PLANIRANJE NA NIVOU CIJELE FARME

(Poglavlje 9)

CILJEVI POGLAVLJA:

1. Pokazati kako se planiranje na nivou cijele farme

razlikuje u odnosu na planiranje pojedinačnih
poljoprivrednih proizvodnji.

2. Naučiti korake i postupke koje treba slijediti u

izradi budžeta (plana) na nivou cijele farme.

3. Razumjeti različite upotrebe izrade plana na nivou

cijele farme.

4. Upoznati metod pojednostavljenog programiranja

kod izbora najprofitabilnije kombinacije
pojedinačnih poljoprivrednih proizvodnji na nekoj
farmi.
ŠTA JE TO PLAN NA NIVOU CIJELE FARME?
Plan na nivou cijele farme je pregled vrsta i obima proizvodnji
koje će u potpunosti biti ostvareni na farmi, te pregled sredstava
(resursa) potrebnih za njihovu realizaciju.

Plan može biti toliko detaljan da uključi npr. norme đubriva,

sjemena, zaštitnih sredstava ili pak obroke stočne hrane, ili da
jednostavno daje listu pojedinačnih poljoprivrednih proizvodnji
koje će biti ostvarene i njihove željene nivoe proizvodnje. Kada se
očekivani troškovi i povrati na uložena sredstava za svaki dio plana
organizuju u detaljnu projekciju, rezultat je budžet (finansijski
plan) na nivou cijele farme.

PROCEDURA PLANIRANJA

Proces izrade plana na nivou cijele farme može se podjeliti u šest

koraka.

Pregled ciljeva i
Korak 1
specifičnih zadataka

Popis raspoloživih
Korak 2
resursa (sredstava)

Identificiranje mogućih
Korak 3 proizvodnji
i tehničkih koeficijenata

Procjena
Korak 4
pokrića

Izbor kombinacije
Korak 5
pojedinih proizvodnji

2
 Izrada budžeta na nivou
Korak 6
cijele farme

KORAK 1

Pregled ciljeva i specifičnih zadataka

Većina tehnika kod planiranja pretpostavljaju maksimiziranje

profita kao primarni cilj upravljanja farmom.

Međutim, ciljevi mogu biti rezultat kako personalnih tako i

društvenih ograničenja.

Očuvanje produktivnosti zemljišta na duži vremenski period,

zaštita okoliša, opreznost prema zdravlju operatora i radnika,
zadržavanje finansijske nezavisnosti i značajno vrijeme za
slobodne aktivnosti (u vrijeme kada nema poslova) mogu biti samo
neki ciljevi koji mogu uticati na plan farme.

Određene pojedine poljoprivredne proizvodnje mogu biti

uključene jednostavno samo zato što je farmer zadovoljan onim
što se od njih dobiva, bez obzira na ekonomski rezultat, dok opet
druge poljoprivredne proizvodnje mogu biti isključene iz ličnih
razloga čak iako su profitabilne.

Pored opštih ciljeva, i poslovnih i ličnih, farmer bi trebao također

biti u mogućnosti specificirati niz preciznijih ciljeva (zadataka).
Oni bi trebali biti definisani u obliku kao što je prinos usjeva, obim
proizvodnje u stočarstvu, troškovi proizvodnje, neto dobit.

3
KORAK 2

Popis raspoloživih resursa (sredstava)

Drugi korak u izradi plana na nivou cijele farme je precizno

utvrđivanje raspoloživih resursa tj. sredstava. Vrsta, kvalitet i
količina raspoloživih sredstava određuju koje će pojedine
poljoprivredne proizvodnje moći biti uzete u obzir kod izrade
plana, a koje ne.

Zemljište

Zemljišni resursi su generalno najvrjednije sredstvo i jedan od

onih izvora koje je najteže izmijeniti. Zemljište je ujedno složen
resurs sa mnogim karakteristikama kojima utiče na vrstu i obim
pojedine poljoprivredne proizvodnje koja se uzima u
razmatranje kod izrade plana.

