VELEUČILIŠTE U KARLOVCU

ODJEL SIGURNOST I ZAŠTITA

( redoviti studij)

Mateo Mance

Amar Kadić

SEMINARSKI RAD

BIOGORIVA KAO ZAMJENA ZA KONVENVIONALNA

GORIVA

KOLEGIJ: EKOLOGIJA I ZAŠTITA

Mentor: prof.dr.sc.Jovan Vučinić

Asistent: Zoran Vučinić, struc.spec.oec.

Karlovac, prosinac 2013.

SADRŽAJ

1. UVOD 3
2. BIOGORIVA KROZ POVIJEST 4
3. PODJELA BIOGORIVA 5
4. PROIZVODNJA BIOGORIVA 8
5. SIROVINE ZA PROIZVODNJU BIOGORIVA 10
5.1 MASTI I ULJA
5.2. ALKOHOLI
5.3. ALGE
5.4. MIKROREAKTORI
6. BIOGORIVA DRUGE GENERACIJE 15
7. BIOGORIVA U HRVATSKOJ 17
8. UTJECAJ BIOGORIVA NA OKOLIŠ 19
9. ZAKLJUČAK 21
10. LITERATURA 22

2
 1. UVOD

Prije industrijske revolucije u Zemljinoj je atmosferi bilo oko 280 dijelova ugljikova
dioksida na milijun. Krajem 50-ih godina prošlog stoljeća - 315 dijelova na milijun .Danas -
390, a broj se povećava otprilike 2 dijela na milijun godišnje .Različiti su alternativni izvori
energije kao zamjena za postojeća energetska goriva. Smanjenje potrošnje energije kroz
povećanje energetske učinkovitosti i povećanje udjela energije iz obnovljivih izvora
predstavljaju glavne dijelove programa mjera za smanjenje emisija stakleničkih plinova
odnosno ispunjenje ciljeva Okvirne konvencije UN-a o promjeni klime i pripadajućih
provedbenih sporazuma. Ove mjere imaju značajnu ulogu i u promicanju sigurnosti opskrbe
energijom, a poticu i industrijski razvoj.

U zadnje vrijeme sve se više priča o biogorivu kao zamjeni za tradicionalna fosilna goriva i
većina političara govori o tome kao o savršenom obnovljivom izvoru energije kojega može
proizvoditi bilo tko i na taj način smanjiti ovisnost o uvozu energenata. Iako priča oko
smanjenja ovisnosti o uvozu energenata stoji, malo detaljnije proučavanje nastanka, svojstava
i načina iskorištavanja biogoriva rezultira zaključkom da su biogoriva izuzetno opasna za
razvoj čovječanstva. Iako je prilično teško naći neku zadovoljavajuću definiciju biogoriva, u
ovom radu će biti pokušano određivanje osnovnih svojstava i karakteristika biogoriva,
njegovih pozitivnih strana, ali također i opasnosti koje donosi te utjecaj koji ima/će imati na
ukupno svjetsko gospodarstvo.

Stoga ćemo prvo krenuti od već spomenutog definiranja biogoriva kao novog obnovljivog
izvora energije, da bi zatim preko osnovnih svojstava došli do dvije najčešće vrste biogoriva
(etanol i biodizel), ali i do same podjele biogoriva u dvije generacije. Na samom kraju rada
osvrnut ćemo se na negativne posljedice proizvodnje ovog izvora energije, čiji će temelj biti
istraživanja i mišljenja brojnih svjetskih stručnjaka koji se, ponukani mišljenjem većeg dijela
čovječanstva o biogorivima kao novoj nadi za smanjenje ovisnosti o štetnim i već gotovo
iskorištenim fosilnim gorivima, odupiru sve većoj proizvodnji jer će ona rezultirati još većim
jazom što se tiče razvijenih i nerazvijenih dijelova svijeta.

