Balintove

Psihosomatska medicina Pregledni tlanak makar

Psychoson atic nted i ci n e Review article Ukolil
ti5i, to
jasne.
kovih
skog c

desto
Vedran Bilic njima
Klinika za psiholo5ku medicinu, KBC Zagreb
i prek
nisu <

sAzErAK Razumijevanje psihologije bolesnika i lijecnika integralnije dio lijecenja somatskih bolesti i
prior
omogucuje bolje odnose isuradnju u lijecenju. Michael iEnid Balint osnovali su Balintove grupe kako Balin
bi pomogli lijeinicima obiteljske medicine u njihovom svakodnevnom praktiinom radu. Clavnije cilj tejel
Balintovih grupa razumijevanje odnosa lijecnika i bolesnika. Balintove se grupe u prvom redu bave odnc
odnosom lijecnika ibolesnika, a ne analizom osobnosti lijecnika koji prikazuje slucaj. Sudionici Balin- lijeir
tove grupe uce prepoznavanje irazumijevanje psiholoikih procesa iemocionalnih potreba somatskih teSke
bolesnika koji se javljaju u lijecenju somatske bolesti, Sto poboljiava kvalitetu lijecenja

KLJUcNE nrJse r Balintove grupe; odnos lr.lecnika i bolesnika; obiteljski lUeinici; psihoanaliticka terapija

upr
'
f' !t poznaje psihoanalize, psihosomatske medicine i me- smatraju da je bavljenje psiholo$kim dimbenicirna u li- snik
'11*ri,. dicinske psihologije nedvojbeno ukazuju na vaZnu jeienju nepotreban gubitak vremena, pa to izbjegavaju. nas
'i' ulogu psiholoikog u etiologiji, prevenciji, Iijetenju i Zanemarivanje psiholoSkog u lijedenju somatskih
', i lijt
rehabilitaciji somatskih bolesti.' Enrocije, regresivne po- bolesti moZe dovesti do interpersonalnih konflikata i kojt
trebe, svjesni i nesvjesni motivacijski timbenici, konflikti i nesuradljivosti bolesnika, s posljedidnim dodatnim i strt
proZivljene traume bitno utjedu na profesionalne odnose i neoiekivanim komplikacijama, zastojem, dak i preki- dio
interakcije zdravsfvenih profesionalaca s njihovim klijen- dom potrebnog lijedenja, koji je popraien razotarenjem sud
tima/bolesnicima. Psihitko zdravlje, osjeiaj unutrainjeg i osjeiajem bespomoinosti i kod lijeinika i kod bolesnika.a obj
zadovoljstva, prihvaiarye sebe i svog Zivota, osjeiaj vlastitih Razumijevanje emocija koje prate ,,govor" tjele- SIn
moguinosti rje5avanja Zivotnih (osobnih i profesionalnih) snih poremeiaja i otkrivanje bolesnikovog neizredenog 5en
problema, pozitivno utjeiu na somatsko zdravlje, a dobro emocionalnog zahtjeva lijetniku testo nije jednostavno. idr
sornatsko zdravlje doprinosi osjeiaju Zivotnog zadovoljstva. Analitiiko znanje omoguiava dublje razumijevanje pro- nel
Tjelesne reakcij e, funkcionalni porernedaj i, simptomi blerna koji se javljaju u procesu lijeienja, jer uzima u obzir S€,

i bolesti vidljivi su izraz naie cjelovitosti, koja obuhvaia nesvjesne iimbenike i motivacijske faktore koji znatno psi
somu i psihu, kao i odnose i interakcije sa socijalnom utjeiu na odnos lijeinika i bolesnika. ko
okolinom. Destruktivni psiholoiki dimbenici, kao 5to su St?

trajno nezadovoljstvo sobom i svojim y'ivotom, bliskim ISTRAZIVANJA M ICHAELA BALINTA ne

odnosima, profesijom, praieni osjeiajima frustracije i rls
nerealiziranosti, nalaze svoj izraz u somatskom ,,govo- Engleski psihijatar madarskog porijekla Michael Balint u u2
ru" simptoma i bolesti, nepovoljno utjedu na tijelo i na analititkom je settingu istraZivao odnos analitiiara i bole- Ri
nastanak, lijedenje i rehabilitaciju velikog broja bolesti. snika.' Posebno se bavio teikim bolesnicima, bolesnicima tll
Somatske su bolesti testo praiene znatnim patnjama i s temeljnim defektom psihidke strukture, koje je nazvao
frustracijama, Sto opet nepovoljno utjede na psihu i moZe ,,bolesnici s temeljnom pogre5koni'.o Ti bolesnici imaju
uzrokovati distres, tjeskobu i depresiju. trajnu potrebu za majdinom ljubavi, koju nose joi iz ranog
djetinjstva. Mogu vi5e godina redovno dolaziti lijedniku, U