Sljedeće stavke (karakteristike) su neke od važnijih koje bi se

trebale uključiti i razmatrati kada se daje popis zemljišnih
površina:

1. Ukupna površina raspoloživog zemljišta iskazana kroz

kategorije oranice, voćnjaci i vinogradi, livade, pašnjaci,
šumsko zemljište i neobrađeno zemljište.
2. Klimatski faktori, uključujući temperaturu, godišnje
padavine, i dužinu vegetacione sezone.
3. Vrste tla i faktori kao što su nagib, tekstura, dubina
profila.
4. Plodnost tla, nivo i potrebe. Test program (uzorkovanje
tla) bi bio poželjan i potreban kod davanja popisa.
4
 5. Aktuelno vodosnabdjevanje i sistem navodnjavanja, kao i
mogućnost za njegovu izgradnju.
6. Drenažni kanali, kao i iskazivanje mogućih površina koje bi
mogle imati problema uslijed nedostatka drenažnog
sistema.
7. Konzervacija (održavanje) zemljišta, praksa i struktura,
uključujući aktuelne i buduće potrebe za njegovo
poboljšanje.
8. Aktuelni plan održavanja zemljišta i bilo koja ograničenja
koja se mogu javiti kod korištenja zemljišta ili tehnologija.
9. Osnove moguće biljne proizvodnje, uspostavljeni prinosi,
10. Postojeći i mogući problemi sa štetočinama, bolestima i
korovima koji bi mogli uticati kod izbora pojedinih
poljoprivrednih proizvodnji, te na prinose usjeva.
11. Vrijeme (rok) posjedovanja ili najma zemljišta koji bi
moglo uticati na odluke o proizvodnjama.

Ovo je također dobra prilika za izradu karte koja će pokazati

raspored parcela, njene veličine, ograde, drenažne sisteme i
kanale, kao i druge fizička obilježja. Ako je dostupno, trebalo bi
se dati historija sjetve svake parcele uključujući način uzgoja
kultura, postignuti prinos, primijenjene količine đubriva i
krečnjaka, upotrebljena zaštitna sredstva. Ovo može biti zapisano
u kartu polja (matični karton parcele) ili smjestiti u kompjutersku
bazu podataka. Ove informacije mogu biti veoma korisne za izradu
programa (plana) biljnih kultura gdje je plodored poželjan kao i u
slučajevima gdje bi prekomjerna upotreba herbicida mogla biti
problem.

Građevine

Popis građevina bi trebalo uključiti u listu sva njihova fizička

obilježja, sa njihovim stanjem, kapacitetom i mogućom
upotrebom. Stočne proizvodnje i skladištenje biljnih proizvoda
5
mogu biti donekle limitirani kako veličinom tako i brojem
raspoloživih građevinskih objekata. Sredstva za rukovanjem
stočnom hranom, skladišta krmiva i žita, vodoopskrbni objekti,
objekti za manipulisanje stajnjakom trebali bi između ostalog ući
u popisnu listu.

Potencijalna stočna proizvodnja može biti također određena

lokacijom farme. Bliže rijeci, jezeru ili obližnjem stanovništvu
može umanjiti ili ograničiti vrstu i veličinu stočarske proizvodnje.

Rad
Humani resursi trebali bi biti analizirani i sa kvalitativnog i sa
kvantitativnog stajališta.
Količinski može biti mjereno mjesecima ljudskog rada aktuelno
raspoloživo od strane farmera i članova farmerovog domaćinstva,
kao i unajmljeni rad, uključujući njegovu sezonsku distribuciju.
Raspoloživost i troškovi dodatnog punog i povremenog radnog
vremena trebalo bi također biti zabilježeno.

Kvalitet rada je teže izmjeriti, ali specijalna znanja, treninzi, kao

i iskustva bi mogla uticati na mogući uspjeh kod nekih
poljoprivrednih proizvodnji i trebala bi biti zabilježena.

Mehanizacija

Broj, veličina i kapacitet raspoloživih mašina treba biti uključen u

popis. Posebna pažnja trebala bi se dati specijaliziranim
mašinama i mašinama za samo jednu namjenu (npr. berač graška).
Ograničenje specijalizirane mašine u pogledu njegovog kapaciteta,
će često odrediti maksimalnu veličinu određene poljoprivredne
proizvodnje u kojoj će ona biti korištena.

6
Kapital
Kapital kako za kratkoročne tako i za dugoročne namjere može
biti još jedan ograničavajući izvor. Nedostatak gotovine ili pak
ograničeni pristup kreditu može uticati na izbor poljoprivredne
proizvodnje.

