram. Te je učinak određivanja zajamčene cijene od 5 kn/kg:
Potraživana količina 60kg, ponuđena količina 90kg, te višak od 30kg

68. Francuski filozof Michel de Montaigne tvrdio da je da je profit

zakidanje koje treba osuditi

69. Funkcija deskriptivnih grafikona je

prikazati kretnje neke projave

70. Nagib pravca proračuna je

omjer cijene dvaju dobara

71. Ako se poveća ponuda dobara, ceteris paribus, tada će

porasti ravnotežna količina I pasti ravnotežna cijena dobra

72. Čisto društvo osoba - javno trgovačko društvo

Društvo osoba s obilježjima društva kapitala – komanditno društvo
Društvo kapitala s obilježjima društva osoba – društvo s ograničenom odgovornošću
Čisto društvo kapitala- dioničko društvo

73. U proizvodnoj funkciji odnos inputa I outputa nije:

a. fizički
b. količinksi
c. tehnički
d. matematički
e. VRIJEDNOSNI

74. Nagib izotroškovnog prvaca odeđen je

a. omjerom graničnih prooizvoda resursa
b. OMJEROM CIJENA DVAJU PROIZVODNIH RESURSA
c. umnoškom cijena dvaju proizvodnih resursa
d. umnoškom graničnih proizvoda resursa
e. razlikom graničnih proizvoda resursa

75. Funkcija troškova poduzeća je TC = 150000 + 3Q. Poduzeće svoj proizvod prodaje na tržištu po cijenu
od 10,5kn za jednu jedinicu proizvoda. Kolika je količina prodaje u prijelomnoj točki poduzeća?
 a. 50 000kom
b 10 000 kom
c. 40 000 kom
d. 30 000 kom
e. 20 000 KOM

76. Kada je granični proizvod jednak nuli

prosječni proizvod je minimlan
ukupni proizvod je jednak nuli
prosječni proizvod je maximalan
prosječni proizvod je jednak nuli
UKUPNI PROIZVOD JE MAXIMALAN

77. Kao mjerilo uspješnosti tehnička je učinkovitost:

a. izraz unosnosti uloženog kapitala
b. vrijednost procjenjenog outputa po jedninici količine jednog potrebnog resursa
c. mjerilo štedljivosti u raspodjeli resursa
d. OMJER KOLIČINE PROCIJENJENOG OUTPUTA I KOLIČINE PROCJENJENOG JEDNOG ILI VIŠE RESURSA
e. Vrijednost procjenjenog outputa po jednici vrijednosti jednog potrebnog resursa

78. U monopolističkoj konkurenciji, krivulja potražnje oko tržišne cijene je

RAZMJERNO NEELASTIČKA
savršeno neelastična
jedinično elastična
savršeno elastična
razmjerno elastična

79. Krivulja koja pokazuje SVE TEHNIČKI UČINKOVITE METODE PROIZVODNJE koje smo mogu
upotrijebiti za dobivanje određene količine proizvoda I usluga je IZOKVANTA

80. Ako je u siječnju porizvedeno 100 tona proizvoda za 60 sati rada, a u veljači 140 tona za 65 sati rada,
tada granični proizvod rada iznosi
25 tona/h
8 TONA/H
40 tona/h
20 tona/h
5 tona/h

81. Monopolist može ostvatiti kratkoročne ekonomske gubitke ako:

padne ponuda
padne potražnja
PADNE POTRAŽNJA ILI PORASTU TROŠKOVI
padnu troškovi
poraste ponuda

82. Konkurentnost prodavatelja mjerimo:

stopom profitatbilnosti
 stopom bruto dobiti
STOPOM TRŽIŠNOG UDJELA
stopom rentabilnosti
stopom neto dobiti

83. Kada zbog povećanja opsega proizvodnje dolazi do povećanja troškova po jedinici proizvoda
govorimo o:
DISEKONOMIJI RAZMJERA
ekonomiji razmjera
rastućim prinosima obujma
marginalnoj analizi
ekonomiji masovne proizvodnje

84. Obilježja savršene konkurencije

proizvodi su biliski supstituti
NOVI PROIZVOĐAČI LAKO ULAZE I IZLAZE IZ GRANE
proizvodi su slični
ponuđači imaju mali utjecaj na cijenu
NEMA GRANSKE SURADNJE
MNOGO PONUĐAČA U GRANI
potražnja je razmjerno elastična
MALI TRŽIŠNI UDIIO SVAKOG PONUĐAČA

85. Kada oligopolist koji je suočen s prelomljenom krivuljom potražnje poveća cijenu svog proizvoda
suočit će se s RAZMJERNO ELASTIČNOM krivuljom potražnje, ako ga njegovi konkurenti u tome ne
slijede.

