POMORSKI FAKULTET SPLIT

Pomorska geografija
Predavanja

Krizmanic Ivan
 Pomorska geografija
Ivan Krizmanic

Pomorska geografija, je smjer koji proučava uvjete i društveno gospodarske čimbenike razvoja
pomorstva u određenom području, naglašavajući pritom ulogu i važnost pomorstva u sveokupnom
gospodarskom razvoju pojedinih zemalja i regija svijeta kao i svjetskog gospodarstva u cjelini.

Pomorstvo, pomorstvo u užem smislu je umijeće plovidbe morem, odnosno vještina upravljanja i
manevriranja broda, dok u širem smislu obuhvaća sve dijelove djelatnosti vezane za korištenje mora
bilo kao prometnim medijem, izvorom prirodnih dobara.

Razmještaj i podjela kopna i mora na Zemlji, od ukupno 510 mil. km 2 površine našeg planeta
kopno obuhvaća 149 mil. km 2 (29%), a more 361 mil. km 2 (71%). Svjetsko kopno je podjeljeno na 6
kontinentskih cjelina tj. na 7 kontinenata, koji svojim smještajem dijele svjetsko more na 3 oceana.

Ocean, najveći dio mora s određenim geografsko geološkim značajkama, fizikalno-kemijskim i

biološkim svojstvima, specijalnim društveno-gospodarskim značajkama, kao i karakterističnom slikom
bazena, imamo: Tihi, Atlantski, Indijski i Sjeverni ledeni ocean.

Mediteran, obuhvaća dijelove svjetskog mora uvučene između kontinenata koja su povezana sa
oceanom samo malim kanalom ili tjesnacem, ili pak smještene između 2 kontinenta, a od otvorenog
oceana odvojeni nizovima otoka. Imamo: Sredozemno more, Karipsko more, Meksički zaljev.

Rubna mora, su odvojena od oceana nizom otoka (Beringovo, Japansko, Sjeverno) ili se više manje
uvlače u kontinentski sklop (Žuto, Arapsko, Barentsovo), rubna mora su i neki veliki zaljevi (Biskajski,
Bengalski, Gvinejski).

Unutrašnje more, odnosi se na dijelove svjetskog mora koji se dublje uvlače u kontinent, a s
otvorenim morem povezani su samo relativno uskim vratima ili pak s nekoliko tejsnaca, to su: Baltičko
more, Perzijski zaljev, Hudsonov zaljev.

Zaljev, manji dio mora koji dublje ili pliće zalazi u kopno, mogu biti različitog izgleda i postanka.

Fjord, uski duboki zaljev sa strmim obalama nastao prodiranjem mora u dolinu koju je formirao
ledenjak. Fjordovi se nalaze u visokim geografskim širinama.

Estuarij, ljevkasti zaljev široko otvoren prema moru, predstavlja potopljena i valovima plime
proširena riječna ušća, a formiraju se na onim obalama s velikom amplitudom između plime i oseke. Za
vrijeme plimnih valova pogoduje brodovima prekooceanske plovidbe. Tu se najčešće formiraju luke
zatvorenih lučkih dokova

Rijas, zaljev nastao prodiranjem mora u riječnu dolinu. Obala je zatvorena prema zaleđu i pogodna za
formiranje luka.

Liman, zaljev lagunskog tipa, a karakterističan je za npr. Za Ukrajinsku obalu. Najčešće su vezani za
riječna ušća (Dnjepar). Na nekim su se limanima razvile važne svjetske luke.

Page 2
 Pomorska geografija
Ivan Krizmanic

Laguna, plitki zaljev koji nastaje stvaranjem pješćanih barijera te pretvara more u jezero na niskoj
naplavnoj obali, odjeljen od pučine pješćanim sprudom s jednim ili nekoliko prolaza koji omogućuju
plimna strujanja.

Morski prolazi (tjesnaci), su prirodni morski prolazi koji spajaju dva mora. Morski tjesnaci nisu samo
važne arterije svjetske plovidbe morem, već imaju ekonmomsko, prometno, političko i geostrateško
značenje te je iz tog razloga plovidba kroz tjesnace sa međunarodnim značenjem regulirana posebnim
međunarodnim konvencijama ili sporazumima među državama.

Slanost, količina čvrste tvari u gramima koju sadržava 1 kg mora, izražava se u 10 3

nekad i u
promilima.

Insolacija, vrijeme trajanja sijanja Sunca u određenom vremenskom periodu. Mjeri se heliografom.

Led u moru, pojavljuje se u prijelaznom sloju hidrosfere. Imamo dvije vrste leda, morski led koji
nastaje zaleđivanjem mora i kopneni led koji u more donose ledenjaci s kopna a nešto manje i rijeke.
Morski led najčešće ima oblik ravne ploče koja pluta površinom a nije deblja od nekoliko metara.
Ledište morske vode ovisi o slanoći (što je slanost veća točka smrzavanja je niža).

Prozirnost, ovisi o visini Sunca, količini reflektirane energije, stanju površine mora, dubine mora,
naoblaci, konfiguraciji tla i o kutu upada Sunca u more.

Boja mora, u malim količinama prozirna, a u većim količinama poprima plavu do zelenu boju. Boja
mora ovisi o količini suspendiranih tvari u moru te o intezitetu upijanja i rasipanja svjetlosnih zraka.

Morska struja, vodoravno su premještanje vodenih masa u oceanima pod utjecajem vjetrova,
nejednakog sunčevog zagrijavanja, razlike u tlaku zraka te morskih mijena, Zemljine rotacije. Pri
formiranju osnovnog sustava morskih struja na oceanima dominantnu ulogu imaju stalni vjetrovi.

Valovi mora, vjetar i površina nad kojoj vjetar puše, stvara valove. Imamo valove mrtvog i živog mora.
Valovi predstavljaju najveći prijenos energije iz atmosfere u hidrosferu.

Svjetlucanje mora, fizička pojava karakteristična za topla mora i topla godišnja doba. Potječe od
organizama koji žive u površinskom sloju mora.

Strme obale, susreću se redovito u onim područjima gdje su u neposrednom zaleđu proteže brdovit
odnosno planinski reljef, a s obzirom na pružanje reljefnih uzvisina u odnosu prema pravcu pružanja
obale, razlikuju se transverzalne obale (obale Egejskog mora) i longitudinalne (obala Perua).

Niske obale, nalaze se tamo gdje nizine dopiru do mora i postupno se nastavljaju u morsko dno. Zbog
toga je obalno more tu vrlo plitko pa valovi a posebno morske struje neprestano prenose mulj i pijesak
uzduž obale te akumulacijom postupno mjenaju izgled obalne crte.

Page 3
 Pomorska geografija
Ivan Krizmanic

Obalni koraljni greben, nastaje u tropskim morima, prati obalu kopna ili otoka tako da se između
obale i koraljnog grebena nalazi relativno uzak i plitak kanal. Koraljne tvorevine su biljnog podrjetla.

Barijerni greben, prati obalu na većoj udaljenosti i može imati goleme dimenzije (istočna obala
Australije, dužina oko 2000 km), karakteristične su velike pličine.

Atol, su podvrsta koraljnih obala koji se susreću isključivo u tropskim morima, a jako su opasni za
plovidbu. To je prstenasti koraljni greben s plitkom lagunom u sredini.

Utjecaj klimatskih elemenata, među elementima koji danas utječu na sigurnost plovidbe ističu se
vjetrovi i magla. U suvremenom pomorstvu nema ovisnosti o vjetrovima. Jaki vjetrovi i valovi što ih
uzrokuju mogu usporiti plovidbu ili otežati održavanje kursa broda što se odražava na trajanje
putovanja, večoj potrošnji goriva, a snažni cikloni koji se javljaju na ekvatorijalnim i tropskim morima
mogu biti opasni i za najveći brod.

