1.NABROJATI TEORIJE ORGANIZACIJE.KLASIČNA TEORIJA?

Teorije organizacije su:klasična,neoklasična i moderna teorija organizacije.

Klasična teorija se zasniva na radovima F.W. Taylora, H. Fayola i M. Webera. Klasičnu školu
menadžmenta čine sljedeće teorije, odnosno škole: naučni menadžment (Taylor),
administrativni menadžment (Fayol) i birokratski menadžment (Weber).Teoretičari klasične
teorije – klasičari primarno su stavili naglasak na tehničke i strukturne (objektivne) aspekte
organizacije. Smatrali su da postoji jedan, najbolji način organiziranja, koji će biti primjenjiv
za sve organizacije u različitim situacijama.

Naučnu teoriju organizacije među prvim je počeo razvijati Frederick W. Taylor, obnašao je
dužnosti običnog radnika, predradnika i glavnog mehaničara. Osnovni problemi koje je
identifikovao u organizacijskoj praksi su: plaćanje radnika na nadnicu bez obzira na efekte
rada,slabu organizaciju rada i definisanje radnih zadataka i zastarjeo način upravljanja u
pogonima.Taylor se zalagao za sljedeće principe:-oblikovanje rada,izbor i obrazovanje
radnika,primjenu kvantitativnih mjera,motivacija radnika i odvajanje planiranja od
izvršavanja.

Administrativna teorija organizacije razvijena je od strane Henri Fayola. Fayol raščlanjuje

proizvodnju na šest funkcija: tehničku, trgovačku, finansijsku, sigurnost imovine i osoba,
računovodstvenu i administrativnu. Posljednju smatra najvažnijom, te se ista sastoji od
predviđanja, organizovanja, upravljanja, koordinisanja i kontrolisanja.
Fayelova načela upravljanja:
Disciplina,jedinstvo komand,jedinstvo usmjeravanja,sučeljavanje interesa pojedinca
zajdničkim interesima,nagrađivanje,centralizacija,skalarni lanac,red,pravednost,stabilnost
namještenja,incijativa, u jedinstvu je snaga,podjela rada,ovlast i odgovornost.

Birokratska teorija organizacije razvijena je od strane Max Webera koji je za razliku od gore
navedenih praktičara bio teoretičar. Izučavao je teoriju organizacije u vrijeme kada je bilo
malo praktičnih iskustava oko toga koje principe ili preporuke koristiti. Stoga je razvio
teorijski model idealne organizacije koju je nazvao “birokracija”.5 Birokratsku je organizaciju
opisao kao savršeni model organiziranja.

Za njega birokracija ima sljedeće značajke: 1. Hijerarhijska struktura odnosa 2. Podjela rada
3. Pravila i odredbe 4. Tehnička kompetencija 5. Razgraničenje uplitanja vlasnika u probleme
upravljanja 6. Vođenje arhive.
2.NAJBITNIJE OSOBINE GRAĐEVINSKE PROIZVODNJE (NABROJATI)?
Karakteristike građevinske proizvodnje:
• Građevinski objekat je gotovo uvijek unikat.
• Osobina individualnosti objekta i njegova vezanost za određenu lokaciju.
• Zadatak organiziranja građevinskih djelatnosti je bitno različit od organizovanja
proizvodnje u tvornicama.
• Proizvodi građevinske proizvodnje su različiti objekti.
• Graditeljski projekt je složeni zadatak tehničko – ekonomske i tehničko – organizacijske
strukture.
• Graditeljska je proizvodnja opterećena specifičnim razlikama u odnosu na industrijsku
proizvodnju.
• Vrijeme izvođenja građevinskih projekata vrlo je dugo pa je zbog toga neophodno obavljati
kontrolu i pratiti stanja planskih elemenata.
• Troškovi predstavljaju najvažniju komponentu proizvodnje.

3.SADRŽAJ PROJEKTA ORGANIZACIJE?

POG je osnovni elaborat pripreme građenja, čiji sadžaj može djelimično varirati, ovisno o procjeni
važnosti pojedinih dijelova, vrsti građevine, praksi sudionika u projektu i ciljevima projekta.
Sadržava sve ulazne informacije, analize i rješenja o uvjetima, načinu i detaljima građenja.

Glavni prilozi i sadržaji projekta organizacije građenja:

• Urbanistička situacija
• Situacioni plan iskoličenja
• Ograda gradilišta i ulazi
• Saobraćaj i pristup gradilištu
• Zemljani radovi na gradilištu, iskopi građevinskih jama
• Privremeni i pomoćni objekti na gradilištu
• Gradilišna saobraćajnica
• Energija i instalacije za potrebe gradilišta
• Proizvodni pogoni i radionice na gradilištu
• Deponovanje materijala i sklopova, oplata i dr.
• Unutrašnji horizontalni i vertikalni transport (ključne mašine na gradilištu, principi dimenzioniranja i
pozicioniranja
• Ostali sadržaji gradilišta
• Tehnički izvještaj o projektu organizacije gradilištaremnim i pomoćnim radovima povezanima s
građenjem i ugradnjom opreme.
4.OKVIRNI SLIJED GLAVNIH RADNJI PRI IZRADI POG-a,NABROJATI PODLOGE
ZA ORGANIZOVANJE GRAĐENJA?

