Panhelenizam ➡ politički program kojemu je cilj bio ujedinjenje svih Grka u jedinstvenu državu.

U
antičkoj Grčkoj pojam panhelenizam značio je svi ujedinjeni Grci.

Odnos matica – kolonija ➡ samostalnost, ali sa osjećajem pripadnosti i poštovanja prema matičnom
polisu.

ZNAČAJNE KOLONIJE

Kraj 9.st.pr.Kr. ➡ Eubejci osnivaju trgovačku ispostavu na ušću rijeke Orontes u današnjoj Siriji (Al
Mina).

8.st.pr.Kr. ➡ (775.g.pr.Kr.) Eubejci – Halkida i Eretrija, osnivaju trgovačku ispostavu Pithekusai na

Ischiji u Italiji; interes je u rudnom bogatstvu Etrurije, a veliki udio u otvorenju ovog prostora nose i
Feničani.

Kuma (druga polovica) → osnovana od Halkide, Eretrije, Kime i Graikoia (narod u obalnom dijelu
Beotije – Rimljani preuzimaju ovo ime za označavanje svih Helena). Eubejci i njihove kolonije osnivaju
druge kolonije na okolnom prostoru: Naks na Siciliji (734.g.pr.Kr.), Katania (600.g.pr.Kr.), Zankle
(Mesena), Mila (kraj 8.st.pr.Kr.) i dr.

Korint → Korkira i Sirakuza (733.g.pr.Kr.) koja osniva svoje kolonije po zapadu: Helor (700.g.pr.Kr.),
Kasmena (643.g.pr.Kr.), Morgantina (6.st.pr.Kr.), Ankona, Numana i Issa (početak 4.st.pr.Kr.).

Ahejci → Sibaris (720. – 709.g.pr.Kr.), Kroton (708.g.pr.Kr.), Metapont (početak 7.st.pr.Kr.),

Posidonija.

Megara → Megara Hibejska (728.g.pr.Kr.)

Sparta ➡ Tarent (710. – 700.g.pr.Kr.), kolonija osnovana od velikog broja vanbračne djece. Grad
poznat po velikoj i nezabilaznoj luci.

Knid ➡ zajedno s RoĐanima osnivaju Liparu (627. – 570.g.pr.Kr.), Korkyra Melania (?)

7.st.pr.Kr. ➡ Milet je predvodnik kolonizacije: Propontida (Kizuj, Abid i Prokones), Pont (Istrija, Tiras,
Olbija).

JADRANSKI GRCI

733.g.pr.Kr. (ili 709.g.pr.Kr.) Korint osniva Korkiru gdje je prethodno bila naseobina Eretrejaca, a
prema pisanim izvorima s Krfa, Korinćani protjeruju Liburne (Strabon), Eubejce (Plutarh) ili Kološane
(Timej).

625.g.pr.Kr. Korkirani i Korinćani osnivaju Epidamnos, a 590.g.pr.Kr. Korinćani osnivaju Apoloniju.

Epidamnos ➡ 627.g.pr.Kr. Korkirani osnivaju Epidamnos, a paralelno se javlja i ime Dyrachion (Drač).
Pretpostavka je da Epidamnos zapravo jest grčki naziv, dok je Dyrachion autohtoni. Dva grada spajaju
se u jedan i ostaje naziv Dyrachion. Kuju novac s natpisom DYRR. To je prva grčka kolonija na Jadranu.

Apolonija ➡ 588.g.pr.Kr. Korkirani i Korinćani osnivaju Apoloniju, danas nije grad. Nalazi se blizu
malog sela Pojane. Širila se nekoliko puta. Grad je na povišenom terenu, luka nije u gradu. Kovali su
novac po istom tipu, istim motivima (APP).
Hekatej Milećanin (oko 500.g.pr.Kr.) opisuje obalu Jadrana.

Herodot, 5.st.pr.Kr. ➡ prvi u Jadran dolaze Fokejci. Oni su bili poznati moreplovci, a nalazi arhajske
keramike na otvorenomorskoj ruti sugerira grčku težnju dosezanju caput Adriae (delta rijeke Po –
Lizijin govor oko 400.g.pr.Kr.)

Liburnska talasokracija ➡ pojam kojim se označava snaga i raširenost Liburna širom Jadrana. Tome
prije svega doprinose pisani izvori koji spominju Liburne na Krfu, Epidamnu, Lastovu, Visu i drugim
otocima u razdoblju od 8.st.pr.Kr. do 5.st.pr.Kr.