IMPLEMENTACIJA PSI HOLOSKTH SPOZNAJA dobivaju iste lijekove, ali nikad ne ostvare bliskost i ne n
U LIJEEENJU SOMATSKIH BOLESTI mijenjaju se. Lijednik im predstavlja prirnarni n-raternalni o
objekt ili parcijalni objekt, a u privatnom iivotu testo Zive
Razumijevanje psihologije bolesnika i lijeinika integral- u izolaciji i nemaju bliske odnose. Spoznaje iz analitiike si- c
ni je dio lijedenja somatskih bolesti jer omoguiava pre- tuacije omoguiile su Balintu razumijevanje odnosa somat- S

poznavanje psiholoSke podloge zahtjeva koje bolesnik skih lijeinika i njihovih bolesnika.' Balint je promatrao na
postavlja lijetniku i omoguiava bolje odnose i suradnju koji naiin tijek lijedenja utjeie na odnos izmedu bolesni-
u lijetenju.'?Medutim, otpori kode i usporavaju opie pri- ka i lijeinika. Uoiio je da tijekorn intenzivnih teraprjskih
hvaianje i irnplementaciju psiholo5kih spoznaja u bio- zbivanja dolazi do regresije, psiholo5ke granice postaju
medicinske metode lijeienja.' Prevladavanje tih otpora nejasne i uspostavlja se neka vrsta terapijske simbioze. Kad
dugo traje. Lijednici tijekom Skolovanja puno nauie o bolesnik duboko regredira, verbalna kornunikacija postaje
somatskim bolestima, sofisticiranim pretragama i slidno, prepreka kontaktu i doprinosi osjeiaju odvojenosti i otude-
a malo o psiholoikom i emocionalnom kod bolesnika i nja. Neki put je dovoljno da lijetnik prepozna bolesnikovo
kod sebe. Pod pritiskom mnogobrojnih obaveza, mnogi stanje, bez datoizrazi rijeiima. Postoje situacije kada treba,