Tehnička priprema gradilišta iIi planovi organizacije gradilišta obuhvataju osposobljavanje, uređenje i
organizovanje prostora gradilišta, da bi se procesi građenja i život na gradilištu mogli normalno
odvijati, da se obezbijedi nesmetan rad prema proizvodno operativnim planovima i ekonomično
kvalitetno građenje prema zadatim rokovima.

5.PODJELA PROCESA U SMISLU ULOGE PRI PROCESU RADA?

Podjela procesa rada prema ulozi u ukupnom radu:

1.osnovni radni proces- opisuje neposredni glavni rad na građevini (npr. montaža oplate,
betoniranje...), tj. Rad koji neposredno rezultira nastankom nekog dijela građevine.

2.pomoćni radni proces- služi za osiguranje normalnog toka osnovnog procesa i odvija se istovremeno
sa njime. Pomoćni radni procesnije neposredan rad na nekom dijelu građevine, već je u funkciji
potpore(npr. gradilišni prenosi, priprema maltera...).

3.prethodni radni proces- osigurava normalno odvijanje osnovnog i pomoćnog radnog procesa, a
odvija se prije početka tih procesa(vanjski transport i doprema).
6.DIJAGRAM TOKA?
Dijagram toka- slikovni prikaz (tloct, presjek) slijeda izvršenja rada u koje su uz opis pojedinih dijelova
rada upisani svi resursi koji sudjeluju u radu te su prikazani i njihovi pojedinačni učinci rada. Vodi se
računa da učinak izvršitelja ne oscilira. Ujednačavanje učinaka je bit organizacije na mikrorazini jer se
time eliminišu zastoji i gubici a rad je učinkovitiji. Dijagram toka je posebno pogodan za prikazivanje
neprekinutih procesa.

7.ŠTA JE PROJEKAT ORGANIZACIJA? NIVOI DETALJNOSTI?

Projektovanje organizacije građenja obuhvata analitičku i grafičku pripremu rada na građenju
objekata iIi izvođenju građevinskih radova.
Projektovanje obuhvata istraživanje organizacije tehnoloških procesa, odnosno organizacije samog
građenja i izvođenja radova.

Nivoi detaljnosti projekta organizacije su:

Projekat prganizacije građenja je kompelksan i metodološkim pristupom ga treba riješiti i time
osigurati optimalno rješenje.
Tako da su neophodne sljedeće aktivnosti:
1.određivanje ciljeva,
2.sistem za rješavanje problema,
3.prikupljanje podataka i analiza,
4.formulisanje problema,
5.određivanje kriterija,
6.izrada varijanti rješenja,
7.analiza varijanti,
8.izbor optimalnog rješenja,
9.izrada projekta organizacije.
8.NABROJATI TEORIJE ORGANIZACIJE.NAVESTI RAZLIKE IZMEĐU
NEOKLASTIČNE I MODERNE TEORIJE?
Teorije organizacije su:klasična,neoklasična i moderna teorija organizacije.

Neoklasičnu teoriju - školu međuljudskih odnosa su razvili Elton Mayo i F.J. Roethlisberger.Došlo je
do prvih kritika klasične teorije te se stvaraju se tzv. "human relation' odnosi. Najznačajnije
karakteristike ove teorije su: potrebe i motivi radnika, neformalna organizacija, participacija,
ponašanje i stil rukovoditelja. Oko 1950. godine počinje revolt prema ovim proučavanjima, te
stanovito gubljenje značaja ovog pristupa. Odgovor na pitanje kako povećati zadovoljstvo i motivaciju
radnika predstavnici neoklasične ne vide isključivo u novčanim naknadama, već u davanju pozornosti
radnicima i oblikovanju njihovih očekivanja. Menadžment treba učiniti osjetljivijim na potrebe
zaposlenih. Za ovu školu najvažniji faktor uspješnosti je oblikovanje aktivnog odnosa nadređenog
prema radnicima, prema zadatku, i povezivanje radnika u skladnu cjelinu. Unaprijedili su shvaćanje
uloge pojedinca u organizaciji, grupne procese, odnose u hijerarhiji, te ukazali na značaj
interpersonalnih uloga i komunikacijskih vještina za menadžere. Zadovoljstvo radnika interpretirano
je kao ključni element produktivnosti. Izgradnja konsenzusa i povjerenja je ključni instrument, a
kriteriji uspješnosti su moral, kohezija i angažman.

