1. Kako dolazi do sufozije zemljanih brana? Objasniti process sufozije!

Na koji nacin se moze

smanjiti opasnost od sufozije?
Proces sufozije-objasnjeno u skripti za 2. Parc.
Opasnost sufozije se moze smanjiti filtrima koji sluze da onemoguce ispiranje sitnih cestica kroz
pore krupnih cestica, povecanjem zbijenosti jer se smanjuju otvori kroz koje se mogu provuci
sitnije cestice, smanjenjem stvarnog gradijenta (I < Icr).

2. Navesti 3 osnovna uvjeta koja filter mora ispuniti prilikom njegovog projektovanja!
1) Mora biti geometrijski neprohodan, tj cestice materijala koji se siri moraju biti krupnije od
pora materijala kojim se stiti.
2) Mora biti filtraciono stabilan, tj gradijent filtracije u najnizvodnijem sloju mora biti manji od
dozvoljenog.
3) Ne smije da se zagusi i izgubi kapacitet.

3. Objekti za ukrstanje: kako se dijele i koja je njihova funkcija? Kada se primjenjuju sifoni?
Objekti za ukrstanje su: akvadukti, sifoni, propusti I mostovi. Njihova funkcija je medjusobno
ukrstanje dovoda, medjusobno ukrstanje dovoda sa saobracajnicama I medjusobno ukrstanje
dovoda I vodotoka te stalno ili privremeno propustanje vode. Sifoni se primjenjuje za prelaz
preko duge ili duboke doline ili kad je potrebno omoguciti privremeni dovod ili odvod vode ispod
korita rijeke, odnosno temeljne jame.

4. Objasniti funkciju oteretnih ili odusnih kanala u rijecnoj hidrotehnici. Kako se dijele? Kakav je
njihov ucinak na maksimalni protok vode u nizvodnom podrucju. Skicirati tlocrtno oteretni
kanal!
Oteretni kanali sluze za zastitu podrucja od velikih voda. Oteretni kanali se izvode na potezima
korita koji iz raznih razloga ne mogu propustiti velike vode. Razlikujemo poprečne i paralelne
oteretne kanale. Ucinak oteretnih kanla na nizvodno podrucje ogleda se u smanjivanju velicine
max protoka od prirodnog uz isto trajanje. To znaci da kroz nizvodni potez korita propustamo
manju kolicinu vode nego u prirodnom stanju. Donji potez vodotoka iza usca oteretnog kanala
mora biti sposoban prihvatiti sumaran vodni val koji ce sada biti transformisan, a moguce I s
vecim maksimalnim protokom nego u prirodnom stanju.
5. Od cega ovisi kriticni (dozvoljeni) smicuci napon, a od cega stvarni napon kod hidrotehnickih
kanala? Objasniti!
Na osnovu sastava obloge procjenjuje se kriticni napon (max napon pri kojem nema pokretanja
cestica), a stvarni se javlja pri mjerodavnom proticaju, poredi se sa kriticnim I mora biti manji da
ne bi doslo do erozije.
Kriticni napon zavisi od:
-napona pri kojem pocinje pomjeranje cestica
-mjerodavnog precnika cestice
-gustine vode
-relativne gustine cestice
-gustine cestice
-kinematske viskoznosti
Stavrni napon zavisi od:
-sile teze
-poduznog pada dna
-sile trenja
-povrsine poprecnog presjeka
-okvasenog obima
-hidraulickog radijusa

6. Usljed cega dolazi do povecanja napona smicanja u krivinama kanala?

Naponi smicanja se povecavaju u krivinama jer dolazi do lokalnog povecanja brzine. Prirast
napona je proporcionalan povecanju brzine, osnosno ostrini krivine. Prema Lejnovim
istrazivanjima odnos smicuceg napona u krivini I smicuceg napona u pravcu zavisi od
poluprecnika krivine I sirine vodenog ogledala.

7. Objasni pojam “kanal u rezimu” (eroziona stabilnost neoblozenih kanala)!

“Kanal u rezimu”- kanal stabilan na eroziju I zasipanje sto se ispunjava dimenzijama poprecnog
presjeka I padom dna kanala, a gubici na procurivanje (infiltraciju) moraju biti prihvatljivi. Vucna
sila toka vode ne smije biti prevelika da ne bi doslo do erozije kanala (ni pri racunskom ni pri
proticaju manjem od racunskog). Ukoliko je voda opterecena nanosom mora se sprijeciti I
zasipanje kanala, tj. mora se obezbijediti dovoljno velika turbulencija toka da ne onemoguci
istalozavanje nanosa. Neoblozen kanala koji nije podlozan eroziji ni zasipanju naziva se stabilan
kanal ili kanal u rezimu.

