VELEU ILIŠTE U KARLOVCU

ODJEL LOVSTVA I ZAŠTITE PRIRODE

SAŽECI PREDAVANJA IZ KOLEGIJA

URE I V A NJ E ŠUMA
(za internu uporabu)

Ak. god. 2006/07

DEFINICIJA URE IVANJA ŠUMA

Urediti šumu zna i prilagoditi ( organizirati ) njezinu proizvodnju prema potrebama

društva. Ure ivanje šuma je skup operacija, koje treba obaviti za izradu ure ajnog elaborata,
tj. plana gospodarenja. Drugim rije ima, urediti šumu zna i sastaviti za nju elaborat
(gospodarsku osnovu ) po kojem e se gospodariti.
Ure ivanje šuma se sastoji u skupu operacija koje treba izvršiti da se sastavi osnova
gospodarenja šumom
Zadatak je ure ivanja šuma da uredi šumu po prostoru i vremenu te da propiše na in
gospodarenja, tako da se postigne postavljeni cilj gospodarenja. Urediti šumu po prostoru i
vremenu zna i unaprijed odrediti (uglavnom) gdje e se sje i, koliko i kada.
Ure ivanju šuma je zadatak da prikaže stvarno stanje i planiranje po mogu nosti što
stru nijeg i naprednijeg gospodarenja šumama u svrhu dobivanja trajno što ve eg i vrjednijeg
prinosa.
Ure ivanje šuma je skup djelatnosti, koje vremenski i prostorno ure uju cjelokupno
šumsko gospodarstvo tako, da se postigne cilj gospodarenja.

ZADA A URE IVANJA ŠUMA

• Na koji na in do i do postavljenog cilja gospodarenja

• Šumsko gospodarenje urediti na najbolji na in
• Ekonomska uravnoteženost
• Briga o o uvanju op e korisnih funkcija šume
• Predvi anje budu ih potreba za drvom

KORISTI OD URE IVANJA ŠUMA

• Zavesti red u gospodarenju (prostorno i vremenski)

• Utvrditi inventar gospodarstva
• Ispitati i kontrolirati uspjeh gospodarenja

POVIJESNI RAZVOJ URE IVANJA ŠUMA U NAŠOJ ZEMLJI

1464. godine u Dalmaciji utemeljena šumarska služba pod nazivom “Magistrat

providure za drvo i šume”.
- Zbog kr enja šuma i pretvaranja u oranice osnovana je šumarska služba “Magistrat ………”
na elu kojeg je PROVIDUR ZA DRVO

1584. godine u Istri osnovan katastar šuma

Venecija kao velika pomorska sila imala je utjecaj na šumarstvo zemalja koje je okupirala.
Zbog osiguranja drva za potrebe brodogradnje stavljene su sve šume pod državni nadzor.
Šume su premjerene i kartirane i podijeljene u dvije kategorije. Bolje šume za potrebe države
i lošije za potrebe stanovništva

2
1755. godine Urbar Marije Terezije ( za podru je Provincijala ) ure uje vlasni ke
odnose
Izme u ostalog ure uje prava korištenja šuma (drveta i pašarenja) od strane kmetova

1769. godine “Zakonska uredba o šumama”

Marija Terezija donijela je zakonsku uredbu na hrvatskom jeziku. Ovaj zakon smatramo i
prvom instrukcijom za ure ivanje šuma. Tu su propisane ophodnje za zna ajnije vrste drve a.

1881. godine “Naputak za izmjeru, procjenu i ure ivanje gojitbe šuma imovnih op ina
u Hrvatsko-slavonskoj Krajini.
Smatramo ga drugom našom instrukcijom za ure ivanje šuma.

1903. godine izdan je “Naputak za sastavak gospodarstvenih osnova odnosno

programa” ( vrijedio do ′45 ).
Vrijedio je za šume pod osobitim javnim nadzorom (sve šume osim privatnih i državnih);
zemljišne zajednice, crkvene, op inske, akcionarskih društava, banaka itd.

1931. godine “Uputstvo za ure ivanje državnih šuma”

etvrta instrukcija za ure ivanje naših šuma.
Za regularne šume propisana je metoda dobnih razreda sa sastojinskim gospodarenjem, a
kontrolna metoda za preborne šume.

1937. godine “Uputstvo za doznaku stabala i odre ivanje prihoda u prebornim

šumama”
Po ovim uputstvima izra ivale su se osnove za preborne šume.
Temelj su minimalne zalihe poslije sje e.

1948. godine “Op a Uputstva za ure ivanje šuma”

Osnovna jedinica za ure ivanje je šumsko-privredno podru je.
Šume su ure ene bez obzira na vlasništvo

1985. godine ”Pravilnik o na inu izrade šumskogospodarskih osnova podru ja, osnova
gospodarenja gospodarskim jedinicama i programa za gospodarenje šumama”.
1994. godine “Pravilnik o Ure ivanju šuma” (NN RH 52/94).
1997. Pravilnik o ure ivanju šuma ( NN br. 11/97, 121/97, 132/97, 52/01. i 150/02.)
2006. Pravilnik o ure ivanju šuma ( NN br. 111/06 )

SASTOJINA
Šuma nije ista na cijeloj svojoj površini. Unutar šume nalazimo njezine djelove koji se
me usobno razlikuju po vrstama drve a, dobi, na inu postanka, prostornom rasporedu
stabala, itd.

Onaj dio šume koji je jedinstvena cjelina po svojim šumskouzgojnim osobinama nazivamo
šumskom sastojinom (engl. Forest Stand, njem. Bestand).
Šuma se sastoji od šumskih sastojina.
Šumska sastojina je temeljni objekt uzgajanja i ure ivanja šuma i uop e temeljna jedinica
šumskoga gospodarenja. Ona je samostalna šumskouzgojna, odnosno ure iva ka cjelina.

3
Izlu ivanje šumske sastojine je postupak njezina razgrani enja od susjednih sastojina u okviru
jedne šume. Opis šumske sastojine je postupak utvr ivanja i analize njezinih strukturnih
elemenata.
Sastojina, dio šume koji je po postanku, sastavu i razvitku više-manje podjednak, a razlikuje
se od ostalih dijelova šume po jednoj bitnoj zna ajki ili više bitnih osobina.
Kriteriji za razvrstavanje su, uglavnom, ovi:
• postanak (iz sjemena i panja),
• starost
• omjer ( iste i mješovite)
• raspored stabala (stablimi an, grupimi an)
• vrsta drve a,
• uzgojni oblik (jednodobne i raznodobne),
• bonitet sastojine.