IlI:t)t_\. \l{PANll009. (; ()t). \\'.1}Rol sl

 Balintove grupe Psihosomatska medicina

makar na kratko, jednostavno mirno biti s bolesnikom. zivne agresivne osj eiaj e (mrinj u, bijes, ljutnju). Poslj edica
Ukoliko tada ipak govorimo, pazimo da nam glas bude je nesuradljivo i dak agresivno pona5anje prema lijedniku,
tiSi, ton ugodan, a misli koje se izrai.avajujednostavne i a upute i savjeti koji su dani u najboljim namjerama bo-
jasne. Lijeinikovo prepoznavanje i razumijevanje bolesni- lesnik nekritidki odbacuje i obezvreduje.
kovih emocija omogucava razvoj i produbljivanje terapij- Ukoliko se lijednik nesvjesno poistovjeti s nekim
skog odnosa. Problemi koji se javljaju u te5kim odnosima aspektima bolesnikove liinosti ili problema, osje6a da
iesto iziskuju najhitnije rje5avanje i zahtijevaju da se o mu je bolesnik postao simpatiian i drag, odnosno blizak
njima govori, jer mogu dovesti do medusobnog otudenja na neki nadin. Emocije koje bolesnik potiie kod lijeinika
i prekida suradnje, odnosno lijedenja. Praktidni odgovori su ugodne, tj. libidne. Pozitivan emocionalni stav pre-
nisu dovoljni, ljudski problemi u vezi teikih odnosa imaju ma bolesniku ima terapijsko djelovanje. Prema Balintu,
prioritet, a potreba da se o njima razgovara je primarna. lijek kojeg bolesnik najieSie dobiva od svog obiteljskog
Balintje inzistirao na vaZnosti uspostavljanja zrelih odnosa, lijeinika sam je lijednik. Medutim, postoji opasnost da
te je glavni cilj Balintove grupe poboljSanje razumijevanja pozitivne emocije, ukoliko su kontratransferne prirode,
odnosa lijednika bolesnika.
i Naime, Balintoru grupu dine uiine lijednika neobjektivnim, pa on previda, odnosno
lijeinici koji rade s bolesnicima, te u svom radu nailaze na ne ieli vidjeti neke znakove koji upozoravaju na ozbiljne
teike sludajeve o kojima imaju potrebu diskutirati. objektivne bolesnikove probleme. Druga opasnost je da
pod utjecajem kontratransfernih osje6aja lijetnik na bo-
suDroNrcr LtJEcENJA lesnika projicira svoje ielje i otekivanja. Kad bolesnik ne
ispunjava ta oiekivanja ili im pruia otpor, Iijednik osjeta
U procesu lijedenja sudjeluju najmanje dvije osobe: bole- frustraciju, koja provocira drugu (agresivnu) komponen-
snik i lijeinik. Njihova terapijska interakcija nije ogranide- tu kontratransfera, pa lijeinik ka2njava bolesnika.
na samo na svjesni, strogo profesionalni odnos. Bolesnik
I i lijeinik u odnos unose svoju psiholoSku cjelokupnost, APOSTOLSKA ULOCA I NARCIZAM LIJEENIKA
I koja obuhva6a svjesne, predsvjesne i nesvjesne sadrZaje i
i strukture psihiikog aparata: razumski, realitetu okrenut Ukoliko lijeinik teiko podnosi neuspjehe u lijeienju, koje
i- dio litnosti (ego), nagonski dio liinosti (id) i savjest oba doZivljava osobno, nastaju problemi.n Kad odredena tera-
n sudionika (super-ego), te konflikte, internalizirane objekte i pija ne pomaie, on moie osjetiti tjeskobu i nezadovoljstvo,
LI objektne odnose, transferne i kontratransferne reakcije. Ne te propisuje sve viSe lijekova koji imaju slidno farmakoloi-
e- smiju se zaboraviti i nerijeSene traume iz proilosti i nerije- ko djelovanje, ili upuiuje bolesnika na nepotrebne i kom-
I $eni (newjesni) konflikti. Osim toga, somatske bolesti, kao plicirane pretrage i slitno.'o Balint je opisao manifestaciju
o. i druge teSke situacije u realitetu, u ve6oj ili manjoj mjeri narcizma lijeinika, koju je nazvao ,,apostolska funkcija
o- negativno utjetu na psiholoiko funkcioniranje. Bolesnik lijednika". Lijednik u apostolskoj ulozi je pod velikim
dr se, pod utjecajem frustracija i teSkoia nastalih zbog bolesti, psiholoikim optereienjem, jer ga ta uloga gura preko
l0 psiholo5ki brani raznim mehanizmima obrane. Primjerice njegovih realnih moguinosti i okvira zdravstvene usluge.
t:. kod intenzivnije upotrebe projekcije, bolesnik ljutnju na- Narcizam apostolske uloge stvara nesvjesnu prisilu da se
stalu zbog frustracija moZe usmjeriti na lijeinika s kojim uvijek mora sve najbolje znati, uspjeino izlijediti svaka
neposredno kontaktira.8 Bolesnik moi.e tz projekciju ko- bolest, udiniti sve za bolesnika i rijeiiti svaki problem."
ristiti i mehanizam obrane koji se naziva cijepanje, te svoje Lijetnik,,obuzet" apostolskom ulogom ne doZivljava
uznemiravaju6e konflikte odcjepljuje i projicira u lijetnika. bolesnika kao jednako vrijednog sudionika u procesu
Radi se o sloZenom i uzajamnom procesu projektivne iden- lijedenja. Uvjeren je da o bolesniku zna sve bolje nego sam
tifikaciie, koii ie ustvari iest u odnosu s teikim bolesnikom. bolesnik i odekuje potpuno izvr5avanje njegovih smjerni-
ca. Tome ususret izlaze infantilne i ovisne potrebe nekih
TRANSFERNE I KONTRATRANSFERNE REAKCIJE bolesnika, koji sru odgovornost za svoje lijeienje, a neki i
za svoj Livot, Lele prebaciti na lijetnika te mu nameiu ulo-
U odnosu lijednika i bolesnika aktiviraju se neprikladne gu sveznajuieg utitelja. U takvom odnosu lijeinik teiko
nesvjesne reakcije, koje manje ovise o njihovom realnom moZe razumjeti koji bolesnikovi zahtjevi su realne priro-
odnosu, a viSe o bolesnikovoj i lijednikovoj proilosti. Te de, a koji proizlaze iz njegovih regresivnih emocionalnih i
emocionalne reakcije, koje ponavljaju elemente ranijih psiholoikih potreba. Isto tako, lijetnik u apostolskoj ulozi
odnosa u sada5njem, nazivaju se transferne i kontratran- te5ko prihvaia pomoi, savjet i suradnju drugih kolega u
sferne reakcije. lijeienju. Balintova grupa moZe postepeno lijeiniku ra-
Ukoliko se kod bolesnika jave pozitivne (libidne) svijetliti zamke apostolske uloge i omogu6iti mu realnije
transferne reakcije, one mogu biti od velike pomo6i u postavljanje prema zahtjevima bolesnika. Odustajanjem
tijeienju. Na primjer, bolesnikbriiljivog lijetnika (ne- od apostolske uloge, od uvjerenja da o bolesniku ve6 sve
svjesno) emocionalno poveie s likom majke koja ga je zna (bolje od samog bolesnika i kolega) i od omnipo-
njegovala dok je bio bolestan, pa prema njemu osjeia tencije, Iijednik slu5anjem kolega, a kasnije i bolesnika,
postepeno razvija empatiju za psiholo5ku i emocionalnu
libidne osj eiaje (zahvalnost, simpatiju, lj ubav), sluia upu-
te i aktivno suraduje u lijedenju. Kad se jave negativne podlogu njegovih zahtjeva i Zalbi. Tako doprinosi boljem i
(agresivne) transferne reakcije, bolesnik dovodi lijednika ugodnijem ozradju lijetenja, a dobar odnos s bolesnikom
uvezu s likom iz pro5losti prema kojem je osjeiao inten- pomaZe mu i u izboru najprikladnije terapije.

sPF.CrJAr. IZ_rRANr N{UDICrrNSKI DYOt\fJFSF.CNIK. \\'\\r\{'.IILDI_\.COILHR

 Balintov
Psihosomatska medicina

sluiajevima koji navode na razmi6ljanje ili predstavljaju I

RAD BALINTOVIH GRUPA
problem za klinidara koji iznosi sludaj. Osvjetljavaju se ii- dio se