Smanjenje potrošnje energije kroz povećanje energetske učinkovitosti i povećanje udjela

energije iz obnovljivih izvora predstavljaju glavne dijelove programa mjera za smanjenje
emisija stakleničkih plinova odnosno ispunjenje ciljeva Okvirne konvencije UN-a o promjeni
klime i pripadajućih provedbenih sporazuma. Ove mjere imaju značajnu ulogu i u promicanju
sigurnosti opskrbe energijom, a potiču i industrijski razvoj.

3
 2. BIOGORIVA KROZ POVIJEST

Rudolf Diesel,1912. godine: “Korištenje biljnih ulja kao goriva za motore danas se čini
nevažno. Ali takva ulja bi mogla postati s vremenom jednako važna kao proizvodi od nafte i
ugljena u današnje vrijeme!”

Rudolf Diesel demonstrirao je svoj stroj pokretan uljem od kikirikija na Svjetskoj izložbi u
Parizu 1898.g.

1980. godine. - metilni ester repičinog ulja (RME, engl. Rapeseed oil Methyl Esters) je
proizveden i testiran kao dizelsko gorivo na Tehničkom univerzitetu u Grazu.
U Brazil su etanol u vozilima rabili još od 20-ih godina prošlog stoljeća.
Proizvodnja biogoriva započela je u Brazil, SAD, Kina i EU (Njemačka, Francuska,
Španjolska, Italija, Švedska, Češka i Austrija)

Graf 1. Korištenje etanola i biodizela kroz povijest

4
3. PODJELA BIOGORIVA

Biogoriva dijelimo na kruta i tekuća biogoriva. Pod kruta biogovira spadaju drvo i otpad od
drveta, industrijski i gradski otpad te bioplin. Oni služe za proizvodnju električne energije, te
za grijanje. Pod tekuća biogoriva spadaju bioetanol ,kukuruz i šećerna trske. Koristi se češće
kao aditiv nego kao samostalno gorivo. U Brazilu etalnol dobivaju iz šećerne trske( razvili
su model TotalFlex- da jedno vozilo rabi oba goriva), te u SAD-u etanol dobivaju iz
kukuruza. Biodizel se dobiva od raznih uljarica (uljana repica, suncokret, soja, palme itd.),
otpadnih jestivih ulja i životinjske masti esterifikacijom s etanolom. Biorazgradiv je, te nije
toksičan. Također nije CO2 neutralan, ali smanjuje njegove emisije. U Njemačkoj su
postigli veliko povećanje proizvodnje vrlo povoljnom poreznom politikom za biodizel i
njegove mješavine. Kvotni režim za biogoriva (engl.BiofuelQuota Act), nastupilo je
postepeno smanjenje poreznih olakšica za biodizel i biljna ulja

5
Graf 1.1. Kruta biogoriva

1. Slika: Tekuća biogoriva

6
1.2. Graf: Korištenje biodizela i etanola

7
 4. PROIZVODNJA BIOGORIVA(BIOMASA)

Ovaj pojam koji je zapravo skraćenica pojma biološka masa, označava količinu materijala
donedavno živućeg podrijetla (biljke, životinje i njihovi produkti) koji se nalazi na određenom
području Zemljine površine. Najviše je poznat iz raznih rasprava o energiji biomase, odnosno
o gorivima koja mogu biti proizvedena posredno ili neposredno iz bioloških izvora.

Biomasa je obnovljiv izvor energije koji se temelji na ugljikovom ciklusu, za razliku od

ostalih prirodnih izvora kao što su nafta, ugljen i nuklearna goriva. Jedno od određenja
biomase koje je prihvaćeno od strane Hrvatskog Sabora je: "Biomasa je biorazgradivi dio
proizvoda, otpada i ostataka proizvedenih u poljoprivredi (uključujući tvari biljnoga i
životinjskoga podrijetla), u šumarstvu i srodnim industrijama, kao i biorazgradivi dio
industrijskoga i komunalnoga otpada". Energija biomase iz drva, ostataka žetve i gnojiva su
primarni izvori energije u razvijenim regijama.