Prema na inu postanka sastojine su:

1. visoke (sjemenja e) - nastale od stabala pretežno iz sjemena ili sadnica;
2. srednje (srednja šuma) - nastale od stabala dijelom iz sjemena, dijelom iz panja, gdje se
jednom gospodari kao sjemenja om, a drugom kao panja om.
3. niske:
a) panja e - nastale pretežno od stabla iz panja;
b) šikare - degradirane panja e u kojima, osim drve a, u istoj etaži sudjeluje i grmlje;
c) šibljaci - degradacijski oblici šikara, a ini ih grmlje uglavnom šibljasta oblika;
d) makije - degradacijski stadiji - crnikovih šuma niskog uzgojnog oblika;
e) garizi - degradirane makije otpornih grmolikih zimzelenih vrsta sa sklopom manjim od 0,5;
4. plantaže - umjetno podignute sastojine uz primjenu agrotehni kih mjera s mogu nosti
iskorištenja me uprostora.
5. kulture- umjetno podignute sastojine vrstama drve a izvan podru ja prirodnog
rasprostranjenja.

JEDNODOBNE SASTOJINE

Stabla glavne sastojine podjednake visine, debljine i starosti (dobi), kojima se sastojinski
gospodari. S pove anjem starosti sastojine stabla su viša i deblja tj. sastojina mijenja izgled.
Uzgojni zahvati su vremenski odvojeni.

PREBORNE SASTOJINE

Stabla razli ite visine, debljina i starosti po jedinici površine, koje se prirodno obnavljaju, a
gospodarenje je stablimi no ili grupimi no. U njima imamo stabala svih starosti. Preborna
sastojina ima podjednak izgled.

SASTOJINA I NJENA STRUKTURA

Strukturu sastojine možemo promatrati na razli ite na ine, prema tome koji se njezin element
promatra.
Osnovni elementi su: broj stabala
visina stabala
drvna masa
prirast
temeljnica

4
OBLICI GOSPODARENJA

S gospodarskog stajališta razlikujemo tri oblika gospodarenja

• sastojinski oblik gospodarenja
• stablimi no ili preborno gospodarenja
• kombinirano ili mješovito gospodarenja

SASTOJINSKI OBLIK GOSPODARENJA

1. Gospodarenje (procjena, doznaka, sje a, izrada, uvanje, kontrola) je

jednostavnije.
2. Jasniji je pojam normaliteta
3. Jednostavnija kontrola uživanja i mogu a je u svako doba. Provodi se kod istih
sastojina i heliofilnih vrsta drve a.

Problemi: pomla ivanje, primjena na lošim (strmim) terenima.

STABLIMI NO GOSPODARENJE

Pogodno za strme terene, mješovite sastojine s vrstama koje podnose zasjenu.

Nedostaci: nije prikladno za iskoriš ivanje

na istoj površini sve vrste radova
ne može se uspješno primijeniti na sve vrste drve a

PROSTORNO URE ENJE ŠUMA

• Šumskogospodarsko podru je
- Gospodarske jedinice
- Odjeli
- odsjeci

Unutar šumskogospodarskog podru ja imamo tri podru ja (oblasti) šuma:

- jednodobne šume (regularne šume)
- preborne šume
- primorske šume

JEDNODOBNE (REGULARNE) ŠUME

Regularnu šumu ini niz jednodobnih sastojina koje su nastale oplodnom ili istom sje om ili
pošumljavanjem. U njima primjenjujemo sastojinski oblik gospodarenja, što zna i da je
najniža jedinica gospodarenja sastojina ili odsjek.
U jednodobnim šumama dolaze heliofilne vrste drve a i poluskiofiti.
Regeneracija se vrši u sastojinama koje su zrele za sje u – oplodnom sje om, a ostale
sastojine se njeguju.
Sastojine u regularnim šumama razvrstavamo u dobne razrede.

5
PREBORNE ŠUME

Prebornu šumu ine raznodobne sastojine u kojima se provodi stablimi no ili grupimi no
gospodarenje. U tim sastojinama najniža jedinica gospodarenja je stablo.
U prebornim šumama se istovremeno na istom mjestu provodi njega i regeneracija s pomo u
preborne sje e.
Raznodobne sastojine imaju više-manje jednak oblik.
Preborno se gospodari sa skiofilnim i poluskiofilnim vrstama drve a u gorskom dijelu naše
države.
Stabla u raznodobnim sastojinama razvrstavamo u debljinske razrede.

GOSPODARSKA JEDINICA

Zajednica sastojina skupljenih u gospodarsku cjelinu u kojoj se gospodarenje vodi na

jedinstven na in i za koju se posebno odre uje etat i šumskouzgojni radovi. Omogu uje trajno
dobivanje podjednakih prihoda.
Gospodarska jedinica ne mora biti suvisla cjelina ve može obuhva ati više šumskih predjela.
Prilikom odre ivanja granica gospodarskih jedinica treba po mogu nosti nastojati, da se
granice g.j. poklapaju s granicama katastarskih op ina – koje su osnovne površinske jedinice
zemljišnog premjera, a redovito su i granice op ina.
Treba nastojati da se gospodarska jedinica ne dijeli na dvije ili više šumarija.

ODJEL

Odjelom se smatra trajna osnovna jedinica gospodarskog razdjeljenja šuma u okviru pojedine
gospodarske jedinice. Odjeli se ustanovljuju radi lakšega gospodarenja, nadzora i orijentacije
na terenu. Površina odjela, osim za neobraslo proizvodno šumsko zemljište, šikare, šibljake i
garige, u pravilu ne može biti ve a od 60 hektara.

U brdskim predjelima granice odjela se ustanovljuju, u pravilu, prema prirodnim svojstvima

(hrptovima, grebenima, kosama, vodotocima i uvalama) ili prema umjetno stvorenim
objektima (stalnim izvoznim putovima i prosjekama).

U nizinskim predjelima granice su, u pravilu, prosjeke, stalni izvozni putovi i kanali ili
prirodne granice (vodotoci). Širina prosjeka je 3 metra do 6 metara.

ODSJEK

Odsjekom se smatra privremena najmanja osnovna površina gospodarskog razdjeljenja šuma

unutar odjela s kojom se, kao sastojinom, posebno gospodari.

Unutar odjela sastojine se izlu uju u odsjeke prema na inu postanka, vrsti drve a, ekološko-
gospodarskim tipovima, bonitetu stojbine, starosti, cilju gospodarenja, omjeru smjese, obrastu
i kakvo i.

Najmanja površina odsjeka iznosi jedan hektar.

6
 OBILJEŽBA GOSPODARSKE PODJELE

Vanjska granica gospodarske jedinice i granica izme u gospodarskih jedinica

Granica izme u odjela Granica odsjeka

7
ŠUMSKI FOND
Šumskogospodarska osnova, osnove i programi sadrže temeljne podatke koji se esto
nazivaju fondom.

Elementi fonda su:

- površina
- drvna zaliha
- prirast.