Menadžment (upravljanje)
Zadnji dio popisa raspoloživih resursa je procjena upravljačkih
sposobnosti za poslovanje farme.
Koje su to godine starosti i kakvo je to potrebno iskustvo za
jednog menadžera? Koje su to prethodne performanse u njegovom
kapacitetu da bi moga donositi upravljačke odluke? Kakva su
posebna znanja ili kritične slabosti prisutne? Ako menadžer nema
znanja, iskustvo ili interes za određenom poljoprivrednom
proizvodnjom, znači li to da je ta proizvodnja vjerovatno
neefikasna i neprofitabilna.
Kvalitet menadžerskih sposobnosti trebao bi se reflekovati kod
tehničkih koeficijenata koje su ugrađene u budžet farme.
Prethodni uspjeh i zapisi su najbolji pokazatelji za buduće
performanse.

Ostali izvori
Dostupnost (raspoloživost) lokalnog tržišta, transporta,
konsultanata, trgovačkih ograničena (kvota), ili pak
specijaliziranih ulaznih faktora su također važni izvori koji se
moraju razmotriti prilikom izrade plana na nivou cijele farme.

7
KORAK 3

Identifikacija poljoprivrednih proizvodnji

i tehničkih koeficijenata

Popis raspoloživih sredstava će pokazati koje su moguće biljne i

stočne proizvodnje. One proizvodnje koje traže resurse koji nisu
raspoloživi mogu biti eliminisane iz razmatranja, osim ako
kupovina ili unajmljivanje takvog resursa je moguća i izvodljiva
alternativa.

Navike i tradicija ne bi smjele ograničiti listu mogućih proizvodnji,

jedino su raspoloživa sredstva ograničenje.

Jedinica mjere kod budžetiranja za svaku pojedinačnu

poljoprivrednu proizvodnju trebala bi biti definisana, a što bi
tipično bilo 1 hektar kod biljne proizvodnje te jedno grlo u
stočarstvu.

Zahtjevi za resursima po jedinici svake pojedinačne proizvodnje,

odnosno tehnički koeficijenti, moraju biti procijenjeni.

Naprimjer, tehnički koeficijenti za 1 ha kukuruza može biti 1 ha

zemljišta, 36 sati ljudskog rada, 26 sati rada mašina, i 850 KM
operativnog kapitala, dok bi 1 grlo krave za tov junadi moglo
zahtijevati 1,5 ha travnjaka, 75 sati ljudskog rada i 910 KM
operativnog kapitala. Ovi tehnički koeficijenti ili zahtjevi u
raspoloživim resursima postaju veoma važni u određivanju
maksimalne veličine poljoprivredne proizvodnje i konačne
kombinacije proizvodnji na farmi.

Budžeti pojedinačnih poljoprivrednih proizvodnji, su veoma korisni

za postizanje i organizovanje ovakvih informacija.

8
KORAK 4

Procjena pokrića po jedinici (mjere)

Sljedeći korak je procijeniti pokriće (engl. gross margin), odnosno

razliku bruto prihoda i varijabilnih troškova (ponekad se nazivaju
direktni troškovi) po jedinici mjere za svaku pojedinačnu
proizvodnju koja je uzeta u razmatranje. Pokriće predstavlja
doprinos pojedinačne poljoprivredne proizvodnje za pokrivanje
fiksnih troškova i ostvarivanje profita nakon što varijabilni troškovi
budu plaćeni.

Kalkulisanje pokrića zahtijeva menadžerove najbolje procjene

prinosa ili svih izlaza za pojedinu poljoprivrednu proizvodnju, te
očekivane prodajne cijene. Kalkulacija ukupnih varijabilnih
troškova zahtijeva identifikaciju svih potrebnih varijabilnih ulaza,
zahtijevane njihove količine, te njihove kupovne cijene. Optimalni
nivo upotrebe inputa trebao bi biti određen na osnovu ekonomskih
principa. Procjene prinosa trebali bi biti u skladu sa proizvodnim
mogućnostima (kapacitetom) zemljišta, odabranim nivoima
upotrebe inputa, te na osnovu postojećih upravljačkih mogućnosti.

9
KORAK 5

Izbor pojedinačnih poljoprivrednih proizvodnji

Za mnoge farmere, odluka koje proizvodnje uključiti u godišnji
plan već je određen na osnovu ličnih iskustava i naklonosti,
fiksnim investicijama u specijalizirana sredstva i opremu, ili pak
regionalnim komparativnim prednostima za određene proizvode.
Za njih, proces planiranja na nivou cijele farme je fokusiran u
pripremi i izradi budžeta (finansijskog plana) za njihov plan.
Drugi menadžeri će željeti eksperimentisati sa različitim
kombinacijama poljoprivrednih proizvodnji za izradu čitavog niza
budžeta koji se upoređuju.