Morske mijene, pojava periodičnog dizanja i spuštanja morske razine pod utjecajem Sunčeve i
Mjesečeve gravitacije i centrifugalne sile Zemljine revolucije. Uobičajeni je naziv plima i oseka.

Visoko razvijene zemlje, karakteristična je snažno razvijena industrija, visoka produktivnost, vanjsko
trgovačka razmjena u kojoj dominira izvoz industrijskih proizvoda i uvoz sirovina, visok nacionalni
dohodak po stanovniku, opća pismenost, visok životni standard.

Srednje razvijene zemlje, pretežito agrarne s tendencijom intezivnog razvoja industrije, nacionalni
dohodak po stanovniku i životni standard osrednji ali u porastu.

Zemlje u razvoju, gotovo su isključivo poljoprivredne s niskom produktivnošću rada, vrlo niskim
nacionalnim dohotkom po stanovniku, malim postotkom pismenosti i niskim životnim standardom.
Isključivo izvoze sirovine, a razvoj industrije je tek u začetku.

Luka, prirodno ili umjetno zaštićen morski, riječni ili jezerski bazen gdje brodovi nalaze zaklon od
valova, strujanja mora, morskih mjena, leda, gdje se brod može iskrcati, ukrcati, ili prekrcati teret,
gorivo i vodu, te obaviti popravke.

Čimbenici lokacije i razvoja luke, na razvoj luke djeluju mnogi čimbenici koje možemo podjeliti na
prirodno-geografske (geološki položaj i topografski uvjeti) i društveno-gospodarske (ekonomska
razvijenost zaleđa, prometna povezanost sa zaleđem i prekomorskim prometnicama, tehnička
opremljenost, produktivnost rada) te politički čimbenici (štrajkovi).

Geografski položaj luke, najvažniji prirodni preduvjet razvoja luke jer o njemu ovisi odnos luke
prema bližem i daljem zaleđu te prema ostalim lukama. Za povoljan smještaj luke važni su i hidrološki i
meteorološki utjecaji.

Prometne veze s zaleđem, imaju prvorazrednu važnost za funkcioniranje svake velike luke bilo da je
riječ o uvozu ili izvozu. Suvremeni brodovi mogu prevesti veliku količinu tereta pa je s tim u vezi

Page 4
 Pomorska geografija
Ivan Krizmanic

potreban razvoj i kopnenih prometnica. U suprotnom se javlja poremećaj u funkcioniranju luke koja
tada ne može pružiti potrebne usluge svom zaleđu.

Unutrašnji plovni putevi, pojeftinjuju transport robe između morske obale i proizvođačkih odnosno
potrošačkih središta u zaleđu pa one morske luke koje se nalaze na ušćima velikih plovnih rijeka imaju
veliku prednost što se odražava u veličini prometa i njihovoj važnosti.

Tehnička opremljenost luke, o tome ovisi kvaliteta usluga i uspješnost poslovanja. U uvjetima vrlo
brzog razvoja transportne tehnologije u kopnenom i pomorskom prometu potrebno je pravodobno i
odgovarajuće tehničko prilagođavanje suvremenim zahtjevima, posebno kad postoje konkurentske
luke, jer se izgubljeni teret najčešće teško vraća.

Gravitacijska zona, zaleđe koje je dobro tržišni i ekonomski razvijeno. Luka čak i ne mora biti na
dobrom geografskom položaju ako ima dobru gravitacijsku zonu s kojom je dobro prometno povezana.

Podjela i vrsta luka, prema osnovnoj funkciji luke se dijele na: trgovačke, ratne, športske i ribarske.

Trgovačke luke, služe za promet robe i putnika ali među njima postoje velike razlike, ne samo po
veličini, opremljenosti, opsegu prometa i vrstama tereta što se u njima ukrcava odnosno iskrcava već i
po nizu drugih čimbenika: prirodno-geografskih, ekonomskih, tehničkih i pravnih.

Kategorijska podjela trgovačkih luka, prema namjeni: teretne, putničke, industrijske, opskrbne i
opće ili univerzalne; prema smještaju: obalne, estuarijske, lagunske, otočne, kanalske, riječne i jezerske;
prema vodostaju: otvorene i zatvorene ili dokovske luke; prema veličini i važnosti u robnoj razmjeni:
svjetske, međunarodne, nacionalne, regionalne, lokalne; prema smjeru robnih tokova: uvozne, izvozne,
tranzitne; prema strukturi tereta: opće ili univerzalne ili specijalizirane.

Gustoća morske vode, utječe slanost, temperature i tlak, a izražava se vaganjem aneometrom. Iz
praktičnih razloga se upotrebljava se relativna gustoća koja je omjer gustoće morske vode prema
gustoći destilirane vode pri temperature od 4°C označava se sa δ (δ ≈ 1,025).

Temperature mora, stupanj topline, a toplina je energija u prijelazu od izvora do potrošaća. Uz

slanost i gustoću osnovni je parameter za karakteriziranje oceanografskih stanja mora, a ovisi najviše o
atmosferi i morskim strujama.

Page 5
 Pomorska geografija
Ivan Krizmanic

Valorizacija mora Sueskog kanala

Sueski je kanal umjetno prokopan kanal u Egiptu ( Sredozemno more →Crveno more )
kanal je prokopan između luke Port Said i predgrađa Port Fuada na jugoistočnoj obali Sredozemnog
mora, te luke Suez s predlukom Port Tewfik u Sueskom zaljevu na sjeverozapadnoj obali Crvenog
mora
službeno otvaranje ↔17.11.1869.
od 1956.g. – postao je vlasništvo Egipta
tijekom vremena – značajne promjene – zatvaranje kanala za promet u doba Egipatsko – Izraelskog
rata 1967. do ponovnog otvaranja 05.06.1975. ( tada su građeni najveći brodovi na svijetu )
promjene – mnogostruke – u građevinskoj rekonstrukciji kanala koja se odvijala etapno
krajem 80-tih, Suezom su mogli ploviti brodovi s gazom od 18m i veličina do 15.000 BRT
u daljnjoj etapi osuvremenjivanja kanala, sudjelovala su japanska i belgijska poduzeća
tim radovima povećana je propusna moć kanala, dubina gaza 20,5 m i tonaže brodova do 260.000
BRT
uveden elektronski sustav vožnje, omogućena je u pojedinim dijelovima kanala dvosmjerna
plovidba, a postavljanjem svjetlosne signalizacije i noćna plovidba
tokom dana, kroz kanal prođe i do 100 brodova
osmogodišnji zaljevski rat između Iraka i Irana, opadanje trgovine europskih s arapskim zemljama,
te pronalazak i proizvodnja nafte na europskom sjevernomorskom plićaku, daljnje su promjene
koje su uvjetovale smanjenjem prometa Sueskim kanala
gradnja naftovoda 1970.god. od luke Filath u zaljevu Aquabe do luke Ashkelon na Sredozemnom
moru u dužini 236 km i SUMED – naftovoda 1977.god. Sueza i Alexandrije u duljini 336 km, bitno
su utjecala na promjenu brodskog prometa Sueskim kanalom
prijevoz nafte kanalom je smanjen
1995.god. promet Suezom dosegnuo je rekordnu tonažu 293 milijuna tona
1966.god. kanalom je prevezeno 175,7 milijuna tona nafte iz arapskih zemalja preko 90%, a 87%
bilo je namijenjeno zemljama Zapadne Europe
plovidba Suezom znatno skraćuje plovidbu između europskih luka, posebice London – Kuwait (
Perzijski zaljev ) za 42% kraće od duljine plovne rute preko juga Afrike i London – Yokohama (
Tokijski zaljev ) za 22,2 %
za usporedbu, duljina putovanja brodom od Rijeke do Mumbaia preko Cape Towna za brod brzine
15 čv, trjalo bi 31,5 dan dok bi kroz Suez, putovanje trajalo 12 dana ( ne računajući čekanje prolaza
kroz kanal )
sueski je kanal, zbog svog središnjeg geografskog položaja i najkraće pomorske veze između
američko – europskih, indijsko – azijskih i australskih luka, najprometniji kanal svjetskog
pomorstva

Valorizacija mora Panamskog kanala

Panamski je kanal umjetni kanal na prevlaci sjevernog dijela Latinske Amerike između luke
Cristobal na karipskoj obali i luke Balboa u Panamskom zaljevu Velikog Oceana
gradnja Panamskog kanala, dugog 81,6 km, završena je 03.07.1914.god.
prvi je brod prošao kanalom 15.08.1914. god.

