2020

SIP_13:Kolika je amortizacija na cesti i na željeznici

UNIVERZITET U SARAJEVU
FAKULTET ZA SAOBRAĆAJ I
KOMUNIKACIJE
18/12/2020
Naziv Projekta Kolika je amortizacija na cesti i na željeznici
SIP:

Cilj Istražiti kolika je amortizacija na cesti i željeznici. Upoznati se sa novim

pojmovima.

Zadatak Približiti studentima pojam amortizacije. Pojavu amortizacije u cestovnom

i željezničkom saobraćaju.

Opis Struktura:SIP se sastoji od 10 stranica.

Funkcija: Da se studenti upoznaju sa novim pojmovima.
Zahtjevi: Istraživanje općenitog pojma amortizacije. Uticaj amortizacije
na cesti i željeznici.
Efekt: Iz ovog rada smo zaključili da je amortizacija jako bitna u
cestovnom i željezničkom saobraćaju.
Validacija/Rezultati Da bi što bolje cestovni i željeznički saobraćaj funkcionisao, amortizaciju
moramo dobro isplanirati.

Datum 18.12.2020.

Autori Hadžiahmetović Zerina, Skeledžija Vedad

Odobrava Doc.dr. Azra Ferizović

1
 U ekonomiji, 
UVOD
smanjenje vrijednosti
imovine zbog
Tema našeg istraživačkog rada je “Kolika je amortizacija na cesti i fizičkoga trošenja,
na željeznici”. Prvo ćemo se upoznati sa pojmom amortizacije. uništenja ili
Amortizacija predstavlja: moralnoga odnosno
ekonomskoga
• Postepeno trošenje stalnih sredstava prilikom njihove upotrebe,
• Dio sredstava prenosi se na novi proizvod i uključuje u cijenu koštanja zastarijevanja kao
novoproizvedenog proizvoda , posljedice razvoja
• Proizvod se prodaje na tržištu i dio amortizacije se vraća preduzeću.
znanosti i tehnologije.
U procesu trošenja dugotrajna imovina (osnovna sredstva) prenosi dio
svoje vrijednosti na proizvode, zato se amortizacija računa kao trošak
dobivenoga proizvoda i izračunava se u njegovu cijenu koštanja.
Amortizacija je
Osnovna namjena amortizacije je da se vrijednost imovine
odnosno iznosa utrošenog u nabavu neke imovine ili investicije postupno
postepeno prenosi na troškove, odnosno na vrijednost novog proizvoda proporcionalno
ili usluge.
trošenje dugotrajne
materijalne i
nematerijalne
imovine, tijekom
njezina vijeka
uporabe
1.SISTEMI I METODE OBRAČUNA AMORTIZACIJE

Imamo tri sistema obračuna amortizacije:

o Vremenski sistem
o Funkcionalni sistem
o Kombinacija vremenskog i funkcionalnog sistema

VREMENSKI SISTEM – trošenje stalnog sredstva ovisi o vijeku

njegovo trajanja. ZADACI
AMORTIZACIJE
• Linearna metoda – stalno sredstvo se ravnomjerno troši kroz čitav
amortizacijski vijek trajanja.
1. Odražava trošenje
• Progresivna metoda – amortizacijske kvote iz godine u godinu rastu. stalnih sredstava i
• Degresivna metoda – amortizacijske kvote svake godine opadaju.
smanjivanje njihove
FUNKCIONALNI SISTEM - trošak amortizacije se utvrđuje kao vrijednosti.
direktni
trošak po jedinici učinka/prozvoda/usluge.
2. Služi kao sredstvo za
određivanje dijela
• Metoda funkcionalne amortizacije prema količini učinka .
vrijednosti stalnih
• Metoda funkcionalne amortizacije prema satima rada.
sredstava.
KOMBINACIJA VREMENSKOG I FUNKCIONALNOG SISTEMA 3. Služi kao sredstvo da

Linearna metoda je najjednostavnija, a primjenom ove metode iznosse osigura mogućnost

amortizacije je isti tokom cijelog vijeka uporabe imovine. Linearna obnavljanja.
metoda se izračunava tako da se osnovica za amortizaciju pomnoži s
godišnjom stopom amortizacije.

