Od Zalaska Do Zalaska

Pe!{bmbtlb!ep!{bmbtlb!
40 Od zalaska do zalaska 1
vijedi treba držati? Svih Božjih zapovijedi koje su
“SJETI SE DA SVETKUJEŠ DAN SUBOTNJI!” deset! Jer, kaže apostol zapisane u 20. poglavlju
Jakov, “koji sav Zakon Knjige izlaska. Jer,
održi, a sagriješi u jed- “ljubav se sastoji u tome
Društvo se drastično telji, sa svijetom koji nas nome, kriv je za sve.” da živimo prema Njego-
Ali, kaže Isus: “Budete li vim zapovijedima. Ovo je
promijenilo tijekom pos- okružuje i, možda najvi-
čuvali moje zapovijedi zapovijed, kao što ste
ljednjih nekoliko deset- še od svega, gubimo
ostat ćete u mojoj ljuba- čuli od početka. U njoj
ljeća. Čini se da svatko vezu s Bogom.
vi; kao što sam i ja ču- živite!” (2. Ivanova 6)
živi vratolomnim tem- Ono Biće koje je stvo- vao zapovijedi Oca svo-
pom, trčeći s mjesta na rilo ovaj svemir i svako- ga te ostajem u ljubavi @@@@@@@
mjesto u pokušaju da ga od nas, dalo nam je njegovoj. Ivan 15:10. “Tko
obavi sve što je potreb- nadahnuto otkrivenje, ima moje zapovijedi i ču-
no. Moderna tehnologija upute i istinu (2.Timoteju va ih, taj me ljubi; a tko
koja je obećavala više 3:15-17; Ivan 17:17). To mene ljubi, njega će lju-
slobodnog vremena kao otkrivenje, Biblija, govori biti Otac moj, i ja ću ljubi-
ti njega i njemu se očito-
da služi samo tome da nam sve što trebamo
vati.” Ivan 14:21.
nam natovari još više znati o svrsi života, tko
Otvorite stoga Bibliju -
obveza. smo i kamo idemo. Ali, bilo koje izdanje, na bilo
I tako gubimo poveza- najvažnije od svega, ono kojem jeziku - i pročitajte
nost – s našim bračnim nam govori kako živjeti. još jednom svih deset
partnerom, s našom obi-
zakinuti smo za neke od Sveto Pismo nam kaže svetkuješ dan subotnji.»
Subota i danas pu- Božjih najdivnijih blagos- da je Bog prije mnogo (Izlazak 20:8) Mnogi na
na značenja lova. tisuća godina dao ljudima dan odmora gledaju kao
Pravo štovanje Boga skup zapovijedi i obećao na nešto zastarjelo, mo-
uključuje poštovanje im da će biti blagoslovlje- žda dobru ideju u ne-
Njegove zapovijedi ve- ni ako ih budu držali. kom prošlom vremenu,
Mnogi ljudi, posebice
«Slijedite potpuno put koji ali potpuno nepraktičnu
oni koji ispovijedaju krš- zane uz subotu. Nasup-
vam je Jahve, Bog vaš, u današnjem zaposle-
ćanstvo, mogu biti pogo- rot tome, štovanje nedje-
označio, da tako uzmog- nom svijetu. Neki misle
đeni činjenicom da sed- lje ne osniva se na auto-
nete živjeti, imati sreću i da je subotnji dan nedje-
mi dan-subota, dan koji ritetu Boga ni Njegove
dug život» (Ponovljeni za- lja i da su sat ili dva pro-
je Bog odredio za odmor Riječi—Biblije, nego na
kon 5:33). vedena u crkvi nedje-
i zajedničko bogoštovlje, autoritetu čovjeka. Mora-
Otkriveni Božji zakon ljom ujutro ispunjenje
mo si postaviti ozbiljno
nije ukinuta za današnje sažet je u Deset zapovi- subotnje zapovijedi.
pitanje: Prihvaća li Bog
kršćane. Kao što je to jedi. One su naš osnovni Drugi misle da je Isus
takvo štovanje kada se
pokazano u ovoj knjižici, vodič za život i uče nas ukinuo potrebu za odre-
zanemaruju Njegove izri-
ona je još uvijek na sna- kako imati pravilan odnos đenim danom odmora i
čite zapovijedi o držanju s našim Stvoriteljem i na-
zi, puna značenja i iz- da je sveto bilo koje vri-
subote? Zasigurno ne! šim bližnjima.
nimno važna za život jeme koje odaberemo da
Poslušajmo stoga još Jedna od tih zapovijedi,
svakog čovjeka. Ako za- bismo štovali Boga. Čini
jednom Isusove riječi: koja se najčešće krivo
nemarujemo štovanje se da nema kraja pitanji-
“Želiš li ući u život, drži shvaća i primjenjuje, jest
Njegovog dana počinka, ma i mišljenima o ovoj
zapovijedi.” Koliko zapo- Božji nalog: «Sjeti se da temi. Je li Isus svetkovao
subotu zato što je bio čna. Zašto ima toliko nes- Božja subota vrijeme dijeleći tu radost Božjeg
Židov ili je kršio zapovi- laganja i razmirica oko je za druženje s istomiš- puta i načina života s
jed o suboti zbog čega ove jedne zapovijedi ka- ljenicima, vrijeme za me- drugima te pokazujući
su ga vjerske vođe tog da se većina ljudi, uklju- đusobno ohrabrivanje. “I kako je ona vrijeme za
vremena željele ubiti? Je čujući vjerske vođe i nji- pazimo jedan na drugo- jačanje našeg odnosa s
li apostol Pavao u svojim hove crkve, gotovo u pot- ga da se potičemo na Bogom. Koristio ju je
brojnim knjigama poka- punosti slažu oko ostalih ljubav i dobra djela! Ne kao vrijeme za iscjeljiva-
zao da subota više nije devet? ostavljajmo, kako neki nje ljudi – fizičko, umno,
važna za kršćane ili ju je Ne morate tražiti dale- običavaju, svoga vlasti- emocionalno i duhovno.