Page 6
 Pomorska geografija
Ivan Krizmanic

prokopavanjem je znatno skraćen put između Atlantskog i Velikog Oceana, pa je putovanje između
New Yorka i Sn Francisca iznosilo prolaskom broda kroz kanal 5262 Nm ( skraćeno za 7873 NM ), a
duljina puta kroz Magellanov prolaz iznosi 13135 NM
do Drugog svjetskog rata, prevladavao je transport roba u istočnom smjeru, od Velikog Oceana
prema Atlantskom
maksimalna količina prometa teretom, ostvarena je 1982. god., kada je kroz kanal prošlo 185,7
milijuna tona tereta
1983.god., izgrađen je veliki naftovod ( 40 milijuna tona godišnje ) koji je spajao obale Velikog
Oceana i karipske luke, čime je znatno smanjen broj tankera koji su prevozili naftu od Aljaske
prema Karipskim obalama
1990. god. promet roba kanalom iznosio je 157 milijuna tona ( 72 milijuna iz SAD – a, 29 milijuna
tona za SAD ) što potvrđuje da kroz Panamski kanal najviše prolazi roba iz američkih luka
u novije vrijeme jača svjetsko, globalno značenje Panamskog kanala jer u prometu roba sudjeluju i
najudaljenije luke iz čitavog svijeta
Panamski kanal otvorio je Veliki Ocean za suvremenu međunarodnu trgovinu i bitno utjecao na
razvitak svjetskog pomorskog prometa

Pomorske geografske regije svijeta

u skladu s podjelom svjetskog mora na oceane kao tri makroregije prema kojima su u pomorsko –
prometnom smislu, neposredno ili posredno vezane većina pomorskih zemalja svijeta
obzirom na izrazite razlike u geografskom položaju, prirodnim osobinama i društveno –
gospodarskoj strukturi kao i uvjetima i stupnju pomorskog razvoja sva 3 svjetska oceana izdvaja po
pomorsko – prometnoj važnosti nekoliko različitih pomorskih regija : Atlantska zona, zona
Indijskog Oceana i Australsko pročelje na Tihom Oceanu

Atlantska zona
poslije industrijske revolucije i pojave broda na parni pogon, Europa je bila vodeća pomorska
regija svijeta u transportu roba
promet robe u Europi prema svjetskim gospodarskim centrima, tradicionalno je bio usmjeren na
Atlantski ocean i njegove luke
godine 1950., od oko 500 milijuna tona robnog prometa morem pripadalo je lukama Atlantske
zone 70%
posebno obilježje Atlantske zone u suvremenom razdoblju jest okupljenost spodarskih djelatnosti
u velikim lukama koje su postale središta svjetskog prometa, a istodobno i mjesta vrlo velike robne
razmjene današnjeg svijeta
takvu ulogu u svjetskom pomorskom prometu, Atlantska zona je zadržala sve do 1987. god, od
kada su luke Tihog Oceana preuzele vodeću ulogu u svjetskom pomorskom prometu, Atlntska zona
podijeljena je na sljedeće regije :
Mediteran
Atlantska Europa
Atlantsko pročelje Anglo Amerike
Američki Mediteran
Atlantsko pročelje Latinske Amerike

Page 7
 Pomorska geografija
Ivan Krizmanic

Atlantska Afrika

Zona Indijskog oceana

Istočna Afrika
Zemlje Crvenog mora i Perzijskog zaljeva
Azijsko pročelje na Indik
Australija na Indiku

Australsko pročelje na Tihom oceanu

od 1987. godine, luke Tihog oceana, preuzele su vodeću ulogu u svjetskom pomorskom prometu
razlozi takvog obrata su uspon trgovine morem u regiji Tihog oceana, a zatim i rast BDP 80-tih
godina diljem svijeta
istočno azijske zemlje ostvarile su 1988.god. 20 % svjetskog izvoza uz stalnu tendenciju rasta
na taj su način osjetno smanjene razlike na listi vodećih zemalja u svjetskoj trgovini npr. Tajvan,
Južna Koreja, Kina
Veliki oceanski razvitak sačinjavaju 3 grupe zemalja:
industrijske zemlje – Japan, Australija, Novi Zeland, SAD i Kanada
istočnoazijske naprednije zemlje – Mali Tigrovi – Tajvan, Južna Koreja, Singapur, Hong – Kong
zemlje ASEAN – a : Indonezija, Malezija, Filipini, Brunei i Tajland
navedene azijske zemlje velikoocenskoga gospodarskoga kruga, važne su prema orijentaciji na
tržišnu privredu
Singapur je preuzeo ulogu Rotterdama ( Europorta br.1 ) koji je godinama držao prvo mjesto u
pomorskom prometu suvremenog svijeta
od 25 vodećih pomorskih luka svijeta, njih 18 ( 1997 ) bilo je s obala velikog Oceana

LUKE 1972 1975 1982 1984 1986 1987

Atlantika 896,2 928,1 837,4 838,6 738,4 820,7
V.Oceana 529,5 734,1 665,0 729,1 711,6 951,5

Azijsko australski mediteran

Azijsko pacifičko pročelje
Pacifičko pročelje AngloAmerike
Pacifičke zemlje Latinske Amerike
Oceanija

Mediteranska regija
Sredozemno more ili Mediteran je unutrašnje more Atlantskoga Oceana, a s Atlantskim Oceanom ga
spajaju relativno uska Gibraltarska vrata ( 13km )
države na mediteranskoj obali Europe međusobno se znatno razlikuju po društveno –
gospodarskom razvoju, pomorskoj tradiciji i stupnju suvremene pomorske orijentacije
države koje su smještene na području Mediteranske regije :
Hrvatska

Page 8
 Pomorska geografija
Ivan Krizmanic

Slovenija
Italija
Monako
Francuska
Španjolska
Malta
Grčka
Albanija
Srbija i Crna Gora

Slovenija
površina 20 256 km2 i 2 milijuna stanovnika
smještena je na prijelazu zapadne u istočnu Europu, točnije između Austrije i Hrvatske, duljom
granicom, te kraćom državnom granicom s Italijom i Mađarskom
privlačna je kao magnet zbog mnogih kulturno-povijesnih znamenitosti i prirodnih ljepota; zbog
svog geografskog položaja Slovenija je istodobno i Alpska i Mediteranska zemlja, što predstavlja
prednost u gospodarskoj ponudi tijekom cijele godine
veći dio zemlje je planinski, posebno u sjeverozapadnom dijelu gdje je najviši vrh Triglav ( 2864 m )
od ove točke, glavni alpski lanac se nastavlja prema istoku duž austrijske granice dok Dinarski niz
počinje jugoistočno i nastavlja se duž hrvatske obale
na relaivno kratkoj morskoj obali, Slovenija vrlo uspješno razvija pomorske djelatnosti, lučke,
brodarske, ribarske i turističke
najznačajnije slovenske luke : Kopar, Izola i Piran
luka Kopar je najvažnija slovenska luka koju karakteriziraju odličan geoprometni položaji povoljni
topografski uvjeti
Kopar je smješten u Koparskom zaljevu i dio je prostranog Tršćanskog zaljeva, koji je najsjeverniji i
najuvučeniji dio Mediterana ( Jadran ) u Europsko kopno, pa je i najveći dio robnog prometa
orijentiran na države Austriju, Mađarsku, Češku, Slovačku
Koparska luka ima suvremeno opremljem kontejnerski terminal čiji se godišnji promet procjenjuje
na preko 100.000 TEU, te veliki silos za žitarice, hladnjače za tropsko i suptropsko voće, te
prostrana skladišta za drvo