KORAK 6

Izrada budžeta na nivou cijele farme

Zadnji korak u procesu planiranja je izrada budžeta na nivou
cijele farme. Ovaj budžet može biti korišten zbog sljedećih
namjera:

1. Procijeniti očekivani prihod, troškove i profit za dati plan

farme.
2. Procijeniti priliv gotovine, odliv gotovine i likvidnost za
dati plan farme.
3. Usporediti efekte alternativnih planova farme kroz
profitabilnost, likvidnost i druge pokazatelje.
4. Ocijeniti efekte proširenja ili na drugi način promjena u
prezentovanom planu farme.
5. Procijeniti raspoloživost i potrebe za resursima kao što su
zemljište, kapital, rad, stočna hrana ili voda za
navodnjavanje.

10
Startna tačka kod izrade budžeta na nivou cijele farme su prihod i
varijabilni troškovi korišteni za izračunavanje pokrića pojedinačnih
poljoprivrednih proizvodnji. Ove vrijednosti moraju biti
pomnožene sa brojem jedinica (mjere) svake proizvodnje u
odabranom planu da bi se dobila prva procjena ukupnog bruto
prihoda i ukupnih varijabilnih troškova.
Ostali prihodi farme koji ne dolazi direktno iz budžeta
pojedinačnih poljoprivrednih proizvodnji, kao npr. učinjene usluge
vlastitom mehanizacijom drugim licima trebali bi zatim biti dodani
u budžet. Podaci koji su evidentirani u prethodnom periodu su
dobar izvor informacija za njihovu procjenu.

Bilo koji troškovi koji već nisu uključeni u okviru varijabilnih

troškova pojedinačnih proizvodnji trebali bi biti sada dodani. U
praksi, troškovi kao što su popravke građevina, troškovi automobila
i kamiona, kamate, troškovi korištenja javnih dobara, osiguranje
te drugi opšti troškovi se vrlo teško mogu alocirati prema
specifičnim proizvodnjama, a utiču vrlo malo prije konačne
kombinacije pojedinačnih poljoprivrednih proizvodnji. Na taj način
oni se nazivaju fiksnim troškovima, ili indirektnim troškovima.
.

11
Šema 1: Izrada budžeta na nivou cijele farme

Proizvodnja A Proizvodnja B Proizvodnja C

Broj jedinica Broj jedinica Broj jedinica
proizv. A proizv. B proizv. C
x x x
Bruto prihod Bruto prihod Bruto prihod
po jedinici po jedinici po jedinici
Varij. trošk. Varij. trošk. Varij. trošk.
po jedinici po jedinici po jedinici

Cijela farma
Bruto prihod
- Varijabilni troškovi
= Pokriće
+ Ostali prihodi
- Fiksni troškovi
= Neto dobit farme

12
 PRIMJER PLANIRANJA NA NIVOU CIJELE FARME

Procedura izrade plana na nivou cijele farme može biti ilustrovana

sljedećim primjerom.

Ciljevi i zadaci (1)

Menadžer primjer-farme želi izabrati kombinaciju aktivnosti u

biljnoj i stočarskoj proizvodnji kojom će se maksimizirati ukupno
pokriće farme u nastupajućoj godini. Iz agronomskih razloga,
farmer želi ostvariti mješavinu biljne proizvodnje koja neće
uključiti više od 50% zemljišne površine klase A uzgajane
krompirom u bilo kojoj godini.

Popis raspoloživih izvora (2)

Tabela 1 POPIS RASPOLOŽIVIH RESURSA ZA PRIMJER-FARMU

Raspoloživi resursi Iznosi i komentari

Zemljište klase A 10 hektara (ne preko 50% pod

proizvodnjom krompira)
Zemljište klase B 5 hektara
Travnjačke površine 15 hektara
Građevine Postoje objekti za smještaj sijena i
držanje grla
Ljudski rad 2.400 radnih sati godišnje
Kapital Dovoljan za bilo koji plan farme
Dovoljna za bilo koji potencijalni plan u
Mehanizacija biljnoj proizvodnji, ali će se žetva izvesti
iznajmljenom mehanizacijom
Farmer pokazuje sposobnost i ima iskustvo
Upravljanje u biljnoj proizvodnji i držanju krava i
junadi za proizvodnju mesa
Svo proizvedeno sijeno mora biti potrošeno
Ostala ograničena
na farmi, a ne prodano

13
 Utvrđivanje proizvodnji i tehničkih koeficijenata (3)

Potencijalne biljne i stočne proizvodnje su identifikovane i

poredane u tabeli 2. Bilo koja proizvodnja koja se pokazuje
neprofitabilnom ili pak zahtijeva nedostupne izvore trebala bi biti
eliminisana. Ipak, ako postoji bilo kakvo pitanje u vezi sa
profitabilnošću pojedine poljoprivredne proizvodnje, to bi se
trebalo razmatrati. Raspoloživost u višku resursa će ponekad
uzrokovati očigledno jednu od manje profitabilnih proizvodnji koja
će biti uključena u konačni plan.