86. U uvjetima nesavršene konkurencije pravac graničnog prihoda

je ujedno I pravac prosječnog prihoda
STRMIJI JE OD PRAVCA PROSJEČNOG PRIHIODA
ima pozitivan nagib
paralelan je s X osi
ima blaži nagib od pravca prosječnog prihoda

87. Ako je granični proizvod rada manji od prosječnog proizvoda rada tada će daljnje povećanje količine
rada sigurno
ostaviti nepromijenjen granični proizvod rada
povećati granični proizvod rada
smanjiti ukupni proizvod rada
SMANJITI PROSJEČNI PROIZVOD RADA
povećati prosječni proizvod rada

88. Monopolist u kratkom roku nastoji za svoj proizvod:

PODIĆI CIJENU SVE DOK POTRAŽNJA NE POSTANE ELASTIČNOM
odrediti cijenu pri kojem je granični proizvod izjednačen s graničnim troškom
smanjiti količinu ponude sve dok ne postigne najvišu cijenu
 podići cijenu sve dok potražnja ne postane neelastičnom
odrediti najvišu cijenu

89. U mikroekonomskoj analizi ponašanje troškova promatra se u odnosu na:

PROMJENE OPSEGA PROIZVODNJE
promjene ukupnih prihoda
promjene prosječnih prihoda
promjene ukupne dobiti
promjene prosječne dobiti

90. Kratki rok je razdoblje u kojem

JE BAREM JEDAN RESURS STALAN
svi su resursi stalni
poduzeće može mijenjati veličinu raspoloživih kapaciteta
su svi resursi promjenjivi
je barem jedan resurs promjenjiv

91. Omjer graničnih proizvoda resursa jedak je omjeru njihovih cijena

TOČNO

92. Konkurentske grane: savršena I monopolistička konkurencija

Nekonkurentske grane : oligopol I monopol

93. Tekstilna I prehrambena industrija su:

POSREDNA KONKURENCIJA

94. Vrste zapreka za ulazak u oligopolsku granu:

UMJETNE I PRIRODNE BARIJERE

95. Oblici ologipola:

ČISTI I DIFERENCIRANI OLIGOPOL

96. Predatorna cijena

UMJETNA ZAPREKA ULASKA NOVIH PODUZEĆA U GRANU

97. Gdje se javlja krivulja potražnje kada je razmjerno elastična

U NESAVRŠENOJ KONKURENCIJI JE RAZMJERNO ELASTIČNA

98. Čimbenici koji utječu na razinu konkurencije

prijetnja ulaska novih konkurenata u granu
pregovaračka moć ponuđača
pregovaračka moć kupca
prijetnja supstituta, zamjenskih proizvoda I usluga
rivalsko nadmetanje u grani između postojićih konkurenata

99. Kakvu dobit ne ostvaruju poduzeća u savršenoj konkurenciji:

RAČUNOVODSTVENU

100. U dugom roku ponuđač u savršenoj konkurenciji ostvaruje

EKONOMSKU DOBIT
101. Uvođenjem nove linije proizvoda u grani monopolističke konkurencije ostvaruje se
KRATKOROČNA DOBIT

102. Tehnike fiksiranja cijena u oligopolu

CJENOVNO PREDVOĐENJE
NEFORMALNO USKLAĐIVNANJE
TAJNI SPORAZUMI
JAVNI SPORAZUMI

103. Krivulja potražnje oligopola je

prelomljena oko tržišne razine cijene

104. Prirodni monopol se temelji na

EKONOMIJI RAZMJERA

105. Povećanje potraživanja, smanjenje elastičnosti potražnje postiže se

PRODAJNIM NAPORIMA PONUĐAČA

106. Izokvanta je:

KRIVULJA KOOJA POKAZUJE SVE KOMBINACIJE PROMJENJIVIH RESURSA POTREBNIH ZA
PROIZVODNJU ODREĐENE KOLIČINE PROIZVODA

107. Tehnička učinkovitost prikazuje se pomoću

IZOKVANTE

108. Ekonomska učinkovitost prikazuje se pomoću

IZOTROŠKOVNOG PRAVCA

109. Krivulja potražnje za resursom je kakva u odnosu na ishodište

KONKAVNA

110. Granična stopa zamjene je negativna vrijednost

NAGIBA IZOKVANTE

111. Granični prihod je omjer

PROMJENE UKUPNOPNOG PRIHODA I PROMJENE KOLIČINE

112. Cjenovna elastičnost dobra A je 3,6 , a cijena proizvoda je 66kn, tada možemo tvrditi kako granični
prihod proizvoda iznosi
66,28
formula: MR= P*(1- 1/Ec)