- POVRŠINA

Površina šuma i šumskog zemljišta prvi je element koji treba utvrditi prilikom izrade
ure ajnog elaborata
- Podloga za sastav osnovne karte je stanje u katastru i gruntovnici
- popisa estica s pripadaju im površinama, po katastarskim op inama.
- osnovna karta mjerila 1:5000 ili 1:10000
- katastarska karta
- topografska karta
- Identifikacija me a gospodarske jedinice
- snimanje svih me a, granica odjela i odsjeka, komunikacija, vodotoka, kanala
- prenos na osnovnu kartu
- Dovršena osnovna karta na katastarskoj podlozi pripremljena je za izradu iskaza površina

- DRVNA ZALIHA

Drvna zaliha se ustanovljuje izbrajanjem i izmjerom prsnih promjera i visina živih stabala u
sastojini

IZMJERA PRSNIH PROMJERA

- Promjeri se mjere u svakom odsjeku zaokružbenom promjerkom u prsnoj visini stabla, što
zna i 1,30 m iznad tla.
- Promjeri se zaokružuju u debljinske stupnjeve od po 5 cm, i to na na in da je raspon od 11
do 15 cm, sa sredinom 12,5 cm (debljinski stupanj 3) te od 16 do 20 cm, sa sredinom 17,5 cm
(debljinski stupanj 4) itd.
- Taksacijska granica je 10 cm
- Promjeri se mjere samo u jednom smjeru, iznimno, ako se radi o jako nepravilnom deblu, u
dva okomita smjera.

IZMJERA PRSNIH PROMJERA

- Totalna klupaža
- Primjerne površine

TOTALNA IZMJERA (KLUPAŽA) STABALA

Vrši se u sastojinama:
- ija e drvna zaliha biti korištena u obliku glavnog prihoda regularnih šuma u idu ih 10
godina
- koje su izuzetno važne za znanstvena istraživanja
- odsjeci površine 1-2 ha smanjenog broja stabala
Sastoji se u tome da se u odsjeku izmjere sva živa stabla promjera iznad 10 cm

8
IZMJERA NA PRIMJERNIM POVRŠINAMA
Izmjera prsnih promjera živih stabala može se vršiti i na uzorcima, koji se postavljaju tako, da
vjerodostojno predstavljaju neku odre enu cjelinu (odsjek).

Uzoraka ima više vrsta, ve prema tomu radi li se o obliku, površini, na inu uzimanja.
- po obliku uzorci mogu biti kvadrati, paralelogrami i krugovi
- površina uzorka ovisi o starosti sastojine (2 do 10 ari)
- po na inu uzimanja u svakom od oblika uzorci mogu biti slu ajni i sistematski, te uzorci
promjenljive vjerojatnosti selekcije.
Kvadratni uzorci su, kao što sama rije kaže, strogo kvadratnoga oblika.
Uzorci u obliku paralelograma su tzv. primjerne pruge.
Uzorci kružnog oblika - stalna površina je krug, polažu se na vornim to kama unaprijed
nacrtane mreže kvadrata na ravnom terenu i mreže paralelograma na nagnutome.

Veli ine krugova definiraju se polumjerom koji je na ravnom terenu za

1 ar r = 5,64 m
2,5 ara r = 8,92 m
5 ari r = 12,62 m
10 ari r = 17,84 m

IZMJERA VISINA
Izmjera visina potrebna je:
- za izradu visinske krivulje pomo u koje se, služe i se drvnogromadnim tablicama za doti nu
vrstu drveta, izra uju lokalne tarife
- za odre ivanje boniteta stojbine
visinska krivulja odre uje za svaku vrstu drve a koja se nalazi s više od 10% udjela po
drvnoj zalihi u odsjeku
bonitet se odre uje u jednodobnim sastojinama na osnovi dobi sastojine i srednje sastojinske
visine srednje plošnog stabla, a u raznodobnim sastojinama na osnovi promjera i visine
dominantnih stabala

- UTVR IVANJE PRIRASTA

Na in utvr ivanja prirasta

- u jednodobnim sastojinama na temelju debljinskog prirasta
- u raznodobnim sastojinama na temelju vremena prijelaza (postotak prirasta)
Pomo u Pressler-ovog svrdla potrebno je bušiti stabla i o itavati izvrtke

DOB (STARORST)

Dob stabla ili sastojine je vremenski interval od nastanka do godine promatranja.

Dob stabla se utvr uje brojenjem godova na panju, s time da se doda broj godina potreban da
stablo izraste do visine na kojoj smo brojili godove. Ako nam je poznato vrijeme sadnje toga
stabla ili sijanja sjemenke, dob se stabla ra una od toga vremena.
Starost jednodobnih sastojina odre uje se na temelju evidencije o godini osnutka
odnosno brojenjem godova na panju triju srednje plošnih stabala.

9
 OBRAST SASTOJINE

Obrast sastojine je njezina obraslost u usporedbi s normalnom sastojinom u istim stojbinskim

i gospodarskim prilikama (istom bonitetu).
U jednodobnim sastojinama usporedba se obavlja s prirasno-prihodnim tablicama, i
to odnosom temeljnica (m2/ha) stvarne i normalne za konkretnu vrstu, dob, bonitet.
Kada se radi o mješovitim sastojinama, obra unava se svaka vrsta posebno na osnovi
prirasno-prihodnih tablica, reduciranim omjerom smjese, a zbroj daje normalnu temeljnicu s
kojom se uspore uje stvarna.
U raznodobnim sastojinama obrast dobivamo usporedbom stvarne drvne zalihe i
normalne drvne zalihe.
Kada se radi o mješovitoj sastojini normalna drvna zaliha odre uje se posebno za jelu
na temelju visine jelovih dominantnih stabala, a posebno za druge vrste temeljem njihovih
dominantnih visina. Tako dobivene drvne zalihe množe s stvarnim omjerom smjese, a zbroj
reduciranih drvnih zaliha na omjer smjese daje normalnu drvnu zalihu za tu sastojinu.

Obrast sastojine iskazuje se u stotinkama cijelog broja kao:

1. normalni obrast, iznad 0.80;
2. manji od normalnog, od 0.50 do 0.80;
3. slab, do 0.50;
U prvom dobnom razredu jednodobnih sastojina obrast se ocjenjuje prema obrasloj
površini.
Obrast se ne odre uje za sastojine u kojima je zapo eta oplodna sje a.

Temeljnica (G) ili kružna ploha je površina popre nog presjeka stabla u prsnoj visini
(1,30 m iznad tla) iskazana u m2 po jedinici površine (ha), a izra una se na bazi prsnog
promjera po formuli:

d – prsni promjer (cm)

10
RAZVRSTAVANJE REGULARNIH SASTOJINA
U BONITETNE RAZREDE

Bonitet (lat. Bonitas – dobrota, vrsno a) u poljoprivredi i šumarstvu je mjera ili stupanj ve e
ili manje plodnosti nekog zemljišta.