Kako bi razumio i adekvatno koristio u psihoterapiji slo- njenice koje su bitne za odnos, testo se raspravlja o lidnosti mijev
bolesnika i njegovom stavu prema bolesti, a intruzivne Suti i
Zene psiholoike procese koji se odvijaju izmedu njega i
rasprave o lijedniku, kao i opcenite rasprave izbjegava- boles
bolesnika, psihoanalitidki terapeut mora proci vlastitu
ju se. Cilj je Balintove grupe poveiavanje razumijevanja u gru
psihoterapijsku edukaciju. Ta specifiina edukacija traje
godinama, a njen krajnji ciljje omogudavanje kompe- bolesnikovih problema, ali i lijednikovog problema u vezi
I

konkretnog bolesnika. Rasprave u grupi pomaZu u rjeiava- tiju. (

tentnog profesionalnog psihoterapijskog rada. Takva
toga
zahtjevna edukacija nije praktidna i uglavnom nije pri- nju teZih sluiajeva. Kao rezultat talarog rada s vremenom
(

se mijenja i naiin na koji lijeinici vide svoje bolesnike. odnc

hvatljiva ostalim lijeinicima. Medutim, kako psiholoiko
ima vainu ulogu ne samo u psihoterapiji nego i u lijedenju Klasiina Balintova grupa brojila je od 8 do l2 sudio- i emt

nika, obidno lijednika, ali i drugih zdravstvenih profesio- owal

drugih bolesti, spoznaje dubinske psihologije ne mogu
ostati ogranidene na razmjerno uski krug psihoanalitiiara nalaca, koji rade s bolesnicima. Moguca je i modifikacija asoc

settinga, koja se obiino koristi na kongresima i semina- vlast

i psihoterapeuta, nego trebaju biti pristupaine i ostalim
snici
lijednicima. U onoj mjeri u kojoj olakiavaju i pobolj5avaju rima, u kojoj je mala grupa okruZena velikom grupom.
njih
rad s bolesnicima potrebno ih je uiiniti razumljivim i Velika grupa u ti5ini opservira rad male grupe, a tek ju
pred kraj seanse voditelj ukljuiuje u diskusiju. ZaBa- zna)
dostupnim r aznim profi lima zdravstvenih radnika.
ops€
M. Balint i njegova (u to vrijeme buduia) suPruga lintovu grupu vrijede standardna pravila settinga mallh
Enid ieljeli su pomoii lijednicima obiteljske medicine u grupa, kao 5to su pouzdanost, stalni flanovi, isto vrijeme ugr
kao
njihovom radu, te su 1950. g. na klinici Tavistok osnovali odrZavanja, iste prostorije i voditelj, uzajamno povjere-
i rcr
Balintove grupe." U grupama su lijednici opie medici- nje, podtenje i poitovanje sudionika. Pojedina seansa traje
ne diskutirali o svojim problemima i te5koiama u radu izmedu jednog i dva sata (uobidajeno 90 minuta), a o
pojedinom se sluiaju raspravlja od pola do jednog sata. jedr
s bolesnicima. U raspravama se pokuiavala sagledavati
osobnost bolesnika i njegov stav prema bolesti. Glavna ak- Grupu obiino vodi koterapijski par voditelja. Na podetku
Iak
tivnost grupa bila je rasprava o sloZenim sludajevima kako seanse prvi voditelj postavlja pitanje: ,,Tko ima sludaj?"
teil
nalt
bi se razumjelo bolesnika i njegove emocionalne potrebe Pri tome misli na prikaz ,,teikog" bolesnika.
oba
ukljudene u traienje pomodi od lijeinika. Nastojalo se ,,Tebki' bolesnici su oni koji kod lijednika izazivaju
bolesnikovih osjeiaje.'u Ponovljeni dolasci pacijenata koji se ne pro
postidi razumijevanje psiholoikih aspekata teSke
problema, ali i vlastitih problema s bolesnicima. Diskusije ponaSaju kako se od njih oiekuje, ili ne suraduju, ne drZe
su se usmjeravale na odnos lijeinika i bolesnika: znaienje se dogovora, okrivljuju lijednika za svoje probleme itd.
i moguinosti kori5tenja odnosa kao pomoii u lijedenju, izvor su frustracija i stresa. Nekim lijednicima su teiki
Tet
razumijevanje uzroka nesporazuma koji dovode do po- i bolesnici koji im otvoreno iznose svoje emocionalne
ozr
gorianja odnosa ili njegovog prekida. Balint je isticao da probleme. Te5ko se snalaze u situaciji u kojoj ne mogu
izbjel bolesnikove emocionalne probleme, osjeiaju se cer
se lijednik ne treba nametati bolesniku, nego treba pratiti
orl
njegove potrebe i u komunikaciji ga dekati, Sto je naZalost nemotno i zbunjeno, ne znaju 5to bi rekli i kako bi se po- D-'
na5ali u taloroj situaciji. Oni ne izbjegavaju samo bolesni- pn
u suprotnosti s nadinom ponaianja mnogih lijeinika.
lDi
Balintove grupe osiguravaju setting, koji nije psiho- kove emocije, vec i vlastite emocionalne, iesto nesvjesne,
no
analizani psihoterapija, ali koji lijednicima na prihvatljiv reakcije koje bolesnik pobuduje u njima. U odredenim
naiin pribliZava dinamske spoznaje i omoguiava emocio- okolnostima bolesnik uspije prodrijeti kroz lijeinikove isp
mi
nalno razumijevanje odnosa s bolesnikom." Rad u Balin- profesionalne obrane, nalazi osobne slabe todke lijednika i
od
tovoj grupi rasvjetljava i uklanja prepreke uspostavljanju uspije mu poremetiti psihidku ravnoteiu. Korektni odnosi
optimalnog zrelog odnosa lijetnika i bolesnika. U Balin- i komunikacija izmedu lijetnika i bolesnika naruSeni su. U AI
ga
tovoj grupi lijednici postiZu sposobnost prepoznavanja takvom odnosu lijednik moZe osjetiti bespomoinost, po-
psiholo5kih potreba bolesnika, koje se kriju iza zahtjeva vrij edenost, neprij atelj stvo, bij es, agresiju, mrZnju, tj esko - in
za somatskim pretragama ili intervencijama.'n"t Razgra- bu, strah, povladenje, nelagodu, nezadovoljstvo, odbojnost
or
nitavanje psiholoikih potreba omoguiava im loralitetnije itd. S takvim emocionalnim reakciiama te5ko izlazi na kraj b^