113. Krivulja graničnog prihoda u savršenoj konkurenciji:

JEDNAKA JE KRIVULJI PROSJEČNOG PRIHODA

114. Diferencijalni proizvod pripada kojoj grani

MONOPOLISITČKOJ KONKURENCIJI

115. Ako je Lorenzova kriuvlja 45° kojoj je grani najbliže

Savršenoj konkurenciji
116. Proizvodnja automobila pripada kojoj grani:
OLIGOPOL

117. Obilježja monopola

JEDAN PONUĐAČ, ODREĐUJE CIJENU

118. Tržišnu moć oligopolista ograničava:

KONKURENCIJA

119. Pojam nevidljive ruke (Smith)

ZNAČI DA NEMA UPLITANJA DRŽAVE

120. Monopolska konkurentnost istovjetni proizvodi

NETOČNO

121. Izotroškovni pravac je

PRAVAC KOJI POKAZUJE RAZLIČITE KOMBINACIJE DVAJU RESURSA KOJIMA SU UKUPNI TROŠKOVI
JEDNAKI

122. Staza rasta poduzeća

OPISUJE KOMBINACIJE RADA I KAPITALA KOJE PODUZEĆE MORA BIRATI KAKO BI MINIMALIZIRALO
TROŠKOVE ZA SVAKU UZASTOPNU VIŠU RAZINU OPSEGA PROIZVODNJE

123. Granični proizvod rada

DODATNA KOLIČINA PRINOSA, REZULTAT DODAVANJA 1 KOLIČINSKE JEDINICE RADA

124. Najprofitabilnija razina savšene konkurencije

UTVRĐUJE SE POMOĆU NABAVNE CIJENE TOG RESURSA I SKALE VRIJEDNOSTI GRANIČNOG
PROZVODA (VMP)

125. Manja elastičnost potražnje – manji granični prinos monopola

126. Opadajuću krivulju graničnih prinosa sustrećemo kod

NEKONKURENTSKIH GRANA (MONOPOL)

127. Cjenovna elastičnost iznosi 0,89 , a cijena 0,59. Izračunaj granični prihod
MR = P*(1-1/Ec)  -0,07

128. Kada su nagib izokvante I izotroškovnog pravca jednaki, tada pri zadanoj razini ulaganja dva
primjenjiva resursa vrijedi
NAJBOLJA (OPTIMALNA) KOMBINACIJA RESURSA, TJ. STVARANJE ODREĐENOG OPSEGA
PROIZVODNJE UZ NANJIŽE MOGUĆE TROŠKOVE

129. Na tržištu savršene konkurencije najprofitabilnija razina ulaganja dostiže se pri razini ulaganja
promjenjivog resursa gdje je
VRIJEDNOST GRANIČNOG PROIZVODA = CIJENI PROIZVODA

130. Maksimalni ukupni prihod ostvaruje se na razini opsega proizvodnje pri kojem je:
GRANIČNI TROŠAK = GRANIČNI PRIHOD
131. Ako je granični proizvod rada manji od prosječnog proizvoda rada, tada će povećana količina
upotreblenog rada
SMANJITIT PROSJEČNI PROIZVOD RADA, SMANJITI UKUPNI PROIZVOD RADA

132. Granični prihod je omjer

UKUPNOG PRIHODA I KOLIČINE

133. Makismalni ukupni prihod ostvaruje se na razini opsega proizvodnje pri kojem je
GP = 0 I PRODAJNA CIJENA = AC

134. Cjenovna elastičnost dobra A je 2,1 , a cijena roizvoda je 42kn. Tada možemo tvrditi kako je granični
prihod roizvoda
22 KN

135. Kada su nagib izokvante I izotroškovnog pravca jednaki, tada pri zadanoj razini ulaganja 2
promjenjiva resursa vrijedi
NAČELO NAJNIŽIH TROŠKOVA

136. NAČELO NAJNIŽIH TROŠKOVA:

NAGIB IZOTROŠKOVNOG PRAVCA = NAGIB IZOKVANTE

137. Krivulja koja opisuje kombinaciju rada I kapitala koje poduzeće mora birati kako bi minimaliziralo
troškove za svaku uzastopnu višu razinu opsega proizvodnje:
STAZA RASTA PODUZEĆA

138. Napredak tehnologije pomiče krivulju graničnog I prosječnog troška prema

DOLJE DESNO

139. Nelinearna funkcija je u početku DEGRESIVNA, a kasnije PROGRESIVNA

140. Kada poduzeće treba prestatir aditi:

ODNOS TROŠKOVA ( KADA SU PROMJENJIVI TROŠKOVI VEĆI OD UKUPNIH PRIHODA)