U šumarstvu pod bonitetom staništa razumijeva se sposobnost nekog zemljišta da pri

normalnim uvjetima i za odre eno vrijeme proizvede odre enu koli inu drvne mase po
jedinici površine (obi no po jednom hetaru).

Kao indikator boniteta mogu služiti razli iti elementi :

– drvna masa
– srednji prsni promjer
– srednja visina
– dominantna visina
– prirast mase
Drugu grupu indikatora sa injavaju svojstva zemljišta npr. prizemna flora, kiselost tla, tip
zemljišta, itd
Kod ure ivanja regularnih šuma bonitet se odre uje na osnovi dobi sastojine i srednje visine
srednje plošnog stabla. U tu svrhu izmjeri se u sastojini desetak visina srednje plošnog stabla,
vrste nositelja sastojine.

PRIRASNOPRIHODNE TABLICE

- ZA JEDNODOBNE SASTOJINE

Prirasnoprihodne tablice prikazuju optimalan razvoj jednodobnih sastojina, odre ene vrste
drveta, na in gospodarenja i boniteta.

U njima je tabeliran razvojni tok:

- broja stabala i temeljnice (po ha)
- promjera srednjeg plošnog stabla i srednje sastojinske visine
- volumena sastojine i volumena prorede (po ha)
Zatim, sadrže godišnji te ajni prirast volumena i prosje ni (dobni) godišnji prirast glavne
sastojine (po ha).
Ovi podaci su tabelirani za starosni interval 5, 10 ili 20 godina.

Primjena prirasnoprihodnih tablica

Gotovo u svim prirasnoprihodnim tablicama su ulazi:
- Vrsta drveta, bonitet, na in gospodarenja, starost i obrast
Obi no se koriste za:
- procjenu budu eg prinosa
- uspore ivanje toka razvoja naše sastojine s onim u tablicama
- procjenu volumena i volumnog prirasta
Uspore ivanjem pojedinih elemenata stvarne šume s istim elementima normalne šume, dobije
se slika, u kojem odnosu je stvarna šuma prema normalnoj. Iz toga se mogu izvu i zaklju ci o
potrebnim mjerama, da se ta stvarna šuma privede u normalno ili optimalno stanje.

11
NORMALE PREBORNIH SASTOJINA

Normalna preborna sastojina jest ona kojoj broj stabala opada po geometriskom nizu. U toj se
sastojini može godišnje ili periodi ki izvaditi (posje i) te ajni godišnji, odnosno te ajni
periodi ki prirast.
Da bi se konstruirala normalna distribucija prsnih promjera za odre eni bonitet mora se
poznavati:
- Opseg prsnih promjera normalne sastojine (dmin i dmax)
- De Liocourtov kvocijent (k = 1,2 – 1,5)
- Dominantna visina boniteta

Primjena normala
Normale uglavnom se primjenjuju kao putokaz pri gospodarenju prebornim šumama.

Za odre enu vrstu drveta, bonitet i omjer smjese uspore uju se distribucije prsnih promjera
stvarne sastojine s normalnom,
optimalnom distribucijom. Na osnovi toga izvode se zaklju ci o dobrom ili lošem
gospodarenju u stvarnoj sastojini.

Mogu se uspore ivati samo one distribucije prsnih promjera koje imaju jednake širine
debljinskih stupnjeva. Pritom se mora paziti da granice debljinskih stupnjeva koincidiraju.

12
13
 EKOLOŠKO GOSPODARSKI TIPOVI (EGT) ŠUMA

Prema definiciji koja je kod nas usvojena, ekološko-gospodarski tip obuhva a odre enu
površinu šume ili šumskog zemljišta jednakih (ili vrlo sli nih) ekološko-bioloških i
gospodarsko-ekonomskih zna ajki o kojima ovisi na in gospodarenja.

Tipološko istraživanje šume temelji se na slijede im glavnim komponentama:

1. Ekološko-biološke komponente tipoloških istraživanja

- Geološko-litološka komponenta
- Fitocenološka komponent
- Pedološka komponenta
- Klimatološka komponenta

2. Šumsko-gospodarske komponente
- Uzgojna komponenta
- Ure ajna komponenta
- Ekonomska komponenta

Tipološka podjela Hrvatske

U Hrvatskoj su, prema rezultatima istraživanja, utvr ene ove jedinice tipološke klasifikacije
šuma:
- podru je,
- zona,
- tip,
- podtip

Podru je je geografska cjelina koju karaktrerizira makroklima i geološka podloga važna za

rast i razvoj odre ene vrste drve a. Cijela Hrvatska razdijeljena je na tri podru ja:
I - Dinarsko podru je. Obuhva a uglavnom Gorski kotar, Velebit, Veliku i Malu
Kapelu, Plješivicu i Li ko sredogorje. Na tom podru ju rastu pretežno raznodobne šume u
kojima se gospodari stablimi nim i skupinastim na inom.
II - Panonsko podru je. Prostire se izme u Save i Drave te dijelom i donjim tokom
rijeka Kupe i Korane. Tu su uglavnom jednodobne šume u kojima se gospodari sastojinskim
na inom (oplodnom sje om).
III - Eumediteransko i submediteransko podru je zauzima Istru, Hrvatsko primorje,
Dalmaciju, Dalmatinsku Zagoru i otoke. Na tom se podru ju uglavnom nalaze termofilne
zimzelene i listopadne vrste drve a karakteristi ne za to klimatsko podru je.

Zona – utvr uje se unutar podru ja.

Pod tim pojmom podrazumijeva se odre ena cjelina sli nih ekoloških i gospodarskih
zna ajki, važnih za uspijevanje pojedinih prirodnih vrsta drve a. U cijeloj Hrvatskoj utvr eno
je 10 zona (u tipološkoj klasifikaciji zone se obilježavaju velikim slovima – A,B,C...

Osnovna je jedinica tipološke klasifikacije ekološko-gospodarski tip šume.

Tipovi šuma se, prema navedenoj klasifikaciji, obilježavaju brojevima 10, 20, 30....

Unutar ekološko-gospodarskog tipa eventualno izdvojeni podtipovi obilježavaju se malim

slovima – a, b, c...

14
Za sve tipove i podtipove napravljeni su opisi gdje su opisane ekološke karakteristike,
gospodarske karakteristike, smjernice gospodarenja i cilj gospodarenja.