somatsko lijetenje. Rasprava u Balintovoj grupi usmjerena i nastoji se na razne naiine rijeiiti te5kog bolesnika. Na
nJ

je na odnos lijeinika koji prikazuje sludaj i bolesnika, a ne primjer, Salje ga na dodatne pretrage, koje nisu medicin- p(
bt
analizira se osobnost lijednika. Cilj sastanaka Balintove ski dovoljno opravdane, ili ga upuiuje drugom lijedniku.
grupe nije ni supervizija ni podudavanje (davanje uputa Obidno brzo nakon postavljenog pitanja voditelja rl
o tome kako treba lijeiiti), nego razumijevanje (i osvjeita- grupe jedan sudionik se javi i isprida svoj problem s bo-
1U

ht
vanje) vlastitih reakcija na bolesnika, sagledavanje onoga lesnikom, objasni neke pojedinosti sludaja, aizatoga je
0(
5to se deiava izmedu lijeinika i bolesnika i razumijevanje iskljuien iz diskusije. Doduie, postoji i mogucnost da se
onoga 5to jedan drugome znaie i 5to medusobno rade. U nitko ne javi, a u tom sluiaju voditelj obavijesti grupu da ri
svi zajedno provesti planirano vrijeme seanse, dekaju- nl
Balintovoj grupi promatra se lijeinika i bolesnika kao dvo- 6e
je ljudi, iije se interakcije paZljivo sagledavaju. Nastoji se ii moguce javljanje sudionika. Takva moguinost stvara
tr
shvatiti 5to svaki od sudionika doprinosi klinitkoj situaciji motivacijski pritisak na sudionike da se ipak netko javi.
v(
i manifestaciji bolesnikovih problema. Sudionici disku- U dosadaSnjoj autorovoj praksi nije bio niti jedan slutaj
tiraju o svojim bolesnicima. Raspravlja se o aktualnim ,,3utljive" seanse Balintove grupe. p1