Kao što je dato u tabeli 2, farmer primjer-farme je identifikovao

tri moguće biljne proizvodnje na zemljišnoj površini klase A
(krompir, kukuruz i pšenica) i dvije na zemljištu klase B (kukuruz i
pšenica). Stočarska proizvodnja je ograničena na držanje krava za
proizvodnju mesa ili samo tov junadi s obzirom na raspoložive
građevine. Zahtjevi za resursima po jedinici svake pojedinačne
proizvodnje, odnosno tehnički koeficijenti, također su dati u tabeli
2. Naprimjer, jedan hektar krompira zahtjeva jedan hektar
zemljišta klase A, 140 sati ljudskog rada i 1.750 KM operativnog
kapitala.

TABELA 2 POTENCIJALNE PROIZVODNJE I ZAHTJEVI U RESURSIMA

Biljne proizvodnje (po 1 ha)

Stoka
Raspolo Zemljište klase Zemljište
Raspoloživi (po grlu)
živa A klase B
resursi
količina Krom- Kuku- Pšeni- Kuku- Pšeni- Krave Tovna
pir ruz ca ruz ca (meso) junad

Zemljište klase A 10 1 1 1 - - - -
(ha)
Zemljište klase B 5 - - - 1 1 - -
(ha)
Travnjaci (ha) 15 - - - - - 1,5 0,75
Ljudski rad (sati) 2.400 140 36 31 31 29 75 20
Operativni kapital (KM) 1.750 850 620 615 640 910 1.010
14
 Utvrđivanje pokrića (4)

Tabela 3 sadrži procijenjeni prihod, varijabilne troškove, i

pokrića za sedam potencijalnih poljoprivrednih proizvodnji koje će
biti razmatrane u okviru izrade plana na nivou cijele farme.
Detaljan pregled varijabilnih troškova je propušten da bi se
sačuvao prostor, inače, on bi se trebao prvo dati. Posebnu pažnju
treba obratiti kod procjenjivanja prinosa, izlaznih cijena, nivou
ulaganja faktora proizvodnje i njihovim cijenama (cijenama
inputa). Tačnost plana na nivou cijele farme ponajviše zavisi od
procijenjenih pokrića.

TABELA 3 PROCJENJENA POKRIĆA PO JEDINICI MJERE

Zemljište klase Zemljište klase

Stoka
A B
Krom- Kuku- Kuku- Krave Tovna
Pšenica Pšenica
pir ruz ruz (meso) junad
(1 ha) (1 ha)
(1 ha) (1 ha) (1 ha) (1 grlo) (1 grlo)
Prinos (tona) 14 8 5 6 4 - -
Cijena (KM/toni)) 200 200 300 200 300 - -
Bruto prihod (KM) 2.800 1.600 1.500 1.200 1.200 1.500 1.285
Ukupni varij. troškovi (KM)
1.750 850 620 615 640 910 1.010
Pokriće (KM) 1.050 750 880 585 560 590 275

15
Kombinacija pojedinačnih poljoprivrednih proizvodnji (5)

Procedure za izbor najprofitabilnije kombinacije pojedinih

poljoprivrednih proizvodnji biće ilustrovana kasnije u ovom
poglavlju. Za ovaj primjer, pretpostavimo da je farmer izabrao da
proizvodi 5 ha krompira i 5 ha pšenice na zemljištu klase A, 5 ha
kukuruza na zemljištu klase B, te da drži 10 krava za proizvodnju
mesa.

Cjelokupni budžet (6)

Budžet na nivou cijele farme za izabrani plan pokazan je u Tabeli

4 u dijelu Plana 1. Prihod i varijabilni troškovi za pojedinačne
proizvodnje bile su izračunate kao umnožak prihoda i troškova po
jedinici mjere sa brojem jedinica koje će biti proizvedene.
Procijenjeni neto dohodak farme iznosi 11.025 KM.