podržavao? ko da biste našli odgovo- tog sastanka, već se so- Ona je bila vrijeme za
Je li subota u Novom re na ova pitanja – oni se kolimo međusobno, i ovo ohrabrivanje i pomoć
Zavjetu promijenjena ili mogu naći na stranicama to više što više vidite da unesrećenima.
se približuje Kristov je primjer po-
potvrđena? Kada je su- Biblije i povijesti. Pridruži-
Dan!“ (Hebrejima 10:24-25) kazao kako subota treba
bota prvi put posvećena? te nam se u ovoj knjižici
Isus Krist svojim je biti dan fizičkog odmora
Je li subotnji dan promije- na putovanju kroz Bibliju
primjerom pokazao kako i duhovne obnove. Nje-
njen s doslovne subote kako bismo otkrili istinu o
ispravno štovati subotu. zina je namjena da bude
na neki drugi dan tjedna, Božjem danu odmora.
Ona nikada nije trebala radosno očekivani,
i ako jest, kada?
biti kruti, sumorni dan osvježavajući odmor od
Zašto je Bog uopće
sputan brojnim ograni- naših tjednih poslova,
dao zapovijed o danu čenjima po pitanju toga vrijeme tijekom kojeg
odmora? Ima li subota što se smije činiti a što nas ne moraju mučiti
smisla u današnjem svi- ne. Isus je koristio subo- svakodnevne brige i
jetu? Pitanja su beskona- tu kao vrijeme radosti, problemi.
mo izgradili i ojačali na- oštrija od svakog dvosje- ih kako bi obilježavala
šu vezu s Njim. klog mača i prodire do Subota u početku protok vremena
Subota je također rastavljanja duše i duha, (Postanak 1:14), računa
idealno vrijeme tijekom zglobova i moždine, i vrijeme drugačije: od
kojeg Bog može govoriti može suditi nakane i mi- "I sedmoga dana Bog večeri do večeri.
nama. “Svako je Pismo sli srca.“ (Hebrejima 4:12) dovrši svoje djelo… i To možemo vidjeti u
od Boga nadahnuto i ko- David, čovjek po Bož- počinu u sedmi dan od izvještaju o stvaranju u
risno za pouku, za kara- jem srcu (Djela 13:22), svega djela koje učini. I 1. poglavlju Knjige o po-
nje, za popravljanje i od- shvatio je da nam Božja blagoslovi Bog sedmi stanku. Nakon što je od-
gajanje u pravednosti, Riječ pokazuje na koji dan i posveti, jer u taj vojio dan od noći, Bog je
da čovjek Božji bude način ispravno živjeti: “U dan počinu od svega rekao da je bila "večer
savršen – opremljen za srce pohranih riječ tvoju, djela svoga koje uči- pa jutro – dan prvi" (5.
svako djelo ljubavi.“ (2. da protiv tebe ne sagrije- ni." (Postanak 2:2-3)
Timoteju 3:16-17) Ne sa- šim.“ (Psalam 119:11) Da- redak). Najprije je spo-
mo što nam poštivanje vid je iskoristio svoje vri- menuta "večer", a po-
subote pomaže shvaćati jeme razmišljajući o Bož- Kada svetkovati tom «jutro». Na sličan
Božje putove, već nam jim putovima i o tome na subotu? način opisan je svaki
pomaže bolje razumjeti koji bi način mogao živ- dan stvaranja (redak 8,
vlastite misli i pobude, jeti život koji će biti ugod- 13, 19, 23, 31).
Naš običaj otpočinjanja
ukazujući nam gdje se niji Bogu. “O, kako ljubim U Bibliji večer je poči-
novog dana u ponoć je
trebamo promijeniti. Zakon tvoj, po cio dan o njala sa zalaskom sunca
proizvoljan, ljudski izum.
“Uistinu je živa i djelot- njemu razmiš- (Jošua 8:29; 2.Ljetopisa
Bog, koji je stvorio ne-
vorna riječ Božja. Ona je ljam.“ (Psalam 119:97) 18:34; Nehemija 13:19;
beska tijela i pokrenuo
Marko 1:32), i tada je po- me kako je Josip iz Ari- Bogom. Bog kaže da nadahnute riječi, Biblije.
činjao novi dan. Po pita- mateje sahranio Isusovo nam subota treba biti To su ključevi razgovora
nju svojih subota, Bog tijelo prije večeri kako ne “milina“. Umjesto da pot- s Bogom.