Italija
smještena na jugu Europe, većim dijelom na Apeninskom poluotoku; s većim otocima Sardinijom i
Sicilijom u dodiru je s Jadranskim, Ligurskim, Tirenskim i Jonskim morem
oko 75% površine je planinski, s Alpama na sjeveru i sjeverozapadu koje je odvajaju od susjednih
zemalja, Francuske, Švicarske, Austrije i Slovenije, te Apenini koji se prvih 300 km pružaju u
dugačkom luku sredinom poluotola prema jugoistoku
južnije uz rijeku Po, pruža se 500 km dugačka i 50 – 120 km široka Padska nizina
talijanska klima se razlikuje između sjeverne i južne Italije pa u Alpama prevladava kontinentalna, a
u Padskoj nizini submediteranska, a u ostalim dijelovima Sredozemna klima
zima može biti hladna i oštra posebno u Alpskim područjima i u dolini rijeke Po, dok je u ostalim
dijelovima klima blaža

Page 9
 Pomorska geografija
Ivan Krizmanic

prema pomorsko-geografskom položaju i obliku državnog teritorija, pomorski promet ima za Italiju
prvorazrednu važnost, kako u međunarodnoj trgovini tako i u obalnom prometu
Italija ima veliki broj dobro opremljenih luka, ali većina njih ima relativno usku gravitacijsku zonu,
pa je veliki promet mnogih talijanskih luka ponajprije rezultat litoralizirane industrije, koja se
razvila na temelju uvoznih sirovina
iznimku čini nekoliko luka sa širim gravitacijskim zaleđem i važnom tranzitnom funkcijom na
sjeveru zemlje, što im daje međunarodnu važnost
vodeće mjesto u pomorskom prometu ima luka Genova, a druga najvažnija luka je Trieste
Genova je jedna od većih i bolje opremljenih europskih luka, sposobna za prihvaćanje svih vrsta
tereta, vrlo dobro prometno povezana sa zaleđem
istodobno može prihvatiti više od stotine velikih brodova
izrazito je uvozna luka, pri čemu vodeću ulogu ima nafta, a zatim ugljen, rude, žitarice, drvo, pamuk,
koža i dr.
uz razvijenu pomorsko-prometnu i trgovačku funkciju, Genova je najvažnije središte talijanskog
brodarstva i snažno industrijsko središte ( metalurgija, brodogradnja, petrokemija i dr )
Trieste je druga po veličini talijanska luka, a razvila se zahvaljujući prednostima geografskog
položaja i ambicijama kontinentalnog zaleđa
tršćanska se luka sastoji od tri dijela ( trgovačke, industrijske i naftne luke ) i u cjelini je umjetno
izgrađena, te zaštićena s nekoliko valobrana

Francuska
najveća zemlja zapadne Europe i vrlo je atraktivna zbog svoje bogate povijesti, kulturnog nasljeđa i
raznolikih prirodnih bogatstava, od nepreglednih pješčanih plaža na Zapadnoj obali Atlantika, pa
do magične Azurne obale na istoku i Pirineja na moru
stoljećima je francuska sila otvorena zemlja, te je u zadnjih 150 godina primila najviše emigranata
nego sve zemlje zajedno ( Marseille )
najveći broj došao je iz Alžira, Maroka, Tunisa i Indokine koji su sa sobom donijeli razne kulturne
običaje
ovakvi kulturni običaji oblikovali su Francusku kao unikatnu državu različitih civilizacija
u Francuskoj živi 60,2 milijuna stanovnika
s površinom od 551,500 km2 je najveća europska zemlja poslije Rusije i Ukrajine
Francuska ima vrlo povoljan geografski položaj s dva obalna pročelja, pa je istodobno i
mediteranska i atlantska zenlja
MARSEILLE – 1,23 milijuna stanovnika
najveća trgovačka francuska luka i po veličini treći grad Francuske
ova je regija treća po broju pridošlih imigranata u državi, čiju glavninu čine imigranti iz Zapadne
Afrike i Indokine
tijekom posljednjih stotinu godina, luka Marseille je prošla nekoliko etapa razvoja i prostornog
širenja, pa se današnji lučki kompleks proteže na prostoru 50 km i na velike terminale za rasute
terete, naftne terminale, terminale za LPG i LNG, te kontejnerski terminal

Page 10
 Pomorska geografija
Ivan Krizmanic

Španjolska
obuhvaća 84 % Iberijskog poluotoka, a polovinu površine pokriva geološki stari masiv Meseta
ovo područje okruženo je s nekoliko planinskih lanaca: na sjeveroistoku su Pirineji duž Španjolsko-
Francuske granice, Kordiljeri Cantabrila na sjevernoj obali Biskajskog zaljeva, Kordiljeri Iberico
proteže se od sjevernih centralnih područja do sredine mediteranske obale
Centralni Kordiljeri sjeverno od Madrida do portugalske granice i tri istočno-zapadna planinska
lanca ( Sierra Nevada, Sierra de Aracena, Sierra de Segura ) koji pokrivaju poprijeko područje
Andaluzije
najviši vrh Španjolske na Iberijskom poluotoku nalazi se na Sierra Nevada ( Mulnacen 3,478 m )
Španjolska ima iznenađujući ekonomski rast u 20.st., životni standard od nekada najmanjeg u
zapadnim europskim zemljama, do današnjeg standarda koji je stavlja uz bok najrazvijenijih
zemalja Europe
ekonomsko čudo započinje početkom 1990.god. kroz čiji period imaju stalnu uzlaznu putanju s
najmanjom stopom nezaposlenosti od 9,1 %
o ( prosjek u Europskoj Uniji je 15 % )
industrija zapošljava 6 milijuna ljudi i proizvodnja se približava granici od 60% DBP
zahvaljujući geografskom položaju, Španjolska je u međunarodnoj trgovinskoj razmjeni usmjerena
na pomorski promet, pa se tim putem odvija više od 90 % španjolskog izvoza i gotovo cjelokupan
uvoz
prema geografskom razmještaju na mediteranske i atlantske luke, mediteranske luke imaju veći
ukupan promet roba u odnosu na atlantske luke ( jer ih je više )
glavne mediteranske luke : Barcelona, Tarragona, Castelon, Valencia, Alicante, Cartagena i Algeciras
Barcelona je po tradiciji i opremljenosti najvažnija španjolska luka, iako po ukupnom prometu više
nije na prvom mjestu
Barcelona je uvozna luka za naftu, fosfate, ugljen, pamuk, drvo i kemikalije, dok je izvozna luka za
poljoprivredne proizvode i tekstil

Malta
jedna od zanimljivijih turističkih destinacija na Mediteranu za mnoge turiste željne rekreacije i
sunca
osim u suncu i moru, turisti mogu uživati i u 6000 godina starim arheološkim ostacima i mnogim
povijesnim spomenicima koji se nalaze diljem otoka, životopisnim krajolicima, ekološki čistom
moru i gostoljubivim domaćinima
Malteški arhipelag sastoji se od 3 otoka: Malta ( 246 km 2 ), Gonzo ( 67 km2 ) i Comino ( 2,7 km2 ) i
smješten je u centru Mediterana, udaljenog 93 km južno od Sicilije, 288 km istočno od Tunisa i 350
km sjeverno od Libije
smještena je na važnom pomorsko-plovnom putu između zapadnog i istočnog Mediterana, čija je
važnost osobito porasla nakon izgradnje Sueskog kanala
cjelokupna vanjsko-trgovinska razmjena Malte odvija se pomorskim putem
u izvozu su na prvom mjestu tekstilni proizvodi, cigarete i cvijeće, a u uvozu nafta
posljednjeg desetljeća Malta se uvrstila i među zastave pogodnosti, što se odrazilo u naglom
porastu Malteške flote