141. Funkcija ukupnih troškova poduzeča je TC = 550 + 6Q. Prodajna cijena je 10kn/kom. Količina u
prijelomnoj točki je
550 / (10-6) = 137,5

142. Potrošački probitak, gdje se nalazi u odnosu na potražnju I pravac cijene

ISPOD KRIVULJE POTRAŽNJE I IZNAD PRAVCA CIJENE

143. Proizvođački probitak, gdje se nalazi u odnosu na pravac cijene I ponude

IZNAD KRIVULJE PONUDE I ISPOD PRAVCA CIJENE

144. Monopolistička konkurencija u odnosu na monopol ima

NIŽU DOBIT, NEOGRANIČENU PROIZVODNJU

145. Kada je ganični trošak jednak prosječnom

ONDA JE PROSJEČNI TROŠAK MININMALAN

146. Višak kapitala I diferencirani proizvodi su

MONOPOLISTIČKA KONKURENCIJA
147. Ekonomski trošak je
ZBORJ EKSPLICITNIH I IMPLICITNIH TROŠKOVA

148. U prijelomnoj tročki poduzeće

IMA IZJEDNAČENE UKUPNE PRIHODE I UKUPNE TROŠKOVE
ILI PROSJEČNE PRIHODE I PROSJEČNI TROŠAK

149. Točka zatvaranja poduzeća je ona količina oroizvodnje u kojoj poduzeće

OSTVARUJE GUBITAK
TJ PROMJENJIVI TROŠKOVI > UKUPNIH PRIHODA

150. Funkcija ukupnih toškova TV = 360 + 6Q, a prodajna cijena je 9kn. Prihod poduzeća u prijelomnoj
točki je :
1080

151. Pojednostavljenje slike gospodarske aktivnosti, obično matematički prikazi su

MODELI

152. Kod kućanstva tržište resursa stvara PONUDU, a na slobodnom tržištu POTRAŽNJU

153. Krivulja proizvodnih mogućnosti, točka F

u knjizi stranica 17, tamo je označeno sa N

OZNAČAVA NEOGUĆU PROIZVODNJU

154. Pojava nezasluženih gubitaka potiče napuštanje djelatnosti sve dok

ONI KOJI SU OSTALI U GRANI SAMI NE PRESTANU TRPJETI GUBITKE

155. Izračun oportunitetnih troškova

kao u knjizi na str 20 samo drugačiji brojevi

156. Izračun računovodstvene dobiti, ekonomske dobiti I stopu dobiti I prinos na ulaganje
u takvim zadacima je kamata od 5% predstavlja implicitni trošak
157. Država koja određuje šro proizvoditi, kako prizvoditi I kako raspodijeliti
PLANSKI SUSTAV

158. Grana je širi pojam od tržišta

NETOČNO

159. Tkoi ima negativan stav prema profitu

KARL MARX
MICHEL DO MONTAIGNE

160. Što se događa kada krivulja D1 prelazi u krivulju D2

POVEĆANJE POTRAŽNJE
DINAMIČKI POGLED

kolebanje potražnje – zbog djelovanja necjenovnih čimbenika potražnje

161. Što se događa kada točka B prelazi u točku A

SMANJUJE SE POTRAŽIVANA KOLIČINA

SMANJUJE SE CIJENA TE POTRAŽIVANE KOLIČINE
STATIČKI POGLED
fluktuiranje cijene – mijenja se smao potraživana količina zbog promjena cijena

162. Što je tržište uže definirano potražnja će obično biti

ELASTIČNIJA

163. Veblenov efekt javlja se kod:

LUKSUZNIH DOBARA

164. Stanje zaliha može poticati

PONUDU
165.
a. Ec=0
b. Ec= beskonačno
c. Ec < 1
d. Ec > 1

166. Ako poduzeća vode brigu o reklamacijam drugih poduzeća, njihovo je odlučivanje
STRATEŠKO

167. U nekonkurentskim granama prevladava stanje gospodarstva koje je

KONCENTRIRANO

168. str 72, 5.5 graf

169. Cijena dobara se povećala s 260 na 320, a količina x s 2000 na 2850 komada. Koeficijent elastičnosti
ponude u središnjoj točki x je?
Ep = 1,69 , razmjerno elastična

170. Ekonomika je opća ekonomska znanost koja

NASTOJI ODGOVORITI NA PITANJE KOLIKO DOBRO GOSPODARSKI SUSTAV DRUŠTVA
ZADOVOLJAVA EKONOMSKE POTREBE I ŽELJE LJUDI

171. Što se povećava kada rastu cijene dobara koje se prodaju na tržištu
PONUĐENA KOLIČINA