Za najzna ajnije EGT-e napravljene su NORMALE

Primjer normale za jednodobne sastojine

15
Primjer normale za preborne sastojine

16
OPIS URE AJNJIH RAZREDA

Ure ajni razred obuhva a sve sastojine (odsjeke) iste vrste drve a, iste namjene i istog
uzgojnog oblika. Sastojine u odre enom ure ajnom razredu imaju isti cilj i isti na in
gospodarenja
Ure ajni razredi temeljne su jedinice gospodarenja, pa ih treba dobro odrediti

Kriteriji za odre ivanje ure ajnog razreda su:

1) Namjena šume i šumskog zemljišta

- Gospodarske šume služe za proizvodnju drva i drugih šumskih proizvoda
- Zaštitne šume služe u prvom redu kao zaštita (zemljišta, voda, od erozije..)
- Šume s posebnom namjenom
a) za proizvodnju šumskog sjemena
b) kao posebna rijetkost i ljepota (prema Zakonu o zaštiti prirode NN 30/94, nacionalni park,
park prirode, strogi rezervat, posebni rezervat, park šuma, zašti eni krajolik, ..)
c) za znanstveno istraživanje, za vojne potrebe
d) za odmor i rekreaciju

2) Glavne vrste drve a prema kojima se odre uje cilj gospodarenja

Lužnjak, kitnjak, bukva, jela, medunac i crnika, zatim grab, jasen, joha, topola, vrba, smreka,
borovi, OTB, OMB, OC
Osim prema glavnim vrstama drve a naziv ure ajnog razreda može biti i kultura ili plantaža
topola, kultura vrba, šikara, šibljak, makija, garig.

3) Vrijeme ophodnje odnosno promjera sje ive zrelosti

Za svaku vrstu drve a propisana je najniža ophodnja i promjer sje ive zrelosti, pa za tu vrstu
drve a nositelja naziva ure ajnih razreda ne treba formirati paralelne ure ajne razrede s
drugim ophodnjama.

4) Uzgojni oblik
Šume mogu biti sjemenja e, srednje šume i panja e.
Pri formiranju ure ajnih razreda treba uzeti u obzir i ovo:
- Zaštitne šume spadaju u ure ajni razred zaštitnih šuma, s naznakom što zašti uje
- Neobraslo proizvodno zemljište namjenjeno za pošumljavanje svrstava se u ure ajni razred
budu e sastojine prema kriteriju: klima, tlo, fitocenoza, zbog ega više ne bi postojao ure ajni
razred neobraslo proizvodno zemljište najmenjeno za pošumljavanje, ve samo one koje bi
eventualno moglo imati neku drgu namjenu (lov, stanište, ...)

Primjeri naziva ure ajnog razreda:

Gospodarska sjemenja a lužnjaka,
panja a graba za znanstveno istraživanje,
zaštitna šuma za zaštitu tla od erozije itd.

17
OPHODNJA - uvijek se odnosi na jednodobne sastojine. To je vremensko razdoblje koje
protje e izme u postanka i sje e sastojine u zreloj dobi u okviru odre ene gospodarske
jedinice.
Cilj gospodarenja šumama odre uje ophodnju glavne vrste drve a.

Za pojedine vrste drve a razli ita je dužina ophodnje. Donja granica ophodnje u jednodobnim
sastojinama prema glavnim vrstama drve a.

VRSTA DRVE A SJEMENJA E PANJA E

-lužnjak, crnika 140 godina 40 godina

-kitnjak, medunac 120 godina 40 godina

-bukva, gorski javor 100 godina 40 godina

-cer, jasen, crni orah 80 godina 40 godina

-joha, obi ni grab, crni grab, bjelograbi , trešnja 60 godina 30 godina

-lipe 50 godina 20 godina

-kesten, bagrem, breza 40 godina 20 godina

-doma e topole i vrbe 50 godina

-smreka, crni i obi ni bor 80 godina

-borovac, alepski i primorski bor, ariš, duglazija,
ostala crnogorica (OC) 60 godina
2. promjeri sje ive zrelosti u raznodobnim sastojinama:
-bukva, javor, obi ni i crni bor 50 do 60 cm

-jela, smreka 60 do 70 cm

OPHODNJICA - odnosi se na preborne šume (prebornu sje u), a to je vremenski interval u

kojem se istom vrstom sje e pre e po svim dijelovima šume (gospodarske jedinice), a nakon
kojega se sje a vrati na isto mjesto.
Ovaj vremenski interval obi no iznosi 10 godina

Turnus
Vrijeme kojim se prorednim zahvatima vra amo na isto mjesto nazivamo turnus
prorje ivanja. Turnus ovisi o vrsti drve a, dobi, bonitetu, obrastu i zdravstvenom stanju. Kod
heliofilnih vrsta drve a turnus je kra i, kao i u mla im sastojinama, boljim bonitetima i u
sastojinama ve eg obrasta i slabijega zdravstvenog stanja.
U našoj šumarskoj praksi turnus se propisuje s 5 godina u I. i II. dobnom razredu, a 10 godina
u svim ostalima do oplodne sje e.

18
DOBNI RAZREDI

Temeljem sastojinske dobi jednodobne sastojine se razvrstavaju u dobne razrede od po 5, 10

ili 20 godina.
Za sastojine kod kojih je ophodnja propisana do 30 godina sve sastojine u dobi od 1 do 5
godina razvrstavaju se u I. dobni razred, od 6 do 10 godina u II. dobni razred itd. Ukupno
zna i ima 6 dobnih razreda propisane ophodnje.

Za sastojine s ophodnjom 31-60 godina širina dobnog razreda je 10 godina, to zna i da sve
sastojine u dobi od 1 do 10 godina razvrstavamo u I. dobni razred, one od 11 do 20 godina u
II. dobni razred, one od 21 do 30 godina u III. dobni razred itd. Ukupno tako er ima 6 dobnih
razreda propisane ophodnje
Za sastojine ophodnje preko 60 godina širina dobnog razreda je 20 godina. Sve sastojine u
dobi od 1 do 20 godina razvrstavamo u I. dobni razred, one od 21 do 40 godina u II. dobni
razred, od 41 do 60 godina u III. dobni razred itd. po 20 godina do dobi ophodnje.

Dob za pojedine dobne razrede uz odre enu ophodnju

Ophodnja Dobni razredi (godine)

godina I. II. III. IV. V. VI. VII.

30 1-5 6-10 11-15 16-20 21-25 26-30 -

60 1-10 11-20 21-30 31-40 41-50 51-60 -

>60 1-20 21-40 41-60 61-80 81-100 101-120 121-140

DEBLJINSKI RAZREDI

Raznodobne sastojine imaju stabla razli ite dobi na istoj površini, pa kod njih ne govorimo o
dobnoj, ve o debljinskoj strukturi.

Tako u praksi postoje tri razreda sužene debljinske strukture

I. - s prsnim promjerom 10-30 cm
II. - s prsnim promjerom 31-50 cm
III. - s prsnim promjerom 51 cm i više

Struktura sastojina po dobnim razredima unutar ure ajnog razreda ini temelj
ure ivanja kod regularnih šuma, dok struktura sastojina po debljinskim razredima ini
temelj ure ivanja kod prebornih šuma.