Zapamti da procjena (iznos) prihoda iz drugih osnova, kao što je

npr. obavljeni rad za susjede, je uključen u budžet. Također, u
primjeru su dati i drugi troškovi koji se ne mijenjaju direktno sa
brojem hektara pod pretpostavljenim proizvodnjama ili sa brojem
stoke koja se uzgaja u okviru plana farme. Ove stavke uključuju
takse na vlasništvo, osiguranje, kamate na fiksna dugovanja,
amortizacija, kao i druge vrste troškova. Kamate na posuđeni
novac koji je u funkciji operativnog kapitala može biti dat ovdje
ako je generalno kredit za operativu potpuno bio uključen
(upotrebljen). Međutim, kamate na kredit za operativu koji je
vezan za pojedinačnu proizvodnju, kao što je npr. kupovina
koncentratnih smjesa za ishranu stoke, trebao bi biti uključen
među podacima koji se odnose na budžet te poljoprivredne
proizvodnje.

16
Alternativni planovi

Tabela 4 također sadrži budžete na nivou cijele farme za ostala

dva plana. Planom 2 je izbačeno držanje krava za proizvodnju
mesa, i iznajmljeno 5 hektara zemljišta klase A koje će biti
podjeljeno jednako između proizvodnji krompira i pšenice. Ovaj
plan je projektovao neto dobit farme u iznosu od 8.250 KM, što
predstavlja je manje za 2.775 KM u odnosu na plan 1. Plan 3
uključio je najam 15 hektara travnjačkih površina za držanje
dodatnih 10 krava za proizvodnju junećeg mesa. Plan 3 je
projektovao neto dobit farme od 13.175 KM.

17
TABELA 4 PRIMJER IZRADE BUDŽETA NA NIVOU CIJELE FARME
KM/jedi Plan 1 Plan 2 Plan 3
nici Jedinica Ukupno Jedinica Ukupno Jedinica Ukupno

Bruto prihod
Krompir-A 2.800 5 14.000 7,5 21.000 5 14.000
Kukuruz-A 1.600 0 0 0 0 0 0
Pšenica-A 1.500 5 7.500 7,5 11.250 5 7.500
Kukuruz-B 1.200 5 6.000 5 6.000 5 6.000
Pšenica-B 1.200 0 0 0 0 0 0
Krave za proizv. mesa 1.500 10 15.000 0 0 20 30.000
Tovna junad 1.285 0 0 0 0 0 0
Ukupni bruto prihod 42.500 38.250 57.500

Varijabilni troškovi
Krompir-A 1.750 5 8.750 7,5 13.125 5 8.750
Kukuruz-A 850 0 0 0 0 0 0
Pšenica-A 620 5 3.100 7,5 4.650 5 3.100
Kukuruz-B 615 5 3.075 5 3.075 5 3.075
Pšenica-B 540 0 0 0 0 0 0
Krave za proizv. mesa 910 10 9.100 0 0 20 18.200
Tovna junad 1.010 0 0 0 0 0 0
Ukupni var. trošk. 24.025 20.850 33.125
Ukupno pokriće 18.475 17.400 24.375

Ostali prihodi 2.500 2.500 2.500

Ostali troškovi
Takse 500 500 600
Osiguranje 1.200 1.200 2.150
Kamate 2.800 2.800 3.500
Tuđe usluge 0 800 800
Amortizacija 4.600 4.600 4.600
Ostali troškovi 850 1.750 2.050
Ukupni ostali trošk. 9.950 11.650 13.700

Neto dobit farme 11.025 8.250 13.175

10% umanj. bruto prihoda (4.250) (3.825) (5.750)

Revidirana neto dobit 6.775 4.425 7.425

18
OSTALA OBILJEŽJA

Budžet na nivou cijele farme projektuje najvjerovatniju sliku

profita za farmu za svaku alternativu. Međutim, daljnja analiza
može obezbijediti neke dodatne informacije u vezi rizika.

Analiza osjetljivosti
Mada budžet na nivou cijele farme može projektovati pozitivnu
neto dobit, neočekivane promjene u cijenama ili nivou proizvodnje
mogu to brzo promijeniti u gubitak. Utvrđivanje kako promjene
kod ključnih procjena u budžetiranju utiču na projektovane
prihode i troškove naziva se analiza osjetljivosti.

