Internacionalni univerzitet Travnik

Ekonomski fakultet Travnik

Poslovna ekonomija

Seminarski rad

iz predmeta Statistika

STATISTIKA I STATISTIČKA ISTRAŽIVANJA

Mentor: Studenti :
Prof.dr. Sead Rešić Ivana Alić
Broj indexa: E-18/18
Belma Sofić
Broj indexa: E-35/18

Travnik, mart 2019. godine

Sadržaj

1.Definicija i razvoj statistike..................................................................................................................3

2. Zadaci i metodi statističkog istraživanja.............................................................................................4
3. Statistički pojmovi..............................................................................................................................5
3.1. Statistički skup.............................................................................................................................5
3.2.Statistička obilježja.......................................................................................................................6
3.2.1. Obilježja prema sadržini[4]...................................................................................................6
3.2.2. Obilježja prema tipu :...........................................................................................................7
3.2.3.Obilježja prema nastanku:.....................................................................................................7
3.3.Statističke jedinice........................................................................................................................8
3.4. Varijacija......................................................................................................................................9
4. Poslovna statistika............................................................................................................................11
5. Uloga računara u statistici................................................................................................................12
6. Zaključak...........................................................................................................................................13
7. Literatura :........................................................................................................................................14

2
1.Definicija i razvoj statistike

Pojam statistika je prvi put objavljen u prvoj polovini XVIII vijeka u radovima Gotfrida
Ahenvala profesora na univerzitetu u Getingenu. On je uveo u praksu naziv statistika i
smatrao je da taj naziv dolazi od italijanske riječi „stato“ što znači država.

Statistika se prvobitno odnosila na skup numeričkih podataka o stanju posmatrane pojave.

Otuda se kao porijeklo riječi statistika navodi i latinska riječ „status“, što znači stanje te bi
time statistika bila opisivanje stanja.

U početku je osnovni zadatak statističkih akcija bilo prikupljanje podataka o brojnom stanju
stanovnika,vojnika,poreskih obveznika,imovine isl.

Statistika se naglo razvila u XVIII vijeku zahvaljujući razvoju teorije vjerovatnoće kao grane
matematičke analize.

U statističkoj literaturi, enciklopedijama i na internetu postoji izuzetno veliki broj različitih

definicija statistike. Veliki broj autora je definiše kao dio primjenjene matematike koji se bavi
sakupljanjem i sumiranjem podataka kao i donošenjem zaključaka.

Pod statistikom se danas podrazumijeva trostruki sadržaj. Pored statistike u užem smislu ili
deskriptivne statistike, ona obuhvata i statističku analizu i statističku teoriju.

Statistika u užem smislu, ili, deskriptivna statistika, je usmjerena na prikupljanje,obradu i

prezentiranje podataka.

Statistička analiza predstavlja skup statističkih metoda kvantitativne analize pojava i

njihovih odnosa koji omogućavaju pribavljanje numeričkih informacija. To nadalje
omogućava donošenje zaključaka i formulisanje zakonitosti ponašanja posmatranih pojava.

Statistička teorija iznalazi statističke metode, objašnjava ih i dokazuje i usavršava.

Kao jednu od definicija , može se reći i da je statistika nauka koja brojčanim metodama
istražuje društvene, ekonomske i prirodne pojave.

3
2. Zadaci i metodi statističkog istraživanja

Predmet izučavanja statistike su promjenljive pojave koje se ispoljavaju u velikom broju ili
masi slučajeva i nazivaju se masovne pojave.

Zbog toga se može reći i da je statistika nauka koja istražuje varijabilne masovne pojave
prikupljanjem, obradom, prikazivanjem podataka o tim pojavama i koja kvantitativnim
naučnim metodama otkriva njihove zakonitosti.

„Kod pojava koje ispoljavaju veći varijabilitet, ispitivanje jednog ili malog broja slučajeva i
generalizacija rezultata ne bi donosilo pouzdane zaključke.“[1].

Zadatak statistike je da u pojavama koje izučava otkrije bitne karakteristike, povezanost sa

drugim pojavama, uzroke i posljedice njihovog stanja i promjena, odnosno, da otkrije
zakonitosti u pojavama i objasni njihovo zbivanje.

Cilj statističke analize je da se, na osnovu podataka o promjenama obilježja na elementima

statističkog skupa, dođe do pouzdanih informacija potrebnih za upravljanje složenim
dinamičkim sistemom.“

Osnovne karakteristike statističkog metoda su masovnost, kvantitativno tj. brojčano

ispitivanje i kvalitativno poznavanje pojave.