8. Zbog cega se vrsi oblaganje kanala?

Kanal se oblaze da bi se smanjili gubici energije, gubici vode na procurivanje (infiltraciju) i da bi
se izbjegla erozija. Ako je vodoodrzivost dna I kosina kanala zadovoljavajuca, ako je pad kanala
dovoljno blag pa nema opasnosti od erozije I ako se ne zahtjeva da energetski gubici duz kanala
budu minimalni, onda nema ni potrebe za oblaganjem.

9. Od cega ovisi izbor poprecnog presjeka kanala za transport vode?

Od topografskih I geoloskih uvjeta, osobina obloga kanala (ako je oblozen) I ekonomskog
vrednovanja.
10. Kako nastaje unutrasnja erozija kod zemljanih brana?
Provirna voda odnosi cestice koje nemaju oslonca iza sebe, a svojom tezinom
se ne mogu oduprijeti sili toka. Ova pojava se naziva sufozija – ispiranje.
Fluidizacija tla nastaje kada hidrodinamicka sila vode koja provire navise postane
veca od tezine tla. Tlo u potpunosti gubi nosivost – dolazi do sloma tla

11. Kako se dijeli unutrasnja erozija?

Dijeli se na: sufoziju (ispiranje) I fluidizaciju (podizanje)
12. Od cega zavisi nacin evakuacije velikih voda za vrijeme gradjenja hidrotehnickih objekata u
rijecnom koritu?
Način evakuacije velikih voda za vrijeme građenja zavisi od mnogobrojnih
faktora, među kojima su najznačajniji:
• Topografija terena.
• Geološki i hidrogeološki uvjeti.
• Tip i veličina brane.
• Tip stalnih evakuacionih organa.
• Hidrološke i hidro-meteorološke karakteristike sliva

13. Skiciraj I objasni nacin evakuacije velikih voda za vrijeme gradjenja hidrotehnickih objekata u
rijecnom koritu postupkom skretanja rijeke kroz optocni tunel!
1. Objasniti pojmove koji se odnose na akumulaciona jezera: a) stepen iskorištenja vodotoka i
b) stepen regulacije proticaja.

Stepen iskorištenja vodotoka jeste odnos srednje potrošnje i srednjeg doticaja vodotoka. α=Psr/Qsr

Stepen regulacije proticaja predstavlja odnos korisne zapremine akumulacije i ukupnog doticaja u
akumulaciju u toku prosječne godine. β=VK/V(GOD)

2. Šta je korisna zapremina akumulacije?

Korisna zapremina akumulacije, Vk, je zapremina predviđena da zadovolji potrebe korisnika, za

poznat hidrogram doticaja.

3. Stabilnost protiv klizanja betonske gravitacione brane ispod:

a) Za slučaj bez kohezije: kada i gdje dolazi do smicanja? Iz odnosa stabilizirajućih i
destabilizijarućih sila i sila smicanja definisati raspoloživi faktor sigurnosti? U kojim
granicama se kreće zahtjevani faktor sigurnosti?
b) Za slučaj sa kohezijom napisati uslov stabilnosti protiv klizanja za presjek-kontakt brane i
sredine. Napisati formulu za raspoloživi faktor sigurnosti. U kojim granicama se kreće
zahtjevani faktor sigurnosti?
4. Najbrojati najmanje 5 osnovnih elemenata brane. Koja je funckija injekcione zavjese?
I KOLOKVIJ

ROK 02.9.2019

1. Kako I kada dolazi do fluidizacije tla kod zemljenih brana ? Na koji nacin se može spriječiti ?
 Fluidizacija ( podizanje, “ključanje”, “tečenje”) tla nastaje kada hidrodinamička sila vode koja
provire navies postane veća od težine tla. Tlo u potpunosti gubi nosivost – dolazi do sloma tla.
2. Od čega ovisi izbor položaja trase kanala ?
3. Funkcija regulacijskih građevina u koritu vodotoka I van korita vodotoka. Objasniti na primjeru
po dvije regulacijske građevina u koritu I van korita.