Na kraju primjera u Tabeli 4, veoma jednostavno je analizom

osjetljivosti bilo prikazano smanjenje u predviđenom bruto
prihodu za 10% i ponovnom izračunavanju neto dobiti farme. Ovo
smanjenje moglo bi biti uzrokovano smanjenjem proizvodnje,
prodajnim cijenama ili i jednim i drugim. Mada Plan 3 ima najveću
projektovanu neto dobit u tipičnoj godini, on bi mogao imati
približnu vrijednost neto dobiti farme postignutoj planom 1 ako bi
došlo do smanjenja u bruto prihodu za 10%.

POJEDNOSTAVLJENO PROGRAMIRANJE

Najprofitabilnija kombinacija proizvodnji u planu na nivou

cijele farme zavisi od visine iznosa pokrića realizovani od svake
pojedinačne poljoprivredne proizvodnje i obima raspoloživih
resursa (sredstava) koji dopuštaju svakoj proizvodnji da se ostvari.
19
 Proces pojednostavljenog programiranja može biti korišten za
procjenu (davanje približnog odgovora) najprofitabilnije
kombinacije pojedinih proizvodnji na nekoj farmi.

Procedura pojednostavljenog programiranja može biti rezimirana u

sljedećih nekoliko koraka:

1. Izračunati maksimalan broj jedinica svake proizvodnje

koja je dopuštena od strane svakog resursa koji je
ograničavajući svojim obimom.

2. Identificirati najmanji broj jedinica od datih ograničenja

za svaku proizvodnju. Ovo je ujedno maksimalno mogući
nivo za svaku takvu pojedinačnu proizvodnju.

3. Pomnožiti pokriće po jedinici mjere sa maksimalnim

nivoom proizvodnje za svaku pojedinačnu proizvodnju.

4. Izabrati proizvodnju koja ima najveće ukupno pokriće, i

uvesti je u plan do njenog ograničenja.

5. Izračunati obim svakog ograničavajućeg resursa koji još

nije u potpunosti iskorišten.

6. Ponoviti korake 1 do 5 dok se svi resursi ne iscrpe, ili kada

nijedna druga proizvodnja nije moguća.

Primjer pojednostavljenog programiranja

Primjer dat u Tabeli 5 koristi neke informacije date u

tabelama 1, 2 i 3.

20
TABELA 5 PRIMJER POJEDNOSTAVLJENOG PROGRAMIRANJA

Usjevi na zemljištu Usjevi na

Jedinica klase A zemljištu klase B Stočarstvo
Krave Tovna Ukupno
raspolož.
resursa Krompir Kukuruz Pšenica Kukuruz Pšenica (meso) junad pokriće
(ha) (ha) (ha) (ha) (ha) (grla) (grla)

Pokriće po jedinici mjere 1.050 750 880 585 560 590 275

Korak 1-Mogući broj jed.

Zemljište klase A (ha) 10 10 10 10
Zemljište klase B (ha) 5 5 5
Travnjaci (ha) 15 10 20
Ljudski rad (sati) 2.400 17,1 66,6 77,4 77,4 82,7 32 120

Korak 2
Maksimum moguć. jed. 10 10 10 5 5 10 20
Dodatno pokriće 10.500 7.500 8.800 2.950 2.800 5.900 5.500
Optimalan plan 5 0 5 0 0 0 0
Pokriće 5.250 4.400 9.650

Korak 3 -Mogući broj jed.

Zemljište klase A (ha) 0 0 0 0
Zemljište klase B (ha) 5 5 5
Travnjaci (ha) 15 10 20
Ljudski rad (sati) 1.545 11 42,9 49,8 49,8 53,2 20,6 77,2

Korak 4
Maksimum moguć jed. 0 0 0 5 5 10 20
Dodatno pokriće 0 0 0 2.925 2.800 5.900 5.500
Optimalan plan 5 0 5 0 0 10 0
Pokriće 5.250 4.400 5.900 15.550

Korak 5 -Mogući broj jed.

Zemljište klase A (ha) 0 0 0 0
Zemljište klase B (ha) 5 5 5
Travnjaci (ha) 0 0 0
Ljudski rad (sati) 795 5,7 22 25,6 25,6 27,4 10,6 39,7

Korak 6
Maksimum moguć jed. 0 0 0 5 5 0 0
Dodatno pokriće 0 0 0 2.925 2.800 0 0
Optimalan plan 5 0 5 5 0 10 0
Pokriće 5.250 4.400 2.925 5.900 18.475

Vrijednosti u koraku 1 pokazuju maksimalan broj jedinica svake

pojedine proizvodnje koja je moguća u okviru raspoloživosti svakog
od resursa. One se izračunavaju dijeljenjem raspoloživog resursa sa

21
količinom potrebnom za jednu jedinicu svake proizvodnje (iz tabele
2). Najmanja vrijednost svake proizvodnje je podvučena.