[1]Dr.sc.Sead Rešić, Statistika u logistici i menadžmentu, Travnik 2009, str.7

4
3. Statistički pojmovi

3.1. Statistički skup

Statistički skup je skup stvari, osoba,pojava ili drugih objekata čija svojstva promatramo ili
istražujemo statističkim metodama.

„Kod formiranja statističkog skupa mora se zadovoljiti kriterijum da skup bude relativno
homogen tj. da mnoštvo jedinica koje ga sačinjavaju imaju barem jednu zajedničku
osobinu.“[2].

Statistički skup je potrebno odrediti :

-pojmovno-znači odrediti obilježja koja mora imati svaki elemenat da bi bio uključen u skup

-prostorno-znači tačno označiti prostor na koji se odnose ili kojem pripadaju elementi
statističkog skupa

-vremenski-znači utvrditi momenat ili razdoblje, kojim će se, s obzirom na vrijeme, obuhvatiti
sve one jedinice koje ulaze u statistički skup koji će biti predmet statističkog istraživanja. S
obzirom na vremensko definisanje, statistički skupovi se dijele na one koji se mogu definisati
u jedan određeni čas ili u određenom razdoblju.

Veličina statističkog skupa određuje se brojanjem ili mjerenjem elemenata statističkog skupa.
Statistički skup ćemo upoznati ako upoznamo njegove elemente, a njih ćemo upoznati ako
upoznamo obilježja tog statističkog skupa.

Primjeri statističkih skupova : studenti fakulteta u Travniku koji su upisali studij 2018/2019;
automobili marke škoda prodani u BiH u 2018-oj god.; tekući računi građana u Unicredit
banci na dan 31.12.2018 god.

[2]Dr.sc.Sead Rešić, Statistika u logistici i menadžmentu, Travnik 2009, str.7

5
3.2.Statistička obilježja

„Pod statističkim obilježjem podrazumijevamo ona opšta svojstva elemenata

statističkog skupa po kojima ti elementi međusobno jedni drugima nalikuju i po
kojima se međusobno razlikuju“.[3]

Za svaki elemenat statističkog skupa mogu se prikupljati podaci o jednom ili više njegovih
obilježja, već prema tome koja su od njegovih obilježja interesantna za određeno istraživanje.

Sva obilježja se mogu podijeliti na :

3.2.1. Obilježja prema sadržini[4]

a)Numerička-izražavaju se brojem i razlikujemo :

-kontinuirano-vrijednost se može izraziti i cijelim i decimalnim brojem

(površina stana,težina, dužina, osobna primanja)

-diskontinuirana-vrijednost se može izraziti samo cijelim brojem

b)Atributivna-izražavaju se riječima-opisno

c)Stalna-karakterišu nepromjenljivo stanje

d)Promjenljiva-karakterišu promjenljivo stanje

e)Faktorijelna-karakterišu faktore bitne za nastajanje pojave

f)Rezultativna-karakterišu konačan rezultat dejstva faktorijelnih

[3]Vladimir Serdar, Udžbenik statistike, školska knjiga Zagreb, str.4

[4]Vladimir Serdar, Udžbenik statistike, školska knjiga Zagreb, str.4

6
3.2.2. Obilježja prema tipu :

a) Rodovska - karakterišu vrstu kojoj pripada neka statistička jedinica

b) Tipična - značajna za identifikaciju statističke jedinice

c) Prostorna (geografska) - prikazuje mjesto očitavanja statističke jedinice

d) Vremenska - prikazuje vrijeme očitovanja statističke jedinice

e) Stvarna (sadržinska) - suštinski određuje statističku jedinicu

3.2.3.Obilježja prema nastanku:

a) Objektivna - katakterišu stanje po prirodi stvari

b) Subjektivna - nastaju po volji subjekta

c) Mješovita - objektivna obilježja koja su pod određenim utjecajem postalasubjektivna.

Posmatrana obilježja, na bazi čijeg varijabiliteta nastaju numerički podaci, mogu biti:

- diskretna ili prekidna i

- kontinuelna ili neprekidna.

Identifikacione oznake i oznake poretka uvijek su diskretne veličine,a intervalne oznake i

oznake odnosa mogu biti i diskretne i kontinuelne.

Kao primjer statističkih obilježja možemo navesti slijedeće :

- spol – dob - mjesto rođenja – prebivalište – državljanstvo – narodnost - prethodna školska

sprema - način studiranja - zanimanje roditelja - broj članova domaćinstva - primanja
domaćinstva - broj zaposlenih - godine radnog staža i sl.