U nekim područjima je biomasa i najveći izvor energije kao što je to slučaj u Brazilu, gdje je
zastupljena pretvorba šećerne trske u etanol ili pak u kineskoj pokrajini Sečuan, gdje se gorivo
proizvodi iz gnojiva. Za neka područja u svijetu je tipična uporaba određenih izvora biomase
u proizvodnji goriva, kao što je vidljivo i iz gore navedenih primjera. U SAD-u su za sada
najviše zastupljeni kukuruz, visoka prerijska trava i soja, dok Europa u proizvodnji biogoriva
koristi uljanu repicu, pšenicu i šećernu repu. U jugoistočnoj Aziji prednost ima palmino ulje, a
u Kini sirak i manioka. Provode se razna istraživanja u svrhu unaprjeđenja proizvodnje
energije biomase, ali ekonomski rival nafta usporava ta nastojanja i zadržava ih na ranom
stadiju razvitka.

Transesterifikacijom otpadnih jestivih biljnih ulja dobije se biodizel čije osnovne značajke
zadovoljavaju postojeće norme za biodizel i bitno se ne razlikuju od biodizela dobivenog iz
svježih ulja. Na taj način učinkovito se povezuje zbrinjavanje otpadnih ulja i dobivanje
goriva. Postoje dvije vrste procesa transesterifikacije, a to su: saržni i kontinuirani. Saržni
zahtjeva jednostavniju i jeftiniju procesnu opremu te se koristi u manjim postrojenjima, dok je
kontinuirani ekonomičniji, koristi se u većim postrojenjima te je oprema skuplja i složenija.

8
Slika1.2 Transesterifikacija triglicerida s alkoholom (metanol)

Slika 1.3. Blok shema šaržnog procesa proizvodnje biodizela

9
Slika 1.4. Blok shema kontinuiranog procesa proizvodnje biodizela

5. SIROVINE ZA PROIZVODNJU BIOGORIVA

Biogoriva se dobivaju iz masti i ulja, alkohola te iz algi.

5.1. MASTI I ULJA

4 najčešće sirovine kod masti i ulja su:uljana repica, suncokret, soja te
palime(palmino ulje).

10
Slika 1.5. Uljana repica

Slika 1.6. Suncokret

11
 Slika 1.6. Soja

Slika 1.7. Palme

12
 5.2. ALKOHOLI

Etanol služi kao dodatak benzenu. za potrebe kemijske industrije, gdje se

primjenjuje kao otapalo i sirovina za pripravu drugih kemikalija, se uglavnom
danas proizvodi sintetski hidratacijom etilena (adicijom molekule vode na
njegovu dvostruku vezu). Reakcija se provodi pod tlakom (~3 MPa), uz
katalizator na bazi fosforne kiseline (300 do 400°C) ili s pomoću sumporne
kiseline (75 do 80°C). Sintetski proizveden etanol ne upotrebljava se u
prehrambene svrhe.

Metanol je bez boje i okusa, ima vrlo slab miris, hlapljiv je te male
molekulske mase .U prirodi se nalazi esterski vezan u biljnim tvarima, npr.
ligninu. Pojavljuje se pri pougljenjivanju drva i alkoholnom vrenju, pa se može
dobiti suhom destilacijom drveta i sintetski. Osim toga, može se proizvesti iz
različitih jeftinih sirovina; drvo, ugljen, prirodni plin, pa čak i smeće.
Nedostatak mu je manja energetska vrijednost, otrovnost i korozivno
djelovanje na metale. Nepotpunim izgaranjem metanola nastaje vrlo štetan
produkt (formaldehid).