MEI)lX. SRPAN.I 2009. (;OD XV. BRO.I 83

 Psihosomatska medicina
Balintove 9ruPe

Razdoblje ,,iskljuienosti" iz aktivne diskusije vaZan je kojim je u vezi i problem kontratransfera, stvaraju velike
dio settinga Balintove grupe jer prisiljava na sluSanje i
razu- probleme u terapijskom odnosu. Grupa traZi adekvatno
mijevanjJdrugih, bez nametanja svog miSljenja' Sudionik ileSenle za transferne i kontratransferne reakcije' Primje-
rice ukazuje da bolesnikovo neprijateljstvo usmjereno na
Suii i slu5a te tako lakSe ostaie usmjeren na svoj problem s
lijednika nije osobne prirode, nego se temelji na ranijim
bolesnikom, jer je osloboden potrebe da svojim kolegama
u grupi opravdava svoje ponaSanje, postupke i razmiSljanja'
odnosima koji se Prenose na sadaSnji odnos' Raspravlja
Ostali tlanovi grupe takoder vjeibaju sluSanje i empa- koji dio problema je neprikladna reakcija lijednika na
i istraZuje uzroke te neadekvatne reakcije' Pro-
tiju. Oni najprije sluSaju ilana koji iznosi problem' a nakon boiesnika
toga diskutiraju o prikazanom sludaju' usmjeravajuci se na
cjenjuje radi li se o neinformiranosti ili je neadekvatno
ponaianje ustvari obrana od bolesnikove uznemiravajuce
oJnos lijednika i bolesnika. Iznose svoja razmidljanja, ali
Grupa razmalra kako bi pomogla svom
i emocionalne odgovore na predstavljeni problem, iesto tomunikacije.
izide ne krai s emocionalnim pritiskom koji
offarajuci nove vidike i rjeSenja problema' Clanovi grupe' dlanu da
vrsta bolesnika ili zahtjeva vrSi na njega i to
asocijativno potaknuti iznesenim sludajem, raspravljaju o odredena
koji bi viSe pomogao i bolesniku i lijedniku'
vlastitim osleiallma i situacijama iz vlastite prakse s bole- na naiin
Lijednici obiteljske medicine kroz rad u Balintovoj gru-
snicima. Posebno nastoje prepoznati osjeiaje koje je kod
praktidnu primjenljivost psihoanalitidkog raz-
njih izazvala prita o bolesniku, 5to mo2e biti vaZno u prepo- pi spoznaju
miSilanla. nalintova se grupa u pravilu ne bavi lijetnikovom
znavanju osjedaja koje bolesnik prenosi na lijednika' Naime'
opserrirana je tendencija da se lijednikkoji prikazuje sludaj osobom, te nema interpretacija osobnih konflikata sudio-
u grupi sudionici s vremenom spoznaju
ugrupi poine ponaSati kao prikazani bolesnik, a grupa nika. Ipak, radom
o sebi, te je moguca ogranitena ali vaina promjena
kao njegov lijeinik. Tako se situacija iz ambulante prenosi ne5to
njihove lidnosti.'8 Neki put, obidno kad se smanje osjetaji
i reproducira u grupi, 5to se naziva ,,paralelni proces"'
apostolska uloga odbaci, lijednik
Balintova grupa testo uspije razjasniti ono Sto je li- krivice,
tjeskobe i obrane' a
intuitivno percipirati samog sebe' ili bole-
jedniku nejasno i odgonetnuti 5to bolesnika ustvari muti' moZe iznenada
u novom wjetlu. Razvijanje tolerantnijeg i elastidnijeg
iako je razumljiva lijednikova tendencija ttai'enia uzroka snika i
super-ega lijednika, omoguiava lijeiniku ve6u flelaibilnost
teSkoca u ,,teikom' bolesniku, izvor negativnih emocio- (a
odnosu s bolesnikom' Neke osobine pacijenata
nalnih reakcija u odnosu nije jednostran' nego ukljuduje slobodu u
koji je ispriiao time i vlastito g selfu) koje lijednik ne prihvaia postaju tema
oba sudionika. Nakon diskusije, ilan grupe
rasprave u grupi. Ali do uvida i integracije ranije neprepo-
problem ponovno se ukljuduje u razgovor'
znatih dijelov a selfulljetnika i promjene dolazi indirektno'
diskusiiama o odnosima s bolesnicima, a ne analiziranjem
ULOGA VODITELJA BALINTOVE GRUPE
litnosti lijednika. Kod sudionika se s vremenom povecava
i otvorenost na nov naiina razmiSljanja o vlasti-
Temeljna je uloga voditelja Balintove grupe stvaranje spremnost
emocionalnim reakcijama koje su u vezi s odredenim
ozraijiapovjerenja, u kojem se sudionici osjeiaju prihva- tirn
ili terapijskom situacijom. Radom u Balintovoj
ieno i sigurno. Osim toga, voditelj uspostavlja i odr2ava bolesnikom
grupne norme i usmjerava grupu prema izvrSavanju gru- grupi
lijednik razijasposobnost samopromatranja svojih
emocija
izmedu lijednika emocionalnih stanja, te postepeno postaje wjestan
fnog zadatka, a to je rasprava o odnosu isto tako prepoznaje
nastoji odrZati fokus diskusije na od- koje u njemu budi pojedini
bolesnik, a
iboLsn*a. Voditeli
nosu lijednika i bolesnika, zaustavlja gruPu u prevelikom bolesnikove emocije. Grupni rad razvija vjeStinu paZljivog
ispitivanj u izlagata, a oh rabruj e izt aLav an) e vlastitih raz - sludanja
i empatijskog razumijevanja i senzibilizira sudi-
na psiholoiko i nesvjesno. Nakon nekoliko godina
mlSlan;a i osjecaja o onom Sto su duli' Stiti ilanove grupe onike
u Balintovoj grupi sudionici postaju osjetno
od intruzije u njihovu privatnost i kritika koje povrecluju' sudjelovanja
a nisu korisne. Ukoliko grupa ignorira bolesnika, voditelj
sigurniji u svojim opservacijama. Bolje razumiju psiholo5-
u terapijskom odnosu, osje6aju se
ga,yra(i'u grupu' kao njegov zastupnik' U svemu tome ku pozadinu zbivanja
ima i njeguje svoj osobni stil.'7 opuStenile kad istraZuju osjeiaje bolesnika, a takoder i u
emocija. Naude tolerirati, odnosno prihvacati
Voditelj mora dekati postepeno javljanje emocija u vezi vlastitih
krivice i tjeskobe bolesnikove regresivne faze, u kojima
grupi. Nadin na koji uiesnici vide bolesnike desto izraZava bez
postane ovisan i pasivan, kao i raznolikost svojih
njihove vlastite emocije. Grupa neki put nastoji izbjeci na- bolesnik
reakcija na bolesnika' Kad lijednik prepozna
petost i tjeskobu koju u njima izazivaiznesen teSki odnos emocionalnih
stanje bolesnika, moZe bolje procijeniti koji je
tolesnika i lijednika, na primjer tako Sto skrenu s teme emocionalno
smetnji vjerojatno psiholo6ki, a koji somatski'
i pomaknu raspravu na tehnidke detalje dijagnostike ili dio njegovih
Osim toga, ukoliko lijednik ne pokaZe zanimanje za
lijetenja, poinu analizirati lidnost lijednika, razvijaju psi-
stanje bolesnika, tada ne uspostavlja s njim
holoike teorije. U tim situacijama voditelj ne ieka, nego psiholoSko
Balintova grupa usmjerava lijeinika na bolji
odlutno intervenira i usmjerava fokus rasprave na odnos iobar odnos.
bolesnikom, 5to ide preko boljeg razumijevanja
lijeinika i bolesnika, na pailjivo promatranje i prepoznava- odnos s
bolesnika, primjerice saznavanjem osnovnih podataka o
nje nadina na koji lijeinik radi i kakav je bolesnik u odnosu'
Povremeno grupa razmatra transferne i kontra- njegovom obit.rytko- iivotu, o dlanovima njegove obitelji
transferne reakcije, a rijetko transferne reakcije prema i putem bolje komunikacije s bolesnikom'
Iako Balintova grupa nije suportivna grupa' ipak u
voditelju grupe. Transferne i kontratransferne reakcije'
pogotovo kad se radi o jakom negativnom transferu' s emocionalno teSkim situacijama testo svom tlanu osim