Moderna teorija-početke modeme teorije nalazimo kod C. Bernarda. Prema njemu, organizacija je
svjesni sistem koordinacije djelatnosti dviju ili više osoba. Organizacija nije materijalni objekt već se
može samo indirektno simbolizirati s obzirom na sredstva koja stoje na raspolaganju i s obzirom na
djelatnost ljudi. Organizacija je sistem 10 djelovanja. Postojanje tog sistema počiva na ravnoteži
između učinka i plaće članova organizacije. Ova se ravnoteža može održati materijalnim (novac) i
nematerijalnim stimulansima (prestiž, moć, pohvala) ili idealima (služba bližnjemu, patriotski ili
religiozni motivi). Dominantan utjecaj primjene matematike u ekonomiji, kibernetike i biheviorizma
Organizacija je otvoren sistem u stalnoj interakciji sa svojom okolinom. Dva ključna pristupa:
sistemski i kontingencijski, a ostali su: teorija odlučivanja, sociotehnički pristup.

9.ŠTA JE PREDRAČUN RADOVA?

Predračun radova je pisani elaborat, koji se sastoji od:
-pozicija s opisom,
-jediničnih mjera,
-količina,
-jediničnih cijena,
-ukupne cijene.
10.ŠTA SU GRAĐEVINSKE NORME?
Način proračuna količina za pojedine radove je objašnjen u građevinskim normama, gdje je prikazano
kako se uzimaju mjere, koje su otežavajuće okolnosti i kako se vrednuju.

Norma je skup odredbi koje definišu redosljed i način izvođenja radnih operacija, alate i građevinske
mašine, normalne uslove okruženja pod kojima se normativ može ostvariti, uz normalno zalaganje i
zamor radnika.
normativ – broj;norma – opis

Normativi i standardi rada u građevinarstvu su podijeljeni po glavnim vrstama radova.

Svaka norma je označena jedinstvenom oznakom koja se sastoji od:
-Oznake vrste norme (GN – građ. norma)
-Oznake vrste rada (npr. 601 - Tesarski radovi)
-Вrоја pozicije
-Вrоја podpozicije
Svaka norma sadrži:
-Opis rada i obračunsku jedinicu mjere
-Normu materijala
-Kvalifikaciju radnika potrebnih za izvršenje opisanog rada
-Normu vremena.

11.METODOLOŠKI PRISTUP PRI RJEŠAVANJU PROBLEMA U ORGANIZACIJI

GRAĐENJA,IZBOR NAJPOVOLJNIJEG RJEŠENJA KROZ NIZ KORAKA
(POSTUPAK)?
12.ŠTA JE KARTA PROCESA?
Karta procesa se sastoji od reda koraka predviđenih za izvršenje nekog posla tako sređenih da se
operacija transporta, simultane operacije kao i njihova međusobna zavisnost mogu momentalno
uočiti. Karte procesa se razlikuju od dijagrama toka po tome što se umjesto mašina i uređaja unose
podaci o samim operacijama.

13.NABROJATI OSNOVNE METODE MJERENJA I NORMIRANJA?

Osnovne metode mjerenja i normiranja:-kronometarsko mjerenje (mjerenje trajanja radnih operacija
pomoću kronometra), fotopregled (upotrebljava se za promatranje cjelokupnog radnog vremena,
koje osim radnog procesa obuhvata vrijeme odmora, tehnoloških prekida i različitih zastoja koji su
zavisni i koji su nezavisni o radniku), trenutna opažanja (novija metoda koja se zasniva na
promatranju stanja u kojemu se u nekom trenutku nalazi sudionik u radnom procesu), tehničke
evidencije, dnevni izvještaji i statistička obrada podataka.
14.STAVKE U PREDMJERU?
Za svaku stavku - poziciju rada treba dati jasan, precizan i kratak opis rada i materijala.
Ništa ne smije biti zaboravljeno!
Stavke dokaznice se opisuju kratko i jasno (bitno je navesti podatke po kojima se opisani rad razlikuje
od drugog).
Numeracija stavki mora sadržavati sve prethodne numeracije dijelova dokaznice kojima pripada.

15.ŠTA JE ISKAZ MATERIJALA?