1.7. Struktura metanola 1.8. Struktura etanola

13
5.3. ALGE
Proizvodnja biogoriva iz algi ima mnoge prednosti koje taj postupak čine
gotovo savršenim izvorom goriva. Alge rastu 50 do 100 puta brže od
tradicionalnih kultura za proizvodnju biogoriva. Dodatna velika prednost je to
što su alge jednostanični organizmi koji ne zahtijevaju svježu pitku i zemljište
da bi rasli, a to znatno pojednostavnjuje proizvodnju. Prema nekim
stručnjacima proizvodnja goriva iz algi je najbolja alternativa fosilnim
gorivima i uz dobru podršku ta bi biogoriva u budućnosti mogla u potpunosti
izbaciti fosilna goriva iz upotrebe.

1.9. Tvornica algi GreenFuel Technologies

14
5.4. Mikroreaktor za proizvodnju biodizela
Mikroreakttor je serija paralelnih kanala, manjih od ljudske vlasi kroz koje se
biljno ulje i alkohol istovremeno pumpaju.Mali kemijski reactor koji je
efikasan, brz i prenosiv. Omogućava zemljoradnicima proizvodnju biodizela
korištenjem vlastitih sirovina

1.2.1 Mikroreaktor

15
6. BIOGORIVA DRUGE GENERACIJE
Druga generacija biogoriva dobivena je preradom poljoprivrednog i šumskog otpada. Za
razliku od prve generacije, biogoriva ove generacije znatno bi mogla reducirati emisiju CO2,
a uz to ne koriste izvore hrane kao temelj proizvodnje i neke vrste osiguravaju bolji rad
motora. Biogoriva druge generacije koja su trenutačno u proizvodnji su: biohidrogen, bio –
DME, biometanol, DMF, HTU dizel, Fischer – Tropsch dizel i mješavine alkohola.

6.1. BIOHIDROGEN
Ova vrsta biogoriva mogla bi biti najzastupljenija u budućnosti, budući da je
obnovljiva, ne uzrokuje emisiju stakleničkih plinova pri sagorijevanju, već
oslobađa energiju te se lako pretvara u električnu energiju pomoću ćelija za
gorivo. Kod proizvodnje biohidrogena uz pomoć fotosintetičkih
mikroorganizama, potreban je jednostavan solarni reaktor, kao prozirna
zatvorena kutija i neznatni energijski izvor. Elektrokemijska proizvodnja
biohidrogena pomoću solarne baterije zahtijeva, međutim, jake energetske
izvore. Postoje različiti procesi proizvodnje biohidrogena. Neke od njih su:
biofotoliza vode pomoću mikroalgi ili cijanobakterija, proizvodnja
biohidrogena uz pomoć određenih enzima (hidrogenaza, nitrogenaza),
proizvodnja pomoću fotosintetskih bakterija, kombinacija fotosintetskih i
anaerobnih bakterija kod proizvodnje. Sama proizvodnja biohidrogena je
najzahtjevnija s obzirom na okoliš. Budućnost ovog procesa ovisi ne samo o
poboljšanjima na temelju istraživanja, već i o ekonomskim zahtjevima,
društvenoj prilagodljivosti i razvitku hidrogenskog energijskog sustava.
6.2. BIO- DME
Bio – DME ili biodimetileter je jako sličan biometanolu o kojem će biti riječ
kasnije. Može se proizvesti neposredno iz sintetičkog plina, koji je još uvijek u
razvitku. Međutim, u kemijskoj industriji, DME se proizvodi iz čistog
metanola procesom katalitičke dehidracije, kojom se kemijski razdvaja voda
od metanola. Ovakav metanol može se proizvesti iz ugljena, prirodnog plina ili
biomase. Često se produkcija metanola i DME obuhvaća jednim procesom.
Tek nedavno se na DME počelo gledati kao na mogući izvor goriva. U
prošlosti je bio korišten kao zamjena kloroflourkarbonu u sprejevima.
Međutim, zbog svoje niske temperature sagorijevanja i visokog oktanskog
broja pogodan je kao gorivo u dizelskim motorima. Iako ne potiče koroziju
metala (kao bioetanol i biometanol), DME utječe na određene vrste plastike i
gume nakon određenog vremena. Na sobnoj temperaturi je u plinovitom stanju,
dok u tekuće prelazi ukoliko je tlak iznad 5 bara ili na temperaturi nižoj od -25
°C.