172. Djelotovornost poslovanja omogućuje

PROIZVODNJU UČINAKA KOJI IMAJU VRIJEDNOST, TJ KOJI SU TRAŽENI NA TRŽIŠTU

173. Koji filozof ima pozitivan stav prema profitu

DAVID RICARDO

174. Komplementari koako odgovoraju na obveze društva

NEOGRANIČENO

175. Problem pricipala I agenta – str 59. Pročitati

Principal (vlasnik, dioničar) ima problem kako osigurati da njegov agern (upravitelj, ravnatelj,
manager) u poduzeću radi u skladu s njegovim interesom. Sve dok poduzeće razmjerno dobro posluje,
ravnatelji imaju veliku slobodu u vođenju poduzeća te ga mogu voditi tako da ostvare svoje vlastite
interese. Ravnatelji su više motivirani podizati svoj ugled, a manje bogatstvo vlasnika poduzeća. Takav
problem se javlja u svim velikim organizacijama, pa čak i u najvišoj državnoj upravi. Umjesto rada za one
koji su ih izabrali i u općem interesu, pojedini dužnosnici ostvaruju svoje vlastite ciljeve.
Zbog toga, u demokratskim društvima postoji podjela vlasti i poštivanje neovisnosti zakonodavne,
izvršne i sudske vlasti. Problem odnosa vlasnika i upravitelja, koji bi trebao biti zaštitnik njegovih
interesa, riješen je u malim poduzećima u kojima vlasnik sam vodi poslovanje.

176. Potrošački izdarak ponuđača

DOBIT

177. Komplementarna dobra

DOBRA KOJA SE NADOPUNJUJU U POTROŠNJI

178. Koji je ključni čimbenik kod elastičnosti ponude

VRIJEME

179. Ako roba A ima blisku zamjenu njena ponuda ima KRIŽNU elastičnost

180. Kada je krivulja ponude razmjenro neelastična:

AKO CIJENE NE PROUZROČE ZANČAJNIJE PROMJENE KOLIČINE Ep<1

181. Koef. Križne elastičnosti kod neovisnih dobara

Ek = 0

182. Komplementarna dobra

Ek<0

183. Ako roba A ima zamjenu ima VISOKU cjenovnu elastičnost

184. Koja pojava se događa kada se krivulja proizvodih mogućnosti pomjera u desno
NEKI EKONOMSKI NAPREDAK U UKUPNOJ PROIZVODNJI

185. Kada firma pri osnivanju ponudi svoje dionice javno kakvo je to osnivanje
SUKCESIVNO

186. U kojem obliku poduzetnik dobiva svoj dohodak

DOBIT

187. Ako se točka nalazi na krivulji proizvodnih mogućnosti tada su resursi potpuno I učinkovito
iskorišteni
TOČNO

188. Što utječe na pomjeranje krivulje ponude ulijevo ili udesno

PROMJENA PONUDE

189. Empirijska ekonomika

UTVRĐIVANJE I PRIKUPLJANJE ČINJENICA BITNIH ZA RJEČAVANJE ODREĐENOG EKONOMSKOG
PROBLEMA

190. Računovodstvena dobit

UKUPNA DOBIT – RAČUNOVNODSTVENI (EKSPLICITNI TROŠAK)

191. Solow
RAZVIO TEORIJU EKONOMSKOG RASTA
192. Kapitalna oprema prema pokretljivosti
SPECIJALNA (NEPOKRETNA) I UNIVERZALNA (POKRETNA)

193. DVOSTRANI MONOPOL 1 ponuđač I 1 kupac

OLIGOPOL malo ponuđača
DUOPOL 2 ponuđača
OLIGOPSON malo kupaca
DUOPSON 2 kupca
DVOSTRANA SAVRŠENA KONKURENCIJA veliki broj ponuđača I veliki broj kupaca

194. Nedostaci tržišnog sustava

JAVLJAJU SE NESTAŠICE I VIŠKOVI

195. Ako krivulja ide prema dolje, blago je nakošena, onda je to

KRIVULJA POTRAŽNJE

196. Cjena kao mjerilo kvalitete

Na porast cijene kupac može odgovoriti povećanjem kupnje, ako je riječ o proizvodu (na primjer,
vinu) kod kojeg se cijena uzima kao pokazatelj njegove kvalitete. Kupac se drži izreke: «ako ne znate što
je dobro, znate što je skupo».

