Tablica 2.4.

Klasifikacija mogućih nezgoda u skladu s preporukama American Nuclear Society (ANS)*

Pogonski tranzijenti (u radnom vijeku elektrane njihova pojava očekuje se često tijekom
Kategorija I
redovitog pogona)
Nezgode srednje učestalosti (u najgorem slučaju rezultiraju obustavom rada reaktora no
Kategorija II
elektrana može po njihovom prestanku nastaviti s radom)
Kategorija II Nezgode male učestalosti (mogu rezultirati oštećenjem malog dijela goriva, i sl.)
Granične nezgode (ne očekuje se da će se pojaviti u radnom vijeku NE, rezultiraju
Kategorija IV ispuštanjem značajnih količina radioaktivnog materijala u okoliš, uključuju nezgode gubitka
hladioca, LOCA*, i lom cijevi generatora pare)
LOCA – Lost of Coolant Accident (do sada je nije bilo osim u nezgodi NE na Otoku tri milje)

Većih nesreća je do sada bilo tri puta. Prva se zbila u NE Otok tri milje u SAD-u, 28.
ožujka 1979., a druga 25. travnja 1986. u NE Černobil. Ljudska greška je bila uzrok obje
nesreće. Potres u Japanu u ožujku 2011. uzrok je nesreće u NE Fokusima.

Slika 2.57. NE Krško

za usporedbu - najveća nuklearna elektrana u SAD-u ima snagu od 1.335 MW (Paolo Verde 2), nuklearna
elektrana Krško ima snagu na pragu 696 MW.

Karakteristike NE:
Dobre:
- niska cijena goriva (po jedinici proizvedene električne energije) i
- nema ispuštanja štetnih plinova u atmosferu.
Loše:
- veliki investicijski troškovi,
- nema fleksibilnosti u radu i
- problem s tretmanom i skladištenjem nuklearnog otpada.