16
6.3. BIOMETANOL
Ova vrsta goriva druge generacije može također biti proizvedena iz sintetičkog
plina, koji se dobiva iz biomase. Može se koristiti kao zamjena nafte u paljenju
motora na iskru zbog visokog oktanskog broja. Baš kao i kod bioetanola, kod
upotrebe ovog goriva trebali bi u obzir uzeti niski tlak isparavanja, nisku
energiju gustoće i nekompatibilnost s materijalima u motoru. 10 – 20%
biometanola pomiješanog s naftom može se koristiti u motorima bez potrebe za
njihovom modifikacijom. Budući da biometanol gori nevidljivim plamenom i
znatno je otrovan, treba prilikom uporabe poduzeti stroge mjere opreza.
6.4. DMF
DMF ili dimetilformamid je organski spoj čija kemijska formula glasi
(CH3)2NC(O)H. Ova bezbojna tekućina se može miješati s vodom i većinom
organskih spojeva. Također se često koristi kao otopina u kemijskim
reakcijama. Dobiva se procesom reakcije dimetil amina i ugljičnog monoksida
pri niskom tlaku i temperaturi. Svoju upotrebu, osim kao gorivo, pronalazi u
farmaciji, proizvodnji pesticida, sintetičkih vlakana i sličnih materijala. Smatra
se kako DMF uzrokuje rak u ljudi te također neke mane prilikom rođenja.
6.5. HTU DIZEL
HydroThermalUpgrading (HTU) je tehnologija pretvorbe biogoriva iz izvora
kao što je mokra biomasa životinjskog podrijetla. Na temperaturi od 300 - 350
°C i visokom tlaku biomasa se pretvara u organsku tekućinu koja sadržava
mješavinu ugljikovodika. Nakon procesa katalitičke hidrodeoksigenacije
(HDO) može se proizvesti tekuće biogorivo, slično fosilnim gorivima. Za sada
se ova tehnologija koristi samo u Nizozemskoj, gdje se i nalazi pokusni HTU
pogon.
6.6. FISCHER- TOPSCH DIZEL
Fischer – Tropsch proces je katalitička kemijska reakcija prilikom koje se
ugljikov monoksid i vodik pretvaraju u tekući ugljikovodik različitih oblika.
Pri tome se koriste tipični katalizatori kao željezo ili kobalt.Formula je:
(2n+1)H2 + nCO → CnH(2n+2) + nH2O. Osnovni cilj ovog procesa je produkcija
sintetičke zamjene nafti, prvenstveno od ugljena ili prirodnog plina, a da bi se
upotrijebila kao sintetičko ulje za podmazivanje ili sintetičko gorivo
6.7. MJEŠAVINE ALKOHOLA
Sintetički plin, mješavina ugljikovog monoksida i vodika, može se proizvesti
iz biomase kroz niz termalnih procesa, kao isparavanje. Katalitičkim reakcija
se može pretvoriti u goriva, kao etanol i kemikalije velike vrijednosti, kao
propanol i butanol. Trenutačni katalizatori za sintezu "mješanih alkohola" su
proizvedeni za sintetički plin dobiven iz ugljena ili pare metana. Međutim, oni
nisu baš najbolje rješenje te se pokušavaju proizvesti poboljšani katalizatori
koji bi usavršili proizvodnju ove vrste biogoriva.

17
 7. BIOGORIVA U HRVATSKOJ

Biogoriva kao obnovljivi izvor energije su od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku jer
mogu zamijeniti fosilna goriva za prijevoz koja u ukupnoj potrošnji energije sudjeluju s više
od 30 posto, uz stalnu tendenciju rasta, te predstavljaju značajan izvor emisija staklenickih
plinova. Uz to proizvodnja i uporaba biogoriva ispunjava i druga dva cilja i razloga za njihovu
promociju, a to je doprinos sigurnosti opskrbe i povecanje ekonomske aktivnosti odnosno
regionalni razvoj.