zapovijeda da budu svet- bi radio u godišnju subo- rošimo to vrijeme na na- “U molitvi ustrajte“,
kovane "od večeri do tu koja je dolazila (Matej še vlastite interese i pisao je Pavao, “u njoj
večeri" (Levitski zakonik 27:57-60; Marko 15:42-46; prohtjeve, trebamo se bdijte sa zahvaljiva-
23:32). To je bio usvojen Luka 23:50-54) usredotočiti na stvari ko- njem.“ (Kološanima 4:2)
način računanja početka Bog, Stvoritelj subote, je su ugodne Bogu i nje- Isus Krist očekivao je od
i završetka dana u to vri- određuje kada ona poči- guju naš odnos s Njim. svojih učenika da se mo-
jeme (Izlazak 12:18). nje i završava. Subota je le. On im je dao izričite
U vrijeme Novog Zav- bila svetkovana od za- upute po pitanju molitve i
jeta dani su se računali laska do zalaska sunca Izgrađivanje isticao im “kako uvijek
na isti način. U Evanđe- kroz cijelu Bibliju. Božja treba moliti i nikada ne
ispravnog odnosa s
lju po Marku 1:32 imamo subota počinje dakle za- klonuti.“ (Luka 18:1)
Bogom Božji subotnji dan
zapis da je, nakon što je laskom sunca u petak
sunce zašlo i označilo navečer i završava zala- idealno je vrijeme za
skom sunca u subotu Kako ćemo izgraditi dodatnu molitvu i dodir s
kraj subote, mnoštvo do-
navečer. taj ispravan odnos s Bo- Bogom. Uzdržavajući se
velo bolesnike Isusu da
gom? Izgradit ćemo ga toga dana od naših uo-
ih On izliječi, čekajući do
kroz dodir i razgovor s bičajenih poslova i aktiv-
završetka subotnjeg da-
Njim. S Bogom pričamo nosti, imamo više vre-
na da Mu pristupe. Evan-
kroz molitvu. On nama mena koje možemo pro-
đelje donosi i zapis o to-
odgovara preko svoje vesti s Bogom kako bis-
Božju namjeru za subo- se sedmi dan svetkuje
Ispravno tu – ona je dio isprav- Koji je dan subotnji kao dan odmora. Pogled
razumijevanje nog, brižnog odnosa s dan? u gotovo bilo koji rječnik
subote Njim. To je zapravo oda- ili enciklopediju otkrit će
vanje počasti Bogu. To da je subota sedmi dan
je predavanje jedne od Koji dan je subotnji tjedna, a nedjelja njegov
“Zadržiš li nogu da najvrednijih stvari koju dan? Budući da većina prvi dan. Sedmi dan pre-
ne pogaziš subotu, i u imamo – našeg vreme- crkava svetkuje nedjelju ma Božjem kalendaru
sveti dan ne obavljaš na – kako bi se izgradio kao svoj dan odmora i je – i uvijek je bio – subo-
poslove; nazoveš li su- pravilan odnos s našim bogoslužja, mnogo ljudi tnji dan. Iako je čovjek
botu milinom a časnim Stvoriteljem. pretpostavlja da je nedje- mijenjao kalendare tije-
dan Jahvi posvećen; Prema Božjim uputa- lja subotnji dan. kom stoljeća, sedmod-
častiš li ga odustajuć od ma danim ovdje, isprav- Četvrta zapovijed ka- nevni tjedni ciklus ostao
puta, bavljenja poslom i no štovanje subote zna- že: "Sjeti se da svetkuješ je nepromijenjen kroz ci-
pregovaranja – tad ćeš či odustajanje od naših dan subotnji. Šest dana jelu povijest. Dani u tjed-
u Jahvi svoju milinu na- poslova i pregovaranja. radi i obavljaj sav svoj nu uvijek su ostali u svom
ći, i ja ću te provesti po Bog kaže da takvim po- posao. A sedmoga je pravilnom rasporedu, s
zemaljskim visovima, stupcima “gazimo“ Nje- dana subota, počinak
dat ću ti da uživaš u ba- govo sveto vrijeme. posvećen Jahvi, Bogu
štini oca tvog Jakova, Ali subota nije vrije- tvojemu. Tada nikakva
jer Jahvina su usta go- me za apsolutni nerad. posla nemoj radi-
vorila.“ (Izaija 58:13-14) Ona je vrijeme za izgra- ti…" (Izlazak 20:8-10).
Ovdje vidimo pravu dnju našeg odnosa s Bog je zapovjedio da
nedjeljom kao prvim i "Nemojte misliti da sam Isus Krist oštro je uko- Živimo u vrijeme kada
subotom kao sedmim došao ukinuti Zakon i rio vjerske vođe svoga su mnogi razočarani tra-
danom. Proroke!", rekao je. "Ne
dođoh da ih ukinem, već vremena zbog toga što dicionalnim vjerskim ob-
"Božja proročanstva" -
da ih ostvarim." (Matej su krivo tumačili Božje redima. Takve službe
Njegove uzvišene riječi i
5:17). Kako je to namje- zapovijedi i na njihovo smatraju ispraznima,
upute – bila su povjerena
ravao učiniti? Tako što mjesto postavili vlastita, bez pravog značenja i
ži d o v s k o m narodu
će pokazati duhovnu
(Rimljanima 3:1-2), i oni su ljudska učenja. (Matej važnosti za njihov život.
svrhu i primjenu Božjeg
vjerno očuvali spoznaju o zakona. To se jasno vidi 15:9; Marko 7:7) Rekao Vrijeme je da razmislimo
sedmom danu–suboti od iz ostatka istog poglav- je da je takvo štovanje od čega se sastoji pravo
vremena davno prije Kris- lja, gdje je pokazao du- štovanje Boga. Kada
uzaludno. Svoje najoštri-
ta pa do današnjeg dana. hovnu namjenu pojedi-
je ukore Krist je uputio shvatimo njegovo pravo
nih zapovijedi.
onima koji tvrde da štuju značenje, pravo štova-
Isus je jasno pokazao
kako nije ukinuo ni je- Boga (koji govore: nje postaje iznimno važ-
Isusov jasan dan dio Božjeg zakona: no za naš sadašnji život
“Gospodine, Gospodi-
primjer "Jer, zaista, kažem vam, i našu sudbinu.
ne!”, Matej 7:21), ali odbi-
dok opstoji nebo i zem-
lja, ni jedna jota, ni jed- jaju vršiti Božju volju ili
na kovrčica slova iz Za- držati Njegove zakone.