Page 11
 Pomorska geografija
Ivan Krizmanic

Albanija
zadnja europska država koja je turistički neotkrivena za masovni turizam
poznata je po magičnim iskopinama Apollonia, Butrint i Draču
turistički su zanimljivi mediteranski gradovi Gjirokastra i Berat, te životopisni Tirana, Skadar,
Korca i Durres
prve godine albanske demokracije bile su teške uz vrtoglavi razvoj nasilja, kriminala i korupcije
koji su kulminirali 1986 g.
od tada pa do današnjih dana, stanje se polako normaliziralo i Albanija postaje otvorena turistička
zemlja, posebice u centralnom i južnom dijelu
Albanija je s površinom od 28.748 km 2 mala zemlja ( nešto manja od Belgije ), a većim dijelom
brdovita i planinska zemlja
topografski je podijeljena u 3 zone: obalno područje, centralno ( prijelazno ) područje, i planinska
regija
obalni dio obuhvaća 200 km dugu obalu od sjevera prema jugu i široki obalni pojas u dubini od 50
km
visoke šumovite planine protežu se od krajnjeg sjevera od Mt. Jezera ( 2694 m ) u produžetku
makedonske granice do najvišeg vrha Albanije – Mt. Korab ( 2751 m )
zahvaljujući geografskom položaju, Albanija je u međunarodnoj trgovinskoj razmjeni jednim
dijelom usmjerena i na pomorski promet u lukama Durres i Vlora pa se u tim lukama odvija više od
90 % albanskog uvoza i izvoza
Durres je glavna luka Albanije
nalazi se 38 km zapadno od Tirane i drugi je po veličini grad sa 85.000 stanovnika
na jugoistočnom dijelu grada pružaju se kilometarske pješčane plaže s hotelima i restoranima u
nizu
turistički je vrlo zanimljiv rimski amfiteatar izgrađen između 1. i 2. st. te kazalište Aleksander
Moisiu
Južna Albanija je najljepši dio zemlje, kao i bogata povijesnim spomenicima
Apollonia i Butrint su obnovljena ruševine, dok su Berat i Gjirokastra muzejski gradovi
turistički je značajna Rivijera cvijeća, koja se proteže od Vlore do Sarande
ovo područje je poznato po lijepim plažama, šumovitom zaleđu, kao i plantažama maslina i limuna,
koji uz vinograde, ovom kraju daje poseban mediteranski ugođaj
kvalitetna vina, dobri restorani, cement, Kalašnjikov

Srednjoeuropske zemlje
U središnjem dijelu europskog poluotoka postoje gospodarski visoko razvijene kontinentalne
zemlje, sa snažnom međunarodnom trgovinom, koja se u odnosu prema prekomorskim zemljama
odvija riječnim putem
iako nemaju izravan kontakt s morem, svih 5 zemalja ( Švicarska, Austrija, Mađarska, Češka,
Slovačka ) posjeduju vlastitu trgovačke mornarice
iako su, u odnosu prema prekomorskoj trgovini, prometno usmjerene na oba Europska pročelja (
mediteransko i atlantsko pročelje ), većina među njima je prometno-geografski najbliža Mediteranu

Page 12
 Pomorska geografija
Ivan Krizmanic

Crnomorske zemlje
Crno je more najistočniji, a istodobno i najsjeverniji dio Mediterana
od Sredozemnog ga mora odvaja poluotok Mala Azija, a povezan je s njim uskim tjesnacima,
Bosporom i Dardanelima, između kojih je Mramorno more
Crno more je zatvoreno more, gotovo kao jezero, s površinom 453 000 km 2
ima niski salinitet, što je posljedica pritjecanja velikih količina slatke vode brojnim velikim rijekama
i veoma uske veze s otvorenim morem
zanimljivo je da Turci Egejsko more nazivaju Bijelim morem ( Ak Deniz ), za razliku od Crnog mora
( Kara Deniz )
Crno more ima posebno mjesto među svjetskim morima zbog fizikalno-kemijskih svojstava vode,
napose zbog znatne količine sumporovodika u dubljim slojevima, pa u dubini većoj od 200 m ,
nema života
nema vertikalnih strujanja pa je sumporovodik ubitačan u dubljim dijelovima
Turska, Bugarska, Rumunjska, Ukrajina, Rusija, Gruzija te zemlje u gravitacijskom zaleđu :
Moldavija, Armenija i Azerbajdžan

Levantske zemlje
pod pojmom levantske zemlje u užem smislu razumijeva se istočna obala Mediterana između
Turske, Egipta i Cipra, a u širem smislu; taj pojam obuhvaća i Tursku i Egipat
budući da taj prostor povezuje Europu s Azijom i Aziju s Afrikom, dakle sva tri kontinenta Starog
svijeta, i da obuhvaća vrlo važne pomorske prolaze ( Bospor i Dardanele, Sueski kanal ) te da je
povezan nizom naftovoda s najbogatijim naftnim ležištima na svijetu – u neposrednom zaleđu, ima
veliku pomorskoprometnu i geostratešku važnost
osim toga, brojni politički problemi teško opterećuju međusobne odnose u regiji ( izraelska
okupacija arapskih teritorija, problem uspostavljanja palestinske države, podjela Cipra )
Cipar, Sirija, Libanon, Izrael

Afričko mediteransko pročelje

pomorsko značenje mediteranske obale afrike javlja se već u antičko doba osnivanjem
pomorskotrgovačkih uporišta Feničana ( Kartaga ), pa Grka i napokon Rimljana
dolaskom Arapa u sjevernu Afriku razvija se s vremenom arapsko pomorstvo, ali ono kasnije
poprima pretežno gusarski karakter ( Saraceni ), što donosi velike neprilike europskoj pomorskoj
trgovini na Sredozemlju
u 19.st. dolazi do političke i ekonomske penetracije europskih kolonijalnih zemalja u područje
sjeverne Afrike, što je potrajalo sve do poslije Drugog svjetskog rata
u tom razdoblju, zajedno s ekonomskom eksploatacijom, započinje i prometno – gospodarska
organizacija prostora – izgradnjom željezničkih pruga i brojnih luka, koje postaju žarišta
ekonomskog života i polazišta za eksploataciju prostranog zaleđa
izgradnjom Sueskog kanala Egipat dobiva iznimnu pomorsko – prometnu važnost, a eksploatacija
nafte u Libiji i Alžiru nakon Drugoga Svjetskog rata, uvjetuje izgradnju većeg broja novih luka i
donosi velike devizna prihode, što olakšava ekonomski razvoj
uz već ranije važan izvoz poljoprivrednih proizvoda ( pamuka, agruma, vina, maslinova ulja ),
fosfata i željezne rude iz zemalja sjeverne Afrike posebnu važnost dobiva izvoz nafte i plina