Degresivna metodom ili metodom opadajućeg salda se smanjuje

amortizacijska svota tijekom korisnog vijeka trajanja imovine.
Primjenom ove metode imovina je većim dijelom amortizirana u prvim
godinama vijeka upotrebe.
Kod progresivne metode iznos amortizacije je niži u prvim godinama
vijeka upotrebe te se postepeno povećava. U slučaju primjene ove
metode, imovina se većim dijelom amortizira u zadnjim godinama
vijeka potrebe.

Funkcionalna metoda temelji se na očekivanom korištenju dugotrajne

imovine. Pritom razlikujemo dva oblika funkcionalne metode: metoda
prema broju sati i metoda prema broju proizvedenih proizvoda/usluga.
Kod primjene funkcionalne metode potrebno je prilikom stavljanja
dugotrajne imovine u korištenje procijeniti očekivano korištenje tako da
se definira očekivani broj sati ili očekivani broj proizvedenih proizvoda
odnosno usluga.
1.1.Pravilnik

Ovim pravilnikom bliže se razrađuje primjena odredbi Zakona o porezu

na dobit („Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine”, br: 97/07 i
14/08, u daljem tekstu: Zakon) i metodologija utvrđivanja osnovice
poreza na dobit, utvrđuju najviše porezno priznate stope amortizacije
stalnih sredstava, propisuje obrazac poreznog bilansa, obrazac prijave
poreza na dobit, obrazac prijave poreza po odbitku i ostali potrebni
obrasci, te uređuju druga pitanja primjene Zakona prilikom oporezivanja
dobiti na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu:
Federacija).

Najviše stope amortizacije iz člana 18. stav 2. Zakona, koje se priznaju

kao porezno dopustiv rashod po grupama su:

1. Građevine, izuzev 10%

1.1. Upravne, administrativne, uredske i ostale zgrade za obavljanje
uslužnih djelatnosti 3%
1.2. Stambene zgrade, hoteli, restorani
1.3. Ceste, komunalni objekti, gornji stroj željezničkih pruga 14,3%

2. Oprema, vozila, mehanizacija, izuzev 20%

2.1. Oprema za vodoprivredu, vodovod i kanalizaciju 14,3%
2.2. Računari i oprema za zaštitu okoliša 33,3%

3. Višegodišnji zasadi 14,3%

4. Osnovna stada 40%

5. Nematerijalna stalna sredstva 20%

(2) Amortizacija koja se priznaje po poreznom bilansu se obračunava za

svako stalno sredstvo pojedinačno.

(3) Jednom amortizovana sredstva ne mogu se ponovo uključivati u

obračun amortizacije ni kada su ista i dalje u upotrebi, osim za naknadna
ulaganja u takvo sredstvo.

(4) Po poreznom bilansu se može koristiti i razlika između stvarne

(niže) i pune porezno dozvoljene amortizacije koja se utvrdi na način iz
st. 1. i 2. ovog člana, s tim da se za te unaprijed iskorištene iznose
amortizacije uvećava porezna osnovica u poreznim bilansima u
narednim godinama.

(5) Amortizacija koja nije bila porezno priznata u ranijim godinama,

može se koristiti za umanjenje oporezive dobiti u kasnijim godinama.
2. AMORTIZACIJA ŽELJEZNIČKOG PROMETA

U željezničkom prometu postoji više vrsta i jedinstvenosti troškova. Te Investicijsko

jedinstvenosti proizlaze iz ustrojstva željeznice, odnosno iz tehnologije održavanjepodazumi
željezničkog prometa i korištenja njezinih transportnih sredstava.Prema
prometnim i ekonomskim značajkama, željeznica je pogodna za razvojjeva unaprijed
primarne proizvodnje i prerade sirovina izvan mjesta njihove planirane radove. Ti se
eksploatacije kao i za smještanje industrije dalje od potrošačkih središta.
To znači da ta grana ima relativno pogodnije uvjete za dovoženje većih radovi mogu predvidjeti
količina sirovina iz udaljenijih mjesta i za odvoz gotovih proizvoda ili pa se obavljaju u duljim
poluproizvoda. Prema tomu, riječ je o masovnom prijevozu koji ima
svoju ekonomsku logiku kao i prijevoz na većim udaljenostima.Ta se vremenskim razmacima.
značajka željezničkom prometu nameće infrastrukturom. Naime, pruga
služi samo željezničkom prometu. Za razliku od toga, ceste koristi više
raznovrsnih korisnika. Te činjenice i naćin tretiranja Željezničke Tekuće održavanje
infrastrukture pokazuju jednaka obilježja kao i investicije u industriji,
podrazumijeva radove
obrtništvu, trgovini i ostalim tercijarnim djelatnostima. Sva sredstva
željezničke infrastrukture podložna reprodukciji. Iz toga proizlazi ina održavanju
obveza naknadivanja svih troškova održavanja, zamjene i
infrastrukture radi
osuvremenjivanja. Troškovi koji nastaju reprodukcijom infrastrukture
su: normalnog odvijanja
 amortizacija prometa.
 investicijsko održavanje
 tekuće održavanje
 opći troškovi (režija, kamate, porezi, osiguranje sredstava itd.)