N{EDlx.SPF-CIjA'I'IZlRANlN,ttDtc]lNsKID\IoNIJL,SECNIKT\\'\\r\\'.11F,l)lX.cOII'HR
Psihosomatska medicina Balintove gruPe

rasvjetljavanja psiholoike pozadine problema PruZa i po- su voditelji Balintovih grupa bili psihoanalitidari. Danas u
driku. Osim toga, dosta se tjeskobe, frustracija, depresije Velikoj Britaniji i Americi grupe vode iskusni obiteljski li-
i neprijateljstva isprazni tijekom prikazivanja ,,te5kih' slu- jednici i klinidki psiholozi, a u Hrvatskoj uz njih i socijalni
iajeva kolegama u grupi. Balintova grupa ima i edukativ- radnici.'e Edukacija za voditelja Balintovih grupa u Hr-
nu funkciju. Svi sudionici educiraju jedan drugoga. Pri vatskoj sastoji se od kontinuiranog treninga u Balintovim
tome dijele svoje intelektualno, ali i emocionalno znanje. grupama u trajanju od pet godina, sudjelovanja na najma-
Balintova grupa poboljiava skrb o bolesnicima, nie tri internacionalne Skole Balintove metode u olodru
kao i zadovoljstvo lijednika svojim poslom, odnosima i Interuniverzitetskog centra (IUC) Dubrovnik, temeljnih
samim sobom. Lijednik koji sudjeluje u radu Balintove teorijskih znanja iz psihologije, opie psihologije i psiho-
grupe lakie uspostavlja pozitivne odnose s bolesnicima, dinamike, kao i od dvije stotine sati supervizija vlastitih
jer bolje razumije i njih i sebe. Sudjelovanje u Balintovoj Balintovih grupa od strane edukatora Balintove metode.
grupi omoguiava prevladavanje znadajnih otpora psiho-
loikom, pove6ava razumijevanje i prihvaianje dinam- ZAKLJUEAK
skih spoznaja o ulozi i utjecaju psiholo5kih iimbenika u
interakcijama tijekom lijedenja s,,teSkini' bolesnicima. Razumijevanje psihologije bolesnika i lijednika nezao-
Time se omoguiava i promjena tih iimbenika, odnosno bilazni je dio lijedenja somatskih bolesti, jer omoguiava
umanjivanje stresova lij einiike profesije. prepoznavanje psiholo5ke podloge zahtjeva koje bolesnik
Balintova grupa dopunjava biomedicinski model Ii- postavlja lijeiniku i omoguiava bolje odnose i suradnju u
jedenja empatijom za bolesnikove emocionalne potrebe' Iijedenju. Zanemarivanje psiholo5kog u lijeienju somat-
iime se primjenljivost analitiikog razumijevanja pro5iruje skih bolesti mole dovesti do interpersonalnih konflikata
izvan podruija psihoanalize i psihoanalitiike psihoterapije' i nesuradljivosti bolesnika, s posljediinim dodatnim i
Ustanovljeno je da su obiteljski lijednici fleksibilniji od spe- neoiekivanim komplikacijama, zastojem, dak i prekidom
cijalista u moguinosti kombiniranja znanstvenog pristupa potrebnog lijedenja, praienih razodarenjem i osjecajem
bolesniku s empatijom zanjegove konflikte. bespomoinosti i kod lijednika i kod bolesnika. Balintove
Od 50-ih godina 20. st. velik broj lijednika i drugih grupe omoguiuju emocionalno razumijevanje odnosa s
zdravstvenih profesionalaca koji rade s bolesnicima pri- bolesnikom. Glavni je cilj Balintove grupe poboljSanje
kljudio se Balintovim grupama. Osnovana su nacionalna razumijevanja odnosa lijetnika i bolesnika, te je rasprava
Balintova druitva, a 1972. g. englesko, francusko, belgij- u Balintovoj grupi usmjerena na odnos lijednika (koji
sko, nizozemsko i zapadno-njemaiko Balintovo druStvo prikazuje sludaj) i bolesnika. U Balintovoj grupi sudionici
udruiuju se u Internacionalnu Balintor''u Federaciju, koja prepoznaju psiholoSke i emocionalne potrebe somatskih
danas ima l2 nacionalnih Balintovih dru5tava. U poietku bolesnika, 3to omoguiava kvalitetnije somatsko lijeienje.

