Borba doseljenika i domorodaca na Hvaru ➡ vjerojatno se domaće stanovništvo nije lako dalo

nagovoriti, pa ovi traže od Dinizija Sirakuškog da im pomogne slomiti otpor. Brodovlje Dionizija
Sirakuškog s Isse zajedno s Paranima pobjeĐuje Ilire s otoka i Jadasine. Natpis iz Starog Grada koji
govori o zapljeni oružja Jadasinima, vjerojatno je posvećen pobejdi.

Kalijin natpis, 4.st.pr.Kr. → građani grčke kolonije Isse postavili su nadgrobni spomenik (stelu)
pravokutnog oblika Kaliji koji je poginuo junačkom smrću u pomorskoj bitci protiv Ilira. Na prednjoj
strani stele, ispod jednostavne profilacije, urezan je dosad najstariji poznati natpis u stihovima
sastavljen u Hrvatskoj. Stela je došla u posjed Arheološkog muzeja kupnjom zbirke starina obitelji
Dojmi. IzraĐen je od bijelgo vapnenca, visina 36cm, širina 26cm i debljine 7,5cm. ''Iz grada isplovi
ovog što hrabrosti tvoje je željan, na ilirski nasrnu brod, zateče pri tome te smrt, a Hermo, milo dijete
tvoje, siroče sad je. Junački, Kalijo, čin takav ne pamtimo mi!''

Farski tropej → ''Farani od Jadasina i saveznika oružje...''. Čače smatra da je riječ o nekom kasnijem
sukobu koji historijski nije zabilježen.

Kontroverza Lissos – Issa ➡ Lissos (Lješ u Albaniji), argumenti za su navodi u pisanim izvorima.
Argumenti protiv su udaljenost od Faza (dugo razdoblje do angažmana vojske), loša luka koja ne
pruža Dionizijevoj mornarici dobru utvrdu, nepostojanje nikakvih konkretnih pokazatelja o postojanju
grčke naseobine u početkom 4.st.pr.Kr. Issa (otok Vis), argumenti za su blizina (kratko vrijeme
reakcije na borbe kod Hvara). Argumenti protiv su nepostojanje nikakvih konkretnih arheoloških
nalaza sve do sredine 4.st.pr.Kr., odnosno nejasnoće vezane uz datum osnutka.

GRČKI GRAD ISSA

Dionizije Sirakuški osnovao je Issu oko 397.g.pr.Kr. Issa osniva svoje kolonije u Lumbardi (4.st.pr.Kr.),
emporije u Tragurionu, Epetionu (3.st.pr.Kr.) i Saloni (2.st.pr.Kr.). Samostalnost od sredine 4.st.pr.Kr.
do sredine 1.st.pr.Kr. Samostalnost gubi u graĐanskim ratovima jer staje na stranu Pompeja, te u
1.st.pr.Kr. postaje Civium Romanorum.

URBANIZAM

Pomno je odabrana pozicija: luka, voda, insolacija i dr. Površina gradskog prostora iznosi 10ha.
Bedemi zatvaraju pravokutni prostor (240×300m).

Organizacija unutrašnjeg gradskog prostora ➡ glavne komunikacije usmjerene S-J (upitan je njihov
broj) te I-Z (arheološki potvrĐena ona najjužnija). Pravilne pravokutne parcele su osnova gradske
podjele prostora. Podjela na stambeni (većinski u gornjim dijelovima naselja) i javni prostor
(koncetriran uz obalu Viške luke) – agora. Luka (epinej) s obalom duža od 1km. Moguće postojanje
helenističkog teatra (poluotok Prirovo).

Organizacija vangradskog prostora ➡ sastoji se od nekropola.

Nekropole → dvije glavne nekropole su Martvilo (jugozapadna) i Vlaška njiva (istočno). Grobnice su
dimenzija 190×90×100cm. Imamo zidane grobnice s okomito postavljenim pločama bez zidane
podloge (zemlja ili sloj morskog šljunka). TakoĐer su prisutne rake uklesane u živu stijenu, te grobnice
izgraĐene od pravilnih klesanaca. Zastupljena je inhumacija u ispruženom položaju, a specifičnost
isejskih nekropola su obiteljski karakteri grobnica.
Stele → poznato ih je oko 40. Jednostavne s trokutasto profiliranim zabatom i ravnim natpisnim
poljem (južnoitalski tip). Zatim imamo jednostavne s oblim završetkom (omegaform – grčki tip).
Luksuzniji primjerci s bogatom dekoracijom i stupovima te imitacija pročelja hramova, tj. naiskos
(grobnica Dioniza, sina Trazimaha).