Page 13
 Pomorska geografija
Ivan Krizmanic

tijekom posljednih godina i trgovačka mornarica pokazuje blagi porast

Atlantska europa
dijeli se na zemlje Europskog Atlantskog pročelja ( Portugal, Francuska, Irska, Nizozemska, Belgija,
Luksemburg, Njemačka, Norveška i Island ) i Baltičke zemlje ( Danska, Finska, Švedska, Estonija,
Latvija, Litva i Poljska )
zemlje na europskom atlantskom pročelju protežu se od Gibraltara do sjevernog rta ( Nordkappa ),
odnosno od portugalskih do norveških obala, a usmjerene su dijelom na otvoreni Atlantik, a
dijelom na Sjeverno more, odnosno na Kanal ( La Manche )
među njima su i tri otočne zemlje – Velika Britanija, Irska i Island
razvoj oceanske plovidbe na obalama atlantske Europe započinje prije otprilike tisuću godina i
otada te obale preuzimaju vodeću ulogu u svjetskom pomorstvu
iako među zemljama europskoga atlantskoga pročelja – od Portugala do Norveške i Islanda –
postoje znatne razlike i u prirodnim uvjetima i u gospodarskom razvoju i strukturi, Atlantski ocean
daje svima zjednički pečat, kako iznimnom važnošću golfske struje, tako i u svestranom
iskorištavanju mora ( brodarstvo, ribarstvo, brodogradnja, pomorska trgovina )
visoko razvijene zemlje europskoga atlantskoga pročelja izvoze kao prvo industrijske proizvode, a
uvoze velike količine sirovina, pogotovo nafte, što se odražava u golemom pomorskom robnom
prometu i visokoj vrijednosti međunarodne razmjene

Hrvatska
Republika Hrvatska smještena je u Europi
svojim priobalnim teritorijem zahvaća dijelove više različitih prirodno-geografskih cjelina
uz smještaju složenost, za Hrvatsku je značajna i položajna složenost određena dodirom i utjecajem
različitih etničkih, kulturnih, gospodarskih i političkih europskih cjelina
zahvaljujući smještajnoj složenosti, Hrvatska se sastoji od 3 velike prirodno-geografske cjeline
to su: nizinska na sjeveru, primorska na jugu, te gorsko-planinska koja se nalazi između prve dvije
svaku od te tri cjeline, teritorij Hrvatske zahvaća samo djelomično, odnosno Hrvatska je samo jedna
od država koja obuhvaća te velike europske cjeline
između primorja i gorskog zaleđa, međa je uska, jer prijelaznog pojasa gotovo da i nema, dok
između nizinskog dijela i gorsko-planinskog sklopa postoji široki prijelazni pojas, koji se ponekad
zasebno izdvaja i naziva peripanonskim
zbog oblika državnog teritorija, Hrvatska je široko uronjena u panonski i sredozemni prostor, dok
je na spojnom, dinarskom dijelu najuža
Hrvatska pripada srednjoeuropskom i mediteranskom kulturnom i civilizacijskom krugu i tradiciji
bogato i vrijedno nasljeđe svjedoči o tisućljetnoj prisutnosti Hrvata u ovom dijelu Europe
Hrvatska se u obliku luka pruža od dunava ns sjeveroistoku do Istre na zapadu i Bokokotorskog
zaljeva na jugoistoku, te se smještajem nalazi u blizini gusto naseljenih i gospodarski razvijenih
europskih zemalja i na raskrižju putova između srednje Europe i Sredozemlja gdje mnoge važne
prometnice prolaze kroz Hrvatsku
od prometnih pravaca najvažniji su jadranski i posavski, te više poprečnih od Austrijske i Mađarske
granice prema Jadranu
Hrvatska spada među najljepše zemlje svijeta s površinom 56.603 km 2

Page 14
 Pomorska geografija
Ivan Krizmanic

nalazimo ravnomjerno raspoređeno 8 nacionalnih parkova: Risnjak, Sjeverni Velebit, Plitvička

Jezera, Paklenica, Krka, Brijuni, Kornati i Mljet
10 parkova prirode: Učka, Velebit, Telašica, Vransko jezero, Biokovo, Žumberak – Samoborsko
gorje, Medvednica, Lonjsko polje, Papuk, Kopački rit...
površina ukupnih zaštićenih prirodnih područja ( područja pod strogom zaštitom prirode,
nacionalni parkovi, rezervati, spomenici prirode, parkovi prirode u Hrvatskoj iznosi 445.888
hektara
u Hrvatskoj su zaštićene biljne( 44 ) i životinjske vrste ( 381 )
Hrvatski otoci također imaju pojedine dijelove, koji se nalaze na većoj nadmorskoj visini od 500m,
a među njima se ističu:
Brač – Vidova gora – 778 m
Cres – Gorica – 650 m
Hvar – Sv. Nikola – 626 m
Lošinj – Osorščica – 588 m
Vis – Hum – 587m
Krk – Obzova – 569 m
Korčula – Klupca – 568 m
Mljet – Velji grad – 514 m
Lastovo – Hum – 417 m
Rab – Kamenjak – 403 m
rijeke Hrvatske pripadaju jadrnskom i crnomorskom slijevu
u unutrašnjosti teku rijeke veće i mirnijeg toka – Sava ( duljina toka u Hrvatskoj 562 km ), Drava (
duljina toka u Hrvatskoj 305 km ) i Dunav ( 180 km )
primorske rijeke su kraće i imaju veće padove, a najveće su: Mirna i Raša u Istri, te Zrmanja, Krka i
Cetina u Dalmaciji
najviše ponornica ima u Lici
Hrvatska nema velika jezera, najveće je Vransko jezero kod Biograda na moru
od prirodnih jezera, ljepotom se ističu Plitvička jezera sa sa 16 jezera, Crveno i Modro jezero,
kriptodepresija ( površina jezera je ispod razine površine mora ) Vransko jezero na Cresu,
Prokljansko jezero ( ujezereni tok donje Krke ) Kopačevsko kod Bilja u Baranji, Veliko i Malo na
Mljetu i Baćinska kod Ploča
umjetna jezera Lokvarsko, Bajersko i Krušćičko... jezero u Gorskom Kotaru, Sabljačko kod Ogulina,
Trakošćansko u Hrvatskom Zagorju i Peručko na Cetini u Dalmaciji
klima je u unutrašnjosti Hrvatske umjerena kontinentska, a u Gorskoj Hrvatskoj planinska, u
primorskom dijelu mediteranska ( suha i topla ljeta, te vlažne i blage zime ), a u Zagori
submediteranska ( s nešto hladnijim zimama i toplijim ljetom )
insolacija iznosi prosječno 2.600 sati u godini, te jadranska obla spada u jednu od sunčanijih na
Sredozemlju
Hrvatska kopnena granica sa susjednim zemljama duljine je 2.028 km
najdulja granična crta je s BiH u duljini od 932 km ili 46%, zatim sa Slovenijom 501 km ili 24,7%,
Mađarskom 329 km ili 16,2%, Srbijom 241 km ili 11,9% i Crnom Gorom 25 km ili 1,22%

Page 15
 Pomorska geografija
Ivan Krizmanic

Prometna infrakstrutura
pod tim se podrazumijeva važna gospodarska aktivnost kojoj su primarni zadaci prijevoz ljudi i
roba
uz kvalitetne i sigurne prometnice razvija se turizam i ostale privredne djelatnosti koje su od
primarnog značenja za svaku zemlju
korisnici prijevozničkih usluga mogu se koristiti sljedećim oblicima prijevoza: željeznički, cestovni,
zračni i vodeni

