AKUMULACIJSKI BAZENI

Što je akumulacija i kako nastaje?

Vidovi reguliranja protoka

1. Višegodišnje izravnavanje
2 Godišnje
2. G diš j ili sezonsko
k izravnavanje
i j
3. Nedjeljno izravnavanje
4. Dnevno izravnavanje

26.03.2014. Hidrotehničke građevine 5

Osnovni parametri akumulacije:

• Krivulja
K i lj zapreminei i površine
ši akumulacije,
k l ij
• Korisni volumen Vk,
• Volumen mrtvog prostora Vm,
• Volumen rezervnog g prostora
p Vrez,,
• Kota normalnog uspora Znu,
• Kota minimalnog radnog nivoa Zmin,
• Kota maksimalnog uspora Zmax,
• Hidraulički režim brane,
brane
• Kriva protoka donje vode,
• Režim upravljanja akumulacijom.

26.03.2014. Hidrotehničke građevine 6

Vrste akumulacija

Prema vrsti izravnavanja

Prema namjeni

26.03.2014. Hidrotehničke građevine 7

ZADATAK 5.

Na jednoj rijeci podiže se akumulacija složene namijene koja služi za hidroenergetsko korištenje vode i
navodnjavanje površine F = 5000 ha. Srednji mjesečni dotoci u akumulaciju u toku jedne prosječne godine
dati su u sljedećoj tablici:

T (mjesec) X XI XII I II III IV V VI VII VIII IX

Qdot (m )
3
34
3,4 51
5,1 68
6,8 72
7,2 13 9 15,4
13,9 15 4 96
9,6 58
5,8 31
3,1 28
2,8 23
2,3 15
1,5
s
 

Režim rada akumulacije je sljedeći:

•Sustav za navodnjavanje uzvodno od hidroelektrane isporučuje tokom vegetacijskog perioda sljedeće

k liči vode
količine d (izražene
(i ž u visini
i i i padavina):
d i )

T (mjesec) IV V VI VII VIII IX

p (mm) 40 70 110 150 80 30
 

26.03.2014. Hidrotehničke građevine 8

  Hidroelektrana radi po sljedećem dispečerskom pravilu:

I II
I, II, III
III, XI i XII mjesec HE radi sa prosječnim mjesečnim protokom
QHE  8 m
3
,
s

QHE  5 m
3
IV, V i X mjesec HE stalno radi sa prosječnim mjesečnim protokom ,
s
VI, VII, VIII i IX mjesec HE ne radi, ali se kroz temeljni ispust ispušta konstanta
Qtem  1m
3
garantirani protok .
s
Krivulja volumena akumulacije dana je sljedećim koordinatama:

H (m n.m.) 300 320 330 335 340 345 350 355

V (106 m3) 0 5 10 14 18 25 35 50
 

26.03.2014. Hidrotehničke građevine 9

Kota minimalnog radnog nivoa iznosi 330 m n.m.

 Odrediti volumen akumulacije kojim se ostvaruje potrebno izravnavanje voda, kako bi

se zadovoljila zahtijevana potrošnja.
 Nacrtati nivogram u jezeru,
jezeru ako je početni nivo bio na minimalnoj koti potrebnoj da se
zadovolje zahtijevane potrebe razmatrane godine.
 Odrediti prosječne mjesečne snage i ukupnu proizvodnju energije, ako je koeficijent
korisnog djelovanja hidroelektrane 0,8 a kota donje vode 150 m n.m., dok su gubitci
na dovodu zanemarivi.

26.03.2014. Hidrotehničke građevine 10

•Rješavanje određivanja potrebnog korisnog volumena akumulacije svodi se na
rješavanje jednadžbe bilance:

Vi
 Qi ,dot  Qi , pot
ti

Vi  Vi  Vi 1  promijena volumena vode u akumulaciji između i-tog i

i-1-vog vremenskog intervala
ti  vremenski interval koji se analizira
Qi ,dot  dotok vode u akumulaciju u vremenskom intervalu Δt i
Qi , pot  potrošnja vode u intervalu Δt i .
 