19
ETAT
Etat je drvna zaliha ili površina šuma koja je osnovom gospodarenja predvi ena za sje u. Etat
se planira za jednu godinu za polurazdoblje i za razdoblje, pa imamo godišnji, 10-godišnji i
20-godišnji etat.
Etat se prikazuje kubi nom mjerom ili površinom, ali u praksi naj eš e i jednim i drugim.
Godišnji površinski etat E odre en je kvocjentom površine (F) i ophodnje (u):
F
E=
u
Primjenjuje se naj eš e pri ure ivanju šuma niskoga uzgojnog oblika, i to s kra im
ophodnjama, te kod plantaža.
U regularnim šumama koje pomla ujemo oplodnim sje ama propisujemo etat za razdoblje, a
on je jednak godišnjem površinskom etatu pomnoženomu duljinom razdoblja n (obi no 20
god.), pa je
F
E= ⋅n
u
U prebornim šumama godišnji površinski etat je definiran kvocijentom površine i ophodnjice
(l)
F
E=
l
Ima više na ina kako se odre uje etat po drvnoj zalihi, ali je prihva en onaj koji se osniva na
stanju šuma, njihovoj raznolikosti i mogu nostima uz o uvanje ekološke stabilnosti, te
održavanje ili pove avanje šumskog fonda prema normalnomu, a to je onaj etat koji izlazi iz
cilja i na ina gospodarenja za svaki ure ajni razred.
Kombinacijom etata po površini i po drvnoj zalihi najprije i najbezbolnije emo
osigurati potrajnost prihoda i dovesti naše šume u normalno stanje, a to zna i osigurati
maksimalne u inke i prihode šume.

Etat u regularnim šumama

U regularnim šumama razlikujemo etat glavnog prihoda i etat prethodnih prihoda.
Etat glavnog prihoda se ostvaruje u sastojinama zrelim za sje u, odnosno u sastojinama
predvi enima za regeneraciju.
Etat prethodnog prihoda (me uprihoda) ostvaruje se u nedozrelim sastojinama, tj. u onima
koje se njeguju proredom.
Oba su etata vremenski i prostorno odvojena i iskazuju se posebice.

Etat glavnog prihoda

U normalnoj regularnoj šumi godišnji etat glavnog prihoda Eg definiran je formulama:
Eg = 3,6 V3 / u - Klepac

Eg = 2,66 M / u - Hufnaglova
V3 - drvna zaliha iznad 2/3 ophodnje
M - ukupna drvna zaliha
u - ophodnja

20
Pravilnikom za ure ivanje šuma propisuje se utvr ivanje etata glavnoga prihoda po metodi
razmjera dobnih razreda za svaki ure ajni razred posebice, uvažavaju i ekološke i
gospodarske prilike.
To zna i da prema stvarnom razmjeru dobnih razreda etat glavnoga prihoda po površini može
biti najviše jednak normalnom razmjeru dobnog razreda, ako ima toliko ili više sastojina
zadnjega dobnog razreda ili starijih.
U slu aju kada starih sastojina zadnjega dobnog razreda ili iznad njega ima više od površine
normalnoga dobnog razreda, u glavni prihod se ne smije propisati više od normalne površine.
U slu aju kad zrelih sastojina (zadnji dobni razred ili viši) ima manje od površine normalnoga
dobnog razreda, etatom e se propisati u prvom redu sve zrele sastojine, a od ostalih do
eventualno normalne površine samo one sastojine koje se mogu propisati temeljem lanka 20.
Pravilnika, stavka 4. i 5. Etat glavnog prihoda po zalihi u tom slu aju jednak je drvnoj zalihi
koja je utvr ena na površini predvi enoj za regeneraciju uz 10-godišnji prirast te drvne zalihe.
E = V + 10i v .
Tako dobiveni etat za razdoblje razvrstava se u dva polurazdoblja, s time da se u prvome
svrstavaju sve starije sastojine i one u kojima je obnova ve zapo ela.

Etat prethodnog prihoda Em izražava se obi no površinom sastojina koje se imaju

prorijediti tijekom jednoga turnusa ili polurazdoblja. Godišnji etat po površini jednak je
ukupnoj površini za prorje ivanje podijeljenoj s turnusom.
Etat prethodnog prihoda propisuje se i u drvnoj zalihi, i to ili procjenom ili temeljem formula:

1. Ako se etat ra una za ure ajni razred, onda se ra una po formuli:

p 1
E m = Vm ⋅ ⋅
100 q
Vm = drvna zaliha sastojina koje su predvi ene za proredu
p = postotak prirasta kojim priraš uje drvna zaliha Vm
1/q = faktor realizacije.
U dobro obraslim srednjodobnim sastojinama p = 3%, a 1/q = 1/3, što navedenoj formuli daje
ovaj oblik:
1
E m = Vm ⋅
100
što zna i da godišnji etat prethodnog prihoda iznosi 1% drvne zalihe na kojoj se ostvaruje.
2. Etat prethodnog prihoda može se obra unati na temelju intenziteta prorje ivanja ovim
formulama:
1 1 (Klepac 1953)
E m = M ⋅ (1 − l )⋅
1,0 p q
M 1 (Mati 1985)
Em = ; i = ⋅ 100
n n
l = turnus prorje ivanja
n = dob sastojine izražena u desetlje ima
M = drvna zaliha sastojine.
Pravilnikom utvr ivanje etata prethodnog prihoda propisuje se na temelju njege šume
prorje ivanjem za svaku sastojinu uspore uju i stojbinske prilike, drvnu zalihu, strukturu i
dob sastojine s normalnim stanjem.
Preporu uje se kontrola s jednom od formula.

21
 Etat u prebornim šumama

U prebornim šumama etat iskazujemo globalno i ne razlikujemo etat glavnog prihoda i etat
prethodnog prihoda. Godišnji etat u normalnoj prebornoj šumi jednak je te ajnom godišnjem
prirastu, odnosno razlici izme u normalne drvne zalihe preborne sastojine prije M i poslije
sje e m.

E = M −m

Shematska slika normalne preborne šume (Klepac)

Ako sa p ozna imo postotak, kojim priraš uje drvna zaliha nakon sje e, a sa l ophodnjicu,
onda je
M 1
m= l ; E = M ⋅ (1 − ) (Klepac 1953)
1,0 p 1,0 p l
To vrijedi za normalnu prebornu šumu, ali se može primijeniti i za konkretnu šumu, s time da
se još množi faktorom realizacije f, koji može biti ve i od 1, ako je konkretna drvna zaliha
preborne sastojine ve a od normalne i obrnuto.