Regulacijske građevine treba koristiti kako bi se utjecalo na uzroke neželjenih stanja u koritu, a
ne na saniranje posljedica toga stanja. Odabir tipa regulacijskih građevina koje će se koristiti za
neki zahvat prvenstveno ovisi o namjeni regulacija. Osnovne namjene regulacija su:
Povećanje erozije korita i njegovo produbljavanje
Omogućavanje pronosa nanosa bez smetnji (pravilan pronos nanosa)
Smanjenje erozije i izazivanje taloženja na određenim mjestima
Povećanje protočnosti korita
Kombinacija prethodnih namjena

DEPONIJE (kamene naslage)

Deponije su regulacijske građevine izvan glavnog korita čija je namjena sprečavanje daljnje
erozije obale (stabilizacija obale na projektiranom položaju). Izvode se na projektiranoj trasi
obale izvan korita vodotoka. Vrlo su jednostavne konstrukcije. Radi se o najobičnijem nasipu od
kamenaog materijala čiji promjer zrna je takav da može odoljevati hidrodinamičkom
opterećenju toka vode. Taj nasip može biti djelomično ukopan u tlo, a može biti izveden na način
da se formira suhozid. Na mjestu gdje je postoji prirodna ili umjetno izazvana erozija obale,
vodotok se širi. Proces je postupan i nije moguće predvidjeti koliko će daleko vodotok erodirati
tu obalu, niti koliko će dugo taj proces trajati. Kako bi spriječili prekomjernu eroziju i neželjeni
pomak obale izvode se deponije. One se, nakon što ih vodotok podloče, uruše i oblože pokos
obale. Kasnije se ta obala uredi u konačan oblik.

OBALOUTVRDE
Regulacijske građevine u koritu vodotoka kojima se obale štite od erozije, te se njima usmjerava
vodni tok uz obalu. Jedne su od najčešćih regulacijskih građevina. Koristimo ih na mjestima gdje
su postojeća obala i projektirana po trasi vrlo blizu, kako ne bismo imali velike zemljane radove
na iskopu ili nasipavanju. Veliki je broj tipova konstrukcija obaloutvrda koje se koriste u
vodogradnjama. Osnovna podjela je na vertikalne i kose konstrukcije. Osnovna razlika, u
konstruktivnom smislu je u prijenosu horizontalnih opterećenja. Vertikane konstrukcije
horizontalna opterećenja trebaju prenijeti u tlo, dok kod kosih konstrukcija samo tlo preuzima ta
opterećenja (pitanje stabilnosti kosina).

PRAVE PARALELNE GRAĐEVINE (uzdužne)

Regulacijske građevine u riječnom koritu kojima se (uglavnom na konkavnim stranama) obala
premiješta u korito rijeke. Uglavnom se izvode kao nasipne konstrukcije od lomljenog kamena
trasirane na poziciji buduće obale vodotoka. Prostor između paralelne građevine i postojeće
obale vremenom se ispunjava nanosom te se u konačnici zatrpa. Taj proces ubrzava izgradnja
traverzi – poprečnih građevina između postojeće obale i paralelne građevine, te otvora koji

PROKOPI
Prokopi su regulacijske građevine (zahvati) presjecanja meandra kojima se skraćuje tok rijeke.
Prokopi se koriste na mjestima gdje se prirodni meandar želi skratiti zbog potreba plovnosti,
 povećanja protočnosti vodotoka ili potreba korištenja meandra za druge svrhe (npr. osnivanje
luke ili zimovnika). Na mjestu prokopa kombinira se niz regulacijskih građevina. To su
obaloutvrde na koritu vodotoka ispred i iza prokopa, zatim kamene deponije na samom
prokopu, kineta prokopa kao inicijalno korito te pregrade.omogućavaju komunikaciju vode i
taloženje nanosa i kod manjih vodostaja.

4. Kada kažemo da je poprečni resjek kanala optimalan I zbog čega ?

Kanal je optimalan kada za izračunato Q, prema Maningovoj jednačini, hrapavosti I padu dna
odredimo najmanji mogući presjek I najkraći okvašeni obim. Time bi se zemljani radovi I radovi
na oblozi kanala učinili minialnim, a sa minimalnim okvašenim obimom postiglo bi se I
minimalno procurivanje iz kanala.

5. Na koji način možemo spriječiti eroziju kanla ?

Eroziju ćemo smanjiti proširenjem protočnog presjeka, smanjenje uzdužnog pada i povećanjem
otpora tečenju. Ako se radi o spriječavanju lokalne erozija, tada ćemo trebati odmaknuti maticu
vodotoka. Povećanje protočnosti se postiže uklanjanjem naglih promjena presjeka korita,
povećanjem proticajnog profila i povećanjem uzdužnog pada.

6. Na koji način možemo smanjiti gubitke vode na procurivanje kod kanla ?

Gubitke na procurivanje mozemo smanjiti oblaganjem kanala