Vi  Vi ,dot  Vi , pot

Vi ,dot  Qi ,dot  ti

Vi , pot  Qi , pot  ti

26.03.2014. Hidrotehničke građevine 11

Potrošnja vode iz akumulacije određuje se prema izrazu:

Qi , pot  Qi ,kor  Qi ,ekol  Qi ,tem  Qi , pro.  Qi ,isp  

Metoda zbirne krivulje promijene volumena

Vkor ,k  Vmax,k  Vmin,k

Vkor  max(Vkor ,k )

26.03.2014. Hidrotehničke građevine 12

Količina vode koja se koristi za navodnjavanje izračunava se prema izrazu:

pi  F m3
Qi ,nav  ( ) 
ti s

26.03.2014. Hidrotehničke građevine 13

Tablica 1.
26.03.2014. Hidrotehničke građevine 14
 26.03.2014. Hidrotehničke građevine 15

Kao što se iz tablice može vidjeti, na početku razmatranog perioda javlja se deficit u
k liči
količinama vode
d zbog
b čega
č je
j proračun
č zbirnih
bi ih vrijednosti
ij d i razlike
lik dotoka
d k i potrošnje
š j vode
d
produžen za još jednu godinu, za iste vrijednosti dotoka i potrošnje. Razlog ovome je
činjenica da korisni volumen određen sa minimumom koji se javlja na kraju razmatrane
godine (Vkor'  26,86  22,04  4,82  106 m 3 ) nije dovoljan da podmiri potrebe
korisnika, jer na taj način ostaje nepokrivena potrošnja vode na početku sljedeće godine, koja
je veća od dotoka. Zbog toga se minimum mora tražiti na kraju deficitarnog perioda,
produžavajući niz za još jednu godinu. Volumen vode kojom se mogu podmiriti potrebe
korisnika iznosi:

Vkor  26,86  4,88  21,98  106 m 3  

26.03.2014. Hidrotehničke građevine 16

Mrtvi volumen akumulacije:

Vm  V ( min RN )  V (330mnm)  10  106 m 3

Ukupni volumen akumulacije:

Vuk  Vm  Vkor  (10  21,98)  106  32  106 m 3

26.03.2014. Hidrotehničke građevine 17

•Da bi odredili nivo vode u akumulaciji neophodno je prethodno odrediti stvarne

volumene akumulacije. Stvarni volumen određuje se simultantno sa prelijevanjem, za
svaki
ki mjesec,
j prema izrazima
i i k ji u općem
koji ć slučaju
l č j imaju
i j sljedeći
lj d ći oblik:
blik

 0; vi  0
  0; vi  Vuk
Vi ,stv  vi ;0  vi  Vuk yi  
 V ;v  V vi  Vuk ; vi  Vuk
 ukk i ukk

Gdje je:

vi  Vi stv1  Vi  

26.03.2014. Hidrotehničke građevine 18

Početni volumen vode:

V0stv  (10  17,16)  106 m 3  27,16  106 m 3

Nivoi vode u akumulaciji:

Dobivaju se na osnovu stvarnih volumena vode i krivulje volumena akumulacije:

26.03.2014. Hidrotehničke građevine 19

•Određivanje energetske proizvodnje:

N      g  Q  H netto

H netto  H bruto  H GV  H DV

E  N  t  N      g  Q  H netto  t  7850  Q  H netto  t

Proračun
P č energetske
t k proizvodnje,
i d j kao k i proračun
č volumena
l akumulacije
k l ij i nivoa
i vode
d u akumulaciji
k l iji je
j dan
d u
tablici 1. A ukupna godišnja proizvedena energija kao zbroj mjesečnih količina proizvedene energije je:

 E  59,848GWh / god

26.03.2014. Hidrotehničke građevine 20