Amortizacijom, investicijskim održavanjem, tekućim održavanjem i

U Opće troškove
općim troškovima opterećena je infrastruktura, i to: pripadaju izdvajanja iz
– donji ustroj pruge, pružnih postrojenja i uređaja
dohotka u obliku
– gornji ustroj pruge
– čuvanje pruge i pružnih postrojenja uračunanih i zakonskih
– kontaktna mreža obveza.
– telekomunikacijski uređaji i radiouredaji, linije, vodovi i kabeli
– signalno-sigumosni uređaji, kabeli, branici
– zgrade prometne službe
– zgrade službe održavanja
– zgrade elektrotehničke službe i veze
 Prijevozni zahtjevi
uvjetovani su
gospodarskom
Slika 1. Voz ŽFBiH
aktivnošću. Snažniji
Izvor: https://arhiva.vipromo.ba/zfbih-novi-red-voznje-2017-2018- gospodarski subjekti
godinu/
generiraju veći broj
Prema podatcima iz Željeznice,operativna dobit prije izdataka za
prijevoznih zahtjeva u
kamate, porez na dobit i amortizaciju (EBITDA) Javnog preduzećaotpremi i dopremi i
Željeznice Federacije BiH u 2019. godini iznosi 22.729.510,00KM, dok
je u 2018. godini iznosila 19.027.649,00KM, saopćeno je iz Željeznica.
nastavno tome mogu
bitnije utjecati na
Operativni prihodi kompanije u 2019. godini iznose117.586.620,00 KM
i veći su za 1.947.631,00 KM u odnosu na 2018. godinu kada su iznosili
formiranje cijena
96.611.340,00 KM. Dok prema javnim fondovima po osnovu poreza i prijevoza i
doprinosa u 2019. godini uplaćeno je 30,6 miliona KM.
Od navedenog iznosa 26,1miliona KM odnosi se na tekuće obaveze, a
kapacitiranje voznog
iznos od 4,5 miliona KM na obaveze iz ranijih godina (period od 2001.parka.
do 2016. godine), čime je nastavljen trend smanjenja glavnog duga
prema Poreskoj upravi FBiH.
Također, u 2019. godini platili smo obaveze prema dobavljačima i
bankama koje su nastale u periodu 2008-2014. godine u iznosu od 23
miliona KM.
Amortizacija vučnih i voznih sredstava pripada u osnovne troškove
reprodukcije tih sredstava.
Računa se kao funkcionalna, što znači u funkciji intenziteta rada, ili kao
vremenska, što znači u funkciji starosti određenog sredstva, a moguća je
i kombinacija obiju metoda, npr. za pojedine dijelove kao što su motori,
dok je za ostale dijelove, npr okvire, moguće koristiti vremensku
amortizaciju.
Amortizacija se obračunava temeljem osnovice za amortizaciju – to je
nabavna vrijednost sredstva i stope predviđene Zakonom o amortizaciji
osnovnih sredstava.
3. AMORTIZACIJA CESTOVNOG PROMETA
Proporcionalna
Amortizacija za osobne automobile i druga sredstva za osobni prijevoz
priznaje se do nabavne vrijednosti od 1.480.000 konvertibilnih maraka
metodaima za rezultat
po jednom sredstvu. Iznad navedene svote priznaje se samo ako sredstvo konstantan trošak
služi isključivo za registriranu djelatnost najma ili prijevoza.
Dugotrajna imovina i nakon što je u cijelosti otpisana ostaje u popisu
amortizacije tokom veka
dugotrajne imovine do trenutka prodaje, darovanja ili drugog načina trajanja sredstva jer
otuđenja ili uništenja.U troškove osnovnih sredstava ubrajaju se
amortizacija i troškovi investicijskog održavanja. Amortizacija je trošak
metoda polazi od
procjenjen temeljem očekivanja da će imovina tjekom vremena pretpostavke da se
smanjivati svoju uporabnu vrijednost korištenjem, uništavanjem ili
zastarijevanjem.
sredstva u toku
korisnog veka trajanja
Amortizacija osnovnih sredstava ima tri glavna zadatka, a to su:
 odražava trošenje osnovnih sredstava i smanjenje njihove vrijednosti,
ravnomerno troše.
nevezano da li jeuvjetovana tehničkim ili ekonomskim uzrocima;
 služi kao sredstvo za određivanje dijela vrijednosti osnovnih sredstava,
Degresivna metodaima
koji je sa tihosnovnih sredstava prešao na proizvode, odnosno druge
učinke koji se stvaraju uznjihovo korištenje; za rezultat opadajući
 služi i kao sredstvo kojim se osigurava mogućnost obnove ili zamjene trošak amortizacije
dotrajalih osnovnihsredstava.
Funkcionalna amortizacija proporcionalna je intenzitetu trošenja. Onatokom veka trajanja
pokazuje u kojoj se mjeri osnovno sredstvo troši više tijekom godine. osnovnog sredstva.
Zakonska amortizacija osigurava proporcionalno otpisivanje osnovnih
sredstava tijekom razdoblja njihova trajanja i to po istoj stopi otpisa
tijekom unaprijed određenog tehničkog vijeka trajanja.
Kod amortizacije prijevoznih sredstava u cestovnom prometu Funkcionalna metoda
uobičajeno se koristi zakonska amortizacija po unaprijed određenoj zasniva sena
godišnjoj stopi amortizacije.
Za obračun godišnje amortizacije prijevoznih sredstava prema zakonskojočekivanom korišćenju
amortizaciji uzimaju se tri osnovna parametra: ili učinku sredstva i ona
• Nabavna vrijednost sredstva;
• Zakonska godišnja stopa amortizacije; se koristi za obračun
• Amortizacijski vijek
amortizacije sredstava
Za prijevozna sredstva u cestovnom prometu zakonom su propisani
vrijednosti parametara, godišnje stope amortizacije od 25% i čiji se intezitet
amortizacijski vijek od 4 godine.
korišćenja može mjeriti,
bilo u broju komada,
bilo u pređenim
kilometrima, bilo u
satima rada itd
Primjer:
Kupio si Golf 8 za 25.000 EUR. Procenjuješ da ćeš voziti kola 5 godina
i da posle 5 godina možeš da prodaš kola za 5.000 EUR. Godišnja
amortizacija iznosi 4.000 EUR i dobijena je po formuli:
(Nabavna vrednost – Ostatak vrednosti) podeljena sa brojem godina.
Ako iznose zameniš u formuli onda amortizacija iznosi:
 (25.000 EUR – 5.000 EUR) : 5 = 4.000 EUR

