Slika 2.11.

Nafta kao povod rata

Svoje pravo značenje nafta dobiva tek u 19. st. kad je 1859. Amerikanac E. L. Drake u
Pennsylvanji izbušio prvu bušotinu, što se uzima kao početak industrijske proizvodnje. Prva
velika rafinerija otvorena je u Rumunjskoj, točnije u Ploiesti 1856. Isključivo se koristila za
dobivanje petroleja i kao mast za podmazivanje (kolomast).
Najveći svjetski kompleks rafinerija je "Centro de Refinación de Paraguaná" u Venecueli
čiji kapacitet iznosi 956,000 barela na dan. Slika 2.12. prikazuje što sve čini barel nafte. Tek
razvitkom automobilske industrije i većom potražnjom za naftom, razvijaju se tehnologije
dobivanja goriva iz nafte, odnosno tehnologije rafiniranja.
Nafta je nastala iz ostataka biljaka i životinja koje su živjele prije mnogo milijuna godina
u vodi. Na slici 2.13. prikazan je nastanak nafte i prirodnog plina u tri koraka. Prvi korak bio
je prije 300 - 400 milijuna godina. Tada su se ostaci počeli taložiti na dno oceana i s
vremenom ih je pokrio pijesak i mulj. Prije 50 - 100 milijuna godina ti ostaci su već bili
prekriveni velikim slojem pijeska i mulja koji je stvarao ogromn tlak i visoke temperature. U
tim prilikama nastali su sirova nafta i prirodni plin. Danas bušimo kroz debele slojeve pijeska,
mulja i stijena da bi došli do nalazišta nafte. Prije nego počne bušenje kroz sve te slojeve,
znanstvenici i inženjeri proučavanju sastav stijena. Ako sastav stijena ukazuje na moguće
nalazište nafte počinje bušenje.

Slika 2.12. Što sve čini barel nafte (barel=158.987 l)