PLANIRANJE U ŠUMARSTVU
Šumskogospodarski planovi

Šumskogospodarski planovi utvr uju uvjete za skladno korištenje šuma i šumskoga zemljišta
i zahvate u tom prostoru, potreban opseg uzgoja i zaštite šuma, mogu i stupanj iskorištenja te
uvjete za gospodarenje životinjskim svijetom.
Šumskogospodarski planovi jesu:
• šumskogospodarska osnova podru ja Republike Hrvatske (daljnje: Osnova podru ja),
• osnove gospodarenja gospodarskim jedinicama (daljnje: osnova gospodarenja),
• programi za gospodarenje gospodarskim jedinicama na kršu (daljnje: programi
gospodarenja),
• programi za gospodarenje šumama šumoposjednika (daljnje: programi gospodarenja
šumoposjednika),
• programi za gospodarenje šumama posebne namjene,
• godišnji planovi gospodarenja šumama (daljnje: godišnji planovi),
• operativni godišnji planovi.

22
Osnove gospodarenja odobravaju se za razdoblje od 10 godina (I. polurazdoblje),
orijentacijski za daljnjih 10 godina (II. polurazdoblje) i za idu ih 20 godina (gospodarsko
razdoblje).

Programi gospodarenja odobravaju se za razdoblje od 10 godina, uz orijentaciju za daljnjih 10

godina.

Osnove gospodarenja i programi gospodarenja trebaju biti uskla eni s Osnovom podru ja.

Šumskogospodarski planovi obnavljaju se ili revidiraju redovito svakih 10 godina.

Ukoliko se tijekom provedbe šumskogospodarskih planova ustanovi da su se bitno izmijenile

injenice i okolnosti na kojima se temelje njihove odredbe, mora se izraditi njihova
izvanredna revizija na na in i po postupku koji je propisan za njihovo odobrenje.
Postupak odobrenja i sadržaj šumskogospodarskih planova javan je.

Šumskogospodarske planove, njihovu obnovu ili reviziju odobrava Ministarstvo, i to za šume

u vlasništvu Republike Hrvatske na prijedlog Trgova kog društva, a za šume šumoposjednika
na prijedlog Šumarske savjetodavne službe.

OSNOVA PODRU JA
Prema Zakonu o šumama sve šume u državi ine jedno jedinstveno šumskogospodarsko
podru je.
Osnova podru ja izra uje se za šumskogospodarsko podru je Republike Hrvatske
Šumama i šumskim zemljištima na šumskogospodarskom podru ju gospodari se na temelju
Osnove podru ja.
U Osnovi podru ja mora biti utvr ena ekološka, gospodarska i socijalna podloga za biološko
poboljšavanje šuma i pove anje šumske proizvodnje.

OSNOVA GOSPODARENJA
Osnove gospodarenja izra uju se za kontinentalne šume i šumska zemljišta u vlasništvu
Republike Hrvatske.
Osnova gospodarenja je elaborat (planski dokumenat) kojim se odre uje stanje šuma te radovi
u neposrednom gospodarenju šumama i šumskim zemljištima gospodarske jedinice.

PROGRAM GOSPODARENJA
Programi gospodarenja izra uju se za šume i šumska zemljišta na kršu u vlasništvu Republike
Hrvatske.
Programima gospodarenja odre uje se stanje šuma te radovi u neposrednom gospodarenju
šumama i šumskim zemljištima gospodarske jedinice.

PROGRAM GOSPODARENJA ŠUMOPOSJEDNIKA

Program gospodarenja šumoposjednika izra uje se za šume koje su u vlasništvu i/ili posjedu
drugih pravnih i fizi kih osoba, a nisu u vlasništvu Republike Hrvatske.
Programom gospodarenja odre uje se stanje šuma te radovi u neposrednom gospodarenju
šumama i šumskim zemljištima gospodarske jedinice ili privatnog šumskog posjeda.
Programi gospodarenja šumoposjednika izra uju se uz sudjelovanje šumoposjednika,
odnosno njihovih zastupnika.

23
GODIŠNJI PLAN
Godišnji plan izra uje se kad ne postoji mogu nost pravodobne revizije odnosno obnove
osnove ili programa.
Godišnjim planom se u prvom redu predvi aju radovi koji su bili odre eni dosadašnjom
osnovom odnosno programom, a nisu izvršeni.

Od svih navedenih šumskogospodarskih planova u daljnjem tekstu obradit e se jedino

sadržaj osnove gospodarenja, jer je taj planski dokument najviše zastupljen u
šumskogospodarskim planovima i iz razloga što je sadržaj osnove gospodarenja gotovo
identi an sadržaju programa za gospodarenje.

Osnova gospodarenja sadrži:

1. ure ajni zapisnik;

2. iskaz površine šuma i šumskih zemljišta;
3. tablicu vrednovanja op ekorisnih funkcija šuma;
4. opis staništa i sastojina;
5. tablicu dobnih razreda jednodobnih šuma i tablicu debljinskih razreda prebornih i
raznodobnih šuma;
6. plan šumskouzgojnih radova;
7. osnovu sje a glavnog i prethodnog prihoda i op u osnovu sje a;
8. prikaz etata po sortimentima;
9. plan zaštite šuma s popisom šuma prema stupnju ugroženosti od požara;
10. plan investicijskih ulaganja;
11. plan prihoda i rashoda;
12. plan korištenja šumskih proizvoda;
13. grafi ke prikaze drvne zalihe i etata po dobnoj i debljinskoj strukturi;
14. osnovne, pregledne i druge karte;
15. izra un dendrometrijskih podataka s grafikonima prikaza broja stabala i drvne zalihe;
16. tarife;
17. evidenciju o izvršenim radovima odre enima osnovom;
18. mjere i uvjeti zaštite prirode sukladno posebnom propisu.
19. zapisnik povjerenstva

Ure ajni zapisnik

Sadržaj ure ajnog zapisnika propisan je Pravilnikom, a njegova osnovna namjena je da
tekstom i broj ano opiše gospodarsku jedinicu, njen položaj s prirodnim karakteristikama,
dosadašnje gospodarenje, sadašnje stanje te budu i cilj i na in gospodarenja.

Iskaz površina sadržava podatke po kategorijama šuma i šumskih zemljišta, popis

katastarskih estica po odjelima i odsjecima i obrazloženje nastalih promjena za proteklo
polurazdoblje.
Površine se prikazuju po katastarskim esticama prema posjedovnom i vlasni kom stanju.
Posebno se iskazuju površine šuma i šumskih zemljišta prema namjeni.
Ukupna površina šuma iskazuje se po županijama i gradovima/op inama.