197. Promjena cijena uvjetuju promjenu

POTRAŽIVANE I PONUĐENE KOLIČINE

198. Kada je cjenovna elastičnost razmjenro elastična

Ec>1

199. Potrebe za likvidnim dobrima

KOJE U ODREĐENOM TRENUTKU IMA PONUĐAČ, UTJEČU NA NJEGOVU SPRENOST ZA PRODAJU
TOG DOBRA PO ODREĐENOJ CIJENI
AKO IMA VELIKU POTREBU ZA LIKVIDNIM SREDSTVIIMA BIT ĆE SPREMNIJI PRODATI VEĆE KOLIČINE TOG
DOBRA I OBRNUTO

200. Mikroekonomika je dio ekonomike koji proucava

POJEDINAČNA TRŽIŠTA I SUBJEKTE

201. RAstuća krviulja pokazuje

PONUDU

202. Prodavatelji sele resurse u drugu djelatnost ako

SE OVA POKAŽE NEUČINKOVITOM

203. Rast cijene dobara na tržištu utječe na

MANJE POTRAŽIVANE KOLIČINE I SMANJENU PONUĐENU KOLIČINU

204. Sredstva kretanja ukusa javnosti su

PSIHOLOŠKO I EKONOMSKIM PROPAGANDAMA

205. U komanditnom durštvu komanditori su

TAJNI ORATCI
206. U kojim tržišnim strukturama je jednostavan ulazak u granu
SAVRŠENA I MONOPOLISTIČKA KONKURENCIJA

207. Suprotno ponašanje kupaca u odnosu na povećanje potražnje

CIJENA KAO MJERILO KVALITETE

208. Dugi rok na promjenu ponude utječe kako

POSTAJE ELASTIČNIJA

209. Slika prikazuje krivulju proizvodnih mogućnosti

Kombinacija G (točka se nalazi ispod krivulje) prikazuje kakvu proizvodnju
NEEFIKASNU

210. Izračunaj koeficijent cjenovne elastičnosti ako se količina dobra X smanjila s 200 na 180 komada, a
cijena povećala sa 110 na 120
Lučna 1,1
Središnja : 1,2

211. Kada se proizvod X traži odmah na tržištu, njegova cjenovna elastičnost je

NISKA

212. U nekonkurentskim granama prevladava kakvo stanje gospodarstva

KONCENTRIRANO

213. NA slici su prikazane tri krivulje potražnje, pitanje je:

krivulja D3(koja se pomakla ulijevo od originalne krivulje) prikazuje
SMANJENJE POTRAŽNJE

214. Što daje odgovor na paradoks vrijednosti

TEORIJA TRŽIŠTA

215. Koja dva uvjeta određuju proizvodne mogućnosti

- ULAGANJE NA PROPAGANDNE KAMPANJE
- UVOĐENJE NOVIH PROIZVODA

216. Kako se zove razlika imeđu troškova dvaju proizvođača

KOMAPRATIVNA PREDNOST

217. Koji je dobitak uvijek manji

EKONOMSKI

218. Koliko zaposlenika imaju mikro poduzeća u RH

0-9

219. Cijena dobra je 30kn, količina 5000 kom. Implicitni toršak 150.000, a ekslplicitni trošak 110.000
Izračunaj ekonomsku I računovnosdstvenu dobit
EKONOMSKA -110 000
RAČUNOVNODSTVENA 40 000

220. Giffenov paradoks se javlja kod

INFERIORNIH DOBARA
221. Potrebe za likvidnim sredstvima mogu poticati
PONUDU

222. U nekonkurentskim granama stanje gospodarstva je

ATOMIZIRANO (USITNJENO)

223. Sa stajačišta ponuđača ukupni prinos je

PRIHOD

224. Ako se roba može uskladištiti, ponuda ima VELIKU cjenovnu elastičnost

225. Kada je krivulja ponude razmjenro neelastična

VRLO KRATAK ROK

226. Čvrsti dokazi između uzroka I posljedica

ZAKONI (EKONOMSKI)