'". , , t'

suMMARy Understandingpatient'sanddoctor'spsychologyisanintegral partoftreatmentof somaticdiseases,because

it improves their relationship and treatment compliance. Michael and Enid Balint founded Balint groups in order to help
general practitioners in their everyday practice. The main goal of Balint group is to understand doctor-patient relation-
ship. Balint group is focused on a doctor-patient relationship rather than the personality of a doctor who presents a case'
Members of Balint group learn to recognize and understand psychological processes and emotional needs of somatic
patients during therapy, which improves the qualitY of treatment.
KEy woRDs Balint groups; physician-patient relationships; physicians, familY; psychoanalytic therapy

LITERATURA
1. Bilii V. Superego u oboljelih od koronarne bolesti.
Doktorska disertacija. Medicinski fakultet SveuailiSta
u Zagrebu,2006.
2. Bilit V. Liaisonski pristup u lijeienju oboljelih od
koronarne bolesti. Teiaj Psihosomatske bolesti u obitelj
skoj medicini. Skola narodnog zdravlja A. Stampar, 2007.
3. Buzov l, Bilii V. Kliniiki farmakolozi i naiela ko-
munikacije. Psihoterapija XXV|ll (1998):65-72.
4. Bilit V, Brai l\4, Galez D, Erceg l. Specificnostl
lljeaenja bolesnica oboljeiih od karcinoma dojke u
okviru settinga Dnevne bolnice Klinike za psiholoiku
medicinu. Prvi hrvatski psihoterapijski kongres,,lzazov
psihoteraplje u stolje(u uma', Zadar; 2008.77-2.
5. Balint E. Before I Was l. Edited byJuliet Mitchell
and Parsons. London: Free Association, 1993.
6. Balint [4. The Basic Fault: Therapeutic Aspects of
Regression. London: Tavistock, 1968.
7. Balint l\4. The Doctor. His Patient, and the lllness.
New York, NY: lnternational University Press, 1972.
8. Bilii V, Buzov l, Gruden V, Begif-Jokit N. The
projection questionnaire: design, use and utility. Coll
Anthropol 7998,22(1).27 7 -89.
9. Brock CD, Johnson AH. Balint group observati
ons: the white knight and other heroic physician roles.
Fam l\4ed 1999:3 1(6):404-8.
10. Simunovii R, Bilii V, Kumbrua S, Blaiekovii-
Milakovit S. Balintova grupa pomoi u radu lijeinika
opie medicine. Lijec Vjesn 2004;126(11-12):311 3.
11. Miller NM, Mccowen RK. The painful truth: Physici-
2000;93(10):966-73.
ans are not invincible. South |\/edJ
12. Horder J. The first Balint group. Br J Cen Pract
2001:5 1(473):1038-9.
13. Clarke D, Coleman J. Balint groups. Examining
the doctor-patient relationship. Aust Fam Physician
2002:31(1) 41-4.
14. Bilia V.Jatrogenizacija i empatija. Teaaj Hrvatskog
druitva Balintovih grupa. Skola narodnog zdravlja A.
Stampar. Zagreb,2000.
15. Brock CD, SalinskyJV. Empathy: an essential skill
for understanding the physician-patient relationship
in clinical practice. Fam Med 1993;25(4):245-8.
16. Hass LJ, Sanyer ON, White GL. Caring for the fru
strating patient. Clinician Reviews 2001;11(10):75-8
17. Jonson AH, Nease DE, Milberg L, Addison RB.
Essential Characteristics of effective Balint Croup Le
aders. Thirteenth international Balint Congres Berlin
2003:152 9.
18. Kulenovic M, Blazekovic-Milakovic S. Balint
groups as a driving force of ego development. Coll
Antropol 2000;24 Suppl 1:103-8.
19, Salinsky J. Balint Groupst History, Aims and
Methods, The American Balint Societv l\4embership
Letter, June 1997.

ADRESA ZA DOPISIVANJE
Prrm. dr. sc. Vedran Bilic, dr. med.
Klinika za psiholo5ku medicinu, KBC Zagreb, Kiipatiieva i2, 10000 Tagreb
E-mail: vedran.bilic2@zg.t-com.hr; Telefon: +385 (0) 99 6847 924

\lF.l)lX. SRPAN.I 2009 coD. xv. BROI83