Sam Isus izričito je kona sigurno neće nes- (Matej 7:21-23) Takvo što-
naglasio kako nema tati, a da se sve ne os-
namjeru promijeniti ili vanje je prazno i beskori-
tvari." (Matej 5:18). Kako
ukinuti subotu ili bilo koji sno, neprihvatljivo u oči-
bi se spriječilo moguće
dio Božjeg zakona. krivo razumijevanje, Isus ma Boga i Isusa Krista.
nja. Ono utječe na svaki ljudskog srca vjerom u je dodao upozorenje svi-
vid našega života. Isusa Krista i Njegovu ma koji bi pokušali uki- Slijediti
nuti Božji zakon: "Stoga,
žrtvu. Vanjska pobož- Isusov primjer
tko god prekrši i jednu
“Ovaj me narod
nost nije dovoljna. Bog od ovih i najmanjih za-
štuje usnama, a srce
želi ljude koji će Ga što- povijedi i nauči druge da
mu je daleko od me- tako rade, bit će najma- Kada su ga upitali:
vati u duhu, obraćenim i
ne. Uzalud misli da nji u kraljevstvu nebes- "Koja je prva od svih za-
me štuje dok nauča-
preobraženim srcem.
kom; dok će onaj koji ih povijedi?", Isus je odgo-
va kao moju nauku Istinsko je štovanje bude vršio i naučavao vorio: "Prva glasi: 'Čuj,
zapovijedi ljudske.” stoga mnogo više od biti velik u kraljevstvu Izraele: Gospodin Bog
davanja hvale Bogu tije- nebeskom." (Matej 5:19). naš jest jedini Bog. Ljubi
Matej 15:8,9. Objašnjavanjem, proši- Gospodina Boga svoga
kom javnog bogoslužja.
renjem i utjelovljenjem svim srcem svojim,
Ovo široko značenje na- Božjeg zakona, Isus je svom dušom svojom,
glašeno je time što se u ispunio proročanstvo svom pameti svojom i
Novom zavjetu pet razli- koje je za Mesiju dao svom snagom svo-
prorok Izaija: "Jahvi se jom!'" (Marko 12:28-30.).
Što podrazumijeva čitih grčkih riječi prevodi
svidjelo zbog njegove Krist je time ponovio
istinsko kao “štovanje”. Štovanje pravednosti da uzveliča najveću zapovijed Sta-
bogoštovlje? nigdje u Svetim spisima i p r o s la v i Z ak o n roga zavjeta (Ponovljeni
nije definirano – ono se svoj." (Izaija 42:21). Isus zakon 6:4-5).
ne može ograničiti na Krist učinio je upravo to, Oni koji poštuju biblij-
Pravo bogoštovlje uk- pokazujući pravu svrhu i sku subotu teže poštiva-
ljučuje ništa manje od izražavanje zahvalnosti i
opseg Božjeg subotnjeg nju te zapovijedi, stavlja-
unutarnje preobrazbe hvale. počinka. jući Boga na prvo mjes-
to u svojem životu i dr- te - i svih Božjih zapovi- što oni uključuju, mogu rocima” (Djela 24:14),
žeći Njegovu zapovijed jedi - na način koji je On na očit način pokazati misleći na ono što da-
o štovanju subote. Oni pokazao svojim učenji- naše poštovanje prema nas nazivamo Starim
također slijede Isusovu ma i životom.
Bogu. Ali moramo paziti zavjetom.
uputu: "Tko pozna moje
zapovijedi i vrši ih, taj što nam Bog kaže u svo- Bog od ljudi zahtijeva
me ljubi. A tko mene lju- Izmjena koju Bibli- joj Riječi, Bibliji. istinsko štovanje. To či-
bi, njega će ljubiti Otac Bog jasno govori da nimo kada Ga poštuje-
ja ne odobrava
moj, i ja ću ga ljubiti i želi ljude koji će Ga što- mo, služimo Mu i pazi-
objaviti mu samog se-
vati "u duhu i istini." (Ivan mo na Njegove upute.
be." (Ivan 14:21). Kako je nedjelja posta-
4:23-24) Kada je Sotona Bog od nas traži da živi-
la glavni dan odmora i
štovanja? Iako je zami- pokušao navesti Krista mo “o svakoj riječi koja
sao o odmaranju uglav- da mu iskaže štovanje, izlazi iz usta Bož-
nom nestala, većina vje- Isus Krist ga je oštro u- jih.” (Matej 4:4; Ponov-
roispovijesti nastavlja korio riječima: ljeni zakon 8:3) Naše
održavati svoja bogosluž- “Gospodaru, Bogu štovanje Boga pokazuje
ja nedjeljom. Možete pre- svojemu, klanjaj se i se u načinu na koji živi-
Isus Krist je naš Gos- tražiti cijelu Bibliju, ali ne- Njemu jedinom slu- mo naš svakodnevni
podar. (Filipljanima 2:9- ži.” (Matej 4:10) Apostol život. Kršćanstvo je stil
11). On je također izjavio Pavao izjednačio je svo- života. (Djela 18:25, 26;
da je "gospodar i subo-
je štovanje Boga s vje- 19:9, 23; 22:4; 24:14,
te" (Marko 2:28.), i stoga
trebamo slijediti Njegov rovanjem “u sve što stoji 22) Ono je način razmiš-
primjer u štovanju subo- pisano u Zakonu i Pro- ljanja, djelovanja i življe-
13:14, 42, 44; 16:13; 17:2; isplaniranom službom ćete naći ni jedan redak vjerske obrede koje na-
18:4; 21; 20:6, 16; 27:9) U Božjom. Takve aktivnos- kojim bi se moglo potvrdi- dahnuti pisci nisu zabilje-
vrijeme apostola jednos- ti za mnoge utjelovljuju ti da je subota kao dan žili… Stoga moramo zak-
tavno se nikada nije do- ono što smatraju štova- štovanja promijenjena u ljučiti da sami Sveti Spisi
vodila u pitanje obvezat- njem Boga. Ali to je sa- neki drugi dan u tjednu. ne mogu biti dovoljan vo-
nost držanja svake od mo dio slike. Kardinal James Gib- đa po pitanju pravila i vje-
deset Božjih zapovijedi. bons, katolički učitelj i re.” (The Faith of Our Fat-
Jakov kaže: “Koji sav Za- “Gospodaru, Bogu baltimorski nadbiskup s hers, 1917, str. 89).