U posljednjih deset godina Europska Komisija je donijela niz dokumenata i propisa kojima
uređuje održivi sustav mjera kojima ce zemlje clanice poticati ostvarenje zajednicki
proklamiranih ciljeva. Direktiva 2009/28/EZ o promicanju uporabe energije iz obnovljivih
izvora iz travnja 2009. definira ciljeve i obveze zemalja u podrucju promocije i korištenja
obnovljivih izvora energije u neposrednoj potrošnji elektricne energije, topline i goriva za
prijevoz. Direktiva postavlja zemljama clanicama cilj udjela energije iz obnovljivih izvora u
ukupnoj energiji utrošenoj za potrebe prijevoza od 10 posto do 2020. godine. Propisi
Direktive trebaju biti transponirani u nacionalne propise zemalja clanice do 5. prosinca 2010.
godine.

U skladu sa Zakonom o biogorivima za prijevoz (NN br. 65/09 i NN br. 145/10) izra_en je
ovaj Nacionalni akcijski plan poticanja proizvodnje i korištenja biogoriva u prijevozu
(Nacionalni akcijski plan) za razdoblje od 2011. do 2020. godine.

Nacionalni akcijski plan je planski dokument koji se donosi za vrijeme od deset godina, u
skladu s Direktivom 2009/28/EZ i strategijom energetskog razvoja, strategijom održivog
razvitka, strategijom poljoprivrede i nacionalnom šumarskom strategijom i politikom, kojim
se utvrđuje politika poticanja povecanja proizvodnje i korištenja biogoriva u prijevozu u
Republici Hrvatskoj.

Nacionalni akcijski plan sadrži prikaz i ocjenu stanja na tržištu goriva za prijevoz i podrucju
zaštite zraka, usporedne analize, dugorocne ciljeve, ukljucujuci nacionalni cilj stavljanja na
tržište biogoriva, mjere za poticanje povecanja proizvodnje i korištenja biogoriva u prijevozu
te druge potrebne podatke.

Nacionalni akcijski plan poticanja proizvodnje i korištenja biogoriva u prijevozu je sastavni

dionacionalnog akcijskog plana za poticanje proizvodnje i korištenja energije iz obnovljivih
izvora u Republici Hrvatskoj.

Hrvatska još nema ozbiljno organiziranu proizvodnju biodizela. Potrebno je hitno izraditi
akcijski plan za biogoriva koji bi korištenjem iskustava zemalja Europske unije dostigao
proizvodnju biodizelskog goriva u skladu s Direktivom (2003/30/EC). Uredba o kakvoći
biogoriva, (N.N. broj 178/2004) - cilj osiguranja tržišta s minimalnim udjelom biogoriva i
drugih obnovljivih goriva za potrebe prijevoza radi zaštite okoliša. Nacionalni cilj stavljanja u
promet do 31. prosinca 2010. godine, biogoriva u ukupnom udjelu goriva do 5,75% po uzoru
na EU samo jedan pogon za proizvodnju biodizela u Ozlju, tvrtka Modibit s kapacitetom

18
30.000 tona godišnje sav proizvedeni biodizel se prodaje u Austriju i Italiju. Sirovinu za
proizvodnju trenutno uvoze jer na hrvatskom tržištu nema dovoljno uljane repice.