Za krompir uzgajan na zemljištu klase A postoji dovoljno

raspoloživog ljudskog rada za 17,1 ha (2.400 sati podijeljeno sa 140
sata po ha), ali samo dovoljno zemljišta od 10 ha. Kukuruz i pšenica
su također limitirani sa 10 ha zemljište klase A, iako bi se moglo
proizvoditi na 66,6 odnosno 77,4 ha kada bi se posmatrao samo
izvor raspoloživog ljudskog rada. Na sličan način broj jedinica
kukuruza i pšenice na zemljištu klase B je limitiran sa 5 ha
raspoloživog zemljišta, mada postoji dovoljno ljudskog rada za
proizvodnju na većoj površini. Krave za proizvodnju tovnog junećeg
mesa su svedene na 10 grla, a tovna junad na 20 grla u odnosu na
veličinu raspoloživih travnjačkih površina.

Korak 2 u tabeli 5 pokazuje moguće ukupno pokriće od svake

proizvodnje, što je iznađeno množenjem pokrića po jedinici mjere
sa maksimalnim brojem mogućih jedinica. Proizvodnja krompira na
10 ha sa 10.500 KM ima najveće potencijalno pokriće. Međutim iz
potreba plodoreda, operator (farmer) ne želi uzgajati krompir u
bilo kojoj godini na površini većoj od polovine raspoloživog
zemljišta klase A. Na ovaj način, maksimum zemljišta pod
krompirom iznosi 5 ha, a pokriće 5.250 KM. Ostalih 5 ha može biti
iskorišteno za proizvodnju pšenice, što predstavlja usjev koji je
sljedeći po veličini pokrića. Ovo dodaje 4.400 KM pokriću, tako da
ono ukupno iznosi 9.650 KM.

Svo zemljište klase A sada je iskorišteno, ali ostali neiskorišteni

resursi su još uvijek na raspolaganju. Zbog toga se proces
upotrijebljen u koracima 1 i 2 ponavljaju u koracima 3 i 4. Postoji
preostalih 1.545 sati ljudskog rada, pošto će 700 sati biti korišteno
za proizvodnju krompira, a 155 sati za proizvodnju pšenice. Kao što
je pokazano podvučenim vrijednostima u koraku 3 u Tabeli 5,
proizvodnja kukuruza i pšenice su limitirani sa 5 ha zemljišta klase

22
B, a držanje krava za proizvodnju junećeg mesa i tovna junad su još
limitirani raspoloživim travnjacima, ne i sa ljudskim radom.

Korak 4 pokazuje da, od proizvodnji koje još nisu u planu, 10 krava

za proizvodnju junećeg mesa daju najveće pokriće od 5.900 KM.
Njihovim uključivanjem u plan povećaće se ukupno pokriće u
ukupnom iznosu od 15.550 KM.

U koraku 5, izračunavanje maksimalnih nivoa ostalih proizvodnji je

ponovljena. Postoji još 5 ha raspoloživog zemljišta klase B i 795 sati
neiskorištenog ljudskog rada. Jedine moguće proizvodnje koje
mogu biti pridodane planu su proizvodnja kukuruza ili pšenice na 5
ha zemljišta klase B. Držanje tovnih junadi nije moguće budući da
nije preostalo raspoloživih travnjačkih površina. Proizvodnja
kukuruza daje veće ukupno pokriće u iznosu od 2.925 KM, što se
vidi u koraku 6, tako da je ova proizvodnja pridodata planu. Ukupno
pokriće na nivou cijele farme je povećano na 18.475 KM.

Nijedna daljnja proizvodnja ne može biti dodana osim ako bi se

povećao obim barem jednog ključnog resursa ili ako bi se umanjio
nivo neke od aktuelnih proizvodnji.

Veliki problemi u planiranju javljaju se sa mnogo fiksnih

ograničavajućih resursa i kada postoji mogućnost velikog broja
alternativnih proizvodnji, a što je teško moguće rješavati metodom
pojednostavljenog planiranja. U takvim slučajevima trebali bi se
koristiti kompjuterski programi za budžetiranje, čime se štedi u
vremenu i povećava preciznosti u procesu planiranja.

23