kon održi a sagriješi u svojemu, klanjaj se i kraja 19. i početka 20. Jeste li shvatili što se
jednome, kriv je za sve Njemu jedinom služi.” stoljeća, otvoreno je i jas- tu govori? Autor priznaje
(Jakov 2:10). no govorio o ovoj izmjeni: da se svetkovanje ned-
”Možete pročitati Bibliju jelje nigdje u Bibliji ne
od Knjige postanka do priznaje i da je sedmi
Poštovanje Božjeg Knjige otkrivenja, i nećete dan-subota jedini kojeg
Što je pravo
autoriteta naići ni na jednu rečenicu Sveti spisi posvećuju.
bogoštovlje? koja ovlašćuje posveće- Kardinalovo opravdanje
nje nedjelje. Sveti spisi za promjenu dana od-
U ovoj se knjižici čes- Kao što to i sama riječ naglašavaju vjersko svet- mora i obožavanja pret-
to spominje pojam daje naslutiti, naše što- kovanje subote, dana koji postavlja da postoji au-
“štovanja”. Većina ljudi vanje trebalo bi prirodno mi nikada ne štujemo. toritet osim Biblije, ili iz-
poistovjećuje štovanje s biti izražavanje našeg Katolička crkva ispravno nad Biblije, koji može
nekim oblikom javnog poštovanja prema ono- naučava da su naš Gos- određivati postupke i
bogoslužja s hvalospje- me što Bog jest. Vidljivi pod i Njegovi apostoli us- istine nužne za spase-
vima, molitvama i dobro vjerski običaji, sa svime postavili određene važne nje.
jući štovanje sedmog da- bio oko toga kako štovati svijet, tako je i naš zakon
Promjena naprav- na – subote. subotu, a nikada oko to- pronesen cijelim svije-
ljena nakon što je Te tlačiteljske mjere ga treba li je štovati. tom.” (Protiv Apiona, 2, 40)
napisan Novi zavjet čini se da su utjecale na Kada su apostoli proni-
mnoge kršćane u Rimu jeli svoju poruku izvan
da napuste sedmi dan i granica Judeje, štovanje
Promjena subote na okrenu se k nedjelji, koju subote bilo je dobro poz-
nedjelju izvršena je dugo su Rimljani štovali kroz nato i u drugim dijelovima
nakon što je napisan Novi povijest kao dan oboža- Rimskog carstva. Židov-
zavjet. Ne postoje jasne vanja Sunca. U nekoliko ski povjesničar Josip Fla-
reference o nedjelji kao sljedećih stoljeća gotovo vije napisao je u vrijeme
“Sjeti se da svetkuješ dan
danu kojeg su svetkovali da je nestalo štovatelja novozavjetne Crkve: subotnji!”
kršćani prije zapisa Bar- subote među kršćanima, “Veliki dio čovječanstva
nabe i Justina, oko 135. i a ona je zamijenjena ne- već je dugo vremena Primjer Isusa i apostola
150. godine poslije Krista. djeljom unutar cijeloga sklon slijediti naše vjer- potvrđuje da su vjerovali i
Čini se da se svetkovanje Rimskog carstva. ske običaje; nema ni jed- držali svih Deset zapovi-
nedjelje učvrstilo tijekom Iako je protestantska noga grada u kojem žive jedi. Kroz cijelu knjigu
vladavine cara Hadrijana reformacija donijela neke Grci, niti grada u kojem Djela apostola, koju je
(117-135.), koji je oštro promjene u doktrini i žive barbari, niti nacije napisao Luka, nežidov,
progonio Židove u cijelo- praksi, štovanje nedjelje uopće, u koju nije došao redovno se spominje su-
me Rimskom carstvu. Ha- kao dana odmora i obo- naš običaj počivanja sed- bota i godišnje subote
žavanja prenijelo se s
drijan je izričito zabranio moga dana… Kao što opisane u 23. poglavlju
Rimokatoličke crkve na
običaje judaizma, uključu- sam Bog prodire u cijeli Levitskog zakonika. (Djela
mo Starim zavjetom, i protestantske crkve. Dok promjenu dana odmora i
Zašto u Novom tamo su bila sadržana je Katolička crkva tvrdila štovanja sa sedmog da-
zavjetu nije ponov- pravila po kojima su živ- na na nedjelju. Kako je
ljena zapovijed o jeli. (Rimljanima 15:4) to pokazano u ovoj knji-
suboti? Pavao je o tim spisima žici, Isus Krist, apostoli
govorio kao o nečemu te židovski i nežidovski
Neki ljudi vjeruju da što je “od Boga nadahnu- članovi rane Crkve nas-
zapovijed o suboti nije to i korisno za pouku, za tavili su štovati sedmi
više obvezujuća budući karanje, za popravljanje i dan–subotu. To je jedini
da se ne ponavlja izričito odgajanje u pravednosti, da ima vlast uspostaviti sveti dan kojeg Biblija
u Novom zavjetu. da čovjek Božji bude vlastiti dan kao tjedni priznaje.