PLANOVI:

Zadarska tvrtka Kepol planira izgraditi tvornicu biodizela u kojoj bi se godišnje proizvodilo
25 000 tona biodizela

Bivša tvornica Sljeme u Sesvetama- pogon za preradu uljane repice i otpadnog ulja u biodizel

Tvornica ulja Čepin d.o.o. kreće u investiciju vrijednu 45 milijuna eura, a koja će se realizirati
pod nazivom "Dizelsko postrojenje“

Virovitička tvrtka Vitrex prikuplja jestiva otpadna ulja i masti iz restorana, ugostiteljskih
objekata, te školskih, studentskih i drugih kuhinja iz cijele Hrvatske, te prerađuju ulje i masti
u biodizel

u Luci Brod (Slavonski Brod) na 40 000 četvornih metara gradit će se tvornica biodizela koju
će podići konzorcij BIO-ADRIA. U tvornici će biti proizvedeno 150 000 t biodizela na
godinu.

19
 8. UTJECAJ BIOGORIVA

Proizvodnja biogoriva je zapravo direktna pretvorba hrane u naftu, pa bi dodatna potražnja za

nekim vrstama hrane mogla dići cijenu te hrane i tako izravno povećati rasprostranjenost gladi
u svijetu jer veća cijena znači i manju dostupnost te hrane siromašnijim državama. Jean
Ziegler, UN-ov specijalni izvjestitelj iz programa "Pravo na hranu" (Right to Food), izjavio je
2007 da će proizvodnja biogoriva povećati glad u svijetu, a svoju je izjavu potkrijepio
činjenicom da je proizvodnja biogoriva pripomogla dizanju cijena nekih vrsta hrane na
rekordne razine. Također je rekao da smatra legitimnim pravom država da proizvode
biogoriva, ali smatra da "efekt pretvorbe stotina i stotina tisuća tona kukuruza, pšenice,
grahorica i palminog ulja u gorivo je apsolutna katastrofa za gladne ljude".
Dodao je i da se cijena pšenice na svjetskoj razini udvostručila u zadnjih godinu dana, a cijena
kukuruza se u istom periodu čak učetverostručila i time su siromašne države u Africi došle u
situaciju da si više ne mogu priuštiti uvoz hrane. Na kraju je zaključio da je proizvodnja
biogoriva zapravo zločin protiv čovječnosti. Utjecaj proizvodnje biogoriva na cijenu hrane
možda je najbolje vidljiv u SAD-u. U SAD-u se poljoprivrednici sve više posvećuju
proizvodnji kukuruza koji se kasnije pretvara u etanol, a povećana proizvodnja kukuruza
znači smanjenju proizvodnju ostale hrane i dizanje cijene te hrane. Uz smanjenje proizvodnje
ostalih žitarica usporedno se događa i nadmetanje proizvođača etanola i proizvođača mesa za
kukuruz, pa se povećava i cijena kukuruza kojeg se zbog dobiti proizvodi sve više, a samim
tim će se u budućnosti povećati cijena mesa.

Biogoriva se trenutno najviše proizvode od šećerne trske, kukuruza, soje i uljane repice, a
istovremeno trenutno u svijetu postoji oko 850 milijuna ljudi koji nemaju dovoljno hrane. Kad
se uzme u obzir trenutni trend pretvaranja hrane u gorivo u bogatim državama, lakše je
shvatiti izjavu koju je jednom dao Jean Ziegler: „Svako dijete koje umre od gladi u današnjem
svijetu zapravo je ubijeno dijete (2006)“ (Every child who dies of hunger in today's world has
been murdered - 2006).

Korištenje biodizela u konvencionalnim dizelskim motorima rezultira znatnim smanjenjem

neizgorenih ugljikovodika, ugljičnog monoksida i čestica. Uzorci biodizela razgrađuju se brže
od dekstroze i to 95 % nakon 28 dana. Dizelsko gorivo se razgradilo oko 40 % nakon 28 dana.

Glavni cilj Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) - stabilnost
koncentracija stakleničkih plinova u atmosferi svesti na razinu koja će spriječiti opasni
antropogeni utjecaj na klimatski sustav. UNFCCC u svojim polaznim načelima kaže:
“Odgovornost mora biti zajednička, ali i različita, s obzirom na gospodarske i druge
osobitosti!”. Mnoge znanstvene studije upozoravaju da su posljedice negativne jer se
primjerice zbog plantaža na kojima se proizvodi palmino ulje sijeku tropske šume. U Brazilu
se tako tropske šume sijeku radi proizvodnje soje i šećera, koji se koriste kao biogoriva, ali i
kao hrana.

