„Ljetopis“

M.M. Bašeskija

Mula Mustafa Bašeskija (Ševki) je bošnjački ljetopisac, rođen u Sarajevu 1731. ili 1732. godine u
Mimar Sinanovoj mahali. O Bašeskiji znamo samo ono što je on o sebi zabilježio u svom "Ljetopisu",
pa je, prema tome, to i jedini izvor za upoznavanje njegovog života i rada. Puno ime mu je  Mula
Mustafa Bašeskija s pjesničkim pseudonimom Ševki. Sin je Ahmedov, a unuk Kadri-hodže.

    Početno obrazovanje dobio je u mektebu kod imama Sulejman-efendije Arnauta. Da se Mustafa

isticao u mektebu među svojim vršnjacima, vidimo po tome što postaje kalfa. Bašeskija je izučio i
kazaski zanat kod majstora Šahinbašića, kazaza i imama jedne sarajevske džamije.

    U svom "Ljetopisu" ostavio nam je neke podatke i o svojoj porodici. Njegov otac Ahmed,
vjerovatno je umro dok je Mustafa bio još dijete, a majka Fatima, kći Mehmed-hodžina, preudala se
za nekog mutapčiju i umrla od kapi 1772. godine. Mula Mustafa se oženio vrlo mlad sa Safijom,
kćerkom Mustafa-age Čartozana. Sam Bašeskija veći dio svog života radi kao pisar. To zanimanje
mu je donijelo slavu i bogatstvo, a bilo mu neiscrpan izvor podataka za njegovo životno djelo.

    Najpoznatije Bašeskijino djelo je "Ljetopis", u kojem Bašeskija govori o dešavanjima u Sarajevu u

periodu od 1746. do 1804. godine. 

Pretpostavlja se da je Bašeskija umro 18.08.1809. godine u Sarajevu.

Ljetopis

    Ljetopis je djelo u kojem se hronološkim redom bilježe značajni događaji.

Bašeskija je svoj Ljetopis započeo riječima:

"Ovdje ću bilježiti datume nekih događaja koji se zbiše u gradu Sarajevu i Bosanskom
ajaletu, jer sve što se zabilježi ostaje, a što se pamti nestaje."

    Bašeskija je Ljetopis pisao arapskim pismom a na turskom jeziku. On sadrži brojne elemente
našeg jezika. Ljetopis je formata 19×27cm, sadrži 165 listova. Pisan je na debljem papiru koji je bijele
boje. Početni list je zelen, žućkast ili narandžast.

    U Ljetopisu Bašeskija piše o događajima koji su se desili u Sarajevu i Bosni, gradnji i popravci
objekata, poplavama, epidemijama, ratovima...

    Drugi dio Ljetopisa je negrolog ili knjiga umrlih gdje je Bašeskija bilježio umrle u ovom periodu
dok je pisao o događajima u Sarajevu i Bosni.

Ljetopis sadrži i mnoštvo priča.