Zapovijed o suboti nije savršen – opremljen za blagdan koji treba štova-
trebala biti ponovljena u svako djelo ljubavi.” (2. ti, protestantske su crkve
Novom zavjetu iz jedno- Timoteju 3:16-17) Sveti uglavnom opravdavale
štovanje nedjelje argu-
Što je to legalizam?
stavnog razloga što ljudi- spisi jasno su nalagali da
ma kojima su Isus Krist i se poštuje Gospodnja mentima da je sedmi
dan–subota u Novom
apostoli propovijedali subota, i ljudi su je prih-
zavjetu zamijenjen bogo- Prema tumačenju u
nikada ne bi palo na um vaćali kao Bogom nadah-
služjem u nedjelju u čast rječniku, legalizam se
da je uopće potrebno nuti nalog. definira kao "stroga, dos-
Kristova uskrsnuća.
ponavljati je. Isus Krist i apostoli živ- No, kao što je to po- lovna ili pretjerana pokor-
Tim ljudima Biblija je jeli su i naučavali u druš- tvrdio kardinal Gibbons, nost zakonu ili vjerskom
bila onaj dio Svetoga Pis- tvu koje je držalo subotu. ne postoji ovlaštenje u ili moralnom načelu". Mo-
ma koji mi danas naziva- Isus se s farizejima suko- derno tumačenje vezano
Bibliji koje bi dopuštalo
uz ovu riječ jest da je bilo Božje Crkve, “koji vrše vota i da mognu ući u
kakvo držanje biblijskog Tumačenja farizeja Božje zapovijedi i čuvaju grad na vrata.” (Otkrivenje
zakona legalizam i stoga potkopala su Božji Isusovo svjedočanstvo”. 22:12, 14)
se treba izbjegavati. Ta zakon U Otkrivenju 14:12 Očito je, dakle, da Bo-
se riječ koristi u pogrd- sveti su opisani kao oni žji Zakon nije ukinut u
nom smislu, posebice “koji čuvaju Božje zapo- Novom zavjetu.
protiv postupaka poput Primjer toga bili su fari- vijedi i vjeru u Isusa”.
držanja subote ili ostalih zeji, iznimno strogi ogra- Kao što je to Pavao ra-
zakona danih u Starom nak judaizma, čija su nije izjavio (Rimljanima
zavjetu. vjerska tumačenja prev- 3:31), vjera i držanje Bo- BOŽJI ZAKON
No takva upotreba ove ladavala u općeprihvaće- žjih zapovijedi idu ruku
riječi je neispravna. Nije nim shvaćanjima u Kris- pod ruku.
legalizam pravilno držati tovo vrijeme. Oni su Bo- U posljednjem poglav-
Božji zakon. Legalizam je žjem zakonu dodali još
lju Biblije, Isus Krist dao
izvrnuti Božje zapovijedi mnogo pravila i propisa
na način na koji to On je Crkvi posljednju poru-
koje su izmislili ljudi, a
nikada nije zamislio. ku: “Pazi! Dolazim usko-
koji su zapravo krivo
ro i sa sobom nosim pla-
predstavljali i primjenjiva-
“Ukidamo li tako ću da svakome platim
li Božje zapovijedi.
vjerom Zakon? Dale- prema njegovu djelu!…
ko od toga! Napro- Tumačenja koja su
Blago onima koji tvore
tiv, tim Zakon utvr- oni dodali Božjem zako- “Ako hoćeš ući u ži-
đujemo.”
zapovijedi Njegove… da
nu tako su iskrivila nje- vot, vrši zapovijedi!”
dobiju pravo na drvo ži- Isus
Rimljanima 3:31 govu izvornu namjenu
mo. Tko tvrdi: Njegove zapovijedi. A da je postao potpuno To je bio razlog tome
”Poznajem Ga”, a ne njegove zapovijedi nisu neupotrebljiv (Matej što je Krist tako oštro
vrši Njegovih zapovijedi, teške.” (1.Ivanova 5:2-3) 15:6). Držanjem tuma- osuđivao nedostatak ra-
lažac je, i u njemu nema Od samog početka čenja i propisa koje su zumijevanja i licemjerje
istine.” (1.Ivanova 2:3-4) svrha Božjeg zakona bila postavili farizeji, narod vjerskih vođa u Njegovo
Ivan je definirao grijeh je ljubav, kao što je to više nije slijedio Božji vrijeme. On je naučavao
kao prijestup Božjeg za- Isus Krist naučavao: zakon. (Ivan 7:19) povratak ispravnim uče-
kona. “Tko god počinja “Ljubav se sastoji u tome njima i primjeni Božjeg
grijeh, krši zakon; grijeh da živimo prema Njego- zakona u skladu s njego-
je kršenje zakona”, napi- vim zapovijedima. Ovo je vom izvornom namjenom
sao je. (1. Ivanova 3:4) zapovijed, kao što ste i svrhom.