Arheološki materijali svjedoče cirkumjadransku plovidbenu rutu i dopremu velike količine materijala s
južnojadranskih i grčkih prostora (daumska geometrijska keramika, korintska ranocrnofiguralna i
antička crnofiguralna keramika).

 Kopila (Korčula), Talež (Vis), Hvar, Rat Bobovišća (Brač), Ošanići, Trogir, Zadar, Nin, Osor,
Vizače, Pula, Poreč i dr.

Prve grčke kolonije na Jadranu nakon osnutka Epidamna su Korčula (6.st.pr.Kr.), Anhijale (?), a o tome
imamo potvrdu samo rpeko dosta kasnijih pisanih izvora (Pseudo Skimno, Strabon i Plinije Stariji).

Dionizije Sirakuški (5./4.st.pr.Kr.) ➡ aktivan političar i vojskovoĐa. Postao je popularan je je bio na

čelu Sirakuške vojske i u savezništvu sa drugim Grčkim kolonijama na Siciliji. Uspio je poraziti
Feničane i potisnuti ih te smanjiti utjecaj sa sjevernog područja gdje su imali nekoliko svojih kolonija.
406.g.pr.Kr. zaslužio je ratno vodstvo protiv Kartažana, 405.g.pr.Kr. postao je tiranin pomoću
plaćeničke garde i suzbio je demokraciju. Od 397.g.pr.Kr. do 392.g.pr.Kr. vodi rat s Kartažanima.
Osvojio je grčki grad Rhegion na Kalabriji i sve prodao u roblje. Osniva Ankonu (387.g.pr.Kr.), Adriju i
Issu. Sve sicilijske gradove stavlja pod svoju vlast, potiskuje Feničane s područja Tirenskog mora,
Korzike i Sicilije. Nakon što je zavladao Tirenskim more, Sicilijom i okolicom, nametnuo je vlast i
drugim kolonijama na jugu Italije. U Dorskim je kolonijama imao sljedbenike pa je bacio oko na
Jadran kako bi povećao trgovinu Sirakuze i u tom smjeru. Počeo je osnivati naseobine na Jadranu, od
404.g.pr.Kr. do oko 390.g.pr.Kr. Osnovao je Anconu i obližnju Numanu. Zavladao je Lissosom. U tim je
naseljima postavljao svoje vojne, mornaričke postaje i brodove, uputio se i prema sjeveru te pojačao
utjecaj u Adriji i u obližnjoj Spini koja se nalazi u delti Pada. Pomaže u osnivanju kolonije u Issi jer mu
je trebala luka radi kontrole plovidbe. Kolonije na našim prostorima su gotovo posljednje koje su
osnovane. Koristi luku na sjeveru otoka Visa koja postaje glavna baza na tom djelu Jadrana za
Dionizijevu plovidbu. 385.g.pr.Kr. Dorani uz njegovu pomoć osnivaju Pharos. Dionizije umire oko
367.g.pr.Kr., naslijedio ga je Dionizije mlaĐi koji nije uspio zadržati interesnu sferu koju je otac
oblikovao na Tirenskom, Jonskom i Jadranskom moru, te se Sirakuški imperij raspada.

Topografija istočnojadranske obale u 4.st.pr.Kr. (Pseudo Skilak – Periplus), spomen grčkih gradova
Epidamna, Aplonije, Ise, Fara, Herakleje. Korčula se spominje samo kao otop.

Od sredine 4.st.pr.Kr. opada sirakuška dominacija jadranskim prostom i njezine se kolonije u

potpunosti osamostaljuju i razvijaju u nosioce društvene i gospodarske povijesti južno i srednje
jadranskih prostora, ali s različitim smjerovima.

275.g.pr.Kr. Rim osvaja jug Italije s Tarentom i pomalo počinje njegova infiltracija u jadranske prilike.
Issa osniva svoje subkolonije (Lumbarda, Tragurij i Epetij). Pharos je pod utjecajem ilirske države
(Demetrije Farski).

Od sredine 3.st.pr.Kr. kao protuteža grčkom javlja se novi politički faktor, Ilirsko kraljevstvo.

ILIRSKI RATOVI

Priča o ilirskim ratovima započinje u jesen 231.g.pr.Kr., smrću ilirskog kralja Agrona. Njega je trebao
naselijediti njegov sin Pines, no s obzirom da je bio pre mlad, ilirsko prijestolje nasljeĐuje Agrono