7
3.3.Statističke jedinice

Statističke jedinice predstavljaju osnovne elemente statističke mase koje imaju bar jedno
zajedničko obilježje koje se posmatra.

Obilježje statističkih jedinica predstavlja zajedničku karakteristiku statističkih jedinica.

„Zbirne promjene koje se dešavaju u statističkim skupovima manifestuju se preko

pojedinačnih promjena tj. jedinica skupa i njihovih uzajamnih odnosa.“ [5]

Varijaciju kao specifičan oblik kretanja, statistika prati sa tri osnovne vrste jedinica :

a) Statističke jedinice za obim pojave u koje spadaju jedinice posmatranja

(događaji i slučajevi) i uslovne statističke jedinice

b) Statističke jedinice za obvještavanje i

c) Statističke jedinice za mjerenje varijabiliteta u koje spadaju varijansa, standardna devijacija

i disperzija.

Statističke jedinice su osnovni izvori informacija kvalitativnih i kvantitativnih

Karakteristika osnovnog statističkog skupa što ih čini bazom za dalju statističku analizu i
zaključivanje.

Statističke jedinice treba da ispunjavaju slijedeće preduslove :

a) Da su varijabilnog karaktera
b) Da su precizno definisane
c) Da su međusobno uporedive
d) Da se mogu svoditi na kvantitativni izraz.“[6]

[5]Dr.sc.Sead Rešić, Statistika u logistici i menadžmentu, Travnik 2009, str.9

[6]Dr.sc.Sead Rešić, Statistika u logistici i menadžmentu, Travnik 2009, str.10

8
3.4. Varijacija

Promjene vrijednosti obilježja od jedinice do jedinice posmatranja, ili za istu jedinicu

posmatranja od perioda do perioda, nazivaju se varijacija.

Rezultat upoređivanjamože da se posmatra kao razlika dva uzastopna stanja istog obilježja-
varijacija kao razlika ili kao odnos dva uzastopna stanja -varijacija kao količnik.

Varijaciju kao razliku iskazujemo u aritmetičkom obliku što znači da nas interesuje njen
prelazak, a ne samo apsolutna vrijednost.

a) Varijacija kao razlika

Ako stanja o veličini nekog posmatranog obilježja tokom više uzastopnih mjerenja
označimo sa N1,N2,N3,...Ni.( za i=1,2,3,...n), tada će varijacija kao razlika izražavati
slijedeća odstojanja:

W1=N2-N1

W2=N3-N2

Wi=Ni+1-Ni

=Nn-Nn-1
Wn-1

Odstojanja između nivoa može biti:

a)W ˃ 0 -pojava pokazuje tendenciju rasta

b)W ˂ 0 -pojava pokazuje tendenciju pada

c)W=0 -pojava stagnira,nema promjene.

Ukupnost svih varijacija tokom nekog perioda izražavaju bilansne jednačine u vrijednosnom
obliku, a u naturalnom obliku balansne jednačine.

Bilansne i balansne jednačine svode se na to da izračunavamo sadašnje stanje na osnovu

poznatog početnog stanja i zbira varijacija koje su se desile, što se matematički može ovako
izraziti: n-1
n-1
Sn = S1+ Wi Wi
i=1
i=1
Gdje je Sn-sadašnje stanje; S1-početno stanje n-broj perioda.Zbir svih pozitivnih i negativnih
varijacija u posmatranom periodu.
9
 b)Varijacija kao količnik

Ako stanja o veličini posmatranog obilježja, dobijena nizom uzastopnih mjerenja, označimo
sa N1,N2,N3,...Ni.( za i=1,2,3,...n), tada će varijacija kao količnik biti:

N2
W1= N1

Nn
W2= Nn+1

I varijacija kao količnik može imati tri pojavna stanja, s tim što se može kretati u zoni
negativnih vrijednosti :

a)W ˃ 1 - pojava pokazuje tendenciju rasta

b) 0 ˂ W ˃ 1 - pojava pokazuje tendenciju pada

c)W=0 - pojava stagnira,nema promjena

10
4. Poslovna statistika

„Prema opštoj namjeni, statistika se dijeli na teorijsku i primjenjenu statistiku.

Teorijska statistika proizvodi i razvija opšte pojmove i metode na kojima se zasnivaju

postupci statističke analize.Ovaj dio statistike razvijaju matematičari i profesionalni
statističari.

Primjenjena statistika se sastoji od postupaka čija su svojstva data teorijski, a odnose se na

empirijske podatke iz različitih područja djelovanja“.[7]

Poslovna statistika predstavlja skup statističkih metoda koje se koriste za dobijanje

informacija o određenoj masovnoj pojavi u poslovnom okruženju.