On je znao da je Božji čuli od početka. U njoj
zakon zakon ljubavi, i da živite!” (2. Ivanova 6)
opisuje našu ljubav jed- Pavao je osudio
Knjiga Otkrivenje, koju
nih prema drugima i na- Ovaj iskrivljen pogled iskrivljavanje
je nadahnuo sam Isus
na Božji zakon doveo je Zakona
šu ljubav prema Bogu: Krist (Otkrivenje 1:1),
“Po tome znamo da lju- do toga da su mnogi od-
također uzdiže držanje
bimo djecu Božju: kada bacili Isusa Krista kao Apostol Pavao također
Božjih zapovijedi. U Ot-
god ljubimo Boga i vrši- obećanog Mesiju, uspr- je opširno pisao protiv
krivenju 12:17, kratko
mo Njegove zapovijedi; kos tome što je upravo onih koji teže iskrivljava-
vrijeme prije povratka
jer u ovome stoji ljubav njihov zakon prorokovao nju prave namjene Bož-
Isusa Krista, sotona po-
za Njega. (Ivan 5:39-40; jeg zakona. To je poseb-
prema Bogu: da vršimo kušava uništiti članove
Luka 24:44) no vidljivo u Poslanici
Galaćanima. Ono o čemu držanje zakona dovoljni (Matej 5:18). Različiti
Pavao govori nije isprav- za opravdanje i spasenje, Je li Božji zakon stihovi, a na nekim mje-
no držanje Božjeg zako- neovisno o vjeri u Isusa ukinut u Novom stima i cijela poglavlja u
na, što je on sam zago- Krista. zavjetu? Novom zavjetu, jasno
varao (Rimljanima 3:31; Pavao je osudio to po- otkrivaju duhovno zna-
7:12, 14, 22, 25), nego je grešno učenje, istaknuvši čenje običaja poput žrt-
osudio tvrdnju da se op- da poslušnost Zakonu Da je subota doista vovanja životinja i obre-
ravdanje (oproštenje i nikada nije bila u stanju ukinuta u Novom zavje- da u Hramu. (Hebrejima
povrat grješnika u stanje osigurati vječni život tu, tada bismo u njemu 7:11-19; 8:1-6; 9:1-15;
pravednosti) može postići (Galaćanima 3:21). Jasno morali naći mnoštvo ci- 10:1-18)
obrezanjem i strogim dr- je rekao da se opravda- tata koji to jasno govore. Ali Božje zapovijedi
žanjem zakona. nje – pravednost u Bož- Ništa manje od toga za- ostaju. Posljednje knjige
Neki lažni učitelji jim očima i stoga pristup sigurno ne bi bilo dovolj- napisane u Novom zav-
(Galaćanima 2:4; 5:10, 12; vječnom životu – može no za odbacivanje jedne jetu bile su Ivanove pos-
6:12-13) potkopavali su dobiti samo kroz Isusa od Božjih Deset zapovi- lanice, od 85. do 95. go-
crkve u Galaciji pogrešno Krista. (Galaćanima 2:16; jedi. dine, te Knjiga otkrivenja
tvrdeći da su obrezanje i 3:1-3, 10-11, 22; 5:1-4) Isus Krist je rekao da oko 95. godine. Jesu li u
Pavao je jasno rekao “ni jedna jota, ni jedna to vrijeme Deset zapovi-
“Zakon je bez da opravdanje od grijeha kovrčica slova iz Zakona jedi ukinute? Obratite
sumnje svet, a za- zahtijeva žrtvu, te da ni sigurno neće nestati” pozornost na Ivanove
povijed i sveta, i riječi: “Ako vršimo Nje-
najstrože poštivanje Za- dok se sve ne “ostvari”,
prvedna, i dobra.”
kona ne može ukloniti to jest dok potpuno ne gove zapovijedi, po tom
Rimljanima 7:12. znamo da Ga poznaje-
potrebu za tom žrtvom. izvrši svoju namjenu
Pavao ne govori o tome drugi tekstovi u Bibliji Ipak, Božji zakon osta- izrazio je Božju trajnu
da bi se ti darovi trebali koji spominju bilo što je pravedno mjerilo pre- namjeru za sav ljudski
sakupljati tijekom vjer- imalo nalik na vjerske ma kojemu će svi biti su- rod. Apostol Ivan složio
đeni (Jakov 2:8, 12). Za- se s time kada je zaklju-
ske službe. Nasuprot obrede u prvi dan tjed-
kon nije poništen vjerom čio da ćemo, ako ljubimo
tome, on kaže Korinća- na-nedjelju. Novi Zavjet
Boga, držati Njegove za-
nima da svaki od njih pisan je tijekom 60 godi- u Krista (Rimljanima
povijedi. (1. Ivanova 5:3)
“stavi na stranu ono što na nakon Kristove smrti 3:31), kao što to mnogi
Isus je ženi zatečenoj u
mogne uštedjeti, da se i uskrsnuća i nigdje ne- pogrešno vjeruju. Napro- preljubu rekao da "više
tiv, pravilna primjena Za- ne griješi" (Ivan 8:11) – to
ne sabire kad uspijem ma zapisa da je dan od-
kona određena je vjerom. jest, da drži Božji zakon!
doći” (1. Korinćanima mora bio promijenjen u
Bogatom mladiću koji ga
16:2). Ti su se prilozi tre- nedjelju. Ni Isus Krist,
je pitao što treba činiti
bali stavljati "na stranu", koji se u nekoliko navra-
ako želi dobiti vječni ži-
a ne donositi na bogos- ta ukazao svojim učeni- vot, Isus je rekao: "Ako
lužje i tamo se prikuplja- cima nakon uskrsnuća, hoćeš ući u život, vrši za-
ti. Reći da je ovo izvješ- ni jednom riječju nije dao povijedi." (Matej 19:17)
taj o skupljanju milodara čak ni naslutiti da bi
tijekom nedjeljnog bogo- svetkovanje subote tre-
služja predstavlja neos- balo ukinuti i umjesto Kada je Salomon zak-
novano tumačenje Bibli- nje svetkovati nedjelju u ljučio da je čovjeku sve
je prema osobnom na- spomen Njegova uskrs- "bojati se Boga i držati
hođenju. nuća u taj dan. Njegove zapovije-
Ne postoje nikakvi di" (Propovjednik 12:13),
iskrivljuje svrhu Božjeg putu od 30 kilometara darova tijekom nedjelj-
Biblijski primjeri zakona (Matej 22:36-40; pješice u prvi dan tjed- nog bogoslužja. No raz-
legalizma Rimljanima 13:10) i to je na – nešto što bi se teš- motrimo li to pobliže,
također legalizam. ko moglo uklopiti u dan vidjet ćemo da Pavao
Ako vjerujemo da bilo predviđen za odmor i nije govorio o tome. Iako
Što nam dakle Biblija kakvim držanjem Božjeg bogoslužje. Biblija kaže da su se
kaže o legalizmu? zakona možemo zaraditi milodari skupljali prvoga
Zamijeniti Božje zako- spasenje kao našu nag- dana u tjednu, nigdje se
ne ljudskim zakonima, radu, krivi smo za legali-
ne spominje nikakvo bo-
kao što su to učinili fari- zam.
goslužje vezano uz to.
zeji, jest legalizam. Formalna poslušnost,
To je bilo sakupljanje
Oslanjati se na držanje ili stroga poslušnost dos-
posebnog dara “za sve-
bilo kojeg zakona kako lovnim riječima Zakona,
te”, članove crkve u Je-
bismo bili pravedni u Bo- dok se istovremeno traži
ruzalemu (redak 1, 3).