24
Opis staništa i sastojina
Tekst i podaci upisuju se u obrazac O-2 za jednodobne sastojine i O-3 za raznodobne
sastojine.
Opisuju se vrste drve a i sastojine s rasporedom i procjenom što više elemenata, kao što su
kakvo a, raspored stabala, vertikalni raspored, zdravstveno stanje, specifi nosti baš toga
odsjeka, zatim se detaljno opisuju i lociraju grupe koje se razlikuju od cjeline, ali su manje od
1 ha, pa nemaju kriterij za svrstavanje u posebni odsjek.
U obrascima su sadržani svi dendrometriski podaci o odsjeku, smjernice gospodarenja i
propisani radovi (etat, uzgoj, zaštita), a predvi en je prostor za evidenciju izvršenih radova

Tablica dobnih i debljinskih razreda

Za svaki dobni razred jednodobnih sastojina unutar odre enog ure ajnog razreda iskazuju se
podaci o površini te drvnoj zalihi i prirastu, razvrstani po vrsti drve a.
Za raznodobne sastojine unutar ure ajnog razreda iskazuju se podaci o:
1. strukturi drvne zalihe u tri debljinska razreda:
I. od 10 do 30 cm;
II. od 31 do 50 cm;
III. od 51 cm naviše;
2. normali temeljenoj na visini dominantnih stabala;
3. omjeru smjese prema drvnoj zalihi razvrstano po vrstama drve a.

Osnova šumskouzgojnih i drugih obveznih radova

Osnovom šumskouzgojnih i drugih radova predvi aju se pojedini radovi po odjelima odnosno
odsjecima i zbirno po ure ajnim razredima i ukupno za gospodarsku jedinicu.
Osnovom se odre uju svi potrebni radovi biološke obnove šuma. Višekratni zahvati na istoj
površini planiraju se u smjernicama gospodarenja prema potrebama i stanju sastojina.
Podaci se upisuju na propisanim obrascima.

Osnova sje a glavnoga i prethodnog prihoda

Sve što je važno za provo enje uzgojnih radova važno je i za planiranje koli ine sje a u
gospodarskoj jedinici, s tim da pri planiranju sje e treba poštovati još i druge elemente. To je
kod regularnih šuma u glavnom prihodu na elo potrajnosti prihoda na razini ure ajnog
razreda gospodarske jedinice, što e, zbog narušene dobne strukture, rijetko gdje biti mogu e
posti i odmah. No bitno je držati se na ela potrajnosti prihoda pa e potrajnost prihoda bit
mogu e ostvariti u budu nosti
Proreda je ponajprije radnja biološke obnove šuma te je veoma važna za pravilno
strukturiranje sastojina i mora se obvezno provoditi. Propisuje se u obrascu O-7, za razdoblje
od 40 godina.
Op a osnova sje a - Preborna šuma, gdje je sje a najvažnija radnja jer se njome provode
istodobno svi potrebni uzgojni zahvati, mora se naglašeno provoditi kontinuirano, uzimaju i u
obzir ciklus ophodnjica u sje ama. Propisani obrazac je O-8.

Osnovne, pregledne i druge karte

Za osnovu se izra uju:
1. osnovna karta gospodarske podjele s katastarskom podlogom u mjerilu 1:5.000 ili 1:10.000;
2. pregledna karta s topografskom podlogom u mjerilu 1:25.000 ili krupnijem, u koju se ucrtavaju
granice županija, op ina, odjela, odsjeka i postoje e prometnice;
3. tematske karte kojima je podloga topografska karta u mjerilu 1:25.000 ili krupnijem:
a) karta ure ajnih razreda;
b) karta dobnih razreda;
c) karta postoje e i planirane šumske infrastrukture (bez vlaka);

25
d) karta etata (za glavni prihod i I/1 i I/2);
e) karta šumskouzgojnih radova;
f) karta ugroženosti šuma od požara u skladu s posebnim propisom;
g) fitocenološka karta;
h) pedološka karta;
i) karta ekološkogospodarskih tipova ukoliko su odre eni;
j) karta op ekorisnih funkcija šuma;
k) karta staništa prema posebnom propisu;
l) karta zašti enih dijelova prema posebnom propisu.

Evidenciju o izvršenim radovima odre enima osnovom

Racionalno gospodarenje šumama i šumskim zemljištem pretpostavlja korektno pra enje
doga aja, što se materijalizira u vo enju evidencija, koje su u osnovama i programima
propisane od razine odsjeka pa dalje, a u šumskogospodarskoj osnovi od razine gospodarskih
jedinica.
Podaci o izvršenim radovima predvi enima osnovom upisuju se u evidencije do 1. ožujka za
proteklu godinu.
U tom roku svi evidentirani radovi moraju biti zbrojeni i sumarno upisani za svaku godinu u
propisane obrasce, koji su uvezani u osnovu prazni i u koli ini za koju se procjenjuje da e
biti dovoljna za 10 godišnjih i jednu ukupnu rekapitulaciju.
Podloga za sve navedeno jest knjiženje obavljenih radova po odsjecima u obrascima O-2 i O-
3.
Podaci o izvršenju glavnog i prethodnog prihoda evidentiraju se po površinama i drvnoj zalihi
iz doznak nih knjižica. Podaci za površinu prikazuju se pri prvom redovitom zahvatu, a
posje ena drvna zaliha po godinama.
Podaci o izvršenim šumskouzgojnim radovima i zaštiti šuma obuhva aju obujam radova i
koli inu utrošenog materijala. Za šumsko sjeme i šumski sadni materijal potrebna je naznaka
provenijencije.
Dobro vo enje obavljenih radova i njihovo evidentiranje jedan su od bitnih imbenika za
normalno šumsko gospodarenje, kao i za provo enje redovitih i izvanrednih revizija.

Razvrstavanje užite drvne zalihe (etata)

U jednodobnim sastojinama užita drvna zaliha razvrstava se na:
– redoviti i izvanredni glavni prihod,
– prethodni prihod,
– slu ajni prihod.
U redoviti glavni prihod ulazi užita drvna zaliha propisana osnovom odnosno programom
gospodarenja.
U izvanredni glavni prihod ulazi drvna zaliha užita na površinama koje e se trajno upotrebljavati
u druge svrhe (površine izdvojene iz šumskogospodarskog podru ja, prometnice, prosjeke, trase
elektrovoda, kanali i dr.).
U prethodni prihod ulazi užita drvna zaliha propisana osnovom odnosno programom
gospodarenja.
U slu ajni prihod ulazi sva užita drvna zaliha koja nije propisana osnovom odnosno programom
gospodarenja i bespravne sje e.
Za koli inu užite drvne zalihe slu ajnog prihoda umanjuje se prethodni prihod u odsjeku.

26
U prebornim i raznodobnim sastojinama užita drvna zaliha razvrstava se na redoviti,
izvanredni i slu ajni prihod.
U redoviti prihod ulazi drvna zaliha propisana osnovom odnosno programom gospodarenja.
U izvanredni prihod ulazi drvna zaliha posje ena na površinama koje e se trajno upotrebljavati u
druge svrhe (površine izdvojene iz šumskogospodarskog podru ja, prometnice, prosjeke, kanali i
dr.).
U slu ajni prihod ulazi posje ena drvna zaliha koja nije propisana osnovom odnosno programom
gospodarenja i bespravne sje e.
Za koli inu posje ene drvne zalihe izvanrednog i slu ajnog prihoda prebornih i raznodobnih
sastojina umanjuje se redoviti prihod.

27