Poslovna statistika takođe proučava i zakonitosti koje vladaju u odnosima dviju ili više
ekonomskih pojava, te opisuju stepen i oblik kovarijacije među istim.

Logično je da biznis menadžeri i donosioci odluka u firmi ili vladi, kao i ekonomisti, suočeni
sa velikim brojem podataka, postavljaju pitanje kako iskoristiti informacije iz njih radi
donošenje bolje odluke.

Svi oni imaju potrebu za statističkom analizom bar iz slijedeća četiri razloga :

a)da bi znali kako da na ispravan način prikažu i opišu podatke

b)da bi znali kako da, na osnovu samo jednog dijela raspoloživih podataka, donesu validan
zaključak o cjelini kojoj taj dio pripada

c)kako da tumače ekonomske indikatore i indikatore poslovne aktivnosti

d)kako da izvrše validno predviđanje.

Stručnjacima u raznim oblastima ljudskog djelovanja su potrebni menadžeri koji će omogućiti

da njihova stručnost bude iskorištena napravi način.

[7]Dr.sc.Sead Rešić, Statistika u logistici i menadžmentu, Travnik 2009, str.12

11
5. Uloga računara u statistici

Prikupljanje podataka, njihova obrada i analiza, te izvođenje zaključaka na temelju tih

postupaka provode se u tolikoj mjeri da su razvojem moderne informatičke tehnologije
uporedno razvijeni i „specijalizirani“ računarski programi namijenjeni potrebama statističke
analize i statistike općenito.

„Informacione tehnologije su olakšale rad i poboljšale kvalitet upravo u onim fazama koje su
najteže i najnapornije.

Za rješavanje niza zadataka se koristi skup uzajamno funkcionalno povezanih programa-

paketa-koji se koriste u rješavanju određenih statističkih zadataka.

Ti paketi nose naziv „paketi statističkih programa“ kao što su

SPSS;STATISTICA,SAS,MINTAB,BMDP itd.“[8]

Prednost korištenja računara u statistici je slijedeća :

-obrađuju podatke neuporedivo brže nego ljudi i sa mnogo manje grešaka

-omogućavaju skladištenje velikog broja podataka

-pružaju mogućnost prikazivanja podataka i izračunavanja na osnovu unijetih vrijednosti

-pružaju mogućnost brzog i jasnog predstavljanja informacija pomoću grafikona.

Poslovnom primjenom računara postiže se ušteda sredstava, vremena, i truda, ubrzanje rada,
povećava tačnost, poboljšava sigurnost i kontrola.

[8]Dr.sc.Sead Rešić, Statistika u logistici i menadžmentu, Travnik 2009, str.13

12
6. Zaključak

Iako je u početku primjena statistike bila ograničena na pojave u društvu, ona se danas može
shvatiti kao univerzalni način istraživanja podataka primjenjivih u skoro svim naučnim
oblastima.

Ona se danas primjenjuje u ekonomiji, marketingu,medicini, farmaciji, biologiji, fizici,

astrologiji, saobraćaju, građevini, geografiji itd.

Danas je nemoguće zamisliti stručnjaka ili istraživača koji ne poznaje moderni statistički
aparat. Danas je znanje statistike neophodno za razumijevanje i korištenje velikog broja
informacija, za kvalitetan i uspješan rad, kao i za donošenje pravovremenih uspješnih odluka.

Informatička era donijela je sa sobom, s jedne strane, velike količine skladištenih i dostupnih
podataka u skoro svakoj oblasti, a s druge strane, i velike mogućnosti u obradi podataka što je
dodatno pojačalo značaj primjene statistike za svaku profesiju koja zahtijeva
analizu,zaključivanje i planiranje.

Koliko je danas važno poznavanje statistike, najbolje ilustruje slijedeća izjava čuvenog
engleskog pisca naučno-fantastičnih romana Herberta Džordža Velsa :

„Statistika će jednog dana biti neophodna običnom građaninu isto onoliko koliko čitanje
i pisanje.“

13
7. Literatura :

1.Dr.sc.Sead Rešić, Statistika u logistici i menadžmentu, Travnik 2009,

2.Vladimir Serdar, Udžbenik statistike, školska knjiga Zagreb,

Internet :

1) http://www.gimpoz.ucps.uns.ac.rs 06.03.2019.god.

2) https://wikipedia.org./wiki11.03.2019.god.
3) https://hsd-stat.hr16.03.2019.god.

14