žjim očima, umjesto na način kako zaobići te-
vjeru u Krista, jest legali- meljnu svrhu i namjenu Bio je to dio sveobuhva-
Darovi tijekom tnog pothvata za pomoć
zam. Zakona, jest legalizam. nedjeljnog
Ako netko usredotoči koji je uključivao druge
bogoslužja?
svu pozornostu na drža- članove u Galaciji
nje zakona a ne motivira (redak 1), Makedoniji i
ga želja da ugodi Bogu, Neki misle da se tekst Ahaji (Rimljanima 15:25-
ljubav prema Bogu i lju- u 1. Korinćanima 16:1-2 26), kao i one u Korintu
bav prema bližnjemu, to odnosi na sakupljanje kojima je Pavao pisao.
lu pripreme objeda spo- mladić među okupljeni- važnost vjere u osobu i
“Ljubav ne čini bli-
minje se u Luki 24:30, ma zaspao, pao s pro- žnjemu zla. Dakle: žrtvu Isusa Krista. On
35. i Djelima 27:35. zora u čijem je oknu sje- ljubav je ispunjeni dobiva potpunije shvaća-
Vremenski okvir ovih dio i poginuo pri padu. Zakon.” nje razloga zbog kojih je
događaja pomaže nam Pavao se požurio do Rimljanima 13:10.
poslušnost potrebna. Ali
pri jasnijem razumijeva- mladića i na čudesan ga na njemu ostaje da bude
nju. Tekst u Djelima način vratio u život. Na- poslušan. To nije legali-
20:7-11, opisuje nekoli- kon toga skup je ponov- zam.
ko događaja tijekom jedno lomio kruh i jeo, pri- Istinska poslušnost Biti poslušan Božjim
ne noći. Budući da Bibli- čajući gotovo do zore. nije legalizam zapovijedima otkrivenim
ja, kako u Starom, tako i Pavao ih je napustio u u Bibliji uz pravilan stav,
u Novom Zavjetu, raču- svitanje. uključujući i Njegovu za-
na dan od trenutka kada Nakon što je govorio Ali Isus Krist i cijela
zađe sunce, ti su doga- cijelu noć, Pavao je slje- Biblija jednu stvar daju Stoga, tko god pre-
đaji počeli objedom ka- dećeg jutra hodao oko do znanja savršeno jas- krši i jednu od ovih i
da je sunce zašlo na 30 kilometara do Asosa najmanjih zapovije-
no: ispravna poslušnost di i nauči druge da
kraju subote, što je jedi- kako bi se susreo s os-
Božjem zakonu nije le- tako rade, bit će
na večer unutar “prvoga talima iz njegove skupi- najmanji u kraljev-
galizam.
dana tjedna”. Pavao je ne koji su tamo doplovili stvu nebeskom; dok
Nakon obraćenja, krš- će onaj koji ih bude
sutradan planirao otpu- (redak 11, 13-14). Taj
ćanin dobiva puniju spoz- vršio i naučavao biti
tovati u drugi grad i tako odlomak ne opisuje vjer- velik u kraljevstvu
naju o svrsi i namjeni Bo-
je ostao govoriti dugo u sku službu u nedjelju, nebeskom.”
žjeg zakona. On shvaća Matej 5:19.
noć. U ponoć jedan je već govori o Pavlovom
povijed da se svetkuje od njih kako bismo vidjeli čiti da je Ivan govorio o Djelima apostolskim
subota, nije legalizam. je li to istina. sedmom danu, jer je Isus 20:7: "U prvi dan sedmi-
Nemojte dopustiti da vas rekao da je On gospodar ce, kad se sastadosmo
itko zavara tako pogreš- od subote (Marko 2:28), da lomimo kruh, Pavao
nim shvaćanjem, koje se a ne nekoga drugog daje govorio prisutnima.
samo po sebi izričito pro- na u tjednu. Kako je kanio sutradan
tivi Isusovim jasnim riječi- otići, produži govor do
ma. (Matej 5:19) ponoći."
“Stoga je Sin Čov-
ječji gospodar i su- Neki misle da se
Jedan tekst koji se čes- bote.” "lomljenje kruha" odnosi
Marko 2:28. na kruh i vino novozav-
to navodi kako bi se op-
Je li nedjelja bila jetne Pashe, pa bi to bio
novozavjetni sveti ravdalo štovanje nedjelje
jest Otkrivenje 1:10, gdje vjerski obred u prvi dan
dan?
Ivan piše: "U dan Gospo- tjedna. No lomljenje kru-
Lomljenje kruha u
ha ne odnosi se na vjer-
dnji padoh u zanos…" nedjelju?
Postoje tri zapisa u Bi- Neki vjeruju da to znači ski obred, već na pripre-
manje krušnih pločica
bliji koji neke ljude navo- da je Ivan štovao Boga u
za objed. To dokazuje
de na vjerovanje da je za nedjelju i toga dana imao Drugi biblijski tekst, za
činjenica da su, nakon
novozavjetnu Crkvu ned- viđenje. Ali Biblija nigdje koji mnogi smatraju ka-
što je Pavao završio s
jelja bila dan odmora i ne govori da je "dan Gos- ko pokazuje da je novo-
govorom, ponovno lomili
svetkovanja. Ukratko će- podnji" prvi dan tjedna. zavjetna Crkva svetko-
kruh i jeli (redak 11).
mo se osvrnuti na svaki Jedino je ispravno zaklju- vala nedjelju, jest onaj u
Lomljenje kruha u smis-

Od Zalaska Do Zalaska

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Od Zalaska Do Zalaska

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Pe!{bmbtlb!ep!{bmbtlb!

You might also like