20
Kroz sljedećih 15 godina nestat će 98 posto indonezijskih i malezijskih prašuma, a s njima i
neke od najvažnijih životinjskih vrsta. Tijekom 30 godina, upotreba etanola koji se proizvodi
od kukuruza ( ni ostale vrste etanola ne odudaraju previše) proizvela bi dvostruko više
stakleničkih plinova nego obični benzin. Pretvaranje kišnih prašuma, savana i travnjaka u
jugoistočnoj Aziji i Latinskoj Americi u površine namijenjene proizvodnji biogoriva, za
desetljeća, ako ne i stoljeća, povećat će zagađenje koje dovodi do globalnog zatopljenja.

9. ZAKLJUČAK

Zemlja nema kapacitet da bez teških posljedica ‘podnosi’ neumjereno rasipanje energije.
Energetsku krizu ne može riješiti novi izvor energije, energetska kriza je kriza ljudske

21
pohlepe, a ne kriza energenata. U traženju novih izvora energije pretpostavlja se da je
današnja neumjerena potrošnja neupitna i opravdana, stoga biogorivo ne može biti nikakvo
konačno rješenje. Ispušnih plinova biodizela, premda manje toksičnih, bit će u atmosferi
onoliko više koliko je potrebno za nastavak rasta i razvoja prema mjeri ‘zapadnih’ prohtjeva
razvijene zemlje hranu pretvaraju u ‘benzin’, dok u nerazvijenim zemljama ljudi umiru od
gladi. Peter Crane:‘It is not a free lunch’ (biogorivo nije besplatan ručak!)

Iz mišljenja različitih stručnjaka i provedenih istraživanja lako je zaključiti kako, unatoč

brojnim prednosti biogoriva, ona ne smiju biti uzimana zdravo za gotovo, već se treba
posvetiti drugim stranama, kao što je usavršavanje procesa proizvodnje biogoriva i uklanjanja
njihovih štetnih posljedica. No je li to moguće? Znanstvenici se desetljećima bore kako bi
donekle smanjili štetan utjecaj fosilnih goriva pa kako će se onda suočiti s ovom novom
vrstom goriva koje je tek u razvoju i zapravo tek treba odrediti sve posljedice koje može imati
njihova upotreba.

Što se svjetskog gospodarstva, a pogotovo siromašnih država tiče, mora se naći neko rješenje
koje bi omogućilo da ako ne poboljšaju svoj položaj, barem ne potonu u još veću bijedu i
siromaštvo. Jer to i donosi proizvodnja biogoriva, čiji temelj su organske tvari, a prvenstveno
hrana u smislu žitarica, koje čine najveći udio u proizvodnji. Zbog već spomenutog porasta
cijena hrane, pitanje je vremena kada će siromašno pučanstvo u nerazvijenim predjelima u
potpunosti izumrijeti kao posljedica sve većeg porasta troškova osnovnih namirnica. Stoga se,
barem za sada moramo složiti s već spomenutom izjavom kako je svako dijete koje umre od
gladi u današnjem svijetu zapravo ubijeno dijete, a čemu će, po svemu sudeći, proizvodnja
biogoriva još više pridonijeti.

22
10. LITERATURA
1. http://www.izvorienergije.com/biogoriva.html
2. http://www.mingo.hr/userdocsimages/energetika/Nacionalni
%20akcijski%20plan%20poticanja%20proizvodnje%20i%20kori
%C5%A1tenja%20biogoriva%20u%20prijevozu%20za
%20razdoblje%202011.-2020.pdf
3. http://hr.wikipedia.org/wiki/Biogoriva
4. http://www.ina.hr/default.aspx?id=4666

23
24