Povijest piva

Ne zna se pouzdano vrijeme otkrića piva, ali se pretpostavlja da se do 4000. g. pr. Kr. Proširilo
prostorom Bliskog istoka.

Teritorij Bliskog istoka posebno je važan za proučavanje povijesti piva, jer se upravo na tom području
nalazi KOLIJEVKA ZAPADNE CIVILIZACIJE. Važnost Bliskog istoka je višestruk: zbog svojih prirodnih
bogatstava biljnog i životinjskog svijeta, omogućeno je stvaranje prvih ljudskih civilizacija. Na ovom
prostoru, došlo je do napuštanja lovačko-sakupljačkog načina života i započela je obrada zemlje, a
ljudi su se po prvi puta u povijesti nastanjivali u selima i gradovima.

Prostor današnjeg Bliskog istoka, povjesničari nazivaju i PLODNIM POLUMJESECOM ili Plodnom
nizinom. Ova nizina prostire se od današnjeg Egipta, obalom Sredozemnog mora prema sjeveru, do
juga današnje Turske, do današnjih država Iraka i Irana.

Na ovom prostoru ljudi su počeli planski saditi i obrađivati žitarice – ječam i pšenicu – koje su im
postale temeljni sastojci za proizvodnju piva.

Koja važna svojstva imaju ove žitarice? Bogate su škrobom, mogu se skladištiti dugo vremena bez
kvarenja, kada se natope vodom i žitarice počinju klijati dobivaju sladak okus (zbog maltoze ili slada)
nakon nekoliko dana. Ova tekućina se pjeni i blago je opojna, zbog toga što prirodne kvaščeve gljivice
iz zraka, šećer u kaši koja nastane procesom fermentacije stvaraju alkohol.

Uloga piva u starim civilizacijama:

a) Društvena uloga – ljudi su se okupljali i družili prilikom konzumacije piva;

b) Religijska uloga – ljudi su pivo prinosili kao dar bogovima ili kao vjersku žrtvu, koristili su ga
pri vjerskim, posebice pogrebnim običajima ili za vrijeme poljoprivrednih obreda plodnosti;
c) Gospodarska uloga – pivo se koristilo kao oblik plaćanja radnicima i kao novčana jedinica;
d) Zdravstvena uloga – u Egiptu i Mezopotamiji pivo se koristilo kao lijek, odnosno kao sedativ,
protiv zatvora ili protiv porođajnih bolova;
e) Prehrambena uloga – stanovnicima Egipta ili Mezopotamije pivo nije služilo samo kao
alkoholni napitak, jer su ga pili dok još proces fermentacije nije do kraja završio. Takvo pivo
imalo je nizak postotak alkohola, ali je bilo bogato neaktivnim kvascem koji sadrži proteine i
vitamine (dobra zamjena za meso).

Kronološka povijest piva

Neolitik
Od 11 750. – 9 750. g . pr. Kr.
Povijesni nalazi o korištenju slada za pivo u Izraelu
Na lokalitetu Raquefetove spilje, na sjeveru Izraela, odnosno na gorju Karmel. Arheolozi su
2018. godine proučavali što su stanovnici koji su živjeli u ovoj spilji jeli i pili. Pronašli su
izdubljene mortare, dubine od 60 cm, izdubljene u kamenom podu spilje. Znanstvenici su
zaključili da su ovi mortari služili kao skladišta za biljnu hranu, uključujući pšenični i ječmeni
slad. Tim znanstvenika je zaključio da je proces proizvodnje piva u ovoj spilji imao tri faze:
proizvodnja slada od škroba pšenice ili ječma (pustili bi ih da proklijaju u tekućini), zatim bi
žitarice samljeli i na kraju bi žitarice pustili da fermentiraju uz upotrebu divljeg kvasca. Ovo
drevno pivo, koje je više ličilo na kašu, izgledalo je sasvim drugačije nego današnja
suvremena piva.