227. Slabe strane tržišnog sustava

RECESIJA, MONOPOLIZIRANJE, MOĆ SINDIKATA I NEJEDNAKOST U RASPODJELI

228. Javni poziv kod dioničkog društva:

SUKCESIVNO (POSTUPNO) OSIGURAVANJE

229. Ekonomija je
MEHANIZAM KOJIM SE ORGANIZIRA RASPODJELA

230. Teorija tržišta se sastoji

TEORIJE PONAŠANJA POTROŠAČA, PRIDAVATELJA I TRŽIŠTA

231. Učinkovitost je
OBLIK USPJEŠNOSTI POSLOVAJNA, MAKSIMALIZIRA PROIZVODNJI ILI MINIMALIZIRA TROŠKOVE
OSKUDNIH RESURSA

232. Komplementari su
JAVNI ORTACI, NEOGRANIČENO ODGOVARAJU

233. Ako roba A ima zamjenu, onda ima VISOKU/NISKU cjenovnu elastičnost

234. Za koje tržišne strukture je karakteristična velik broj prodavatelja

SAVRŠENA I MONOPOLISTIČKA KONKURENCIJA

235. U nekonkurentskim granama, odlučivanje je

-

236. Uloga komanditora u društvu

-

237. Istovjetni proizvodi su u kojoj tržišnoj strukturi

SAVRŠENA KONKURENCIJA

238. Negativan nagib ima krivulja RAVNODUŠNOSTI.

239. 6000kg, 20kn/kg, eksplicitni tropkovi 110.000, vlasnički kapital poduzetnika 10000 , kamatna stopa
5%
Ekonomska dobit 5 000
Računovnodstvena 10 000

240. Podjela pokazatelja rada na:

-PROSTORNA I PROFESIONALNA

241. Krivulja ponude dobara uz nepromijenjene uvjete

-

242. Pokretiljiva promena resursa u smještaju MALA, I prema upotrebi VELIKA

244. Bitna obilježja managera

-

250. U kojoj teoriji se nalazi “paradoks vrijednosti”

TEORIJA TRŽIŠTA

251. Ekonomski sustav kojm pripada RH

MJEŠOVITI

252. Računovnodstvena dobit je u pravilu

VEĆA OD EKONOMSKE

253. Što još predstavlja krivulja proizvodnih mogućnosti

KRIVULJU RASTUĆIH OPORTUNITETNIH TROŠKOVA

254. Kako se još naziva krivulja proizvodnih mogućnosti

KRVIULJA TRANSFORMACIJE PROIZVODA

255. Što omogućuje djelotvornost

PROIZVODNJU UČINAKA KOJI IMAJU VRIJEDNOST, TRAŽENI SU NA TRŽIŠTU

256. Što pripada nesavršenoj konkurenciji

MONOPOL I OLIGOPOL

257. Kakav nagib ima obrnuta ovisnost

NEGATIVAN

258. Kakvo je sukcesivno osnivanje

POSTUPNO SE VRŠI OTKUP DIONICA

259. Tko u tržišnoj strukturi sadrži proizvode koji nemaju blisku zamjenu
savšena konkurencija?

260. Učinak na ponašanje prodavatelja kada poveća ulaganje u resurse u proizvodnju tih dobara
RAST CIJENA DOBARA, RAST DOBITKA

261. UPRAVNA OVISNOST je kod ponude, a OBRNUTA OVISNOST kod potražnje

262. Ako država propiše cijenu P, kao ptop je na slici, tada je veličina žutog trokuta jednaka:

a. vrijednost prihoda ponuđača koji dobra I usluge prodaje na crnom tržištu

b. VRIJDNOST VIŠKA KOJI SE JAVLJA NA TRŽIŠTU
c- vrijednost manjka koji se javlja na tržištu
d. vrijednost prihoda proizvođača
e. vrijednost crnog tržišta koji se javlja na tržištu

263. Kontrola plaća (određivanje makismalne plaće) ima za posljedicu

a. smanjivanje nezaposlenosti
b. manjak radnih mjesta
c. višak radnika
d. rad na crno uz niže plaće
e. MANJAK RADNIKA

264. Dohodak vlasnika kapitala je

RENTA

265. Nedostavi planskog sustava su

NEMOTIVIRANOST
POGREŠKE I NERACIONALNOST

266. Ako želimo smanjiti potrošnju nekog dobra X za 20% a znammo da je koeficijent cjenovne potražnje
0,4, onda cijenu dobra x moramo
POVEĆATI ZA 50% 20/0,4

267. Iznimke djelovanja zakona potražnjje su

GIFFENOV PARADOKS
NEELASTIČNA POTRAŽNJA
ŠPEKULACIJA
CIJENA KAO MJERILO KVALITETE

268. Na pravu linearne funkcije potražnje segment elastične potražnje rezultirat će

VIŠIM RAZINAMA CIJENA I MANJIM POTRAĆIVANIM KOLIČINAMA

267. U uvjetima razmjerno neelastične ponude, smanjenje potražnje rezultirat će

SMANJENJE RAVNOTEŽNE KOLIČINE JE MANJEG INTENZITETA OD POVEĆANJA RAVNOTEŽNE
CIJENE
268. Ako potrošač ima dohodak od 6500kn koji koristi za kupnju dobra A čija je cijena 125kn/kom I dobra
B čija je cijena 250 kn/kom. Ako ce cijena dobra B povećala za 30% krajnje točke pravca proračuna su:
250*0,3  325 ; 6500/125 = 52 65000/325=20
52 KOMADA DOBRA A I 20 KOMADA DOBRA B