Vodeni promet
za Hrvatsku važnu ulogu ima pomorski promet, dok je riječni promet neznatan, a jezerski
beznačajan
nekadašnje brodske linije zamijenjene su modernim trajektima koji istovremeno mogu ukrcati i
putnike i automobile tako da su gužve tijekom ljetnih mjeseci neznatne, što dokazuje ljetna sezona
2003.g.
naročito gusti trajektni promet odvija se između kopna i Kvarnerskog otočja, onda između Paga i
kopna Prizna – Žigljen ( posebice za lošeg vremena u Velebitskom kanalu ) te u Zadarskom,
Šibenskom, Srednjodalmatinskom i Južnojadranskom arhipelagu
također vrlo su važne dužobalne trajektne linije između Dubrovnika i Rijeke, te međunarodne linije
između Rovinja i Poreča s Venecijom ( tijekom ljetnih mjeseci ), Zadra i Ancone, Splita i Ancone,
Splita i Pescare te Dubrovnika i Barija
na slici je prikazano područje br.1 koje se nalazi u Kvarnerskom zaljevu s brodskim linijama
između poluotoka Istre i otoka Cresa ( Brestova – Porozina ), međuotočne brodske linije između o.
Cresa i Krka ( Merag – Vebiska ) i Krka i Raba ( Baška – Lopar )
područje br.2 obuhvaća međuotočno područje između otočja Mali Lošinj, Srakana Velikih, Unija,
Suska i Ilovika, područje br.3 i područje br.4 obuhvaća brodske linije zadarskog arhipelaga između
grada Zadra i otoka Ugljana, Rivnja, Sestrunja, Molata, Oliba, Silbe i Premude
područje br.5 obuhvaća brodske linije između Šibenika i Žirjansko – Zlarinske otočne skupine
srednjo dalmatinska otočna grupa 6 povezana je brodskim linijama između Splita i otoka Drvenika
Velog i Malog,, Šolte, Brača, Visa te dijelom južnodalmatinskom grupom Korčula i Lastova
otoci Brač i Hvar povezani su također kratkim brodskim linijama sa kopnom između Makarske i
Sumartina i Drvenik i Sućuraj
južna dalmacija povezana je brodskim linijama u području br.7 između kopna Ploče – Trpanj (
poluotok Pelješac ), Orebića i Korčule, te br. 8. Dubrovnika s Elafitskim otocima ( Koločep, Lopud,
Šipan i Jakljan, te Mljetom ( Pomena i Sobra )

Pomorska Hrvatska
jadransko područje jedno je od najvrijednijih prirodnih bogatstava Hrvatske što ukazuje na
veličinu, značenje i ulogu Jadrana u sklopu sadašnjih gospodarskih i društvenih djelatnosti
dugačka i razvedena obala svrstala je Hrvatsku u turističku zemlju, koja bi po tradiciji i u
budućnosti trebala biti usmjerena ka turističkoj djelatnosti kao glavnoj djelatnosti za razvoj
Jadransko je more smješteno između 2 velika poluotoka: Balkanskog i Apeninskog, te ispunjava
veći dio udubine koja je nastala nakon uzdizanja Alpskog, Apeninskog i Dinarsko – gorskog sustava

Page 16
 Pomorska geografija
Ivan Krizmanic

na sjeveroistočnoj strani nalazi se Balkanski poluotok, na kojem se pružaju Dinaridi, na

sejverozapadnoj je strani Jadrana Padska nizina, a na jugozapadnoj strani je Apeninski poluotok, na
kojem je prema Jadranu okrenut vanjski lik Apenina
na južnoj strani su Otrantska vrata, koja ga spajaju s Jonskim morem
od svih dijelova Sredozemnog mora, Jadran dopire najdalje prema sjeveru
sjevernim dijelom ulazi duboko u europsko kopno ( gotovo do područja samih Alpa ) i svojim
pravcem protezanja prirodna je kombinacija Srednjoeuropskih država s istočnim bazenom
Sredozemnog mora
Jadran je poluzatvoreno more povezano sa Sredozemljem preko relativno dubokih i uskih
Otrantskih vrata, orijentirano u smjeru NW – SE
njegova površina s otocima zaprema 138.595 km 2
duljina Jadrana između Maranske lagune u luci Venecija i ušća rijeke Butrint ( Albanija ) iznosi 870
km ( 470 Nm ), a širina 216,7 km ( 117 Nm )
to je crta okomita na duljinu mora između Stobreča i Vasta ( Italija )
Otrantska vrata povezuju Jadran preko Jonskog mora sa Sredozemljem, a u najužem dijelu su široka
oko 75 km
prosječna širina Jadrana je oko 159,3 km, a obujam je oko 35.000 km 2
Jadransko je more najveća površina i obujam vode za Hrvatsku
hrvatska jadranska obala je jedna od razvedenijih u Europi s 1185 otoka, otočića i hridi ( 66
naseljenih otoka ) čija je ukupna duljina obale 4058 km, a kopna 1777,5 km
stvarna duljina hrvatske obale na Jadranu je 5.835,5 km
zračna ili najkraća udaljenost između krajnjih točaka na obali, od novog ušća Dragonje ( kanal Sv.
Odorika ) do rta Oštro iznosi 535 km te je koeficijent razvedenosti 10,9
taj broj nam pokazuje da Hrvatska ima jednu od razvedenijih obala u Sredozemlju
hrvatska je obala najrazvedenija u Jadranskom moru, obuhvaća 97,2% jadranskog arhipelaga i
prema tim značajkama, Hrvatska je najtipičnija i najizrazitija zemlja na Jadranu
na moru graniči sa Slovenijom, BiH, Crnom Gorom i Italijom
puni suverenitet, ograničen jedino neškodljivim pravom prolaska inozemnih brodova, Hrvatskoj
pripada nad morskim pojasom širokim 12 Nm ( oko 22,2 km ) mjereno od zemljišne crte koja
povezuje najizbočenije točke otoka ili kopna ispred kojeg nema otoka
unutar te crte nalaze se unutršnje morske vode, a izvan nje teritorijalno more
zajedno čine obalno more koje je s kopnenim teritorijem, sastavni dio hrvatskih državnih prostora
suverenitet Hrvatske na moru ne prestaje potupno niti izvan granica obalnog mora
nad epikontinentalnim pojasom Hrvatskoj po međunarodnom pravu pripada prvenstvo za
istraživanje i iskorištavanje prirodnih bogatstava mora i podmorja
jadransko područje obuhvaća uzak rubni primorski pojas, odijeljen od zaleđa visokim planinama
hrvatsko se jadransko primorje dijeli na sjeverno ( Istra i Kvarner ) i južno ( Dalmacija ) s
dobro izraženom uzdužnom podjelom na otočni, obalni i zagorski pojas
najveći je otok Krk, a veličinom se ističu Cres, Brač, Hvar, Pag i Korčula
najveći poluotoci su Istra i Pelješac, a od zaljeva prednjači Kvarnerski

Page 17
 Pomorska geografija
Ivan Krizmanic

Sjeverno hrvatsko primorje

sjeverno hrvatsko primorje obuhvaća Istru i usko priobalje Kvarnera s pripadajućom skupinom
otoka
na tom se prostoru, na svega 1/12 površine teritorija Hrvatske, odvija bogata gospodarska
aktivnost i ostvaruje zavidna dobit
sjeverno hrvatsko primorje ima turističku tradiciju staru oko 150 godina
nalazi se na glavnim turističkim vratima naše zemlje i uspješno koristi komparativne prednosti
svog prometno – geografskog položaja