Slika 2.Amortizacija u zavisnosti od roka upotrebe

Izvor:http://mcb.rs/recnik/depreciation-amortizacija/

Amortizacija vozila ovisi o opsegu njegovog korištenja i starosti vožnje.

Pod to se podrazumijeva koliku je kilometražu vozilo prešlo i koje je
godine proizvedeno.
Troškovi amortizacije koji se računaju na osnovi prijeđenih kilometara
mogu imati značajan udio u ukupnim troškovima vozila.
Stopa amortizacije može varirati ovisno o tehničkim faktorima kao što
su zakrivljenost prometnice, stanje kolnika i brzina vožnje. U troškove
amortizacije ubraja se 28 do 38 % ukupnih troškova.
Da bi se smanjili troškove amortizacije, treba procijeniti mogućnosti
voznog parka, te biti sigurni da koristite pravo vozilo za odabrani posao.
3.1 Iznosi amortizacije na cesti

Ured za reviziju institucija u Federaciji BiH izvršio je finansijsku

reviziju za 2020.godinu i dao preporuke i mišljenje da Uprava JP
D.C.FBiH mora decidno odrediti što čini investiciono ulaganje, odnosno
ulaganje u povećanje cestovne infrastukture, a što su troškovi
održavanja magistralnih cesta, kako bi se stvorile pretpostavke za
knjigovodstveno evidentiranje i izvještavanje.
Iz tih razloga, a prema čl. 41. Prijedloga Zakona o cestama u FBiH, koji
je u Parlamentarnoj proceduri urađene su nove