269. Nositelji kontrolu u dioničkom društvu su

DIONIČARI
NADZORNI ODBOR
TEHNOSTRUKTURA
UPRAVA

270. Ako poraste cijena nafte, kao bliske zamjene ugljena, tada će:
KRIVULJA POTRAŽNJE ZA UGLJENOM SE POMAKNUTI UDESNO

271. U uvjetima elastične potražnje povećanje cijene će utjecati da ukupni izdatak potrošača PADA, dok
u uvjetima neelastične potražnje povećanje cijene će utjecati da ukupni izdatak potrošača RASTE

272. Pri osnivanju dioničkog društva dionica se mora uplatiti u gotovom novcu
NETOČNO (ili u stvarima koje imaju novčanu vrijendost)

273. Povećanje cijene pri razmjerno neelastičnoj ponudi rezultirat će razmjerno malim povećanjem
ponuđene količine

274. Degresivna proizvodna funkcija karakteristična je za

VISOKU RAZINU ULAGANJA RESURSA

275. Oblik uspješnosti poslovanja koji omogućuje proizvodnju dobara I suluga koji imaju vrijedost…
naziva se
DJELOTVORNOST (EFEKTIVNOST)

276. Doktrina „ laissez faire“ koja je nastala u Francuskoj u drugoj polovici 17. Stoljeća temelji se na:
MINIMALNOM UPLITANJU DRŽAVE U GOSPODARSTVO

277. Ekvilibrij je uspostavljen pri cijeni od 12 kuna i količini od 2 komada proizvoda „X“. Kao rezultat
nesavršenosti tržišta cijena se kratkoročno povećala na 16 kuna. Pri novoj razini cijene na tržištu nastaje
VIŠAK

278. Odluka o zatvaranju poduzeća donosi se:

U KRATKOM ROKU

279. Kod uvođenja zajamčene cijene država želi zaštiti prodavatelja.

TOČNO

280. Optimalno poduzeće ima :

MOGUĆNOST POSLOVATI NA ONOM STUPNJU ISKORIŠTENJA KAPACITETA NA KOJEM OSTVARUJE
MAKSIMALNU DOBIT

281. Ako su Px i Py cijene dvaju dobara,a P je dohodak potrošača tada krajnja točka na pravcu proračuna
pokazuje :
KOLIČINU DOBRA X KOJU POTROŠAČ MOŽE KUPITI KADA JE PY JEDNAK NULA
282. . Ako je roba X potrebna u dugom roku je ELASTIČNIJA

283. Koji je sloj racionalne proizvodnje:

3. sloj

284. Zajamčena cijena je minimalna(podna)cijena:

TOČNO

285. Kućanostvo ima poraast dohotka sa 2000kn na 2500kn a potržanja za dobrom A istovremeno raste
s 30 komada na 36 komada. Koliki je koeficijent dohodovne elastičnosti(u bilo kojoj točki)?
0,8

286. Zajamčena cijena je minimalna(podna)cijena:

TOČNO

287. Ako se poveća ponuda dobra,ceteris paribus,tada će:

PORASTI RAVNOTEŽNA KOLIČINA I PASTI RAVNOTEŽNA CIJENA DOBRA

288. Temeljne vrste resursa su:

A)PRIRODNI RESURS
B)KAPITALNA DOBRA
C)RAD
D) PODUZETNIŠTVO

289. Ako su prihodi poduzeća 120.000kn,a eksplicitni troška 90.000kn,a implicitna kamata 8000 kn, tada
su računovodstvena dobit i normalna dobit:
30.000 i 8.000kn

290. Potrošač ostvaruje svoj optimum u točki u kojoj:

JE PRAVAC PRORAČUNA TANGENTA SA NAJVIŠU KRIVULJU RAVNODUŠNOSTI

291. Tržišni razlozi uvođenja zajamčene cijene su:

A) PREKOMJERNA PONUDA
D) VISOKA CIJENA

292. Krivulja potražnje za proizvodom pojedinačnog ponuđača na tržištu savršene konkurencije je

ujedno i krivulja(pravac):
C)TRŽIŠNE CIJENE
G)PROSJEČNOG PRIHODA
H) GRANIČNOG PRIHODA

293. Kada je prosječni prinos rastući,granični prinos mora biti veći od prosječnog prinosa.
TOČNO

294. Dodavanjem 3kg inputa ukupni proizvod s cijenom od 6kn/kg je povećan za 10 komada. Isplati se
dalje dodavati input ako je njegova cijena najviše:
20kn/kg