Istra
Istra je najveći hrvatski poluotok, obuhvaća područje u trokutu između ušća rijeke Dragonje – rt
Kamenjak – Preluk kod Opatije
obala Istre je duga 445,1 km ( zapadnoistarska duljine 242,5 km, a s otocima 327,5 km i
istočnoistarska obala duljine 202,6 km, a s pripadajućim otocima 212,4 km )
na području Istre teku tri rijeke: Dragonja, Mirna, Raša
na području Istre prevladava blaga mediteranska klima ( topla i suha ljeta, blage i ugodne zime ) s
prosječnom insolacijom od 2.388 sati, a zbog duljine dana i prevage vedrine, tijekom ljeta insolacija
je najdulja
dnevni prosjek insolacije ljeti iznosi oko 10 sati
karakteristični su vjetrovi bura ( NE vjetar, donosi vedro vrijeme ), jugo ( SE vjetar, donosi kišovito
vrijeme ) i maestral ( NW vjetar, puše ljeti )
temperatura mora varira od 9,3°C do 11,1°C tijekom ožujka kad je najniža zbog otapanja leda s
Alpa, a najviša je u kolovozu od 23,3 °C do 24,1°C ( velike temperaturne razlike – zbog pličine u
zaljevu, pa je veliki vertikalni temperaturni gradijent )
salinitet mora Sjevernog Jadrana prosječno iznosi od 36 do 38 x 10 -3
Istra je najveća zelena oaza Sjevernog Jadrana i vegetacijska slika je takva da duž obale i na otocima
prevladavaju borove šume i prepoznatljiva zelena makija
glvni predstavnici zelane makije su crnika i planika
šume u Istri zauzimaju 35% površine
Istru treba doživjeti kao skladnu turističku, povijesnu, kulturnu i prirodnu cjelinu s obalnim
blagodatima, ljekovitim morskim zrakom, morem, te harmonično autohtono i pitomo brdovito
zaleđe, a dijeli se na:
zapadnoistarska obala
istočnoistarska obala
unutrašnja Istra
opatijsko primorje
zapadnoistarska grupa otoka

Page 18
 Pomorska geografija
Ivan Krizmanic

Zapadnoistarska obala
zapadnoistarska proteže se od ušća Dragonje do rta Kamenjaka i Medulinskog zaljeva, a
narezuckana je s bezbroj gracioznih uvala i nekoliko zaljeva
koeficijent njene razvedenosti povećavaju Limski kanal ( obala 27,7 km ), Pulski zaljev ( obala 20,3
km ), Medulinski zaljev ( s otocima 41,9 km ) i stotinjak otočnih oblika pred obalom, među kojima
se izdvaja Brijunski arhipelag
na toj se strani Istarskog poluotoka nalazi najveća koncentracija smještajnih objekata i ostvaruje
golema većina turističkog prometa
na zapadnoistarskoj obali, od rta Savudrije prema SE, redaju se važnija turistička središta: Umag,
Novigrad, Poreč, Vrsar, Rovinj, Pula, Brijuni i Medulin

Istočnoistarska obala
pruža se na istočnoj strani poluotoka Istre, smjerom NE – SW
po reljefu, u suprotnosti je sa zapadnom istarskom obalom ( nepristupačna obala ) te
nematurističko značenje kao zapadna obala Istre
istočnoistarska obala proteže se od rta Marlera do Plomina
u ovom području nema priobalnih otoka, a Raški i Plominski kanal podižu koeficijent razvedenosti
estetske i opće turističke vrijednosti dvaju slikovitih prodora mora u kopno narušava njihova
neadekvatna suvremena namjena
naime, Raški je kanal djelommice pretvoren u terminal za izvoz drvene građe i žive stoke, dok se na
završetku Plominskog kanala nalaze termoelektrane s nedozvoljenim stupnjem onečišćenja prirode
i čovjekova okoliša
izuzme li se Opatijsko primorje, na istočnoistarskoj obali, samo su 2 značajnija turistička punkta -
Duga uvala u gravitacijskoj zoni Pule i Rabac na području Labinštine

Unutrašnja Istra
karakteristična je po brežuljkato – brdskom reljefu i slikovitim naseljima
ovo turističko područje Istre ima razvijen seoski, lovni, tranzitni i zdravstveni turizam
glavno je središte Pazin, a od ostalih turističkih središta izdvajaju se Kršan, Buzet, Višnjan, Istarske
toplice, Motovun itd.

Opatijsko primorje
pruža se od Plominskog zaljeva do Preluka kod Rijeke u samom podnožju planine Učke
obala ovog dijela primorja je slabo razvedena i većim dijelom nepristupačna
u ovom dijelu razvila su se turistička naselja: Opatija, Ičići, Ika, Lovran, Medveja i Mošćenička Draga

Zapadnoistarska grupa otoka

zapadnoistarska grupa otoka je malobrojna grupa otoka gotovo priljubljenih uz zapadnu obalu
Istre, te se u njoj mogu izdvojiti dvije grupe otoka: sjeverni i južni
sjeverna grupa otoka obuhvaća hridi i grebene u razini mora, a smještena je između Poreča i hridi
Sv. Ivan na pučini
najznačjniji je otočić Sv. Nikola na samom ulazu u porečku luku, te otočići južno od Rovinja:
Katarina, Crveni otok i Sv. Ivan na pučini

Page 19
 Pomorska geografija
Ivan Krizmanic

južna grupa otoka nalazi se sjeverozapadno i južno od Pule

najveći je otok Veli Brijun, a sjeverozpadno od njega, odvojen plitkim prolazom leži Mali Brijun na
zapadnoj strani spomenutih otoka nalaze se otočići: Sv. Marko, Gaz, Obljak, Supin, Vanga, Pusti i
Vrsar, te usred fžanskog kanala Jerolim i Kotež
brijunski otoci odlikuju se rijetkom prirodnom ljepotom i bujnom vegetacijom
na krajnjem jugu istarskog poluotoka, točnije u Medulinskom zaljevu nalaze se otočići Bodulaš,
Ceja, Fenera, Šekovac i Levan

Otočje brijuni
čini ih 14 otoka s okolnim morem i podmorjem na jugozapadnom dijelu Istarske obale
pokriven bujnim crnikovim šumama, koje su dijelom krčene krajem 19.st, kako bi se dijelovi
pejzažno oblikovali u perivoj nekada čuvenog ekskluzivnog ljetovališta, bogato je brojnim livadama
po kojima pasu krda jelena lopatara i muflona
vrlo je bogata kulturno – spomenička baština: rimska ljetna rezidencija i ribnjak, ostaci bizantskog
kastruma, spomenici iz doba Venecije, vojna utvrda Tegethov na otoku Veli Brijun iz doba Austro-
Ugarske, kad je Pula bila glavna mornarička luka monarhije
ovo je područje interesantno...
posjet Brijunima, nekoć zabranjenom otočju, fascinantno je i neočekivano iskustvo po tome što se...
Kvarnersko primorje
riječko primorje ( Rijeka )
vinodolsko primorje ( Crikvenica i Novi Vinodolski )
velebitsko podgorje ( Senj, Sv. Juraj, Jablanac, Karlobag )

Riječko primorje
proteže se od Preluka na zapadu pa do Kraljevice na jugoistoku
glavno je središte riječkog primorja Rijeka, koja je smještena u riječkom zaljevu na sjevernoj i,
najdublje u kopno, uvučenoj obali Kvarnerskog zaljeva
prosječna temperatura u siječnju iznosi 5C, a u srpnju 28C, te prosječno 2120 sunčanih sati
godišnje
ona je i važno europsko tranzitno lučko središte
zbog povoljnih veza sa zaleđem, modernih lučkih uređaja i jake pomorsko – trgovačke tradicije,
Rijeka se razvila u najveću luku u Hrvatskoj
u samoj Rijeci i njenoj bližoj okolici i danas je snažna koncentracija industrijske proizvodnje,
prometa i raznih uslužnih djelatnosti, dok se turizam, poljodjelstvo, šumarstvo i ribarstvo razvijaju
u njenoj daljoj okolici
glavno je križište jadranskog turističkog prometa, koji iz srednje Europe ide prema srednjem i
južnom Jadranu
važno je križište cestovnih i magistralnih prometnica koje vezu sa zaleđem održavaju preko
Gorskog Kotara, gdje je Dinarska barijera široka samo 40 – 50 km
cestovne prometnice od Rijeke vode prema sjeveru, slovenskoj granici, prema Istri te prema južnim
dijelovima Primorja
također, značjno je željezničko središte
zračna luka Rijeka nalazi se...

Page 20