Računovodstvene politike JP D.C. F BiH kojima je određeno da:

a) sva ulaganja u projekte koji se izvode po projektnoj dokumentaciji su
investiciona ulaganja, a ostala ulaganja dio redovnog održavanja,
b) za sve amortizacione grupe, planirani iznos sučeljava se sa
pripadajućim dijelom odloženih prihoda u toku korisnog vijeka upotrebe
dugotrajne imovine, što je u skladu sa MRS 20, čl.4.
Zakona o cestama u Federaciji BiH i čl. 3.Računovodstvenih politika.
Odredbe spomenutog člana odnose se na činjenicu da je javna cesta u
vlasništvu Federacije BiH.
U skladu sa MRS 20, vrijednost nematerijalne i materijalne imovine
neophodne za obavljanje osnovne djelatnosti sistematski se otpisuje
tokom procijenjenog vijeka trajanja i sučeljava sa pripadajućim dijelom
odloženih prihoda (izvora) do momenta otpisa.
Amortizacija se obračunava linearnom metodom otpisa, tokom
procijenjenog korisnog vijeka trajanja stalnih sredstava. Amortizacija se
odnosi na nematerijalna stalna sredstva, opremu i transportna sredstva,
te je u prihodovnoj i u rashodovnoj strani planirana od 0,30 mil.KM.

Naziv Rebalans Plan 2020. Index

plana 2019. 4/3
Amortizacija stalnih sredstava 300.000 300.000 100
UKUPNO 300.000 300.000 100
Tabela 1.Troškovi amortizacije za 2020.godinu

Naziv Godina Rebalans plana Realizova Index

no tokom 4/3
godine
Amortizacija 2016 850.000 813.705 91
stalnih sredstava
2017 800.000 810.145 100

2018 700.000 601.731 74

 2019 300.000 300.000 100
Tabela 2. Troškovi amortizacije u proteklim godinama

ZAKLJUČAK:

Cestovni saobraćaj je vodeća grana prijevoza. Ova grana saoraćaja ima

velike prednosti kao što su brzina, fleksibilnost, vrijeme,pouzdanost.
Zbog svih ovih prednosti cijena prijevoza je visoka. Kod željezničkog
saobraćaja cijena prijevoza je mala, veliku količinu tereta može primiti,
ali je ograničen tj. Ne može se vršiti prevoz od vrata do vrata.

Troškovi cestovnog prijevoza u velikoj su mjeri ovisni o troškovima

pogonskog goriva koji čine gotovo jednu trećinu ukupnih troškova.
Među ovim troškovima nalazi se i sama amotizacija koja obuhvata sva
vozila kojima se kretanje vrši preko dna, cesta. Automatizacija vozila
ovisi o količini korištenja i starosti vožnje.Javne ceste su opće dobro i na
njima se ne može stjecati pravo vlasništva niti druga stvarna prava po
bilo kojoj osnovi.Teretna vozila spadaju u cestovni promet, koji igra
ulogu podrške u bilo kojem obliku prijevoza. Amortizacija se također
obračunava i za prikolice odnosno poluprikolice, koje ulaze u osnovna
sredstva prijevoznog poduzeća i troše se tijekom eksploatacije.

Osnovna namjena amortizacije je da se vrijednost imovine odnosno

iznosa utrošenog u nabavu neke imovine ili investicije postepeno
prenosi na troškove, odnosno na vrijednost novog proizvoda ili usluge.
LITERATURA

http://www.pufbih.ba/v1/public/upload/zakoni/15dda-pravilnik-o-primjeni-zakona-o-porezu-na-dobit-
36_08.pdf
http://fmpe.edu.ba/images/nastava/943/EKONOMIKA_PREDUZE%C4%86A_VEZBE_I.pdf
https://www.zfbh.ba/en/operativna-dobit-ebitda-zeljeznica-fbih-u-2019-godini-rekordnih-22-729-51000-km
http://mcb.rs/recnik/depreciation-amortizacija/
https://jpdcfbh.ba/assets/files/qIRrVPgIBf-plan-2020pdf.pdf/
https://jpdcfbh.ba/bs/poslovanje/planovi-i-izvjestaji/

POPIS SLIKA
Slika 1. Voz ŽFBiH.................................................................................................................................................7
Izvor: https://arhiva.vipromo.ba/zfbih-novi-red-voznje-2017-2018-godinu/
Slika 2.Amortizacija u zavisnosti o roka upotrebe..................................................................................................9
Izvor:http://mcb.rs/recnik/depreciation-amortizacija/