- osnovni materijali- oni koji se ugrađuju u građevinu (cement, agregat, željezo…). Vrste i obilježja
osnovnih materijala određeni su tehničkom dokumentacijom I specifikacijama, a izvođač ih ne može
mijenjati bez suglasnosti projektanta, odnosno nadzornog inženjera koji zastupa javni interes i interes
naručitelja.
- pomoćni materijali- oni koji služe tijekom rada, ali se ne ugrađuju u građevinu (skele, oplate…).
Odabire ih izvođač radova ovisno o izabranoj tehnologiji izvođenja radova.
-pogonski materijal- služi za pogon strojeva i opreme koja se koristi za vrijeme građenja (nafta,
struja…) prema potrebama rada strojeva i opreme. (nisam siguran)
Građevinski objekat, podrazumijeva se svaka pojedinačna, nadzemna iIi podzemna građevina, koja je
u građevinskom pogledu posebna građevinska cjelina sa unaprijed određenom namjenom.
Građevinski objekat je gotovo uvijek unikat, čak i kada se gradi prema "tipskom" projektu, jer i tada
postoje određene razlike uslovljene mjestom građenja i lokacijom.

Građevinski objekti se dijele na:

-objekti niskogradnje
-objekti visokogradnje
-hidrograđevinski objekti

Tipovi proizvodnje:
– Pojedinačna proizvodnja
– Serijska proizvodnja
– Masovna proizvodnja
– Sistem racionalnog tradicionalnog građenja
– Sistem totalne (pune) montaže.

Tri osnovna sistema građenja:

• sistem tradicionalnog građenja
• sistem racionaliziranog (unaprijeđenog) tradicionalnog građenja iIi sistem djelomične industrijske
predfabrikacije
• sistem totalne montaže.

Predmjer radova predstavlja opis radova i količine neophodne za građenje objekta.

Predmjer radova ili dokaznica mjera, je dio tehničke dokumentacije u kojem su proračunate količine
radova.
U predmjeru su sračunate količine pojedinih radova i izražene u dužnim, kvadratnim ili kubnim
metrima, ili u komadima.
Za svaku stavku - poziciju rada treba dati jasan, precizan i kratak opis rada i materijala. Ništa ne smije
biti zaboravljeno! Količine radova svrstane su u logičan redoslijed i u skladu s tradicijama struke, po
vrstama radova i pozicijama.
Radovi na izgradnji objekta mogu se svrstati u tri osnovne grupe:
-osnovni ili grubi građevinski radovi (zemljani,betonski, armiranobetonski, armirački, zidarski,
tesarski....)
-završni ili zanatski građevinski radovi (stolarski, bravarski, keramičarski, soboslikarski,
kamenorezački, izolaterski, tapetarski....)
-građevinsko-instalaterski radovi (vodovod i kanalizacija, mašinsko-termotehničke instalacije,
elektroinstalacije....)
Radovi se sortiraju u vrste: -pripremni radovi,zemljani radovi,betonski i/ili armiranobetonski
radovi,armirački radovi,zidarski radovi,izolaterski radovi,asfalterski radovi,monterski radovi
itd.Cjelokupan proračun količina mora biti:
• cjelovit i lako razumljiv za buduće korisnike
• s jasnim tokom proračuna i pozivom na pojedine nacrte ili skice ako je potrebno
• tačan u granicama mogućeg( oko ±5% i može se raditi bilo kojom približnom metodom koja
osigurava takvu tačnost).
Stavke dokaznice se opisuju kratko i jasno (bitno je navesti podatke po kojima se opisani rad
razlikuje od drugog).

Kod predmjera radova se postavljaju slijedeći zahtjevi:

-tačnost proračuna u granicama mogućeg
-jasan tok proračuna, koji je vezan uz pozicioniranje u nacrtima
-logičan raspored po vrstama radova i stavkama.

Dokaznica mjera mora biti:

• Potpuna – mora sadržavati sve radove na objektu
• Tačna – kod masovnih radova cijeli broj, a kod skupih radova ili manjih količina zaokruživanje je na
prvu decimalu.
Svi proračuni moraju biti priloženi.
Detaljni nacrti i tablice armature, zemljanih radova i slično su podloge za izradu dokaznice.

Osnovni elementi rada: ✓ RADNA SNAGA ✓ RADNO MJESTO ✓ RADNO VRIJEME ✓ RADNA
OKOLINA ✓ ČOVJEK U PROCESU PROIZVODNJE ✓ UPRAVLJANJE I RUKOVOĐENJE ✓ INFORMACIJA
✓ MATERIJAL, ALATI, MEHANIZACIJA I OPREMA ✓ TEHNOLOGIJA.

NAMJENA NORMATIVA:

➢ Za planiranje broja radnika i određivanje kvalifikacijske strukture;

➢ Za određivanje količine materijala po vrstama i kvaliteti;
➢ Za određivanje broja građ. mašina po vrstama,
➢ Utvrđuje se proizvodna i prodajna cijena građevinskih radova i cijele građevine;
➢ Na izvedenim radovima provjeravaju se količine utrošenih sati radnika, građ. mašina i količine
materijala;
➢ Normativi osiguravaju traženu kvalitetu radova
➢ Zaštićuju radnike od prekomjernog iscrpljivanja i osiguravaju normalne uslove okruženja.