Pogrebni rituali → na nekropoli je utvrĐeno postojanje izdvojenih nakupina morskih puževa,

kuhinjskog posuđa, amfora i drugih nalaza vezanih iz pogrebni ritual. Prilozi u grobnicama vrlo su
uniformni i sveprisutni tijekom čitavog razdoblja trajanja helenističke Isse. Uz svakog pokojnika se
postavlja sličan broj i vrsta keramičkim posuda: oinohoa (vino), pelike (voda), skifos (čaša), posude za
mirise (lekiti i stamni) koje su zapravo specifičnost Isse. Od ostalih priloga imamo terakotne statue,
nakit, brončana ogledala, strigile, novce i dr.

Gospodarska zdanja ➡ lončarske radionice na prostoru Martvila i uvale Stonca. Dokazi ostalih
obrtničkih djelatnosti.

GRČKA PODJELA ZEMLJIŠTA NA OTOKU VISU

Grčka podjela zemljišta utvrĐena je na tzv. Dračevom polju. PronaĐeno je oko 150 helenističkih
gospodarskih imanja širom otoka.

Kada su Grci došli ovamo i naselili se na otoku, zatekli su stanovništvo koje je posjedovalo odreĐeni
stupanj poljoprivredne tehnologije osim stočarstva i ribarenja kojima su se otočki žitelji od davnine
bavili.

Na Dračevu polju zemljište je najpogodnije za uzgoj najkvalitetnijih sorata vinove lose (Radić). Polje
karakteriziraju kamene gomile, koje se nižu u dosta pravilnom redu na sjevernoj strani polja
usporedo s glavnom prometnicom, današnjom cestom Vis-Komiža koja polje dijeli na dvije polovice u
smjeru I-Z.

Dračevo polje dugo je oko 3,5km i široko oko 500-600m, a mjestimično i preko kilometra. Prema
tome, u otočkim relacijama, ovo je velik i važan komad poljoprivrednog zemljišta. Radić je na terenu i
karti uočio brojne poljske putove i staze, koji se okomito i u pravom kutu nadovezuju na glavnu cestu
i tvore pravilnu ortogonalnu mrežu, u kojoj su osnovne čestice izduljena pravokutna oblika. Znamo da
je ovaj izduženi oblik zemljišnih čestica karakterističan i tipičan za grčke zemljišne podjele i katastre.
Razmak izmeĐu dvaju puteljka, koji su i granice čestice, iznosi oko 350m, a to bi upravo bila duljina
od dva stadija.

Udaljenost graničnih linija čestica u Dračevu polju od 350m iznosi udaljenost od dva stadija duljine
176,6 × 2 = 353,2m. Manje odstupanje je rezultat terenske nepreciznosti ili lokalne mjere. Naime,
pojedine čestice takoĐer imaju različitu veličinu, ovisno o širini polja na pojedinim dijelovima.

Ako je isejski polis svojim kolonistima u Lumbardi podijelio zemlju u pravilnim česticama, onda je to
morao učiniti i na vlastitome otoku, kao jedna visoko organizirana ljudska zajednica sa svojim pravom
o vlasništvu i gospodarskim odnosima.

Na Dračevu se polju nalaze sačuvani ostaci izvornog grčkog isejskog katastra ili chore.

ISEJSKO DRUŠTVO
Isejsko društvo bilo je podjeljeno u tri dorske file: Dimane, Hile i Pamfile. To znamo na temelju
Lumbardske psefizme. Nadgrobni spomenici svjedoče nam o obitelji kao osnovnoj društvenoj jedinici.

Prisutna je dvočlana imenska formula: ime i petronimik (ponekad s riječju ton – od), npr. Kleemporos
Filesioy. Približno je podjednaki socijalni nivo stanovništva (prema nalazima iz grobova).

Političko ustrojstvo ➡ temeljeno na natpisima. Damos je bila narodna skupština podijeljena u tri file
(zakonodavstvo, obrana, vanjski poslovi i dr.). Boule ili vijeće pedesetorice imalo je
administrativno/zakonodavnu funkciju, a birano je od skupštine. Pisari (gramateus) imali su
državničku funkciju tajnika, a povezivali su vijeće i skupštinu. Logisti su javni nadzornici birani iz
vijeća. Arhonti su imali vrhovnu vlast. Strateg-a, tj. vojnih zapovjednika na Issi je istovremeno bilo tri
(po filama), a o tome nam svjedoči natpis koji spominje Drosa, Aminija i Sofila. Hijeromnamon je bio
eponimni magistrat religijske i javne službe (sudstvo i sl.), danas imamo devet dalmatinskih javnih i
posvetnih karaktera.

Arheološke potvrde o vjerovanjima i religiji u Issi: