1, Osobni podaci Ime, prezime: Spol Datum i mjesto rodenij Drzavljanstvo: Strani jezici: I. Zaposlenje 2016. do danas 2007-14, 2017- danas 2016 - danas 2017-2019 2014,-2016. 2010. 2007.-2011 2003. - 2007. 1997. - 2003. 1995, - 1997. 1993. - 1995. 1992. - 1993. Ill. Obrazovanje 2008. 2002. 1997. 1994. 1992. Prof. dr. sc. Zlata DURDEVIC CURRICULUM VITAE” Ziata Durdevié Zenski ja’ «2. X. 1969. u Zagrebu hrvatsko engleski, francuski i njemacki Redovita profesorica u trainom zvanju Pravnog fakulteta SveuCilista u Zagrebu Predstojnica Katedre za kazneno procesno pravo Gostujuéa profesorica Sveuéilista u Luksemburau, Master in European Law na Faculty of Law, Economics and Finance (FDEF) Gostujuéa profesorica, Evropska Pravna Fakulteta u Ljubljani, Slovenija, Kazneno procesno pravo Gostujuéa istrazivatica, Yale Law School, SAD, Maria Curie EU stipendija Gostujuéa profesorica, Berkeley Law School, University of California, USA, Fulbrightova stipendija lzvanredna profesorica na Katedri za Kazneno procesno pravo Pravnog fakulteta SveuéiliSta u Zagrebu Docentica, Katedra za kazneno procesno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu Asistentica na Katedri za kazneno procesno pravo Pravnog fakulteta Sveuéilista u Zagrebu- Znanstvena novakinja na Pravnom fakultetu Sveuéilista u Zagrebu Pripravnica na Zupanijskom sudu u Zagrebu Pripravnica-volonter na Opéinskom sudu u Zagrebu Doktorica znanosti, Pravni fakultet Sveutili8ta u Zagrebu Magistra znanosti, Poslijediplomski studij iz kaznenopravnih znanosti, Pravni fakultet Sveutiligta u Zagrebu Magistra znanosti, Institut za kriminologiju, University of Cambridge, Newnham College, Velika Britanija Pravosudni ispit Diplomirana pravnica, Pravni fakultet Sveudilista u Zagrebu, najbolja diplomirana studentica 1991/1992. + Podertani tekst pokazuje polozae) na kojima se trenutno nalazi. 1IV. Struéno usavrsavanje 2014-2016 2010. 2007. listopad 2005. srpanj 2004 2001. ~ 2002 1999. - 2000. 1993. 1992 Yale Law School, znanstveno istrazivaéki projekt NEWFELPRO-a (New International Fellowship Mobility Programme for Experienced Researchers), Marie Curie stipendija, FP7-PEOPLE-2011-COFUND Berkeley Law School, University of California, Fulbrightova stipendija Max-Planck Institut. za strano i medunarodno kazneno pravo, Freiburg, Njemaéka, dvomjeseéni boravak Ljetna skola "European Cooperation in Penal Matters", Medunarodni institut za visoke studije u kaznenopravnim znanostima (ISISC), Siracusa, Italja International Visitor Program "US Judicial System’, US Department of State Studiski boravak na Pravnom fakultetu Sveuéilista “KarlFranzens” u Grazu, ‘Austrija, OAD znanstveno istrazivacka stipendija Studijski boravak na Pravnom fakultetu Sveuéiligta u Augsburgu, Njematka, DAAD znanstveno istrazivatka stipendija ‘Tromjeseéni staZ na Kantonalnom sudu kantona Vales, ‘Svicarska. Tromjeseéni staz iz kriminalistike na Kantonalno} policiji kantona Vales, Svicarska. V. Profesionalne aktivnosti a. Rad u sudstvu 2003. do danas 2010. do danas 2015. - 2017. Izraduje pravna miglienia u kaznenim predmetima od 2003. godine do danas za branitelie, Vrhovni sud, redovite ‘sudove te Zrtve/oStecenike. izradule_pravna milienia za Ustavni sud Republike Hrvatske u_postupcima osporavanja ustavnosti Zakonodavnih akata: Misijenje 0 ustavnosti Zakona o kaznenom postupku, citirano u odluci Ustavnog suda RH od 19. srpnja 2013, Migijenje o ustavnosti odredaba Zakona o sudovima i Zakona 0 kaznenom postupku 0 oduzimanju ovlasti Vrhovnog suda da osigurava jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnog gradana pred zakonom, misijenje je integralni dio Odluke Ustavnog suda od 3. studenog 2020. Zastupa i izraduje pravna misljenja za Viadu RH. Hrvatska vjeétakinja u arbitrazama u predmetu MOL madarska nafta i plin PLC protiv Republike Hrvatske pred Komisijom Ujedinjenih naroda 0 Medunarodnom trgovatkom pravu (The United Nations Commission on International Trade Law - UNCITRAL) Medunarodni centar za rjeSavanje investicijskih sporova (International Centre for Settlement of Investment Disputes - \CSID) izradila je Eetiri pisana mis\ienja i dva puta usmeno vjestadila pred oba arbitrazna suda, 2015-2017b. Drzavne duznosti i javne funkeije u Republici Hrvatskoj 2021, Clanica Odbora za pravosude Hrvatskog Sabora 2013. do 2014. Osobna izaslanica predsjednika Republike Hrvatske u RECOM-u (Regionalnom Poyjerenstvu za utvrdivanje éinjenica o ratnim ziocinima i drugim teékim krsenjima jjudskih prava podinjenih na teritoriu bivse Jugoslavije u razdoblju od 1991. do 2001.) od 2012-2013 Predsjednica radne skupine Ministarstva pravosuda za izradu novog Zakona 0 kaznenom postupku 2010-2011 Glanica Drzavnoodvjetniékog vijeéa (neovisno tijelo koje odluéuje 0 disciplinsko| ‘odgovornosti drzavnih odyjetnika) 2008 Clanica Povjerenstva za azil RH (odluéuje 0 Zalbama protiv rjeSenja MUP o azilu) 2005. - 2008. Clanica dréavnog Povjerenstva za odlucivanje 0 sukobu interesa Clanica radnih skupina Ministarstva pravosuda za izradu nacrta zakonodavnih akata: 1995. - 1996., 2001.- 2002. Zakona za zaétitu osoba s dusevnim smetnjama 2001. - 2002. Zakona 0 odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela 2001. - 2002. lzmjena i dopuna Zakona 0 kaznenom postupku 2004. Zakona o medunarodnoj pravnoj pomoéi u kaznenim stvarima 2005.- 2010. Clanica radnih skupina za pregovore Republike Hrvatske s Europskom Unijom za 24. poglavije ‘Pravda, sloboda i sigumost’ i 32. poglavije “Financijska kontrola" c. Glanstvo u znanstvenim organizacijama i udruzenjima a) Domaca Predsjednica Hrvatskog udruzenja za kaznene znanosti i praksu od 2016. - 2021., najznaéajnijeg hivatskog udruzenja u Kaznenopravnom podrugju, od 2012. potpredsjednica, 2008. élanica Upravnog codbora Predsjednica Hrvatske udruge za europsko kazneno pravo_ od 201: Clanica znanstvenog vije¢a za dréavnu_upravu, pravosude i viadavinu prava Hrvatske akademile Znanosti i umietnosti od 2017. Hrvatsko drustvo za psihijatriju i pravo, predsjednica Znanstvenog savjeta od 2007. do 2013. DAAD Croatia, élanica od 2007 Suradnja sa neviadinim udrugama npr. Hrvatskim pravnim centrom, Centrom za Zene 2rtve rata — ROSA, Centrom za mirovne studije i Dokumentom - Centar za suotavanje sa proslosti 2010.-2014b) Medunarodna Zamjenica lavne tajnice i élanica Izvrénog odbora Medunarodnog udruzenja za kazneno pravo (AIDP) (od 2009., reizabrana 2014. i 2019. godine (www.penal.ora Clanica Upravnog odbora Siracusa Medunarodnog instituta za kazneno pravosude i lludska prava od 2018. godine. (www.siracusainstitute.org/app/board-of-directors/) Kontakt osoba za Hrvatsku u Akademskoj mrezi za europsko kazneno pravo Europske unije (ECLAN) od 2007, University of Cambridge Alumni Association od 1997. d. Nastavna djelatnost a) Predmeti na dodiplomskom studiju na Pravnom fakultetu u Zagrebu: Kazneno procesno pravo: Liudska prava i kazneno pravosude; Human Rights and Criminal Justice. international criminal procedure, European and International Cooperation in Criminal Matters, Kazneno pravo Europske unije: Pravo i psihiatiia, Simulacja sudenja iz judskih prava, Kaznenopravna klinka (2003-2008), Psihijatriskopravna Klinika: pravo prisilnog smjeStaja (2003-2008) b) Predmeti na specijalistickim i doktorskom studiju na Pravnom fakultetu u Zagrebu: Kazneno procesno pravo, Zastita udskih prava u Europi kaznenopravni aspekti, Europskt sud za judska_prava, Dokazna sredstava_u_kaznenom_postupku. Europsko_kazneno_pravo. Kaznena ‘odgovornost pravnih osoba, Kaznenopravni polozaj osoba s duSevnim smetnjama c) Predmeti na drugim Pravnim fakultetima u Hrvatskoj Na Specijalistiékom studiu “Medicina i pravo" Pravnog fakulteta Sveutilista u Splitu predaje predmet ‘Medicina i kazneni postupak, na Specijalistiékom studiju "Kazneno pravo" Pravnog fakulteta ‘Sveudilista Josip Juraj Strossmayer u Osijeku predavala predmet Kazneno pravo Europske unije. d) Predmeti na pravnim fakultetima u drugim drzavama Medunarodni_kazneni_postupak | suradnia (International Criminal Justice: International Criminal Procedure and Cooperation), redovita gostujuéa profesorica Sveutiligta u Luksemburau na studiiu ‘Master in European Law na Faculty of Law, Economics and Finance (FDEF) Kazneno procesno pravo, Evropska Pravna Fakulteta u Ljubliani, Slovenija, diplomski studi Kaznenopravni aspekti Europske konvendije o iudskim pravima (Criminal Law Aspects of the European Convention of Human Rights), Berkeley Law School, University of California, SAD (2010) ) Moot Court studentska natjecanja o ljudskim pravima Osnovala moot court klub “Vladimir Bayer" na Pravnom fakultetu u Zagrebu koji redovito sudjeluje na Regionalnom moot court natjecanju iz |judskih prava Voditeljica ekipe studenata Pravnog fakulteta u Zagrebu koja je osvojila prvo mjesto u finalu Sestog trans-europskog studentskog natjecanja (6th Trans-European Moot Court Finals) na Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu, 23. studenog 2018 Voditeljica ekipe studenata koja je na vi8e regionalnih.naljecanja iz liudskin prava osvojila prvo mjesto (2018., 2008. i 2007.) te treée mjesto 2011., 2010. i 2011e. Organizacija skupova i edukacija pravosudnih djelatnika Organizirala, presjedala i drzala predavanja na nizu medunarodnih konferencija +Integracija Ureda Europskog javnog tuZitelia u nacionalna kaznena pravosuda; institucionalni, procesni j izazovi suradnje" (Integration of the EPPO in the National Criminal Justice Systems: Institutional, Procedural and Cooperative Challenges), Hotel Westin, Zagreb, 11-12. travnja 2019. "European Criminal Procedural Law in Service of Protection of European Union Financial Interests: State of Play and Challenges’, Dubrovnik, svibanj 15, 2015. “Pravno i drustveno naslijede medunarodnog kaznenog suda za bivéu Jugoslaviju’, aula Sveuéilista u Zagrebu, Zagreb, 24. veljace 2011, *Aktualna pitanja europskog kaznenog prava i zaétita financijskih interesa Europske unije" od 13.-14 svibnja 2005. u Dubrovniku COrganizacija AIDP Pripremnog kolokvija “Special Procedural Measures and Respect for Human Rights", 6-9 studeni, 2008., Pula Kao predsjednica Hrvatskog udruzenja za kaznene znanosti i prakse od 2017, do 2020. svake godine predsjedava i organizira redovita savjetovanja u prosincu u Opatij (radi se 0 najvecem i najznacajnijem Gomaéem skupu kaznenopravnin struénjaka, www. pravo.unizg.hr/hukzp). 2020. godine je savjetovanje organizirano kao video konferencija u Zagrebu. Na savjetovanju sudjeluje svake godine preko 200 kaznenopravnih struénjaka iz prakse i akademije. ao predsjednica Hrvatske udruge 2a europsko kazneno pravo (ranije kao potpredsjednica) organizirala i predsjedavala sljedecim domacim skupovima - Konferencija "Kaznenopravna suradnja u Europskoj uniji: pogled kroz recentnu judikaturu Europskog suda pravde", Split, Pravni fakultet, 20. travnja 2018. ~ Konferencija “Zarigne toke kaznenopravne suradnje u Republi Josipa Jurja Strossmayera, 21. travanj 2017. = Konferencija "Prava obrane u kaznenopravnoj suradnji dréava ¢lanica Europske Unije’, Zagreb, Aula Sveudiligta u Zagrebu 17. veljaée 2016. _ znanstveni skup *Kaznenopravni aspekti Glanstva Republike Hrvatske u Europskoj unij', Pravni fakultet u Zagrebu i Hrvatska udruga za europsko kazneno pravo, Aula Sveuéilista u Zagrebu, 3 srpanj 2013, Hrvatskoj", Osijek, Pravni fakultet 2012, - organizirala, pripremila priruénike i predavala u okviru Pravosudne akademije sedam seminara za suce i drzavne odvjetnike o presudama ESLJP protiv Republike Hrvatske u kaznenim predmetima 2009. - Organizirala radionice za odvjetnike u Hrvatskoj odvjetni¢koj Komori i odyjetni¢kim zborovima o ‘Zakonu o kaznenom postupku iz 2008. u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku 2009. - pripremila priruénike za polaznike i predavaée za tri radionice: Nezakoniti dokazi u kaznenom postupku, Pritvor - pravni temelj i postupak, PsiholoSko-pravni aspekti ispitivanja svjedoka (drugo izdanje, prvo u 2002.- 2003. u okviru CARDS 2001 ‘Reforma pravosuda — Potpora Pravosudnoj akademiji” 2008. - predavatica na edukaciji odvjetnika o KLIP koju je organizirao Centar za mirovne studije | Interights 2004, - 2005. U okviru projekta CARDS 2003 "Edukacija i trening drzavnih odyjetnika'" pripremila materiale j educirala tutore za radionicu: Kaznenopravna suradnja u Europskoj unijf. Uredivanje znanstvenih Easopisa 2014, - Glavna_urednica éasopisa_"Hrvatski_ljetopis_za_kazneno_pravo i praksu’ od 2014. (www.pravo.hr/hiikpp), tehniéka urednica od 2007, 2011.-2017 Glavna i odgovorna urednica éasopisa "Zagrebatka pravna revija" u izdanju Pravnog fakulteta Sveuiiligta u Zagrebu, (revija.pravo.unizg.hr) 2009 - Glanica urednigtva medunarodnog éasopisa: Lex Et Scientia International Journal — Juridical Series 9. Recenzije Recenzirala vi8e od 50 élanaka u sljedecim znanstvenim Casopisima: Hrvatski ljetopis za kazneno pravo- i praksu, Policija i pravo, Financijska teorija i praksa, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, Zbornik Pravnog fakulteta u Rijeci, Pravni vjesnik: glasnik Pravnog fakulteta Sveutilista J.J. Strossmayera u Osijeku, Godignjak Akademije pravnih znanosti. Pristupnica je recenzirala i Pravni leksikon pod urednigtvom Vladimira Peze. Osim domadih, pristupnica je recenzentica i inozemnih publikacija znanstvenih projekata. Recenzirala je knjige: “Temelji kazenskega procesnega prava" autora Katje Sugman Stubbs, Primoz Gorkiéa i Zvonka Figera, “Natelo vzajamnega priznavanja v kazenskih zadevah. - Evropski nalog za prijetie in predajo: slovenske izkuSnje in primerjalnopravni vidiki" autora Katie Sugman Stubbs i Primoz Gorkiéa, knjigu Ante Novokmeta .Sudska kontrola u kaznenom postupku' te udzbenik Elizabete IviGevic Karas »Penitencijarno pravo". Redovita recenzentica znanstvenih projekata i programa Javne agencije za istrazivacku djelatnost Republike Slovenije, projekata Europske unije te sudjeluje u izboru u znanstvena zvanja nastavnika na europskim pravnim fakultetima (Ljubljana, Tartu). Recenzirala je i znanstveno-nastavni program Policijske akademije u Zagrebu u okviru postupka reakreditacije provedene od strane Agence za znanost i visoko obrazovanje u 2014. i 2021 h. Mentorski rad Do 2021. godine mentorica je obranjenih 30 diplomskih radova, 2 magistarska rada i 6 doktorskih disertacija. Disertacije su. 1. Gregori Graovac, Zastita prava na osobnu slobodu u kaznenom postupku u praksi Ustavnog suda Republike Hrvatske, obrana u svibnju 2017 2. Zoran Burié, Models of Cross-border Evidence Gathering in European Union Criminal Law, obrana veljaéa 2015. Doktorirao u redovnom roku (unutar 6 godina od dana upisa) 3. Ante Novokmet, Sudska kontrola optuzbe, obranjena u srpnju 2014. Doktorirao u redovnom roku (unutar 6 godina od dana upisa) 4, Dunja Pastovié, Porotno sudenje u Istri od 1848. do 1918. godine, obranjena u listopadu 2012, 5. mr. sc. Vesna Batistié Kos, Pozitivne obveze prema Europskoj konvenciji za zastitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, obranjena u listopadu 2011 6. mr. sc. Laura Valkovié, Pravni polozaj i obveze branitelja u svjetlu prava okrivijenika na uéinkovitu obranu u kaznenom postupku", obranjena u srpnju 2011Clanica povjerenstva na stranim sveuéilistima: Simona Garbatavigitité, "Reshaping plea bargaining in European criminal justice’, Pravni fakultet Sveuéil Anneli lista u Lubljani, 2020. Soo, "Is There a Solution for the Ineffectiveness of the Defense Counsel? Judicial Supervision of the Performance of the Defense Counsel in Estonian Criminal Proceedings’, élanica povjerenstva u obrani i. Ostal 2021 disertacije na Sveuéilistu Tartu, Estonija, disertacija obranjena u sijecnju 2012 le aktivnosti Predsjednica Povjerenstva za izradu Pravilnika za zastitu studenata od spolnog uznemiravanja, rodne diskriminacije i seksualnog uznemiravanja na Pravnom fakultetu Sveutilista u Zagrebu 2013.-2014. _Ispitivatica na pravosudnom ispitu u Ministarstvu pravosuda 2009 Predsjednica 3. sekcije na 18. Medunarodnom kongresu kaznenog prava u Istambulu 2008 Organizacija Pripremnog kolokvija Medunarodnog udruzenja za kazneno pravo (AIDP) “Special Procedural Measures and Respect for Human. Rights", 6-9 studeni, Pula 2010. - Suradnja sa nevladinim udrugama: Hrvatskim pravnim centrom, Centrom za zene drtve rata — ROSA, Centrom za mirovne studije i Dokumentom — Centar za suocavanje sa proslosti 2010-2014 Vi. Priznanja Radovi su citirani od strane Europskog suda za Ijudska prava: Presuda Mercep v. Hrvatska ‘od 26.srpnja 2016, § 57. (Application no. 12301/12) i Milankovié i BoSnjak v. Hrvatska od 26 travnja 2016., § 96 (Applications nos. 3762/12 and 23530/13) Savjetodavni odbor za imenovanja sudaca Medunarodnog kaznenog suda (ICC) zakljutio je 2017. (ICC-ASP / 16/7) da Zlata Durdevié kao kandidatkinja za MKS ,ima iznimnu strucnost u medunarodnom pravu kao i medunarodnom pravu o ljudskim pravima. Odbor je takoder ukazao na njezino znatno poznavanje kaznenog prava i postupaka te njezine razlicite publikacije iz medunarodnog kaznenog prava i prava Ijudskih prava. Odbor je smatrao da njezina kvalifikacija ispunjava zahtjeve iz él. 36. st. 3. toé. (b) (ii) Rimskog statuta." (v. ICC-ASP/16/7 Assembly of States Parties - ICC - CPI). Voditeljica ekipe studenata Pravnog fakulteta u Zagrebu koja je osvojila prvo miesto u finalu Sestog trans-europskog studentskog natjecanja (6th Trans-European Moot Court Finals) na Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu, 23. studenog 2018 te prvo mjesto na vise regionalnih studentskih natjecanja iz ljudskih prava, 2018., 2008. i 2007. te treée mjesto 2011., 2010. | 2011 Godignja nagrada Drustva sveudilignih nastavnika i drugih znanstvenika u Zagrebu mladim znanstvenicima i umjetnicima u 2002. godini za knjigu “Pravni polozaj potinitelja kaznenih djela dugevnim smetnjama” objavijenu 2002. godine u Zagrebu Priznanje za izuzetan uspjeh u studiju povodom proglasenja za najboljeg diplomiranog studenta na Pravnom fakultetu u Zagrebu u 1991/1992, Skolskoj godiniVII. Znanstveni medunarodni i domaéi projekti Voditelica 14 znanstveno istrazivackih projekata od kojih 10 medunarodnih i 4 domaca, a kao istrazivatica sudjelovala u 13 znanstvenih projekata. Projekti su se bavili pravima obrane u kaznenom postupku, uspostavijanjem Europskog javnog tuzitelja, europeljzacijom kaznenog procesnog prava, ‘suradnjom u kaznenim stvarima medu drzavama u regiji, Europskoj uniljii svijetu te osobama s duSevnim ‘smetnjama. Voditeljica na projektima Uttiieku 1. EULAW: EUropean LAWyers training on EPPO, suvoditeljica, Justice Programme", JUST-AG-2020 / JUST-JTRA-EJTR-AG-2020 2. ,Projekt razvoja karijera mladih istrazivaéa - izobrazba novih doktora znanosti* (DOK-2020) Hrvatske zaklade za znanost, tema “Jatanje ucinkovitosti hrvatskog kaznenog postupka kroz reformu pravnih lijekova", 2020-2023 3. Knowledge, Advisory and Capacity Building Information Tool for Criminal Procedural Rights in Judicial Cooperation - Cross Justice, suvoditeljica, sufinancira Europska komisija — ,Justice Programme’ (Directorate-General Justice and Consumers) 4, Fight Against International Terrorism. Discovering European Models of Rewarding Measures to Prevent Terrorism - FIGHTER, suvoditeljica, Europska komisija, ,Justice Programme", JUST-JACC- AG-2018,, listopad 2019. ~ rujan 2021 Zavréeni 5. Integration of the EPPO jin the national criminal justice systems: institutional, procedural and cooperative, Europska komisija, Hercule III, HERCULE-LT-AG-2018, suvoditeljica, sufinancirano i od HRRZZ kroz projekt; Hrvatska pravosudna suradnja u kaznenim stvarima u Europskoj unij i regi nasliede proslosti i izazovi buduénosti (CoCoCrim), travanj 2019.- veljaée 2020. 6. Hrvatska pravosudna suradnja u kaznenim stvarima u Europskoj uniji i regij: nasljede prosiosti i izazovi buduénosti (CoCoCrim), (Croatian Judicial Cooperation in Criminal Matters in the EU and the Region: Heritage of the Past and Challenges of the Future), Hrvatska zaklada za znanost 8282, 01.03.2015 - 30.09.2019. Predano zavrno izvjesée, Trece periodiéno izvje8ée ocijenjeno sa A - Odliéan napredak. 7. Towards an European Criminal Procedure: Integration at the Expense of Human Rights (EuroCrimPro), prestizni individuaini znanstveni projekt Marie Curie FP7-PEOPLE-2011-COFUND, NEWFELPRO, provedenog na Pravnom fakultetu Sveuéilista Yale, SAD (2014-2016) i na Sveuéilistu u Zagrebu (2017) 8 European Criminal Procedural Law in Service of Protection of European Union Financial Interests: State of Play and Challenges, ispred Hrvatske udruge za europsko kazneno pravo, Hercule III program, OLAF, Europska komisija, organizacija medunarodne konferencije i izdavanje zbornika radova, 2014-2016.9. Fundamental Right Agency (FRA), voditeljca istrazivaéke grupe u Hrvatskoj 0 procjeni polozaja Zrtava kaznenih djela u Hrvatskoj, 2011-2013. 10. Reforma hrvatskog kaznenog procesnog prava u svjetlu judikature Ustavnog suda RH, Sveutiliste u Zagrebu, 2013-2014 11, Defence rights during the pre-trial criminal proceedings - best practice and effective lawyer emergency services, EU Criminal Justice 2008, Europska komisija, suvoditeljica, koordinator Austrian Criminal Bar Association; partners: European Criminal Bar Association, University of Graz, University of Ljubljana, University of Vienna, University of Zagreb, veljaéa 2009.-2011 12. Kaznenopravni aspekti pristupanja Republike Hrvatske EU, Ministarstvo znanosti RH, 2006.-2013, 13, Bridging the Gap: Civil Society Promoting Access to Justice for People with Mental Disabilities in Croatia.; The Mental Disability Advocacy Centre Foundation, Budapest and the Faculty of Law in Zagreb, CARDS Project 2003/2004, Management of the activities: legal training, monitoring state services, roundtables. 2007-2008 44, Current Issues in European Criminal Law and the Protection of EU Financial Interests: EU Fraud, ispred Hrvatske udruge za europsko kazneno pravo u suradnji s Austrijskom udrugom; projekt Europske komisije, Ured za borbu protiv prijevare Europske komisije (OLAF); organizacija medunarodne konferencije u Dubrovniku 2005. i zbornik radova Suradnica na projektima: Utijeku 15. Sustavni pristup modelima konsenzualne pravde u hrvatskom kaznenom postupku (NegJusCro), Hrvatska zaklada za znanost, 1.1.2020.-31.12.2023. Zaviseni 16. Appeal Proceedings in Criminal Matters: A European Comparative Study (APIC), financira Sveuéiliste u Luksemburgu, 2019. Poredbeno istrazivacki projekt o pravnim lijekovima u kaznenom postupku. 17. Implementing & Enforcing EU Criminal Law ~ Theory & Practice, Hercule III programme, OLAF, European Commission, svibanj 2018. - svibanj 2019, nositelj projekta: Department of European and Comparative Law at the University of Malta, project se bavio razvojem zakonodavstva EU 0 zastiti financiskih interesa EU s posebnim fokusom na cyber kriminalitet, prijevaru i troenje javnih financija, 18. Razvojni projekt Sveuéiligta u Zagrebu - Presude Europskog suda za judska prava protiv Republike Hrvatske u kaznenim predmetima, 2012, voditeljica Elizabeta Iviéevié Karas 49. EU model rules of criminal investigation and prosecution for the procedure of the proposed European Public Prosecutor's Office", HERCULE 1! 2007-2013 Community Program, OLAF, 2010- 2012 20. EuroNEEDs. u suradnji s Max Planck Institutom za strano i medunarodno kazneno pravo u Freiburgu, Niematka, projekt o potrebi ustanovijavanja Europskoj javnog tuzitelja; Hercul program Europske komisije, 2009-201021. Developing the readiness to implement Schengen Information System (SIS II), Europska komisija, PHARE 2006, izvje8¢e: Report on the implementation of SIS II legal framework in Croatia in the field of criminal justice system, 2009. 22. Reforma pravosuda — Potpora Pravosudnoj akademiji, 2002.- 2003. CARDS 2001, hrvatski pravni ekspert, razvo} materijala za tri radionice za praktiéare na teme: Zakoniti i nezakoniti dokazi u kaznenom postupku, Pritvor — pravni temelji postupak, Psiholoski i pravni aspekti ispitivanja svjedoka 23, Edukacija i trening drzavnih odvjetnika, hrvatski pravni ekspert, razvoj materijala za radionicu za praktiéare Kaznenopravna suradnja u Europskoj uniji, 2004. - 2005. CARDS 2003 24. European Arrest Warrant Project, EU projekt, The T.M.C. Asser Instituut, Istrazivanje 0 implementacijii primjeni okvirne odluke 0 europskom uhidbenom nalogu u dréavama EU i drzavama kandidatkinjama, Stvaranje mreze struénjaka. 2005-2006 25. Project of the Open Society Croatia: Legal Clinics program at the Faculty of Law in Zagreb, director. The result was introduction of three legal clinics - civil law clinic, criminal law clinic and psychiatry and law clinic - as optional subjects on the forth year of law studies. 2004-2006 26. Hrvatska i medunarodno kazneno sudovanje (voditelj: prof. dr. Ivo Josipovié), Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta RH, 2006-2013. 27. lagradnja novog kaznenog zakonodavstva Republike Hrvatske (voditelj: prof. dr. sc. Zeliko Horvatié, 1995-1997), Ministarstvo znanosti, obrazovanja i Sporta RH Vill. Javna predavanja i referati: 4. Radna skupina za zastitu studenata/ica od seksualnog uznemiravanja i drugih oblika rodne diskriminacije, Drustvo studenata socijalnog rada - DSSR i ZaPravo, skup Ne diraj mi koljena ‘edukacija o spolnom uznemiravanju i seksualnom zlostavijanju u akademskom okruzenju, 29. travnja 2021 2. Izlaganje “Dekonstitucionalizacija Vrhovnog suda RH u kaznenim predmetima i ja¢anje autoritarnih mehanizama za ujednéavanje sudske prakse: propustena prilika Ustavnog suda RH", HUKZP savjetovanje, Odvjetniéka komora, 3-4, 12. 2020. 3. Izlaganje “The right of journalists to criticize judges and judiciary: the case of Narodni list d.d. v. Croatia’, Menschenrechte-Sommerakademie der Rechtswissenschaftlichen Fakultaet der Istanbul Kiltir Universitaet, Cesme, Turska, 9.9.2019. - 16.9.2019. 4, Izlaganje “Procesni izazovi integracije Europskog javnog tuzitelja u nacionalna pravosuda’, medunarodna konferencija “Integration of the EPPO in the National Criminal Justice Systems: Institutional, Procedural and Cooperative Challenges’, Zagreb, 11-12. IV. 2019. 5. Panel Discussion: “Criminal Justice in Croatia: The impact of the EU over the past five years*, the LEAP Annual Conference, March 15 -16, 2019, Zagreb - 15 March, 2019 6. Nedostatni i irelevantni ustavni raziozi za ukidanje kaznenih presuda po ustavnoj tuzbi bivseg predsjednika Viade RH u predmetu “INA MOL”,, XXXI. savjetovanje HUKZP, 6-8 prosinac 2018., Opatija, Croatia 7. Izlaganje “Legislative or Regulatory Modifications to be Introduced in Participant Member States to the Enhanced Cooperation’, Fondazione Basso - OLAF, medunarodna konferencija “The enhanced cooperation for the establishment of the EPPO", Rim, 25.V. 2018. 108. Izlaganje “Temporary Limitations of the Right to Legal Assistance: back to square one?", medunarodna konferencija: EU defence rights in criminal proceedings: what remedies?, University of Luxembourg, 29. IX. 2017. 9. Izlaganje “Investigative powers and admissibility of evidence", medunarodna konferencija ECLAN ‘Symposium on the European Public Prosecutor's Office, University of Coimbra, Portugal, 29. III 2017. 40. Izlaganje “Direktiva 0 pravu na branitelja: popunjavanje pravne praznine u zastiti judskin prava u EU’, konferencia "Prava obrane u kaznenopravnoj suradnji dr2ava élanica EU", Zagreb, 17. I. 2016. 11. Pozvano predavanje ,Foundations and structure of the Right to Appeal in Continental Europe” medunarodna konferencija ,Criminal Appeals in Europe", Sveuéilidte u Luksemburgu, 30, VI, 2016. 12. Izlaganje ,Environmental Crimes and the International Criminal Court’, the Second AIDP World Conference ,Protection of the Environment through Criminal Law’, Bucharest, 19. svibanj 2016. 413. zlaganje “Cooperation with the ICC: Intemational justice in the jaws of politics", medunarodna konferencija "Administration of Justice — Past Experiences and Challenges of the Future", Cavtat, 29. V. 2015. 14. Izlaganje “Right of access to a Lawyer: from Salduz to EU Directive’, medunarodna konferencija "European Criminal Procedural Law in Service of Protection of European Union Financial Interests: State of Play and Challenges”, Dubrovnik, 15. V. 2015 15, Izlaganje “International cooperation with the ICC: status quo or improvements?”, Ancillary meeting “International cooperation in criminal matters in the XXIth century: towards a new approach?", 13 UN kongres o prevenciji kriminaliteta i kaznenom pravosudu, Doha, Qatar, 14. IV. 2015. 46. Izlaganje .Glavna obiljezja tuZiteljske istrage prema hrvatskom ZKP od 2008. do 2013. godine", medunarodna konferencija ,Tuzilatka istraga: regionalna kriivénoprocesna zakonodavstva i iskustva u primeni*, Beograd, 20. lipanj, 2014. 47. Panelistica na okruglom stolu Hrvatskog novinarskog drustva “Izmjenom Kaznenog zakona protiv cenzure*, 29. travanj 2014. 48. Predavanje "Judicial control in the proceedings before the EPPO from the ECHR perspective", Medunarodna konferencija "Le controle judiciaire du parquet européen:nécessité, modéles, enjeux’, Association de Recherches Pénales Européennes (ARPE), Paris, 9-10 travanj, 2014. 19. Rekonstrukeija, judicijalizacija, konstitucionalizacija, europeizacija hrvatskog kaznenog postupka V. novelom ZKP/08: prvi dio?, XXVI. redovno savjetovanje Hrvatskog udruzenja za kaznene znanosti i praksu, Opatija, 6-8 prosinac, 2013. 20.Predavanje "Reform of the Croatian Criminal Procedural Act in 2013: Compliance with Constitutional and European Standards?", Medunarodna konferencija “Strukturne Spremembe kazenskega procesnega prava’, Slovenska akademija znanosti i umjetnosti, Ljubljana, 8, studeni, 2013. 21. Predavanje “Europeizacija hrvatskog kaznenog procesnog prava s posebnim osvrtom na prava obrane’, Odvjetniéka akademija Hrvatske odvjetni¢ke komore, Odvjetnitki zborovi Zagreb, Rijeka i Pula, 2.. 3. 4. listopada 2013. 22, Predavanje “Europeizacija hrvatskog kaznenog procesnog_prava’, znanstveni_skup “Kaznenopravni aspekti clanstva Republike Hrvatske u Europskoj uniji', Pravni fakultet u Zagrebu i Hrvatska udruga za europsko kazneno pravo, Aula Sveudilista u Zagrebu, 3. srpanj 2013. 23. Predavanje “Pravo na uéinkovitu istragu u kaznenim predmetima’, Hrvatska akademija znanosti i umietnosti, Okrugli stol “Profil hrvatskog kaznenog zakonodavstva", Zagreb, 20. lipanj 2013 24, Predavanje “Judicial control, admissibility of evidence and procedural rights in the proceedings before the EPPO", Medunarodna konferencija “Protecting fundamental and procedural rights from Wthe Investigations of OLAF to the future EPPO", Fondacia Basso i OLAF, financirano iz Hercule Il programa, Rim, 12-14. lipanj 2013 25. Predavanje "Medunarodna kaznenopravna suradnja u informacijskom drustvu", Medunarodna konferencija "Dana fokus 2013", INsig2, Hotel Antunovic, Zagreb, 9. travanj 2013, 26. Predavanje “Prava pritvorenika’, Mala 8kola |judskin prava 2013, ELSA, Pravni fakultet u Zagrebu, 1. ofujak 2013. 27. Referat "Odluka Ustavnog suda RH o suglasnosti Zakona o kaznenom postupku s Ustavom ", XXV. redovno savjetovanje Hrvatskog udruzenja za kaznene znanosti i praksu, Opatija, 6-8 prosinac, 2012. 28. Predavanje "Reforma hrvatskog prethodnog postupka", 5. Konferenca kazenskega prava in kriminologie, Hotel Terme, Catez, Slovenija, 4. prosinac, 2012. 29. Predavanje “Kaznenoprocesne granice odgovornosti", Okruglistol * Ustavna demokracija i odgovornost", Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 22. studenog, 2012 30. Uvodno izlaganje "Trilogija europeizacije hrvatskog kaznenog zakonodavstva (KZ, ZPSKSEU, ZKP): uéimo li na viastitim greskama?", 171. Tribinu Kluba pravnika grada Zagreba, , 13. studenog 2012. 31, Izlaganje na panelu "Sto je naslijede medunarodnog suda i koja je njegova uloga u procesima tranzicijske pravde?", Konferencija o naslijedu MKSJ-a u bivoj Jugoslaviji, Hotel Westin Zagreb, 8. studenog, 2012. 32. Predavanje "Europsko kazneno pravo u post-Lisabonskom razdobiju", Akademija pravnih znanosti Hrvatske, konferencija "Usuglaavanje hrvatskog pravnog sustava s europskom pravnom steevinom", Opatija, 4. - 5. listopada 2012. 33. Izlaganje "Zakon o nistetnosti odredenih pravnih akata pravosudnih tijela biv5e JNA, bivSe SFRJi Republike Srbije" na okruglom stolu "Nuznost udinkovitijeg procesuiranja ratnih zlogina ja¢anjem regionalne suradnje i procesuiranje zapovjedno odgovornih osoba", Novinarski dom, Zagreb, 14. ozujak 2012 34, Referat “Suvremeni razvoj hrvatskoga kaznenog procesnog prava s posebnim osvrtom na novell ZKP iz 2011.", XXIV. redovno savjetovanje Hrvatskog udruzenja za kaznene znanosti i praksu, Opatia, 1-3 prosinac, 2011 36. Predavanje "Pravo na azil u Republici Hrvatskoj", Treci kongres studenata prava i UNHCR "Medunarodne migracije, izbjeglitko pravo i bezdrzavijanstvo", 12.-14.listopada 2011.,Vijeénica Pravnog fakulteta u Zagrebu, Trg marSala Tita 14 36. Izlaganje "Arrest of the suspect and detention for questioning, pre-trial custodial detention including non-custodial measures", radionica projekta: EU model rules of criminal investigation and prosecution for the procedure of the proposed European Public Prosecutor's Office, Zagreb, 29. rujna — 2. listopada 2011 37, Izlaganje “Kaznenopravni aspekti zastite financijskih interesa EU", Konferencija “Postignuéa i izazovi u podrugju zastite financijskih interesa Europske unije u Republici Hrvatskoj", Zagreb, 27. svibnja 2011.9 38. Vodenje i predavanje na seminaru o pravu Europske unije "Pravosudna suradnja u kaznenim stvarima u Europskoj uniji, institucionalni procesi i pojedina podruéja‘, Sudska akademija i Ministarstvo vanjskih poslova Luksemburga, Zagreb, 10-11 svibanj, 2011 39, Izlaganje “Hrvatsko pravo i prava osoba s dusevnim smetnjama: presuda ESLUP - Tomaiic v. Hrvatske", Simpozij, Psihijatrijska klinika Vrapée, 2. svibanj 2011 40. Izlaganje "Izvrenje presuda ESLJP u kaznenim predmetima", konferencija_"Uskladivanje hrvatskog prava i prakse s standardima EKLJP", Zagreb: Hotel Dubrovnik, 19. travanj, 2011 1241. Predavanje “Kaznenopravna suradnja drZava u progonu ratnih zlotina", Medunarodna konferencija “Pravno i drugtveno naslijede medunarodnog kaznenog suda za bivsu Jugoslaviju’, aula Sveuéilista u Zagrebu, Zagreb, 24. veliaée 2011 42. Predavanje “ Pravni okvir za primjenu prisiIne hospitalizacije", seminar “Smjernice za primjenu prisiIne hospitalizacije u psihijatrij’, Ku¢a ljudskih prava, Zagreb, 20. prosinac 2010. 43, Izlaganje “Eutanazija i pravo na Zivot u praksi europskog suda za judska prava’, Tribina “Eutanazija = danas", Dvorana hrvatskog lijeéni¢kog zbora, Zagreb, 26. studeni 2010. 44, Predavanje “Utjecaj europskog prava na nacionaino kazneno pravo nakon Lisabonskog ugovora’, Hrvatsko — njemacki seminar “Utjecaj europskoga prava na nacionalno kazneno pravo, praktiéna primjena, postupak prethodnog pitanja pred Sudom pravde EU", Zagreb, 16. rujan 2010. 45. Predavanje “Sporazumijevanje stranaka i kazneni progon prema naéelu oportuniteta", Hrvatsko- njemagki seminar "Nagodba u kaznenom postupku", Zagreb, 8. prosinac 2009 46. Referat “Procesna jamstva obrane prema suokrivijeniku kao svjedoku optuzbe", XXII. redovno savjetovanje Hrvatskog udruzenja za kaznene znanosti i praksu, Opatija, 2-5 prosinac, 2009. 47. \zlaganje “European Public Prosecutor from Croatian Perspective’, Medunarodna znanstvena konferencija “Protection of the financial interests of the European Community and the changes of the EU institutional framework", Warsaw, Poland, 7-9 svibnja 2009 48. Izlaganje “Constitutional challenges of European criminal law’ na Medunarodnoj konferenciji AIDP “Current Issues of International and European Criminal Law’, Gyarmatpuszta, Madarska, 30 travanj — 2 svibanj 2009. 49. Predavanje “Pravo na osobnu slobodu - analiza él. 5. i konvencijske prakse* na Tribini “Europski sud za ljudska prava", ELSA Osijek, 26. ozujak 2009. 50. Predavanje “Novi Zakon o kaznenom postupku — mjere osiguranja prisutnosti okrivijenika i druge mjere opreza‘, seminar za struéno usavrSavanje sudaca, dréavnih odvjetnika i policijskih sluzbenika, Policijska akademija, Zagreb, 6. oZujak 2009. 51. Predavanje “Dopustenost uporabe dokaza pribavijenih krenjem temelinih |judskih prava’, XI. redovno savjetovanje Hrvatskog udruzenja za kaznene znanosti i praksu, Opatija, 3-6 prosinac, 2008. 52. Nacionaina izvjestiteljica na Pripremnom kolokviju AIDP “Special Procedural Measures and Respect for Human Rights’, Pula, 6-9 studenog, 2008. 53. Izlaganje “Zastita financijskih interesa EU", konferencija “Europsko kazneno pravo u kontekstu integracije Bosne i Hercegovine u EU", Udruzenje sudaca u Federaciji Bosne i Hercegovine, Neum, BIH, 5.-9. ipanj, 2008. 54. Izlaganje “ Implementation of the PFI Convention in Croatia’, konferencija ,Protection of the EC financial interests and the developments of European criminal law’, Pravni fakultet u Ljubljani, Ljubljana 30.-31. svibanj, 2008. 56. Izlaganje “Soveregnty v. International Criminal Justice: a National Security Exception to a State's Duty of International Cooperation’, simpozij o medunarodnom kaznenom pravu za mlade penaliste, The ICC Review Conference 2010 — The Future of the ICC, Mladi penalisti AIDP/a i Sveutiliste Tubingen, Pravni fakultet, Tubingen, Njemaéka, 1.~4. travanj, 2008. 56. Predavanje “Sto je sukob interesa i kako ga izbjeci* na Pravnom fakultetu Sveuéilista u Rijeci u organizaciji Transparency International Hrvatska, 26. oZujak 2008. 57. Gos¢a predavatica na poslijediplomskom specijalistickom studiju “Pravni i ekonomski okvir poslovanja u EU“ sa temom “Zaitita financijskih interesa Europske unije”, 18. veljace 2008. 58. Predavanje “Zaitita financijskih interesa Europske unije", XX. redovno savjetovanje Hrvatskog udruzenja za kaznene znanosti i praksu, Opatija, 5.-7. prosinac, 2007. 1359. Sudjelovanje na konferenciji “Zaatita financijskih interesa EU i Svicarske: izazovi za pravni sustav i financijsku industriju’, Basel, Svicarska, 8-10. XII. 2007 60. Referat “Conflict of interest - content and prevention’, Prva svjetska konferencija kaznenog prava, Guadalajara, Meksiko, 19-22. prosinac 2007. 61. Predavanje "Sukob interesa: hrvatska perspektiva", medunarodna konferencija “Pravosudna tijela i zagtita financijskih interesa EU", VarSava, Poljska, 15-17. studeni 2007. 62. Sudjelovanje na konferenciji ‘Koja sudska kontrola u europskom kaznenom prostoru?", European Criminal Law Academic Network (ECLAN) i Sveuéiliéte u Luksemburgu, 9-10. studeni 2007. 63. Prethodno priopéenje na okruglom stolu “Internacionaini i supranacionalni standardi zastite osoba dugevnim smetnjama’, Psihijatrjska bolnica Vrapée, 12. listopad 2007. 64. Predavanje “Sukob interesa i kako ga sprijetit, Gradska vijecnica, Osijek, u organizaciji Transparency International Hrvatska i Osjecko-baranjske Zupanije, svibanj, 2007 65, Predavanie “Sto je sukob interesa i kako ga sprijediti", Gradska vijeénica, Rijeka, u organizaciji Transparency International Hrvatska, 7. oZujak, 2007. 66. Predavanje "Nacionalni standardi” na treningu za CARDS projekt "Monitoring psihijatrijskih bolnica i socijalnin domova za osobe s duSevnim smetnjama", Zagreb, 4-6 ozujak 2007. 67. Voditeljica radionice "Sporna pitanja trajanja pritvora” na XIX. redovnom savjetovaniu Hrvatskog udruzenja za kaznene znanosti i praksu, Opatija, 6. - 9. Xl, 2006. 68. Predavanje "Borba protiv prijevare, OLAF i tijela drZava élanica — nacionaina iskustva: Hrvatska", medunarodna konferencija "Zastita financijskih interesa Europske unije s 25 dréava: novi izazovi, stare zapreke", Sopot, Poljska, 16-19 oZujak 2006. 69. Predavanje "Europski uhidbeni nalog" odrzanog 13. travanj 2006. na Pravnom fakultetu u Zagrebu u organizaciji Hrvatske udruge za europsko kazneno pravo 70. Predavanje "Pravosudna suradnja u kaznenim stvarima — nacionalna perspektiva: Hrvatska", medunarodna konferencija "Zaatita financijskih interesa Europske unije s 25 dréava: novi izazovi, stare zapreke", Sopot, Poljska, 16-19 oZujak 2006. 71. Voditeljica radionice "Procesnopravni problemi u primjeni Zakona 0 odgovornosti pravnih osoba" na XVIll, redovnom savjetovanju Hrvatskog udruzenja za kaznene znanosti i praksu, Opatija, 7. - 10. XII. 2005. 72. Predavanje “Implementacija Zakona o sprje¢avanju sukoba interesa u Republici Hrvatskoj’, Edukacijski seminar za javne duznosnike i suce, Herceg Novi, Crna Gora, 10. studeni 2005. 73, Predavanje "Pitanja kaznene odgovornosti i kaznenog postupka prema pravnim osobama" na medunarodnoj konferenciji "Aktualna pitanja europskog kaznenog prava i zaatita finaneijskih interesa Europske unije", Dubrovnik, 13.-14. svibnja 2005, 74. Predavanje "Implementacija europskog uhidbenog naloga u Hrvatskoj" na Medunarodnom seminaru Simpoziju "Nacionalna pravna pitanja u pregovorima o pristupanje EU", IUC Dubrovnik, veljaéa 29 - oZujak 7, 2005. 75. Predavanje "Europsko pravo i kazneno pravo - utjecaji Prava Europske zajednice na nacionaine kaznenopravne sustave", Medunarodni seminar "Napredna pitanja Europskog prava’ IUC Dubrovnik, veljaéa 29 - oZujak 7, 2004 76. Predavanje "Odluka kazni" na XVII. Savjetovaniu Hrvatskoga udruzenja za kaznene znanosti i praksu, Opatija, od 17-20. studeni 2004. 77. Sudjelovanje na XVII. Medunarodnom kongresu kaznenog prava, Medunarodno udruzenje za kazneno pravo (AIDP), Peking, Kina, 12-19. rujna, 2004 78. Nacionaina referentica za kazneno pravo na XXI. kongresu F.|.D.E. (Medunarodna federacija za europsko pravo), Dublin, Irska, 2-5. lipnja 2004. 1479. Predavanje "Kaznena odgovornost i kazneni postupak prema pravnim osobama u Republici Hrvatskoj" na XVI. Savjetovanju Hrvatskoga udruzenja za kaznene znanosti i praksu, Opatiia, od 10-13. prosinac 2003. 80. Seminar za suce i drzavne odvjetnike: Postupovni dio Zakona 0 odgovomosti pravnih osoba za kaznena djela, Centar za struéno usavrsavanje sudaca i drugih pravosudnih duznosnika, Ministarstvo pravosuda, uprave i lokalne samouprave, 27. studeni 2003. 81. Predavanje “Europski Konvencijski standardi praviénog postupka i hrvatski kazneni postupak’, Program struénog usavrSavanja za suce hrvatskih sudova, Projekt Obnova, Europski dom, Zagreb, 17-18. listopad 2003. 82, Predavanje "Europsko konvencijsko pravo o prisiinom smjestaju osoba s dusevnim smetnjama” na tribini odrzanoj u Drustvu sveudlignih nastavnika i drugih znanstvenika, Hebrangova 17/, Zagreb 24. travnja 2003, 83, Predavanje "Neposredna primjena prava Europske zajednice u hrvatskom kaznenom postupku" na skupu "Utjecaji prava Europskih zajednica /Europske unije na nacionalno kazneno pravo drzava @lanica" u organizaciji Zaklade Konrad Adenauer i Hrvatske udruge za europsko kazneno pravo odrzanog 26. ozujka 2003, na Pravnom fakultetu u Zagrebu 84, Referentica i voditeljica sekcija na éetvrtom europskom kolokviju o prekograniénom kriminalitetu The 4” European Colloquium on Cross-border Crime entitled “Law enforcement, safety and personal liberty equilibria’, Ljubljana, Slovenija, 18-19. listopad 2002 85, Sudjelovanje na konferenciji “Od europskog tuZitelja k harmonizaciji kaznenih sankoija u Europi’, Pariz, Francuska, 11. listopada 2002 86, Sudjelovanje na konferenciji “Suradnja Zajednice i dréava élanica u zaatiti europskih financija (Die Zusammenarbeit der Gemeinschaft und der Mitgliedstaaten zum Schutz der Finanzen Europas), Heidelberg, SR Njemacka, 4-5. listopada 2002 87. Referentica o implementaciji Rimskog statuta u Republici Hrvatskoj na regionainoj konferenciji “Medunarodni kazneni sud i implementacija Rimskog statuta u zemijama Pakta o stabilnosti”, Zagreb, 1. i 2. prosinac 2001 88. Sudjelovanje na konferenoiji “Europsko pravno podruéje i zemlje kandidati” u Europskoj pravnoj akademij, Trier, SR Njematka, 13-15. rujna 2001 89. Voditeljica radionice © osobama s duéevnim smetnjama u prekrSajnom postupku_na specijalistiékom savjetovanju Hrvatskog udruzenja za kaznene znanosti i praksu, Opatija, 7-9 svibanj 2001 90.Pohadanje Programa pravnih klinika (Legal Clinics Internship program) na Edtvés Lorand Sveuéiligtu u Budimpesti u organizaciji Fondacije za obrazovanie i istrazivanje iz pravnih klinika i prava svakodnevice, 22-28. travnja 2001 91. Sudjelovanje na seminaru Europske komisije pod nazivom “Euro Fraud and the Protection of Financial Interests of the European Union", Rotterdam, Netherland, 7-10. prosinac 2000. 92. Sugjelovanje na specijalistitkom savjetovanju Hrvatskog udruzenja za kaznene znanosti i praksu na temu ‘Medunarodno kazneno sudovanje, Opatija, 5. 16. svibanj 2000. Referat o Il. sekcij 93. Referat “Pravni polozaj poéinitelja kaznenih djela s duSevnim smetnjama u Engleskoj’ na XIl. Savjetovanju Hrvatskoga udruzenja za kaznene znanosti i praksu, Opatija, od 8-11. prosinac 1999, 94. Sudjelovanje na Kolokviju miadih penalista na temu “Medunarodni kazneni sud’, International Institute of Higher Studies in Criminal Sciences, Siracusa, Italija, od 16-22. rujan 1998. 95. Predavanje “A Role of the Victim in the Croatian Criminal Procedure” na XIV teéaju *Victimology, Victim Assistance and Criminal Justice" u Inter-univerzitetskom centru u Dubrovniku od 4-15. svibanj 1998.96.Referat ‘Novosti u kaznenom postupku prema du8evno bolesnim i psihicki poremecenim poéiniteljima kaznenih djela’ na teéaju “Novo hrvatsko zakonodavstvo i njegovo znaGenje za psihijatrisku praksu’ 5. i 6. I, 1998. godine u organizaciji Centra za forenzi¢ku psinijatriu Psihijatrijske bolnice Vrapée 97. Referat “international Perspectives on Dealing with Mentally Disordered Offenders in the Criminal Justice System’ na Die Strafrechtliche Sommerschule odrzanog u Opatiji od 29. VI. do 5. Vil. 1997. CEEPUS HR - 028 X. Ostale relevantne informacje U javnom Zivotu Hrvatske prepoznata kao pravna struénjakinja te éesto medijski istupa o aktualnim pitanjima iz podruéja ljudskih prava i kaznenog pravosuda. Izjave u javnosti dokazuju da je neovisna od politiékih i profesionainih utjecaja i pritisakaBIBLIOGRAFIJA https://www.bib.irb.hr/pregled/profil/16254 2021 1. Zlata Durdevié, Marin Bonatié, Marija Pleié (2021) Rule of Law Concerns in the Croatian Penal Order Procedure Linked to Deprivation of Liberty, Judicial Control, Admissibility of Evidence and Procedural Rights, Vol. 37 No. 1 (2021): Special issue: Consensual Justice in Croatian Criminal Procedure 2020 2. Dekonstitucionalizacija Vrhovnog suda RH u kaznenim predmetima i jaéanje autoritarih mehanizama za ujednéavanje sudske prakse: propustena prilika Ustavnog suda RH, Hrvatski \jetopis za kaznene znanosti i praksu (Zagreb), vol. 27, broj 2/2020, str. 417-470. 3. Kazneno procesno pravo: Primjerovnik, sedmo izdanje, Zagreb: Narodne Novine, 2020.; Urednica i autorica éetiriju poglavija 4. Krapac, Davor, Kazneno procesno pravo, Prva knjiga: Institucije, VIII izdanje, Zagreb: Narodne novine. Urednica i suradnica 5. Materijalnopravne i procesnopravne pretpostavke rada europskog javnog tuzitelja u Hrvatskoj neispunjenje obveze implementacije Direktive i rizik snizenja standarda uéinkovitog postupka Uredbom, Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, 1/2020, 253-282 6. Odluke ESLJP-a 0 slobodi politiékog izraZavanja u RH // Informator: instruktivno-informativni list za ekonomska i pravna pitanja, / (2020), 6636-6637; 11-16. 7. Odluke ESLJP-a 0 slobodi medija — presuda Europapressholding protiv Hrvatske // Informator instruktivno-informativni list za ekonomska i pravna pitanja, / (2020), 6613; 18-20 8. Selected Case Studies: The Case Study of Croatia: Transposition of the Directive on the fight against EU fraud by means of criminal law with comments on Croatia, in: Ivan Sammut/Jelena Agranovska (eds) Implementing & Enforcing EU Criminal Law - Theory & Practice, The Hague: Eleven International Publishing, 2020, 201-215. ISBN 978-94-6236-983-2. (https://boeken.rechtsgebieden. boomportaal.nl/publicaties/9789462369832#0) 2019 9. Odluke ESLJP-a 0 nedopustenosti zahtjeva podnesenih zbog povrede slobode izrazavanja u RH, Informator br. 6600, 11.11.2019, 9-11 10. Judikatura Europskog suda za |judska prava o slobodi izrazavanja u Hrvatskoj od 1997. do 2018. razotkrivanje pravosudnih anomalija, in Turkovié, K / Munivrana Vajda, M / Dragidevié Prtenjaca, M, Liber Amicorum Petar Novoselec, PFZ, Sveuéiligna tiskara, Zagreb, 2019, 151-204. 11. Appeal Proceedings in Criminal Matters: A European Comparative Study (APIC) ~ National report Croatia, University of Luxemburg, 2019. 12. Goldner Lang |., Durdevié Z., Mataija M. (2019) The Constitution of Croatia in the Perspective of European and Global Governance. In: Albi A., Bardutzky S. (eds) National Constitutions in European and Global Governance: Democracy, Rights, the Rule of Law. T.M.C. Asser Press, The Hague. pp 1139-1177. 72018 13. Nedostatni i irelevantni ustavni razlozi za ukidanje kaznenih presuda po ustavnoj tuzbi bivseg predsjednika Viade RH u predmetu “INA MOL", Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, 2/2018, 261-302, 14. Legislative or regulatory modifications to be introduced in participant member states to the enhanced cooperation (2018) International Conference on Enhanced Cooperation for the Establishment of the EPPO, Fondazione Leilo e Lisli Basso / OLAF, ISBN:978-88-943233-4-4, 2018, 101-110. 15. Neovisnost sudstva i dezintegracija Europske Unije, Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, 12018, 5-9, 2017 16. Zbirka zakona iz kaznenog procesnog prava, Narodne novine, Zagreb, 2017.; Urednica i autorica Uvoda 17. Kazneno procesno pravo: Primjerovnik, Sesta edicija, Zagreb: Narodne Novine, 2017.; Urednica i autorica éetirju poglavija 18. Kriza viadavine prava u Europskoj uniji u 2010-tima, Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, 112017, 5-12. 2016 19. Legal and political limitations of the ICC enforcement system: blurring the distinctive features of the criminal court , Ackerman, Ambos, Sikirié (ur.), Visions of Justice, Essays in Honor of Professor Mirjan Damaéka, Duncker & Humblot, Bertin, 2016 20, Arrest and pre-trial detention: Towards a prosecutor for the European Union, forthcoming in Ligeti, Katalin (ed,), Toward a Prosecutor for the European Union, Volume 2, Oxford: Hart Publishing, 2016 21. Constitutional rights, the European Arrest Warrant and EU Criminal Law, chapter in the Croatian Report, forthcoming in Albi, A. (ed) The Role of National Constitutions in European and Global Governance (T.M.C. Asser Press 2016). Koautor sa Iris Goldner i Mislavom Matajia 2015 22, Burdevié, Zlata / Ivigevié Karas, Elizabeta (eds) European Criminal Procedure Law in Service of Protection of European Union Financial Interests: State of Play and Challenges, Croatian Association of European Criminal Law, 2015. Urednica i koautorica 23. The Directive on the Right of Access to a Lawyer in Criminal Proceedings filling a human rights gap in the European Union legal order, in Durdevié, IviGevié Karas (eds) European Criminal Procedure Law in Service of Protection of European Union Financial Interests: State of Play and Challenges, Croatian Association of European Criminal Law, 2015, 9-23. 24, Pravna priroda, pravni okvir i svrha jamstva u kaznenom postupku: mogu |i pre_Zivjeti odluku Ustavnog suda RH U-lII-1451/2015 o ukidanju istraznog zatvora za gradonatelnika Grada Zagreba i vraéanju jaméevine njegova branitelja?, Hrvatski lietopis za kazneno pravo i praksu, 1/2015, 9-47. 18,2014 25. 26. 27. Osnovna studija 0 uskladenosti pravnog okvira RH s Konvencijom o sprijeavanju i borbi protiv nasilja nad Zenama i obiteljskog nasilja (Baseline Study on the Compliance of the Legal Framework of the Republic of Croatia with the Convention on Preventing and Combating Violence Against Women and Domestic Violence (Istanbul Convention)), Zagreb: Centar za Zene 2rtve rata ROSA, 2014. Pravo na uéinkovitu istragu u kaznenim predmetima: analiza hrvatske prakse i prava, Zbornik radova, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, 2014. Glavna obiljezja tuziteljske istrage prema hrvatskom ZKP od 2008. do 2013. godine, u: Jovanovié |. / Petrovié-Jovanovié, Ana (ur) Tuzilacka istraga: regionalna kriviénoprocesna zakonodavstva i iskustva u primeni, Zbornik radova sa medunarodne konferencije, Beograd, 2014., 59-78. 2013 28. 239. 30. 31 32. Presude Europskog suda za ljudska prava protiv Republike Hrvatske u kaznenim predmetima, Zagreb: Sveuéiligna tiskara, 2013. Kourednica i koautorica. Zbirka zakona iz kaznenog procesnog prava, Pravni fakultet Sveudiligsta u Zagrebu, Zagreb, 2013. Urednica i autorica uvodnog teksta Rekonstrukcija, judicijalizacija, konstitucionalizacija, europeizacija hrvatskog kaznenog postupka V. novelom ZKP/08: prvi dio?, Hrvatski lietopis za kazneno pravo i praksu, 2/2013, str. 313 - 362 Osvit na rezultate rada radne skupine Ministarstva pravosuda za uskladivanje Zakona o kaznenom postupku s Ustavom Republike Hrvatske, Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, 1/2013, str. 3 - 100. “Judicial Control in Pre-trial Criminal Procedure Conducted by the European Public Prosecutor's Office, in: Katalin, Ligeti (ed) Toward a Prosecutor for the European Union, Volume 1, Oxford: Hart Publishing, 988-1012, 2013, 2012 33. 34. 36. 36. 37. Kazneno procesno pravo: Primjerovnik, IV izdanje, Zagreb: Narodne Novine, 2012. Kourednica i koautorica. Autorica éetiri poglavija: Subjekti kaznenog postupka, 1-26, Nadleznost sudova, 27-44, Medupostupak: Optuzivanje s kontrolom optuznice, 109-132, Rasprava, 133-190 Odluka Ustavnog suda RH o suglasnosti Zakona o kaznenom postupku s Ustavom, Hrvatski ljetopis, za kazneno pravo i praksu, br. 2/2012, 409-438. ‘Tumatenje Zakona o nistetnosti odredenih pravnih akata akata pravosudhnih tijela bivse JNA, bivse SFRJ i Republike Srbije, Zagrebatka pravna revija, vol. 1, br. 1, 2012; 109-121 Durdevié, Ziata, Legal Report for Croatia, u Schumanni/Bruckmiller/Soyer (eds.), Pre-trial Emergency Defence, Assessing pre-trial access to legal advice, Intersentia, Wien-Graz, 2012, str. 59-71 Croatia — National Report, The Area of Freedom, Security and Justice, Including Information Society Issues — FIDE XXV National Reports, Reports of the XXV FIDE Congress Tallinn (ur. Laffranque), Tartu University Press, 2012, str. 235-259 (u koautorstvu s Iris Goldner Lang i Majom Munivranom Vajdom)38. Predavanje “Kaznenoprocesne granice odgovornosti’, u: Baéié, Arsen (ur) Ustavna demokracija i odgovornost: okrugli stol odrzan 22. studenoga 2012. u palati Akademije u Zagrebu, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 2013. 39, Burdevié / Iviéevié Karas / Burié: Konferencija Projekt za ured europskog javnog tuzitelja (Nacrt europskih oglednih pravila o kaznenom postupku), Hrvatski Ijetopis za kazneno pravo i praksu, 1/2012, 363-370 40. Doctor Honoris Causa Mirjan Damaéka, SveutiliSte u Zagrebu, 28. lipnja 2012, Hrvatski ietopis za kazneno pravo i praksu, 1/2012, 377-380 2011 41. Suvremeni razvoj hrvatskoga kaznenog procesnog prava s posebnim osvrtom na novelu ZKP iz 2011., Hrvatski jietopis za kazneno pravo i praksu, br. 2/2011, 311-357. 42. Tripalo, Drazen — Durdevié, Zlata, Predlaganje dokaza, Hrvatski |jetopis za kazneno pravo i praksu, br. 2/2011, 471-487. 43. Zlata Durdevié i Zoran Buri¢, Experiences with and Attitudes to Mechanisms, Structures and the Development of European Criminal Law in the Republic of Croatia, publikacija u okviru projekta EuroNeeds Max Planck Instituta za strano i medunarodno kazneno pravo iz Freiburga, (u tisku) 44, Pravni okvir za primjenu prisiine hospitalizacije:regulativa i kriticki osvrt, u: Sladana Strkalj-Ivezié (ur) Medicinski i pravni okvir za hospitalizaciju osoba s duSevnim poremeéajima, Zagreb: Hrvatski lijeéniéki zbor, 2011, 9-34. 45. Nezakoniti dokazi u hrvatskom kaznenom postupku: uskladenost s medunarodnim i ustavnim jamstvima, Zbornik na Pravinot fakultet "Justinijan Prvi" vo Skopje, Vo Gest na Nikola Matovski, ‘Skopje, 2011, str. 119-141 46. Sloboda izrazavanja: élanak 10. Europske konvencije za zastitu ljudskih prava i temelinih sloboda, u: Ivana Radatié (ur.) Uskladenost hrvatskog zakonodavstva i prakse sa standardima Europske konvencije za zastitu Ijudskih prava i temeljnih sloboda, Zagreb: Centar za mirovne ‘studije, 2011, 153-189. 47. Pregovori o pridruzivanju EU za 24. poglavije ,Pravda, sloboda i sigurnost’, Bilten Projekta Zastita trazitelja azila u Republici Hrvatskoj iregiji, 1/2006, 3-11 2010 48. Kaznenopravna zaatita financijskih interesa Europske unije u Republici Hrvatskoj pro futuro, Hrvatski lietopis za kazneno pravo i praksu, 2/2010, 769-784. 49. Sudska kontrola drzavnoodvjetniékog kaznenog progona ji istrage: poredbenopravni i ustavni aspekt, HLIKPP br. 1/2010, 7-24. 50. Some issues on the European Public Prosecutor from the Croatian perspective, Ochrona interesow finansowych a przemiany instytucjonaine Uni Europejskiej, Varsava: WAP, 2010., 163-184. 2009 51. Procesna jamstva obrane prema suokrivijeniku kao svjedoku optuzbe, HLJKPP 2/2009, 783-808. 52. National Report - Croatia: Special Procedural Measures and Respect of Human Rights, Revue Internationale de droit penal (RIDP/IRPL), vol.80, br. 1/2, 2009, 113-127 202008 53, Lisabonski ugovor: prekretnica u razvoju kaznenog prava u Europi, u Sinisa Rodin, Tamara Capeta, Iris Goldner Lang (ur) Reforma Europske unije: Lisabonski ugovor, Zagreb: Narodne novine, 2009., glava XI. i HLJKPP, 2/2008, 1077-1127. 54, Kaznenopravna zaitita financijskih interesa Europske unije: proracun EU, pojavni oblici kriminaliteta i PFI Konvenoija, Pravo i pravda, br. 1/2008, Sarajevo, 99-140. 55. Igor Bojanié - Zlata Durdevié, Dopustenost uporabe dokaza pribavijenih krSenjem temeljnin |judskih prava, HLUKPP br. 2/2008, 973-1003 2007 56. Konvencija o zaatiti financijskih interesa Europskih zajednica: nastanak, sadrZaj, implementacija, HLJKPP br. 2/2007, 921-966. 57. Europski sud pravde i legitimitet europskog uhidbenog naloga, HLJKPP br. 2/2007, 1021-1027. 58.Criminal Law Protection of the EU's Financial Interests in Croatia, Eucrim, 3-4, 2007 (www mpice. de/eucrim/archiv/eucrim_07-03.pdf) 2006 59. Current Issues in European Criminal Law and the Protection of EU Financial Interests, Zagreb: Zagreb University Press, 2006. Urednica i koautorica 60. Zlata Durdevié — Drazen Tripalo, Trajanje pritvora u svjetlu medunarodnih standarda te domaéeg prava i prakse, HLUKPP br. 2/2006, 551-596. 61. Prijevara na Stetu proraéuna Europske unije: pojavni oblici, metode i uzroci, Financijska teoria i praksa, br. 3/2006, 253-281 62. Criminal Liability of Legal Persons (Annex: the Croatian Perspective), Current Issues in European Criminal Law and the Protection of EU financial Interests, Zagreb: 2006, 73-89. 63. The European Arrest Warrant Project, Report of the Republic of Croatia, 1-33, 2006., http /www.eurowarrant net 64. Povijesni razvoj kaznenopravnog polozaja potinitelja s duSevnim smetnjama u Engleskoj, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, Vol. 56, br. 2-3/2006, 293-324. 65. Floyd Feeney ~ Joachim Herrmann: One Case — Two Systems, A Comparative View of American and German Criminal Justice, HLJKPP, vol. 13, 2/2006, 1169-1175. 2005 66. Komentar Zakona 0 odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela, Zagreb: Narodne novine, 2005, 67. Pravna osoba kao okrivjenik: temeljna prava i predstavijanje, Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, Vol. 12, 2/2005, 739-762 68. XVII Medunarodni kongres kaznenog prava, IV sekcija, 12-19 rujan, 2005, Beijing, Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, Vol. 12, 1/2005, 223-251. Koautor sa B. Cvjetko, A. Kurtovié, D. Krapac. 212004 69. Odluka 0 kazni - kaznenopravna pitanja, Hrvatski jetopis za kazneno pravo i praksu, Vol. 11, 2/2004, 751-782, 70. Mehanizmi utjecaja prava Europske zajednice na kaznenopravne sustave dréava élanica, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, Vol. 54, br. 2/2004, 287-326. 71. Criminal Law Report for Croatia, Police and Judicial Co-operation in the European Union: FIDE 2004 National Reports, Cambridge University Press, 2004, 27-40. 72, Proraéun Europske unije, Financijska teorija i praksa, br. 2/2004, 181-202 73. urdevié / Goldner / Petrovié, Znanstveni skup: XXI F.I.D.E. kongres, (Dublin, Irska, 2-5. lipnja 2004), Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, Vol. 55, 4/2004, 2003 74, Kaznena odgovornost i kazneni postupak prema pravnim osobama u Republici Hrvatskoj, Hrvatski \jetopis za kazneno pravo i praksu, vol. 10, 2/2003, 719-770. 2002 75. Pravni polozaj potinitelja kaznenih djela s duSevnim smetnjama, Zagreb: Kaznenopravno- kriminalisti¢ka biblioteka “Vladimir Bayer’, 2002. 76. Komentar Zakona © zaatiti osoba s duSevnim smetnjama, Zagreb: Pravni fakultet u Zagrebu i Psihijatrijska bolnica Vrapée, 2002. Autorica dva poglavija: 77. Postupci prema osobama s dugevnim smetnjama protiv kojih se vodi kazneni ili prekr8ajni postupak ili koje su osudenici, 208-289 78. Izvadci iz Zakona o kaznenom postupku s Komentarom, 389 - 436. 79. Kaznenopravni polozaj potinitelja s dugevnim smetnjama u starom i srednjem vijeku, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, br. 3-4/2002, 725-757 80. Suvremeni pravni polozaj potinitelja kaznenih djela s dusevnim smetnjama u Francuskoj, Socijalna psihijatra br. 3/2002, 115-127. 81. Kritiéko-poredbeni osvrt na pravni polozaj poéinitelja s duSevnim smetnjama u Republici Hrvatskoj, Hrvatska pravna revija br. 5/2002, 66-80. Pregledni znanstveni élanak. Rad je objavien i u Makedonskoj revijiza kazneno pravo i kriminologiju, br. 1-2/2002, 163-202 82. Suradnja Zajednice i drzava élanica u zastiti europskih financija, HLJKPP, vol. 9, 2/2002, 567-571 2001 83. Kritigki osvrt na pravni polozaj poginitelja prijestupa i prekréaja s dudevnim smetnjama de lege ferenda, HLJKPP, vol. 8, 1/2001, 441-464. 84. Europsko pravno podrugje i zemlje kandidati: Predstavijanje rezultata Corpus Juris projekta, HLJKPP, vol. 8, 2/2001, 309-314.2000 85, Kaznenopravni polozaj potinitelja s duSevnim smetnjama u SR Njemaékoji krtiéko-poredbeni osvrt na hrvatsko pravo, Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, vol. 7, 2/2000, 843-893. 1999 86. Pravni polozaj potinitelja kaznenin djela s dusevnim smetnjama u Engleskoj, Kanadi i Francuskoj, Hrvatski ietopis za kazneno pravo i praksu, 2/1999, 531-564. 87. XI. redovito savjetovanje Hrvatskog udruzenja za kaznene znanosti i praksu: kaznenopravni sustav pred izazovom organiziranog kriminaliteta, HLJKPP, vol. 6, 1/1999, 287-330. 1998 88, Novosti u kaznenom postupku protiv osoba s dugevnim smetnjama, Psihijatrija i zakon, Psihijatijska bolnica Vrapée, Zagreb, 1998, 25-48, 89, Polozaj odvjetnika kao branitelja u kaznenom postupku, Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, vol. 5, 1/1998, 275-289. 90. Nove odredbe o pravnim lijekovima u kaznenom postupku, Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, vol. 5, 1/1998, 298-327. 91. Poslijediplomski studij iz kriminologije na Institutu za kriminologiju Sveutili8ta u Cambridgeu, HLJKPP, vol. 5, 1/1998, 491-502 1996 92. Ispravijanje neprava socijalistickin dréava rehabilitacijom Zrtava politiékog kaznenog progona, Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, vol. 3, br. 1/1996, 222-252. 93, Zeljko Horvatié - Zlata Durdevié, Program Ujedinjenih naroda za spreéavanje kriminaliteta i kazneno pravosude, Hrvatska i Ujedinjeni narodi, Zagreb: Organizator, 1996, 215-236. 1995 94, Zlata Durdevié - Ira Kokié, Prikaz seminara “Novo kazneno zakonodavstvo", Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, br. 6, 1995, 754-762. 1992 95. Bitne povrede odredaba kaznenog postupka, Hrvatski lietopis za kazneno pravo i praksu, vol. 2, br. 111992, 77 - 116.Prof. dr. sc. Zlata Durdevié Pravni fakultet Sveudilista u Zagrebu PROGRAM RADA KANDIDATKINJE ZA PREDSJEDNICU VRHOVNOG SUDA REPUBLIKE HRVATSKE 1. Ovlasti predsjednice Vrhovnog suda RH Temeljni zadatak predsjednice Vrhovnog suda RH, koja je primus inter pares medu sucima Vrhovnog suda je da kao i svakog drugog suca i sutkinje u okviru pravosudnog sustava je strogo postivanje Ustava i zakona. Sudska viast je u okviru podjele viasti zaduzena za primjenu zakona sukladno Ustavu i medunarodnom pravu. Iskakanje iz tih okvira i preuzimanje uloge zakonodavca predstavija krsenje ustava. Zadatak sudaca je tumaéiti pravo a ne stvarati viastito pravo. Tuma¢enje zakona nikada ne smije biti contra legem ili suprotno samoj pravnoj normi. U protivnom predstavlja arbitrarnost i zadiranje sudske viasti u oviasti zakonodavne viasti. Stoga je i okvir djelovanja predsjednice Vrhovnog suda strogo odreden ovlastima s obzirom da se radi o ustavnoj kategoriji, koje joj daje Ustav RH, zakoni koji propisuju njezine oviasti te podzakonsk akti. Radi se o sljedecim propisima: + Ustav Republike Hrvatske él, 115.- 120. * Zakon 0 sudovima ("Narodne novine" br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16., 67/18., 126/19.) * Zakon 0 Dravnom sudbenom vijecu ("Narodne novine" br. 116/10., 57/11., 130/11., 13/13., 28/13., 82/15., 67/18., 126/19.) + Zakon 0 Pravosudnoj akademiji ("Narodne novine" br. 52/19.)* Zakon 0 Dréavnom izbornom povjerenstvu Republike Hrvatske ("Narodne novine" br. 44/06., 19/07.) * Zakon o dréavnim sluzbenicima ("Narodne novine" br. 92/05., 140/05., 142/06., 77/07., 107/07., 27/08., 34/11., 49/11., 150/11., 34/12., 49/12. - sluzbeni proti&ceni tekst, 38/13., 37/13., 1/15., 138/15., 102/15., 61/17., 70/19., 98/19.) * Kodeks sudaéke etike ("Narodne novine" br. 131/06.) + Poslovnik Vrhovnog suda Republike Hrvatske - prodiSceni tekst od 16.2.2018. 1 3.2.2020. i drugi podzakonski akti koje donosi Vrhovni sud RH * Sudski poslovnik ("Narodne novine" br. 37/14., 49/14., 8/15., 35/15., 123/15., 45/16., 29/17., 33/17., 34/17., 57/17., 101/18., 119/18., 81/19., 128/19., 39/20., 47/20., 138/20., 147/20.) Medutim, pozicija predsjednice Vrhovnog suda je osobita i iznimna u okviru sudstva i u odnosu na sve druge suce i sutkinje. Radi se o jedinoj sutkinji odnosno sucu u hrvatskom sudstvu koji ima demokratski legitimitet, legitimitet djelovanja koji proiziazi iz volje gradana izrazene na izborima, a ne legitimitet koji bi proiza8ao iz i povjerenja gradana u rad sudstva. Prema é. 116. st. 2. Ustava predsjednika Vrhovnog suda Republike pravnih normi, odluke sudskog (nedemokratskog) tijela i Hrvatske, uz prethodno misijenje Opée sjednice Vrhovnog suda Republike Hrvatske i nadleznog odbora Hrvatskoga sabora, na prijedlog Predsjednika Republike bira i razrjeSuje Hrvatski sabor. Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske bira se na Eetiri godine. Gradani Republike Hrvatske glasujuci na izborima za predsjednika i parlament daju svoj glas za onog kandidata/kinju za kojeg vjeruju na temelju predstavljenog programa i danih obeéanja, da ée raditi sukladno njihovim oéekivanjima u rjeSavanju krize i problema u drustvu u kojem dive. Stanje u pravosudu jedan je od najvecih, ako ne i najve¢i hrvatski problem iz aspekta funkcioniranja drzave i odgovornosti koje pravosude ima za njezino funkcioniranje. Ono je dio viasti koji osigurava viadavinu prava i kontrolira zakonit rad zakonodavne | izvréne viasti. Ta grana viasti trebala bi biti utjelovijenje pravednosti, vrline, postenja, objektivnosti i etiénosti. Iako to veé dugo nije sluéaj, nakon razotkrivanja protupravnog i neetitnog ponasanja pojedinih 2}sudaca te druzenja sa osobama protiv kojih se vode kazneni postupci zbog potinjenja kaznenih djela, sudstvo je u o¢ima javnosti ponovno palo. Sudstvo koje svoj legitimitet crpi iz povjerenja gradana, danas je na najnizim granama. Stoga je rjeSavanje problema u pravosudu bitan politicki orijentir koji gradani imaju prilikom obavijanja svoje najvainije demokratske duznosti, a to je glasovanje u izborima. Stoga podnosim kandidaturu za predsjednicu Vrhovnog suda Republike Hrvatske svjesna teZine zadatka koji preuzimam u slugaju izbora. Osim nedvojbene krize u kojoj se pravosude nalazi poseban izazov preuzimanja ove pozicije je u tome Sto ostvarenje rezultata ovisi o nizu drugih dionika, primarno unutar sudstva ali i izvan. Uspjeh ovisi prvenstveno o radu, odgovornosti i Zeljom za napretkom i preobrazbom slike pravosuda u javnosti od sutkinja i sudaca. Pravosude se bazira na sutkinji i njezinom integritetu te vrijednom, struénom i odgovornom radu. Medutim uspjeh preobrazbe ovisi i 0 provodenju organizacijske i normativne reforme kroz primarno procesne zakone te zahtjeva volju i suradnju Ministarstva pravosuda i Hrvatskog sabora. Stoga bi rjeSenje koje bi omoguéavalo odgovarajucu inicijalnu podr8ku viasti bio izbor predsjednice ili predsjednika Vrhovnog suda konsenzusom. Nedvojbeno je da se radi o izboru od primarnog dréavnog interesa pa je volja demokratskih predstavnika kljuéna. Ovom kandidaturom sam svoje znanje, sposobnosti i integritet stavila na raspolaganje hrvatskom druStvu i drZavi, a na politiékim strukturama je da donesu ispravnu odluku. 2. Ocjena sadagnjeg stanja Konaéno postoji drugtveni, politiéki, javni i profesionalni konsenzus da je situacija u pravosudu u Hrvatskoj loa. Zadnja linija otpora takvom zakljuéku pala je kada se i sudaéka struka, koja je nekada bezrezervno, a nekada s odredenim ogradama, ali gotovo uvijek branila sudstvo od gotovo svake kritike, sada kapitulirala i slozila se sa takvom ocjenom. Stoga program rada predsjednice Vrhovnog suda predstavija i prijedlog reforme kako u okviru njezinih zakonskih ovlasti tako i u okviru njezine ovlasti predlaganja zakonskih rjeSenja. Nedvojbeno je da je sadainje loSe stanje u sudstvu posljedica vige cimbenika medu Kojima su tri najvaénija: 1. Polititka 3devastacija pravosuda u 90-tima, 2. Sudstvo kao grana vlasti bez demokratskog legitimiteta te kontrole koénica i ravnoteza, 3. Problemi viadavine prava u hrvatskom pravosudu. 2.1. Politika devastacija pravosuda u 90-tima Nema dvojbe da je sadaénje stanje u pravosudu posljedica devastacije pravosuda u 90-tima o éemu svjedoge ne samo medijski zapisi iz tog vremena, sjecanja brojnih sudionika aktualnih dogadanja, znanstveni radovi veé i presude Ustavnog suda RH kao i Europskog suda za ljudska prava. Danas se pokazuje istinitost fatalnih rijedi suca Vladimir Primorca da ée “nasrtaj politike na sudstvo za Hrvatsku imati najdugotrajnije negativne posljedice, od kojih ée se zemlja oporaviti mnogo teze nego od ratnih posljedica, korupcije, takozvane privatizacije i svih drugih nevolja koje su se nagomilale’. Uz sudacki egzodus u druga zanimanja, provedena je temeljita kadrovska éistka kroz Dréavno sudbeno vijece koje je odlutivalo iskljutivo po kriterijima tada8nje politizke podobnosti. Najpoznatiji i istovremeno najernji primjer je neimenovanje sudaca Vrhovnog suda. Drzavno sudbeno vijeée 1995. godine niz vrsnih sudaca Vrhovnog suda nije imenovalo zbog njihove neovisnosti, intelekta i/ili etnitkog porijekla 1995. godine. Medu njima su bili Ruzica Horvatinovié, Gordana Gasparini, Erika Kocijangié, Vesna Milo8evi¢, Petar Novoselec, Vladimir Primorac, Amara Trgo, Rudolf Franéule, Milivoj Mikor, mr. Marko Popovi¢, Sovjetka Rezi¢, Georga Snura i Dubravka Butkovic-Brljacic. Tome svjedoze odluke Ustavnog suda RH U-III-188/1995. od 29. ozujka 1995. i U-III-520/1995 od 30. studenoga 1995. a koje su objavijene u knjizi akademika Arsena Bati¢a, Ustavno pravo Republike Hrvatske ~ Praktikum. Te odluke se ne mogu na¢i pretrazivanjem u sudskoj praksi Ustavnog suda RH, usprkos njegove obveze da objavijuje sve svoje odluke. Radi se 0 jednima od najvaznijih odluka Ustavnog suda RH kojim je utvrdeno da je Drzavno sudbeno vijeéa u postupku imenovanja sudaca Vrhovnog suda uz pomoé tadasnjeg predsjednika Vrhovnog suda, prekrgilo Ustav RH, zakon i uvjete raspisanog natjecaja smanjivii broj sudaca Vrhovnog suda sa 37 na 25 iako je takvu odluku mogao donijeti samo ministar pravosuda. Sigurno je najpoznatiji sluéaj neimenovanja VladimiraPrimorca koji je kao jedan od najvecih i najboljih hrvatskih sudaca, jo za vrijeme socijalistiéke Jugoslavije dokazao svoju neovisnost i nije pristao biti politicki instrumentaliziran odbivsi 1971. godine donijeti osudujuce presude u postupcima protiv pripadnika “Hrvatskog proljeca* zbog cega je bio smijenjen. Isto mu se dogodilo | 1995. godine kada ga Dréavno sudbeno vijece, iako su ga svi tada8nji suci u Republici Hrvatskoj proglasili najboljim sucem, nije imenovalo sucem Vrhovnog suda RH. Zbog svojih javih istupa 0 sudatkoj neovisnosti isto se dogodilo i Ruzici Horvatinovié. Isti stupanj cinizma i nepopravijive Stete Drzavno sudbeno vijece ucinilo je postupcima i osudama predsjednika Vrhovnog suda RH Krunoslava Oluji¢a od 1996. do 1998, godine, Sto je kao osuda potpune politi¢ke instrumentalizacije pravosuda 90-tih ostalo zapisano u presudi Europskog suda za ljudska prava Olujié protiv Hrvatske iz 2009. godine. Plejadi sje’e hrvatskih sudazkih vedeta treba pridodati najvagniju figuru iz perspektive ove kandidature, a to je profesor emeritus dr. sc. Petar Novoselec, moj dugogodignji profesor i kolega, a tadaénji sudac Vrhovnog suda RH. Petar Novoselec je veliki hrvatski pravnik, najveci Zivuci teoreti¢ar i dogmatigar kaznenog prava u Republici Hrvatskoj i jedan od najvecih hrvatski autoriteta u kaznenopravnom podruéju. Znanstvenik sa iznimno bogatom publicistiékom znanstvenom djelatnosti sa preko 300 objavijenih djela, priznati je medunarodni znanstvenik, a Njemacka mu je objavila autobiografiju izmedu 24 stranih renomiranih znanstvenika vezani uz njemazku kaznenopravnu znanost. — Njegovi profesionalni znanstveni i struéni uspjesi, broj i kvaliteta njegovih djela te polustoljetni doprinos kaznenom pravu i praksi su za sada daleko nedostiéni bilo kojem drugom znanstveniku te su nas zaduiili zauvijek. On je do 1995. godine ve¢ bio sudac 23 godine i popeo se do najvise pravosudne instance - Vrhovni sud Republike Hrvatske. Te iste godine bio je i predsjednik Hrvatske udruge sudaca te urednik ¢asopisa Iudex, struénog éasopisa udruge. Niti on nije zadovoljio kriterije Drzavnog sudbenog vijeca 1995. godine. Posljedica je bila da je Udruga sudaca bila predana osobi koja je bila politicki eksponent u sudstvu, éasopis Iudex je prestao izlaziti, a Vrhovni sud je izgubio intelektuaini potencijal koji je bio nenadoknadiv. Od tada niti jedan profesor pravnih znanosti nije postao sudac Vrhovnog suda, Sto nas veé vodi do sljedeceg poglavija 0 zatvaranju sudstva neprobojnim bedemima. 5Navedeni primjeri jasno pokazuju da je devedesetih na djelu bila negativna selekcija u izboru kadrova u sudstvu, protivna zakonskim, eti¢kim, profesionalnim i intelektualnim kriterijima od koje se hrvatsko sudstvo nije do danas oporavilo. Politika je izvrsila nemilosrdnu destrukciju pravosuda éije Stetne posljedice kako je najavio Vladimir Primorac ne prestaju niti nakon 25 godina. Tako izgleda izliino vraanje ovako daleko u proslost, s jedne strane nikada nije dovoljno opreza kada se radi o dréavi, a s druge se radi o lekciji koju je politika nikada ne smije zaboraviti i nikada ne smije dopustiti da se ponovi. Neovisnost sudstva je vrijednost koju Hrvatska tek mora izgraditi. 2.2. Sudstvo kao grana viasti bez demokratskog legitimiteta te bez koénica ‘avnoteza Sudstvo je jedna od tri grane vlasti u Hrvatskoj. Dioba viasti u demokracijama ne znaéi potpunu odvojenost svake od tri grane viasti i nedostatak medusobne ovisnosti. Istina je upravo suprotna, dioba viasti znati sustav medusobnih koénica i ravnoteza izmedu razliéitih viasti kako bi se osigurala njihova medusobna kontrola. Dakle ne radi se 0 zidu koji odvaja tri grane, veé 0 mostovima koji osiguravaju koénice i ravnotezu.’ Primjerice, u Izraelu Povjerenstvo za izbor sudaca se sastoji od devet @lanova u kojem se nalaze predstavnici koje imenuje svaka od tri grane viasti. Kontrola je potrebna jer u demokraciji postoji obveza obnaganja viasti na udinkovit i pravilan nagin. Obnaganje viasti bez vanjske kontrole stvara neodgovornost, a nedostatak odgovornosti vodi u tiraniju jer nema nigeg Sto bi moglo sprijeciti zloupotrebu viasti.? Cilj nije da se izbjegnu sukobi i trenje veé da se posredstvom neizbje%nog trenja zbog distribucije viasti izmedu tri odjela, spase gradani od autokracije. Dioba viasti nije svrha sama sebi, kao &to niti sudacka neovisnost nije svrha sama sebi. Svrha diobe viasti je napredak osobne slobode i sprjetavanje * Barak Aharon (2012) Proportionality: Constitutional rights and their limitations, Cambridge University Press, 385, 2 Batié, Arsen (1997) Ustavno pravo Republike Hrvatske: Praktikum, 37. 6koncentraciju prevelike viasti u rukama jedne grane viasti na takav natin da zadire u osobnu slobodu. Upravo se to dogodilo u Hrvatskoj sa sudskom viasti. Ona je postala autonomna i izolirana strukovna ili cehovska organizacija koja sama sebe bira, i to na temelju kriterija koje sama postavlja i sama se ocjenjuje, sama sebe obrazuje i ispituje, zatim sama sebe stegovno progoni te se sami razrjeSuju. Stvoren je samostalan i samodostatan sustav, praksa pokazuje neprobojan. Demokratski legitimitet uz izuzetak izbora predsjednika Vrhovnog suda je nestao, nestale su i koénice i ravnoteze, a ostao je samo treti element - sudacka neovisnost. Traganje za apsolutnom neovisnosti sudstva kontinuiranim ustavnim reformama u Hrvatskoj je gradanima posve onemoguéeno, uz izuzetak predsjednice Vrhovnog suda RH, utjecati na stanje u pravosudu odnosno sudstvo u okviru demokratskog izbornog sustava. Demokratsko pravo gradana da izborima utjecu na sve grane ike viasti, pa tako i sudbenu, prikazuje se vet desetljecima kao negativan utjecaj polit koja navodno tako kr&i neovisnost sudbene viasti. Gotovo nevjerojatnom se éini neotkrivena i preSucena Cinjenica kako od politiéara, ustavnih pravnika i sudaca da u svim zapadnim demokracijama parlament ili/i predsjednik dréave biraju sve suce ili sve suce visokih sudova, dakle ne predsjednika Vrhovnog suda, predsjednike sudova ve¢ sve suce ili suce visokih sudova kao &to je vrhovni ili Zalbeni sud. Takvi izbori ne da nisu protivni viadavini prava i sudaékoj neovisnosti ve¢ ih upravo u ustavnim demokracijama osiguravaju. Mozemo ostaviti po strani éinjenicu da su u Sjedinjenim Ameri¢kim DrZavama svi suci Vrhovnog suda, Zalbenih sudova, regionalnih sudova i suda medunarodne trgovine prema élanku III Ustava nominirani i imenovati od strane predsjednika SAD-a i moraju biti potvrdeni od strane Senata vecinom glasova. Ovu éinjenicu mnogi smatraju da bi trebalo ostaviti postrani i ne koristiti je u poredbenom kontekstu iz razloga Sto se radi o posve razligitom pravnom poretku od onih kontinentalnoj Euro} i Hrvatskoj. Medutim, tu se ne radi o pitanjima pravnog poretka veé politi¢kog sustava, a SAD je kao i Europa demokratska dréava utemeljena na izborima, podjeliviasti i neovisnosti sudstva. Stoga ¢e isti natin izbora sudaca od strane demokratski izabranih tijela postoji i u zapadnim europskim demokracijama. Bagié navodi da se u mnogim demokracijama, ukljuéujuél Britaniju, suci visih sudova, a ponekad i svih sudova (npr. U Britaniji, Francuskoj i Njemaékoj) imenuju od strane egekutivne grane viasti. Prema tome u svim ovim sluéajevima imenovanje sudaca nalazi se u rukama politi¢kog tijela. Ako je tome tako, pita Batié studente, kako se onda moe osigurati “neovisnost* suda? Na ovo pitanje na ustavotvorac ne zna odgovor, a Bati¢ uéi studente da odgovor leZi u onim propisima koji reguliraju placu i razjeSavanje sudaca. Naéelo je da sudac iako imenovan od strane egzekutive od nje ne smije biti smijenjen ili ne smije lako da bude uklonjen.? Isto vrijedi i za druge stare demokracije kao to je Belgija i Nizozemska. Jamstvo neovisnosti predstavija stalnost imenovanja i sudska kontrola postupka i odluke o imenovanju. Takoder i pravna kultura koja postuje sudaéku neovisnost i ne obavija imenovanja temeljem politi¢kih kriterija, ve¢ objektivnih kriterija struénosti i integriteta. Hrvatska je jedna od sedam europskih drzava u kojoj se suci regrutiraju kroz poseban ispit za suce i u kojoj suce predlaze i imenuje sudbeno ili drugo neovisno tijelo, dok u 21 dréavi EU sudska viast prediaze suce, a imenuje ih izvréna viast (predsjednik, vlada, ministar pravosuda) a u dva pravna sustava parlament.* Istina je da odredena misijenja Venecijanske komisije i preporuke savjetodavnih tijela Vijeca Europe tome protive, ali drzavne viasti zapadnoeuropskih demokracija kao niti europski sudovi, Europski sud za Ijudska prava, kao niti Europski sud pravde s tim se nisu suglasili, veé su upravo suprotno smatrali sukladnim temeljnim demokratskim naéelima i sukladnim viadavinom prava izbor sudaca od strane parlamenta i predsjednika driave. Nedavna presuda Europskog suda pravde u predmetu C-896/19 od 20. travnja 2021. je potvrdila da je izbor sudaca od strane izvréne viasti sukladan pravu Europske unije. Radilo se 0 Malti u kojoj sve suce visokih i nizih sudova sudova imenuje predsjednik * ibid, 306. “V. The 2017 EU Justice Scoreboard, European Commission, COM(2017) 167 final, Figures 51 and 52 Figure 56republike uz misljenje predsjednika viade, uz neobvezujuce misljenje Odbora za imenovanje sudaca uz obrazloZenje, osim kada se radi o predsjedniku Vrhovnog suda za kojeg odbor ne daje misijenje. Transparentan i otvoren postupak izbora pred parlamentom s_ polititkom odgovornoscu za provedeni izbor u kojem ¢e biti mogu¢e javno otkriti svaki sukob interesa i nepotizam moie biti suprotstavijen netransparentnom i zatvorenom postupku izbora od strane sudbenog tijela bez politiéke, sudbene ili stegovne odgovornosti za izbor kandidata koji ispunjava zakonske uvjete ali nije najbolji, najizvrsniji | najkvalificiranifi ili je rodbinski ili interesno povezan sa samim sucima. Pri tome treba podsjetiti da je i jedan i drugi natin izbora ogranigen strogim uvjetima u stjecanju odgovarajuceg pravnog obrazovanja, Naravno, svjedoci smo da politi¢ki izbor sudaca takoder moze rezultirati losim izborom kandidata za sutkinju ili suca Sto dovodi do u sluéaju kontinuiranog ponavijanja do razornih posljedica za pravosude i dru’tvo. Medutim, moze se postaviti pitanje u kojem sustavu postoji veti rizik za izbor nestruénog suca, u zatvorenom i netransparentnom bez ikakve odgovornosti, ili u parlamentarnom sto samo po sebi garancija transparentnosti i odgovornosti za donesenu odluku. Je Ii vaino tko bira ili postupak izbora i jamstvo sudske kontrole. Moze li se prihvatiti kao zakonit i etiéan postupak izbora sudaca, kao u nadem Dréavnom sudbenom vijecu, u kojem postoji tajno glasovanje, ali na listicima pige ime glasace koje vidi predsjednik DrZavnog sudbenog vijeca?2.3. Probler ladavine prava u hrvatskom pravosudu Hrvatsko pravosude iz perspektive struéne i op¢e javnosti ima niz funkcionalnih problema medu kojima su: 1, Dugotrajnost sudskih postupaka i krSenja prava na sudenje u razumnom roku sto se temelji kako na osobnim iskustvima gradana tako i desetljetnom trajanju medijski eksponiranih sudskih postupaka. Sudski postupci trebaju zavréavati za jednu do dvije godine 2. Nedovoljna kvaliteta sudenja, tumagenja prava i sudskih odluka dovodi do viekratnog ukidanja prvostupanjskih odluka odnosno ponavijanja postupaka &to je glavni razlog dugotrajnog trajanja postupka. 3, Sudovi prilikom tumatenja zakona pretesto koriste gramaticko, jeziéno i formalistiéko i tumatenje pravne norme kojim obezvrijeduju zakonske propise i njihovu primjenu na pojedince na koje se odnosi. Temeljno je pravilo i zadatak sudaca da tumaée pravne propise sukladno njihovim smislom i legitimnom svrhom. To je rekao i Ustavni sud Republike Hrvatske u odluci U-I-144-2019 i dr. od 29. sijeénja 2020. Zadatak tumatenja pravne norme od strane suda nije utvrdivanje njezinog jeziénog veé pravnog znatenja, a koje nije uvijek istovjetno s jezi¢nim. Jeziéno tumaéenje slijedi pravila gramatike, leksike i sintakse, a pravno tumagenje moie biti teleolo8ko, logi¢ko, sustavno, povijesno i sl. Ustavni sud je u citiranoj odluci jasno dao prednost teleolo3kom pred gramatickim tumagenjem. Sudenje treba biti intelektualni zadatak i sud prilikom primjene zakona treba pronaci pravi smisao norme - ratio legis, to jest primijeniti je na nagin da norma ostvari svoju svrhu voditi raéuna kakve ée uginke njegovo tumaéenje imati u stvarnom Zivotu, odnosno za osobe na koje se odnosi. Negativna selekcija u sudstvu rezultirala je ovakvim pogresnim tumagenjima zakona 104, Nedostatak unutarnje neovisnosti sudaca koja dovodi do donogenja odluka utemeljenih na obveznom tumatenju zakona prihvacenih na sjednicama sudaca, izvan sudskog postupka i bez sudjelovanja stranaka. Time se zatire svaka potreba za razvojem pravne argumentacije, konzultiranja znanstvenih radova i suradnje sa teorijom ili judikaturom medunarodnih sudova. 5. Percepcija korupcije zbog pogresnih odluka i predugog trajanja postupka u kaznenim postupcima. Simptomatiéno je da se pogresno tumaéenje temeljnih pravnih pojmova, instituta, mehanizama i pravila i druga zastranjivanja dogadaju u sudskim i ustavnosudskim odlukama u pravilu dogadaju kada se radi 0 nekoj eksponiranoj osobi, politiékom, financijskom ili medijskom moéniku, ali ne i kada se radi © obiénim, javnosti nepoznatim Ijudima. Potvrduju to presude i odluke u predmetima Horvatinéié, Bandié, Sanader, Zoran Mami¢ i druge. A viadavina prava se potvrduje uvijek u odnosu na politiku i druge moénike, a ne u postupcima prema nepoznatim gradanima. Dok god pravni sustav pokazuje disfunkcionalnost u predmetima prema mosnicima, viadavina prava nije uspostavijena. 6. Neprihvatijiva praksa dosudivanja visokih naknada Stete sucima od strane sudaca zbog duSevnih boli uzrokovanih kritikama od strane novinara ozbiljno ugrozava Povjerenje javnosti u pravosude i time onemogucuje njihovo djelovanje kao jamaca pravde. Zbog toga je Republika Hrvatska bila osudena i od strane Europskog suda za ludska prava u predmetu Narodni list d.d v. Hrvatska iz studenog 2018. Sud je izritito istaknuo da iznos dodijeljene nematerijalne Stete sucu od 50.000 HRK predstavija, na primjer, dvije trecine onoga Sto hrvatski sudovi obiéno dosuduju na ime nematerijalne Stete zbog dugevnih boli uzrokovanih protupravnom smréu brata ili sestre 7. Odluke Europskog suda za Ijudska prava o slobodi polititkog izrazavanja u Republici Hrvatskoj ukazuju na sumnju na politicki utjecaj na sudove s obzirom da otvaraju pitanje jesu li krsenja Konvencije rezultat nestru¢nog rada sudova nedozvoljenog utjecaja politike na rad sudova. Naime, u svim hrvatskim presudama u kojima se radilo 0 izraZavanju na Stetu politiéara, prvostupanjski je sud u prvom postupku povodom tuzbe politiéara pokazao izuzetnu struénost te je ispravno utvrdio aEinjenice i primijenio pravo presudivsi u korist slobode izrazavanja. Povreda Konvencije nastala je u ponovijenom postupku nakon ukidne drugostupanjske odluke Zupanijskih sudova odnosno odluke po reviziji Vrhovnog suda. Dakle, povreda je rezultat odluke vise sudske instance, a sudska hijerarhija jaméi da se na visim instancama nalaze kvalitetniji, struéniji i bolji suci. U svim trima predmetima tuzitelj je u domacim postupcima bio polititar - ministar zdravstva (Stojanovié), gradonaéelnik (Juri8ié) i naéelnik opéine (Marunié), te su prvostupanjski sudovi u prvom postupku odbili njihove zahtjeve za zastitu ugleda, a tek povodom pravnih lijekova navedenih politiékih mocnika visi su sudovi ukinuli ispravne prvostupanjske presude i presudili u njihovu korist odnosno to su uéinili u ponovijenom postupku prvostupanjski sudovi u skladu s uputama u ukidnim odlukama. Zabrinjavajuce je da se radilo o trima razlititim vrstama postupaka - gradanskom postupku (Stojanovic), kaznenom postupku (Jurigié) i radnom sporu (Marunié), kao i da je u svim trima predmetima Ustavni sud RH odbio ustavne tuzbe tuzenih. Pravorijek su dobili tek na ESLIP-u, koji je ponovio éinjeniéna i pravna utvrdenja iz prvotnih prvostupanjskih postupaka (sic!). 0 nenadoknadivoj Stet koju ove arbitrarne odluke nanose viadavini prava i povjerenju gradana u pravosude najbolje govori ginjenica da su sva tri predmeta u postupku standardnog nadzora u postupku izvrSenja pred Odborom ministara Vijeéa Europe te da se njima hrvatsko pravosude i Vlada RH bave veé desetljecima.> 8. Odgovornost predstavnika gradana izabranih na izborima imaju ne samo medunarodnopravnu vec i jasnu unutarnju politi¢ku, pravnu i financijsku odgovornost za rad pravosuda. Pravosude opterecuje znatajan dio ukupnog nacionalnog dohotka, hrvatski gradani trpe velika porezna opterecenja, preko 50% prihoda, izuzetno veliki dio na troak dréavnog aparata. Veliki dio proratunskog kolata ide na pravosude, prema statisti¢kim podacima na vrhu smo Europske unije jer smo uz Bugarsku i Poljsku, u razdoblju od 2016.-2018. najvige izdvojili iz proraéuna za pravosude od éega skoro 80% trogka cine place (EU Justice Scoreboard 2020, 30-31) Tro8kovi za pravosude su drzavni rashodi koji se utvrduju u dréavnom proraéunu. Odgovornost *U predmetu Stojanovié radi se o dogadajima iz 1997., u predmetu Marunié o otkazu iz 2007., a u predmetu Ju tuiba je podnesena 2008. Burdevie, Ziata / (2020) Odluke ESLJP-a 0 slobodi polititkog izrazavanja u RH // Informator: instruktivno-informativni list za ekonomska i pravna pitanja, 6636-6637; 11-16. 12za proraéun snosi izvrna i zakonodavna viast, Viada RH prediaze (él. 110. Ustava RH), a Hrvatski sabor donosi vecinom glasova (él. 82. Ustava RH). Vlada i Sabor su duzni osigurati uginkovito kori8tenje proratuna, a da bi to mogli éiniti moraju imati mehanizme kojima ée moti utjecati na sve dijelove viasti ili javne potrognje u kojima se tro8e proraéunska sredstva. Stoga je osiguranje utinkovitosti sudstva pitanje uginkovitosti i svrsishodnosti troSenja proraéuna. 3. Cilje rograma rada Temeljni cilj programa je izvodenje pravosuda iz tranzicijske faze u fazu viadavine prava, uvodenje kulture udinkovitog pravosuda i vra¢anje povjerenja u rad pravosuda Posebno zabrinjavajuce je kontinuirano nepovjerenje gradana u rad pravosuda kao i ocjene 0 niskom stupnju kvalitete, udinkovitosti i neovisnosti sudova koje potvrduju brojna domaéa i strana istrazivanja, ankete i medunarodna rangiranja. Prema godi’njem izvjeSéu Europske komisije 0 ucinkovitosti pravosuda dréava élanica Europske unije za 2020. godinu percepcija neovisnosti sudova | sudaca u Hrvatskoj je najlo8ija u Europskoj uniji i preko 70% gradana misli da je neovisnost sudova vrlo ili priligno loa. Kao glavne razlog navodi se pritisak Vlade ili politi¢ara ili ekonomski ili drugi posebni interes sudaca (EU Justice Scoreboard 2020, 25). Europski pravosudni semafor iz 2019 kaze isto da 80% gradana u Hrvatskoj ne vjeruje sudovima. Moze se primijetiti da je do8lo do pogorSanja percepcije pravosuda u ogima javnosti od 2016. i 2017. kada je 60% stanovnistva percipiralo neovisnost sudstva kao priliéno lou i jako loSu, a glavni razlog je utjecaj ili pritisak od strane viade i politiéara.* Istovremeno smo dréava u Europskoj uniji uz Sloveniju sa najvecim brojem sudaca po stanovnika. Na 100 000 stanovnika imamo 44 suca dok je prosjek oko 25. *The 2017 EU Justice Scoreboard, European Commission, COM(2017) 167 final, Figures 51 and 52 13U odnosu na uvodenje kulture udinkovitog pravosuda nuzno je promijeniti internu percepciju sudstva i sudova samo kao grane viasti, koja moze postati sama sebi svrha, veé kao organizacija koja pruza usluge gradanima. Svojstvo neovisnosti ne znati otudenje, neudinkovitost i neodgovornost veé upravo suprotno postoji radi odgovorne i udinkovite primjene zakona. Neovisnost nije uspostavijena u korist sudaca, vet za sve nas, gradani su ti koji su predvideni kao korisnici praviénog i nepristranog sudenja sukladnog viadavini prava. Sudaéka duznost mora biti funkcija ane forma, Treba postaviti pitanje Sto gradanin kao sudski klijent o¢ekuje od sudova. Sudove je potrebno oznatiti na novi naéin Kao organizaciju koja pruza usluge, ogovara za svoje radnje, rjeSava problem i proaktivno sudjeluje u upravijanju organizacijom. Gradani hrvatske su svakodnevno dirnuti, direktno ili indirektno odlukama donesenim u sudnicama. Stoga sudstvo mora poéeti razvijati kulturu uginkovitog pravosuda &to nije priéa samo 0 brojevima, vet se reflektira u o¢ima onih koji trage pravdu. Samo neovisno, uéinkovito i odgovorno pravosude moze vratiti urusen i kompromitiran ugled pravosuda i izgubljeno povjerenje gradana Republike Hrvatske a time i integritet, autoritet i kredibilitet sutkinja i sudaca koji €asno i odgovorno obavijaju svoj iznimno teZak, odgovoran pa i opasan posao i koji neopravdano i te’ko podnose ovakav tretman od strane javnosti. Ugled pravosuda u ogima gradana, ugled sudstva pa i ugled Vrhovnog suda Republike Hrvatske nije visok i Hrvatska ne¢e iza¢i iz tranzicije iz nedemokratskog jednopartijskog sustava koji nadzire sudstvo u demokratsku dréavu viadavine prava dok se to ne promijeni. Razlog je Sto je autoritet suda vezan uz legitimitet njihova rada koji ovisi o povjerenju javnosti “da ih prihvata kao primjerene forume za utvrdivanje zakonskih prava i obveza i rjeSavanje sporova koji se na njih odnose."’ Sudovi koji su “jamci pravde i imaju temeljnu ulogu u dréavi viadavine prava, trebaju uzivati povjerenje javnosti kako bi bili uspje8ni u obavijanju svojih duznosti te ih stoga treba zastiti od teskih Stetnih napada koji su u osnovi neutemeljeni."* Opée je poznato da je pitanje povjerenja javnosti u rad te u neovisnost inepristranost pravosude goruée drustveno ” Duglé . Hrvatska, 2011, § 45; Radobuljac v Hrvatska, 2016, § 54 * bid. ; Narodni list dd. v. Hrvatska, 2019, § 61. 14pitanje u Hrvatskoj, a to je vidljivo i po broju odluka Europskog suda za Ijudska prava koje se odnose na kritiku rada sudaca, 3.1, Objektivizacija kriterija za izbor sudaca Sudstvo u Hrvatskoj je tvrdava, gotovo neosvojiva. Tvrdava koju opasavaju obrambene zidine od niza bedema i kula koje pruzaju zastitu od upada “stranaca" kakvim se danas smatraju svi oni koji nisu suci, Bedemi su pasivna zastita, normativna regulativa od zakona do pravilnika koji onemoguéavaju ulazak najboljih pravnih struénjaka “ne-sudaca" u sudstvo. Kule su iskljugivo sudski kontrolirana tijela ili postupci koji pruzaju aktivnu zaatitu onemoguéavajuéi ili eliminirajuci_primitak pravnih struénjaka izvan sudskog korpusa. Primjeri su brojni. Recimo iz pravosudnih ispita i dréavne Skole iskijugeni su sveuéiligni znanstvenici i nastavnici iako se radi o struci dija je temeljna zadata obrazovanje. Navesti cu dva primjera koja zorno pokazuju anomalije nastale zbog uklanjanja kognica i ravnoteza kroz primjenu proizvoljnih kriterija za izbor sudaca. Jedan je vezan za arbitrarne kriterije za izbor osobe za sutkinju, a drugi se odnosi na uvjete izbora sveuéilignih profesora za suce Vrhovnog suda. a) Kriteriji za izbor sudaca i Dréavna 8kola za pravosudne duZnosnike Dréavna &kola za pravosudne duznosnike je uspostavijena u okviru Pravosudne akademije. Polazniku se dodijeli mentor koji ga vodi kroz praktiéni dio, a polaznik pohada barem 85% od 24 radionice ili predavanja koje mu dre drugi suci. Na kraju 3kole pige se zavréni ispit pred povjerenstvom koji se sastoji od pisanog i usmenog dijela. Pisani se piSe u formi testa od 40 pitanja s ponudenim odgovorima te éetiri problemske situacije u vremenu do 4 sata. Usmeni dio ispita se sastoji u obliku problemske situacije i poznavanje etitkih kodeksa i piSe se 90 minuta. Ukupno se moie ostvariti 300 bodova od éeka na pisanom dijelu ispita 200 bodova, a na usmenom 100 bodova. Tako je navedeno u Pravilniku o zavr$nom ispitu u dréavnoj 8koli za pravosudne duznosnike Pravosudne akademije. 15Kriteriji za izbor za suca od Drzavnog sudbenog vijeca propisana su Pravilima o vrednovanju kandidata u postupku imenovanja sudaca prvostupanjskih, Zupanijskih i visokih sudova. Izbor se obavlja na temelju bodova od ocjene sa zavrénog ispita u Dréavnoj 8koli za pravosudne duznosnike te bodova sa intervjua sa Vijecem koje nosi najvige 15 bodova. I oni koji imaju najvise bodova biti ée izabrani. Dakle, ova pravosudna skola koja se odvija u obliku tetajeva i veternjih skola u jelosti zamjenjuje uspjeh na pravnom fakultetu koji osim to je ustanova iji smisao je prenogenje i razvijanje pravnog znanja i koji okuplja najvrsnije pravne struénjake, predstavija sustav od 30 i vige ispita poloZenih kod 30 razliditin nastavnika koji se zamjenjuje sa vodstvom jednog suca mentora, jednim zavrénim ispitom i intervjuom. Ne znam da li postoji struka koja uopée ne uzima u obzir uspjeh sa petogodisnjeg studija prilikom izbora na zaposlenje. U SAD-u vrhunski odvjetnicki uredi redovito regrutiraju najbolje studente prava, a to rade i nase odvjetnitke kuée, uspjeh na studiju otvara u svim strukama sva vrata za daljnju profesionainu karijeru. Samo se u Hrvatskoj uspjeh na pravnom studiju se uopée ne uzima u obzir prilikom izbora za sutkinju ili suca, koji se u pravilu dogada u mladoj Zivotnoj dobi, dakle do tridesete godine. Nije jasno koji moze biti veti pokazatelj sposobnosti, znanja i marljivosti kandidata za izbor sudaca do tridesete godine Zivota osim uspjeha na petogodisnjem pravnom stu Istina je da uspjeh na studiju ne mora biti presudan za daljnji uspjeh u karijeru, ali moie i u pravilu jest jer je visoka vjerojatnost da ¢e vrhunski pravnik veé tijekom studija, kao i kod drugih struka pokazati pravni¢ke sposobnosti pravne analize i sinteze, argumentacije, marljivosti, ustrajnog i discipliniranog ucenja, radignosti i nagitanosti, pravno znanje. Naravno da postoje iznimke, ali pravilo je da se veé na fakultetima, pravnom kao i na drugima, otkrivaju talenti, potencijaini struénjaci i buduei vrhunski praktiéari. Izvrsnost na fakultetu ne garantira izvrsnost u struci, ali je dobar i nezaobilazan pokazatelj sposobnosti koje se nikako ne smije zanemariti niti izostaviti kao kriterij u izboru sudaca i dréavnih odvjetnika. Osim ako je cilj olirati struku | donositi arbitrarne odluke, Sto rezultira negativnom selekcijom i otvara moguénosti za nepotizam i korupciju. 16) Ponizavajuéi | arbitrarni kriteriji za izbor profesora kao sudaca Vrhovnog sua Eklatantan primjer kule tija je zakonitost upitna su Pravila 0 nacinu provodenja | ocjenjivanja pisanth radnji kandidata za suca Vrhovnog suda Republike Hrvatske koji nisu pravosudni duznosnici te natinu provodenja i ocjenfivanja razgovora kandidata za suca Vrhovnog suda Republike Hrvatske, koji predvida diskriminatoran odnos prema “ne-sucima”. Njime se za ulazak u sudsku struku postavijaju formalni, tehnigki Uvjeti, test koji su poniZavajuéi za cijelu pravnu struku, a ne samo ne-suce iako su upravo protiv njih_namijenjeni. Sadrzaj, nacela i pojmovi koji su potrebni za sastavijanje presude propisani su zakonom. Njih znaju svi pravni struénjaci koji su zavrSili pravni fakultet i polodili pravosudniispit. Radi se o temeljnom pravnom znanju 6 vrsti Einjenica, dokazivanju, obrazlaganju éinjeniénih i pravnih zakljucaka. Ista tehnika se primjenjuje na pisanje optuznice ili Zalbe. I dréavni odvjetnic! | odvjetnici bi trebali u nekom pravilniku propisati da bi oni trebali provjeravati znanje 0 sastavljanju optuinice za prijem u drzavno odvjetni8tvo odnosno Zalbe za prijem u odvjetniétvo. Radi se o poniavanju cijele pravne struke, a primarno sudatkog poziva koji je zahtjevan intelektualni posao koji trazi veliko pravno znanje | intelektuaine sposobnosti koji se dokazuju za one izvan pravosuda akademskim radom pisanjem znanstvenih i strugnih radova, neovisnoséu i odgovornoséu kroz javne istupe © aktuainim pravnim problemima, zakonitim i etiénim ponaganjem, a za one koji su suci, dréavni odvjetnici ili odvjetnici vrijednim sudaékim, drzavnoodvjetniékim il odvjetnizkim radom na uéinkovitom vodenju ili sudjelovanju uw postupcima, pronalazenju ispravnih éinjeniénih i pravnih zakljuéaka te jasnih, pravovremeno, pisanju pravnih akata sa argumentiranim i zakonitim obrazlozenjem. To su kriteriji koji se primjenjuju za sve visoke sudatke funkelje na medunarodnim | inozemnim visokim sudovima. Ne pie se test veé se ocjenjuju prethodna akademska i sudatka postignuca kandidata. ‘Ono &to se trazi da budete pravni strutnjak, odnosno danas pravni strunjak u odredenoj grani prava, kaznenopravni struénjak, gradansko pravni struénjak, struénjak radnog, trgovatkog, pravnog, prekrsajnog prava. 7Stoga nije vaino da li ste sudac, drZavni odvjetnik, odvjetnik ili profesor prava jer svi mi moramo imati isto pravno znanje, svi moramo poznavati isti zakon, judikaturu i teoriju prava. Razlika je samo aspekt iz kojeg se bavimo ili primjenjujemo pravo. Zakon nas postavija u razligite procesne uloge ili se bavimo pravom iz znanstvenog aspekta. Ni sudske elite, suci medunarodnih sudova i to jedni od najboljih i najuglednijih na prihvatljivo da na&i najbolji profesori prava budu uvazeni lanovi medunarodne upravijackim polozajima, kao Sto su to profesor Budislav Vukas, sudac Medunarodnog suda za pravo mora u Hamburgu, profesor Sini8a Rodin sudac Europskog suda pravde u Luksemburgu i profesorice Nina Vajié i sada Ksenija Turkovié, sutkinje Europskog suda za Ijudska prava u Strasbourgu, a da se smatra da takvi vrsni strugnjaci ne trebaju imati pristupa Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. Istina je upravo suprotna. NaSe pravosude vapi za pravnim strugnjacima i dodatnim pravnim znanjem. Sve te barijere kojima se otklanjaju objektivni kriteriji, a uvode se subjektivni kriteriji pruzaju moguénost za donogenje arbitrarnih odluka kojima se ne¢e izabrati najbolji struénjaci vec oni koji su na bilo koji nacin podobni ili interesno povezani. Tako se u oba slu¢aja radi o pravilima Dréavnog sudbenog vijeca zalazem se za njihovo ukidanje i uvodenje objektivnih kriterija za izbor sudaca u Republici Hrvatskoj. 18.3.2. Uspostavljanje uinkovitosti rada sudova Predsjednica Vrhovnog suda je najvise tijelo sudske uprave koje nadzire rad svih sudova te mu je osnovna duznost osigurati ucinkoviti rad sudova to u aktualnoj situaciji postavlja kao glavni cilj skra¢enje trajanja sudskih postupaka. U tu svrhu predsjednica Vrhovnog suda ima brojne ovlasti koje joj omoguéuju nadzor i poduzimanje odgovarajucih mjera. Primjerice prema Poslovniku Vrhovnog suda koji donosi predsjednik Vrhovnog suda po prethodnom pribavijenom migljenu Opée sjednice Vrhovnog suda: - nadzire rad svih sudova = upravija Vrhovnim sudom - upravija sudskom upravom i odgovoran je za pravilno i zakonito obavijanje poslova u sudu i sudske uprave ~ donosi upravne i druge akte, izdaje naredbe i daje upute - nadzire rad ravnatelja sudske uprave Vrhovnog suda i financijsko materijaino poslovanje i nabavu Upravni ustroj Vrhovnog suda Republike Hrvatske je vrlo razgranat i obuhvaéa brojne upravne jedinice koje omoguéuju predsjedniku Vrhovnog suda da obavija nadzor rada sudova u Hrvatskoj i da utjeée na udinkovitost rada sudova (v. graf o ustroju VSRH http://www.vsrh. hr), El, 12. Sudskog poslovnika daje sljedece ovlasti predsjednici Vrhovnog suda RH: - nadzire rad svih sudova uvidom u podatke 0 njihovom radu, a prema potrebi i odredivanjem neposrednog nadzora. - prema potrebi, preko sudaca koje na to ovlasti, moze odrediti neposredan nadzor nad urednim obavljanjem svih posiova ili pojedinih poslova sudaca u bilo kojem sudu. = radi zakonitog i pravilnog obavijanja poslova sudske uprave i urednog obavijanja posiova sudaca u nizim sudovima moze izdavati upute, koje obvezuju predsjednike i suce nizih sudova u odnosu na koje su dane. 19Radi se o jakim upravnim ovlastima koji omogucuju predsjednici Vrhovnog suda da obavija posredan i neposredan nadzor u sudskim postupcima nizih sudova u odnosu na njihov tijek i na zakonito i pravovremeno obavijanje sudskih radnji. Sljedeée ovlasti i mjere smatram vaznim za jaéanje uéinkovitosti rada sudova u Hrvatskoj: poticati praksu i primjenu zakona na natin da se rasprave unaprijed temeljito pripreme te vode u kontinuitetu, bez nepotrebnih odgoda | odugoviaéenja sudovi trebaju postivati instruktivne rokove za vodenje sudskih postupaka i pojedinih stadija, a tamo gdje th zakon nije propisao oni se trebaju uvesti tamo gdje sudovi u drugom stupnju ne mogu utvrdivati éinjenice treba razmotriti moguénost vra¢anja i progirenja ovlasti drugostupanjskim sudovima da vode rasprave s ciljem dokidanja vigestrukog ukidanja i vraéanja predmeta Prvostupanjskom sudu sto je jedan od najvetih uzroka odugovlatenja i zastarijevanja kaznenih postupaka te ne rezultira ne samo povredama ljudskih prava okrivijenika i Zrtve i visokim troskovima ve¢ i izuzetno &teti ugledu pravosuda; uéinkoviti rad sudaca zahtjeva i revidiranje bodovanja sudaca odnosno davanja odgovarajucih bodova s obzirom na slozenost i tezinu predmeta. 203.3. Uspostavijanje kompetencija i strucnosti sudaca i kvalitete sudskih odluka Predsjednica Vrhovnog suda RH je predsjednica Upravnog vije¢a Pravosudne akademije i stoga ima vazne ovlasti vezane za edukaciju sudaca. Upravno vijece je tijelo koje donosi godignji program Akademije te imenuje i razrjeguje ravnatelja Akademije. Osim toga u okviru sudske uprave na Vrhovnom sudu postoje evidencije sudske prakse kao sto su Odjel za praéenje europskih propisa i sudske prakse sudova pri Vijeéu Europe i Europske unije kao i Centar sudske prakse u Vrhovnom sudu RH, koje takoder sluze edukaciji sudaca. Danas zakonito i pravilno sudenje zahtjeva uvodenje permanentne edukacije osobito u odnosu na ustavnu, medunarodnu i europsku judikaturu. Prije svega na odluke Europskog suda pravde i Europskog suda za ljudska prava koje su neposredno primjenjive u Hrvatskoj. Racionaino sudenje je moguée samo od educiranih sudaca Kao sveudili8na profesorica prava sa velikim iskustvom u edukaciji studenata, poslijediplomanata ali i pravosudnih djelatnika kroz doma¢e i medunarodne projekte posvecene edukaciji pravosudnih djelatnika, imam dokazane kompetencije, znanje i organizacijske sposobnosti za uspostavijanje kvalitetne edukacije za suce i dréavne odvjetnike. Stoga je nuzno izmijeniti sustav edukacije sudaca i drzavnih odvjetnika u Pravosudnoj akademiji kroz ukidanje na¢ela “suci za suce" i “dréavni odvjetnici za drzavne odvjetnike”. Kako sam ukazala u uvodniku Hrvatskog ljetopisa za kaznene znanosti i praksu éija sam glavna urednica jo 2017. godine, to natelo protekcionisti¢ki formaino razdvaja i izolira i time stvara nenadoknadiv gubitak razmjene iskustava i pravnih znanja Naime, normiranje i sudenje sukladno europskim standardima Strasbourga, Luksemburga i Brusselsa zahtjeva veliki | kontinuirani angazman njihovog pracenja i prenogenja od strane akademske zajednice, pravosuda, ministarstva i viadinih ureda, parlamenta, a pri tome posebnu odgovornost i zadacu imaju znanstvenici s obzirom da se radi o struci éija je svrha i radna obveza pracenje, analiziranje i poutavanje 2adomaéeg, medunarodnog i europskog prava i judikature. Stoga se pravni fakulteti trebaju ukljugiti i integrirati u sustav edukacije sudaa, sudskih savjetnika i vjezbenika. Pravo je spoj teorije i prakse, teorije koja sluzi praksi i praksi koja se ne moze razvijati niti imati obiljezje pravne ili sudske prakse bez teorije, jer pravo nije obrt ili vjetina, pravo je znanost, primjena prava je intelektualna zadaée utemeljena na pravnim konceptima, pojmovima i nagelima. Stoga su primjena prava i pravna znanost jedinstvena cjelina koja samo zajednitki moze pruZiti kvalitetnu edukaciju sudaca i ostvariti kvalitetno sudenje. Stvaranje odgovarajucih materijainih, tehnolo3kih, kadrovskih i prostort uvjeta za rad sudaca Prema godignjem izvje8éu Europske komisije 0 ucinkovitosti pravosuda dréava élanica Europske unije za 2020. godinu o dostupnosti elektroniékih sredstava u pravosudu, Hrvatska se isti¢e jedino u elektroniékom pracenju tijeka postupka uspostavijanjem Informacijskog sustava sudske prakse "SupraNova" u koji se unose konaéne odluke svih redovnih i specijaliziranih sudova kojem imaju pristup svi suci. Medutim, u odnosu na pokretanja postupka je na zaéelju, kao i u odnosu slanje poziva elektronigkim putem &to uopée nije moguée (EU Justice Scoreboard 2020, 25). Isto tako, Hrvatska je zadnja po upotrebi strojno éitljivin sudskih odluka (EU Justice Scoreboard 2020, 27). Stoga je totna konstatacija da digitalizacija hrvatskog pravosuda radikalno kasni za drugim europskim zemljama (Uzelac, 2020, toé. 6.) Potrebno je hitno provesti digitalizaciju hrvatskog pravosuda u odnosu na druge europske zemlje te zahtijevati aktivniju ulogu Ministarstva pravosuda u tehnoloskom osuvremenjivanju postupka koji ima potencijal_rjeSavanja__ problema netransparentnosti, olakSavanja nadzora, smanjivanja odugovia¢enja postupaka i tro8kove pravosuda kao i izdataka stranaka u postupku kroz uvodenje inovacija kao 8to su elektronigki kazneni spis, elektroni¢ko podnoenje podnesaka i elektroni¢ka komunikacije izmedu sudova i odvjetnika Sto je standard u velikom broju dréava EU. 22Treba pojednostaviti gdje je god to moguce radne postupke i upotrijebiti sudske resurse uéinkovitije. Potrebno je analizirati radni proces, eliminirati_ nepotrebne i suvigne korake, pojasniti procedure i progiriti upotrebu automatizacije. Primijeniti metode upravijanja predmetima koje postoje u inozemnim ili medunarodnim sudovima (case mangement). Potrebno je poduzeti i sljedece mjere: © Strogo pracenje izdataka. + Jednostavne repetitivne predmete treba rjeSavati uz visok stupanj automatizacije procesa uz kori8tenje umjetne inteligencije i digitalnih tehnologija (Uzelac, 2020, tot. 6) + Treba rijegiti pitanje dostave kako bi se otklonio sustav sudske dostave kao uzrok odugovlaéenja postupka kako bi se sprijecile manipulacije izbjegavanjem sudske dostave. + Upotreba tehnologije za edukaciju na daljinu i pruzanje informacija sudovima i javnosti. + Osigurati dovoljna sredstva za edukaciju sudaca. * Osigurati dovoljan broj sluzbenika i namjeétenika za obavijanje svih poslova iz djelokruga nadleznosti Vrhovnog suda RH ‘+ Nuno je voditi raéuna o razvoju kompetencija sudskih sluzbenika i zaposlenika kao &to su osobne vjestine, vjestine radnog procesa, interpersonalne vje8tine i operativne vjegtine. Cilj je ostvariti bolju udinkovitost sudske uprave ne samo kroz tehnologki i upravni napredak vet i kroz personalni razvo}. + Poveéati plage sudskim sluzbenicima i namjeatenicima za barem 30%. + Osigurati odgovarajuée prostorne uvjete za suce u suradnji s Ministarstvom pravosuda. + Iz godignjih izvje8éa predsjednika Vrhovnog suda o stanju sudbene viasti Saboru vidljivo je da se velika ve¢ina prijedioga i preporuka ponavija iz godine u godinu &to treba promijeniti. 233.5. Odgovornost sudaca Sudaéki posao nije zanimanje, to je poziv. To znagi da ne zahtjeva slijedenje odredenih pravila struke za vrijeme posia ve¢ stalno, izvan posla ili na poslu. Kad postane’ sutkinja tvoja reputacija od tada postaje najvainija stvar u Zivotu. S obzirom na urugen ugled sudaca u javnosti, prioritet svakog suca, a osobito predsjednika Vrhovnog suda treba biti vraéanje ugleda sudstvu kao i povjerenja u javnosti. Medutim, navedeno neée biti mogu¢e provesti samo izmjenama zakona jer je do8lo vrijeme u kojem je jasno da tzv. normativni optimizam nema opravdanja i da normativne izmjene neée rezultirati uzinkovitijim pravosudem koje ¢e vratiti ugled sudovima i povjerenje gradana. Put prema stvarnim promjenama moze se provesti samo uz uspostavljanje odgovornosti sudaca za njihov rad i ponaSanje suprotno propisima i Kodeksu sudacke etike. Stoga je potrebno koristiti mehanizme koje sukladno Ustavu RH, zakonima i drugim propisima stoje nadleznim tijelima na raspolaganju radi utvrdivanja stegovne i etitke odgovornosti sudaca u sluéaju donoSenja nezakonitih odluka ili postupanja kao i nemara i odugovlaéenja postupka. Tako nakon uvodenja stegovne odgovornosti i procesnih sankcija za policajce i dréavne odvjetnike, isto se treba uspostaviti i provoditi prema odvjetnicima i sucima u slugaju nezakonitih odluka ili postupanja kao i nemara i odugovlaéenja postupka. Ovlasti predsjednice Vrhovnog suda RH u utvrdivanju stegovne odgovornosti sudaca propisane su Zakonom o drZavnom sudbenom vijecu. Prema él. 67. toga zakona ako postoji osnovana sumnja da je sudac potinio stegovno djelo predsjednik Vrhovnog suda RH moe protiv tog suca pokrenuti stegovni postupak. Prema él. 120. Ustava sudac ée biti razrijeSen sudaéke duznosti ako u skladu sa zakonom, zbog potinjenog te8kog stegovnog djela, tako odluti Drzavno sudbeno vijece. Predsjednica Vrhovnog suda RH podnosi Drzavnom sudbenom vijecu i zahtjev za udaljenje s duznosti sukladno él. 73. Zakona o driavnom sudbenom vijecu. Predsjednica Vrhovnog suda moze sukladno Kodeksu sudacke etike podnijeti prituzbe sudaékom vijecu zbog ponaganja suca suprotno odredbama ovog Kodeksa. Pri tome Kodeks ne predvida oviastene prediagatelje za pokretanje ovog postupka vet to 24sukladno toé. 14. kodeksa moze udiniti svatko “Svatko ima pravo ukazati na ponaganje suca suprotno odredbama ovog Kodeksa.” Kodeks sudacke etike donesen je jo8 2006. godine. Iz javnih nastupa sudaca, neetitkog ponaganja koje poznato u javnosti kao i politiéke aktivnosti sudaca potrebno je revidirati, osuvremeniti | jasnije propisati pravila ponaSanja za suce koja su protivna sudackoj etici. O tome je potrebno provesti edukaciju sudaca te utvrdivati odgovornost sudaca u sluéaju njegovog krSenja. Zahtjev za zaStitu prava na sudenje u razumnom roku Poslovi sudske uprave obuhva¢aju | postupanje po zahtjevu za zastitu prava sudenje u razumnom 0 kojem prema él. 65. Zakona o sudovima odluéuje predsjednik suda. Ureden je na natin da daje ovlasti nadzora nad radom suca od strane predsjednika suda, a podredno i visem sudu i Ministarstvu pravosuda. Ovaj mehanizam se mora koristiti u svrhu s jedne strane objektivnih razloga zbog kojih se ne uspijevaju zavrsiti postupci u razumnom roku, a s druge strane radi utvrdivanja odgovornosti sudaca ako se ne radi 0 objektivnim razlozima vec 0 neopravdanim subjektivnim razlozima kao &to je neuredno obavijanje sudacke duznosti. Provoditi redovite imovinske provjere sudaca S obzirom da su suci drzavni duznosnici i da raspolazu viaséu i dono8enju odluka koje mote biti podlogno koruptivnim, nepotisti¢kim i klijentelisti¢kim utjecajima, a i radi jaganja povjerenja u rad sudaca, slazem se sa javnom objavom imovinskih kartica. Njlhova svrha se moie ostvariti samo ako se vrse odgovarajuce perioditke provjere imovine sudaca. Prilikom provjera sudaca naglasak treba biti na provjeru imovine, a sigurnosna provjera se treba provoditi samo ako je to nuzno zbog postojanje indicija da sudac predstavija ugrozu za sigurnost Republike Hrvatske 253.6, Transparentnost sudskih postupaka i odluka Temeljno naéelo rada tijela drzavnih viasti je pravo gradana na javnost odnosno informacije u njihovom radu. Medutim, ovo naéelo posebno obvezuje sudove prema odredbi él. 117. st. 1. Ustava RH koja glasi “Sudske su rasprave javne i presude se izriéu javno, u ime Republike Hrvatske". Takoder, transparentnost vodenja postupaka je dio udinkovitin sudskih postupaka. Osim toga, javnost postupaka povecava povjerenje gradana u rad sudova, pa se radi o jednom od kljuénih pitanja za hrvatske sudove. Pitanje transparentnosti obuhvaca vise pitanja koja moraju biti rijeSeni, Radi se 0: 1. Dostupnosti sudskih odluka na mregnim stranicama. 2. Informiranje javnosti o sudskim postupcima. 3. Ispravno vodenje statistika. stranicama 3.6.1. Dostupnost sudskih odluka na mrezi Prema godignjem izvje8¢u Europske komisije 0 ucinkovitosti pravosuda drzava élanica Europske unije za 2020. godinu Hrvatska je zadnja od svih dréava EU po dostupnosti sudskih odluka javnosti (EU Justice Scoreboard 2020, 26). Stoga je cilj uspostaviti sustav u kojima su sve sudske odluke dostupne na mreznim stranicama sudova. Osiguranje pristupa presudama u svim instancama, a jedini izuzetak mogu biti predmeti u kojima je iskljuéena javnost ako za zastitu privatnosti nije dovoljno provodenje anonimizacije odluka, a ako jest onda i u tim sluéajevima treba poduzeti mjere anonimizacije. Dostupnost svih sudskih odluka ¢e dovesti do poboljSanja kvalitete sudovanja i ujednatavanja sudske prakse. Upitno je trebaju li sve odluke biti anonimizirane. Anonimiziranje je obvezno kada se radi o postupcima u kojima je iskljugena javnost. U drugim postupcima prednost treba dati objavi odluka pred anonimizaciji. Treba prihvatiti prijedlog Uzelca i radi pojednostavijenja objave, uvesti automatsku selekciju relevantnih podataka, te radi uklanjanja podataka koji nerazmjerno narugavaju privatnost, u kontekstu elektronigke komunikacije treba oblikovati elektroniéke obrasce za tipiéne podneske i sudske odluke tako da naknadna prerada i anonimizacija sudskih dokumenata postane nepotrebna (Uzelac, 2020, toé. 9). 26Baze sudskih odluka moraju biti lako pretrazive i za strucnu javnost | gradane. Hrvatska je napravila pomak u dostupnosti svih sudskih odluka uspostavijanjem informacijskog sustava sudske prakse “SupraNova" u koji se unose konatne odluke svih redovnih i specijaliziranih sudova kojem imaju pristup svi suci. Time je tehnolo&ki uspostavijena moguénost da se suci informiraju 0 svim odlukama koji se donose na drugim sudovima te da praenjem sudske prakse omoguéavaju nijihovo Ujednatavanje. Za razvoj pravnog tumagenja i argumentacije u Hrvatskoj potrebno je ovu bazu uéiniti dostupnu znanstvenoj, struénoj i opéoj javnosti. 3.6.2. Informiranje javnosti o sudskim postupcima Svi sudovi u Hrvatskoj, a ne samo Vrhovni sud moraju imati redovitu komunikaciju i obavijesti o radu suda i 0 pojedinim predmetima sa medijima. Sudovi kao drzavna tijela od posebnog interesa za javnost moraju ispunjavati pravo gradana da prime informaciju iz él. 10, Europske konvencije za zastitu Ijudskih prava. 3.6.3. Ispravno vodenje statistika Vaino pitanje koje je vaéno za transparentnost rada sudova osobito u pogledu njihove uginkovitosti je ispravno vodenje i analiza sudskih statistika. Stoga treba provjeriti ispravnost metodologije prikupljanja podataka i njihove prezentacije. Treba se osigurati integritet podataka i verificirati njihovu ispravnost i upotrebljivost te uspostaviti eksternu kontrolu prikupljanja i analiziranja podataka. Od izuzetne je vainosti da osoba koja je predsjednica Vrhovnog suda bude neovisna od interesnih grupa u pravosudu, da bude odgovorna prema javnosti i da jasno i transparentno prikazuje podatke o vrstama sudskih postupaka i sudskih predmeta. Primjerice to je kljuéno za organizaciju sudova i njihove nadleZnosti u svjetlu dekonstitucionalizacije Vrhovnog suda RH osnivanjem Visokog kaznenog suda. Ustavni sud RH je u svojoj odluci jasno rekao da “stvarnu (ne)uravnotezenost u 27podjeli nadleZnosti Vrhovnog suda RH i Visokog kaznenog suda i (ne)funkcionalnost sustava moze razotkriti tek sudska praksa. " Ispravno vodenje statistika vazno je i iz aspekta udinkovitosti sudskih postupaka. Samo detaljne statistike 0 vrsti, sloZenosti i sadrzaju predmeta mogu potvrditi tvrdnje koje dolaze iz vrha sudske viasti o velikom i kontinuiranom smanjenju broja nerijeSenih_predmeta. Naime poznato je da su u kaznene postupke uvedeni instrumenti kao Sto je diverzija postupaka kroz izvansudsko rjeSavanje predmeta, sporazumijevanje ili nagodbe medu strankama, progirenje nadleznosti za skracene ili sumarne postupke kao &to je kazneni nalog, koristenje imuniteta svjedoka I sliéno. Radi se iz aspekta pravednosti Ijudskih prava i sudske jurisdikcija 0 problematitnim rjeSenjima. Izvan kaznene sfere doslo je prema Uzelcu? do privatizacije pravosudnih aktivnosti koje pravosude udaljavaju od gradana, a pravnu zagtitu poskupljuju kroz primjerice sudjelovanja javnih biljeZnika | FINA-e u ovrsi, a dijelom smanjenjem priljeva predmeta uslijed zakonskih promjena u nadleZnosti pojedinih tijela i transfera funkcija na dionike. 3.7. Reorganizacija sudova i jatanje Vrhovnog suda RH Reforma pravosuda vezana za reorganizaciju mreze sudova i jaéanje ustavne ovlasti Vrhovnog suda RH je nuZan ali tezak zadatak kojem treba pristupiti temeljito, promigijeno, sustavno koristei sve intelektualne resurse koje Hrvatska ima, ukljugujuci sudaéke i dréavnoodvjetnitke i odvjetnitke eksperte kao i akademsku zajednicu. Reforma se treba temeljiti na rezultatima empirijskog istrazivanja 0 optereéenju sudaca i drzavnih odvjetnika. Za ujednagavanje sudske prakse i vracanje ustavne ovlasti Vrhovnog suda RH iz él. 116. prema kojem ima dugnost, ali nakon osnivanja Visokog kaznenog suda ne | ovlasti, osiguravanja jedinstvene primjene prava i ravnopravnost svih u njegovoj ® Uzelac, Alan, Pravosude u Hrvatskoj 2020, Stanje, uzroci krize i moguée mjere 28primjeni nuzno je provesti reorganizaciju sudstva uvodenje sudstva kao piramidaine organizacije sa sustavom pravnih lijekova koji omoguéava Vrhovnom sudu da ujednaguje primjenu prava. Treba do¢i do okrupnjivanja sudova odnosno Sto manji broj lokalnih centara moci u svim oblicima djelovanja dréavne viasti pa tako i sudobenoj radi suzbijanja prisutnog nepotizma, klijentelizma i korupcije kao i radi veée transparentnosti i kontrole. Stoga, umjesto osnivanja specijaliziranin sudova, prednost treba dati specijaliziranim odjelima unutar redovnih sudova. Jaganje sudbenosti i sudske nadleZnosti vracanje rjeSavanje sporova o temeljnim pravima i ograniéenje temeljnih prava u ruke sudstva, jacanje naéela kolegijalnog sudovanja smanjenjem postupaka koji se vode pred jednim sucem. sudaca 8, Uspostavijanje unutarnje neovisnost sudbene vias' Temelj viadavine prava u demokracijama je neovisnost sudaca. Suci moraju imati vanjsku sudaéku neovisnost, koja se odnosi primarno na neovisnost 0 izvrSno}, ali i © zakonodavnoj viasti. Medutim, jednako je tako vazna i unutarnja sudatka neovisnost, koja jamti neovisnost sutkinja i sudaca u sudatkoj organizaciji. Praviéni postupak moze se provesti samo pred sudom koji ima vanjsku i unutarnju neovisnost. U Hrvatskoj na ustavnom, zakonodavnom i organizacijskom nivou nije sporno da sudovi imaju vrlo jaku vanjsku neovisnost. Mostovi utjecaja, pa éak i u vidu kontrola i kognica su srugeni o éemu je veé bilo govora. Medutim, suprotna je situacija u ‘odnosu na unutarnju neovisnost u odnosu na koju postoje jaki mehanizmi utjecaja na odluke sudova u konkretnim predmetima od strane drugih sudaca, predsjednika suda, vigih sudova i dr. Kljuéno pitanje jedinstvene primjene prava, ukljucujuci | ovlast Vrhovnog suda, u pojedinim drzavama, osobito onih iz kruga postsocijalisti¢kih i postkomunisti¢kih zemalja ukljucujuci, jest postojanje mehanizama za ujednagavanje sudske prakse koji krSe unutarnju sudazku neovisnost. O tom pitanju sam napisala rad u Hrvatskom Hetopisu za kaznene znanosti i praksu 2/2020 pod nazivom “Dekonstitucionalizacija Vrhovnog suda RH u kaznenim predmetima i 29jatanje autoritarnih mehanizama za ujednatavanje sudske prakse: propustena prilika Ustavnog suda RH". Sukladno zakljuécima iz tog rada zalagati cu se i koristiti ovlasti koje ima predsjednik Vrhovnog suda da se kao i u svim drugim zapadnoeuropskim demokracijama ukinu mehanizmi kontrole sudova kroz upravne mehanizme, sudsku evidenciju i podredenost u sudskoj hijerarhiji. Pregled europskih standarda razvijenih u okviru Vijeéa Europe jasno pokazuje da jedini dozvoljeni oblik direktnog utjecaja na sudove prilikom donogenja odluka u konkretnim predmetima jest odlutivanje suda vise instance u tim istim predmetima. Iz navedenih pravila proiziazi da sudsku odluku u konkretnom predmetu ili, konkretnije, primjenu prava, pravno tumaéenje ili shvacanje suda moze ukinuti ili promijeniti samo vi8i sud u okviru svoje instancijske nadleznosti. Ujednagavanje sudske prakse na obvezujuci natin provodi se iskljucivo kroz odlutivanje u konkretnim predmetima i vrijedi samo za taj konkretni predmet. Sve druge vrste direktnih formainih ogranigenja, obvezna pravna tumacenja, utjecaji, naredbe, upute ili bilo koja vrsta podredenosti vi8im sudskim vijecima ili sudskoupravnim tijelima unutar sudstva predstavijaju krSenje nagela unutarnje sudatke neovisnosti. Stoga i u Hrvatskoj treba ukinuti sve oblike obvezujucih uputa sudovima kako da sude u konkretnim predmetima te treba uspostaviti sustav pravnih lijekova do Vrhovnog suda, u kaznenim predmetima mora se raditi o pravnim lijekovima protiv nepravomoénih odluka, koji Ge omoguéiti ujednaéavanje sudske prakse kroz sudske odluke. 304, Zakijutak Oéekivanja gradana od izabranih predstavnika drzavne viasti prilikom izbora osobe koja ée biti predsjednica/ik Vrhovnog suda RH su jasna i opravdana te za mnoge gradane, kao i za viadavinu prava u Republici Hrvatskoj kao i ugled Republike Hrvatske u Europi i svijetu, krajnji je trenutak u kojem drzava mora preuzeti svoju odgovornost za stanje u pravosudu i krenuti u njegovo rjeSavanje. Predsjednica \Vrhovnog suda je samo jedna, ali vazna poluga u provodenju reforme koja Ce ostvariti svoje ciljeve samo ako se postignu svi zadaci koji su postavijeni u ovom programu rada: 1. Objektivizacija kriterija za izbor sudaca 2. Uspostavijanje udinkovitosti rada sudova 3. Uspostavijanje kompetencija i strugnosti sudaca i kvalitete sudskih odluka 4, Stvaranje odgovarajucih materijalnih, tehnoloSkih, kadrovskih i prostornih uvjeta za rad sudaca 5, Jaganje odgovornosti sudaca 6. Transparentnost sudskih postupaka i odluka 7. Reorganizacija sudova i jaanje Vrhovnog suda RH 8. Uspostavijanje unutarnje neovisnost sudbene viasti i sudaca Stoga se moze smatrati da je postavijanje neovisne, struéne i odluéne predsjednice \Vrhovnog suda RH prvi, ali vazan korak koji Ge pokazati u kojem ¢e smjeru Hrvatska kao pravna dréava ici. 31ZIVOTOPIS Sutkina s vige od 35 godina radnog iskustva u sudsko} praksi Opéinskog, Zupaniiskog || Visokog amenog suda Republke Hrvatske. Sada sutkinja Visokog kaznenog suda Republike Hrvalste prodsjecnica Udruge sudaca za mlade2, obiteskin sudaca i strutnjaka za djecu i mlade? u Hrvatsko), Kao Fredsjednica udruge organizira preko 50 javnin tribina, struénih skupova, tri medunarodne konferencle 23 Promicanje prava Gjece | ranjivin skupina; vodi projekt Stop program u 2012-2020, restorative justice 73 rrautje grava Zagreba | Velie Gorce 2a prekrSajno postupanie djece. Nagrada za siguinost 22 Stop rrggram 2014, Sudjelovala uizradi zakona: Zakona o sudovima 22 mlade2, Zakona o izvrSavaniu kaznenih erkcla malojtnicima | Zakona o pravobranitellu za djecu te izmjenama Kaznenog zakona, Zakon2 0 Seth od nasija U obltelj. Predavaé, povremeni, na Pravnom fakultetu u Zagrebu,Osijeku, Split i Rieci- Studie 2a socjalni rad, Hrvatskim studiima, Pravosudno| akademij, Hrvatsko) odvjetniéko) akademit | Policiskoj akademiji. Sudjelyje i iznosi svoje radove na medunarodnim konferencjama i kongresima friminologa, viktimologa, kaznenog, malolienickog prava te protiv zlostavijanja i zanemarivanja diece Struéni konzultant Vije¢a Europe, TAIEX-a, Europske komisije i UNICEF-a. Autorica vise od dvadoset aienin elanaka | duije knjige 0 pravima djece. Clanica je etitkin povjerenstava: Polikinike 2a zastitu djece Giada Zagreba i Psihiariske bolnice za djecu Zagreb. Dobitnica godisnje nagrade za promicanje prava Gjece u 2014.g. Ministarsiva socjaine politke i mladih. Doktoriala na temi Malolietnic! potinioc! | maloljetnici 2rtve kriminaliteta ‘OsoBni Popact : time i prezime Lana Pet Kujundzié Adresa Havidiéeva 13, 10010 Zagreb, Hrvatska Mobitel +385 98 208 291 E-mail ynail.com Godina rodenja Titula: Rapno Iskustvo 2021 Sutkinja Visokog kaznenog suda, Zagreb, Trg N.S.Zrinjskog 5 2010 - 2020 Zupanijski sud u Zagrebu, prvostupanjsko i drugostupanjsko vijece za miade2, predsjednica odjela za mladez Zagreb, Trg N.S.Zrinjskog 5 2008 - 2010 Vrhovni sud Republike Hrvatske, Vijeée za mladez, Zagreb, Trg N.S.Zrinjskog 3. Kao sutkinja za mladez Zupanijskog suda u Zagrebu na radu u Vrhovnom sudu 1998 - 2008 Zupanijski sud u Zagrebu, Odje/ za mladez, Zagreb, Trg N.S. Zrinjskog 5 Sutkinja za mladez i zamjenica predsjednika odjela za mladez 1986 - 1998 Opéinski sud u Zagrebu, Odjel za mladé1984 - 1986 1982 - 1984 1980 - 1982 (Zagreb, Avenija Vukovar 86 Predsjednica odjela za mladez | Opéinski sud u Zagrebu, kazneni odjel, Zagreb, Avenija Vukovar 86 Sutkinja Dréavno odvjetnistvo u Jastrebarskom _Dréavna odvjetnica | Opéinski dravno odvjetnistvo u Zagrebu, Zagreb Viezbenik 2014-2017 Doktor nauka Doktorski studi 1981 Pravosudni ispit 1975 - 1979 Fakultet, 1971 - 1974 Srednja skola Kolovoz 2018. certifikat Veljata 2016 Certitikat Rujan 2016 Certifikat ‘Studeni 2015 Studeni 2014 Certifikat Univerzitet Travnik Disertacija: Malolietnici potinioci i maloljetnicl zrtve kriminaliteta Ministarstvo pravosuda, Zagreb, Savska cesta 51 | Magistar prava Pravni fakultet u Zagrebu Sveueiliste u Zagrebu, Zagreb, TMT 4 Vil Gimnazija, Zagreb | _ Seminar "Moving upstream:addressing the problem of parental alienation in Europe”, London Brusseles, Conference “Childrens rights behind bars’ Komisije za ‘ekonomska i socijalna pitanja Europske unije, o naéinu nadziranja djece eal Poliklinika za za8titu djece Grada Zagreba: Working with parental “alienation, Family Separation Clinic, London, 5-7 rujan Zagreb, Advanced Forensic Interviewing Training, Nacional Childrens _ Advocacy Center , 0 nadinu ispitivanja djece | | Graz, Ured za zastitu 2rtava Stayermarkta,26. studeni 2014, ‘Tjedan za zaétitu Zrtava nasilja u obitelji, o nacinu postupanja sa zrtvamaTravanj 2013, certifikat ‘Studeni 2013, Studjsko putovanje prosinac 2011 Studijsko putovanje veljaéa 2011 Certifikat travanj 2010 Certifikat studeni 2008 Studijsko putovanje prosinac 2007, 2008, 2009 Certifikat studeni 2006, 2007 Certifikat ‘studeni 2007 Studijsko putovanje rujan 2005 Certifikat listopad 2004 — lipanj 2005 Certifikat studeni 2003 Certifikat lipanj 2002 Certifikat Lipanj 2000 Certifikat (Ozujak 2000 Certifikat ‘Medunarodni znanstveni skup ,Europske perspektive tretmana djece i maloljetnika’ ERF, Zagreb 5/6 travnja 2013. Hannover, Niematka, ,Moguénosti za dijete s poremecajem u ponaganju’" 27. listopad do 2. studeni 2013, Utrecht, Nizozemska Tema: ,Prikaz Halt programa prema maloljetnicima i sustava socijaine skrbi, 0 alternativnom postupanju prema maloljetnicima, prosinac 2017 Pravosudna akademija, Zagreb Edukacija: ,Kako unaprijediti komunikaciju u grupi* Pravosudna akademija, Zagreb Edukacija: “Kazneno pravni instrumenti Europske unije u praksi* TAIEX i Ministarstvo pravosuda ,,Probacijska sluzba u Engleskoj | Welsu, Velika Britanija, Birmingham Pravosudna akademija, Zagreb Edukacija: “Kako pouéavati o Europskom pravu* Pravosudna akademija, Zagred Edukacija: “Tehnike pougavanja” Internacionaina udruga pravnika za medunarodnu suradnju Njemacke, Bonn, Hagen i Frankfurt, Edukacija: “Hospitacija za kaznene suce u Njemaékoj* Pravosudna akademija i CARDS, Zagreb Edukacija : ,Studijsko putovanje u Berlin radi upoznavanja s Njemaékom akademijom za suce i dréavne odvjetnike" Projekt tehniéke pomoéi Luxembourg ~ Hrvatska, Zagreb Edukacija (10 seminarskih modula): , Prave Europske unije za hrvatske ‘suce" Zenska soba, Stubitke toplice Edukacija: ,Mreza suradnje viadinih suzbijanju seksualnog nasilja" jeviadinih tijela u prevencijt i Drustvo za psiholosku pomoé i nizozemska udruga Admira, Zagreb Edukacija: ,Edukacija za djelatnike pravosudnog sustava i policije u vezi nasilja nad Zenom u obitelji* Nizozemska organizacija Admira i Centar za Zene Zrtve rata, Opatja Edukacija : ,,Seksualno nasilje i suradnja viadinih i neviadinih institucija* Ministarstvo pravosuda i Vijece Europe, Zagreb Edukacija: , Seminar o promicanju i zastiti prava Zena namijenjen sucima i drzavnim odvjetnicima*studeni 2000 Certifikat o2ujak 1999 Certifikat svibanj 1996 Certifikat srpanj-- kolovoz 1993 Certifikat listopad 1992 Certifikat International commission of Jurists, Montrela, Kanada Edukacija: ,Support the independence and inpartiality of Judges in | Croatia,, Svjetska zdravstvena organizacija, Budimpesta, Madarska | Edukaoija: «Nasilje nad djecom» Vijeée Europe, Glasgow, Engleska | Ecukacija: ,PAN - European colloquium - Maloljetniéka delikvencij |Salsbur seminar, Salzburg, Austra _Edukacia: American Law and legal institutions, Session 307" | Juristenforum AIGEN, Beé, Austria _ Edukacija: , Vorberaitung auf ein Europaisches rechtsdenken* Engleski/Njemacki (izvrsno), Francuski/Talijanski (osnovno), Madarski (potetni stupan)) ima za mladez", Novi informator, bro} | ylzmjene i dopune Zakona o sudovi | 6611, 27.sijeénja 2020. »Zanemarivanje i zlostavljanje djece“ objavijena zbirka clanaka | Seminar u Opatij. "Novine u kaznenom zakonodavstvu 2019' 6. svibnja 2019. Pravosudne akademije i Vrhovnog suda RH, |"Razgovor sotrokom”, materjala za seminar tu2ica | sudaca Slovene, ubliana, Ministarstvo pravosuda, sijecanj 2018. koautor »Pravo djece prema medunarodnim i europskim propisima"objavijena zbirka Glanaka za seminar u Opatij. "Novine u kaznenom zakonodavstvu | 201810. svibnja 2018. Pravosudne akademije i Vrhovnog suda RH, _sPrava djece u sudskim postupcima kao potiniteli kaznenog djela, _Zrtava ili svjedoka", objaviena zbirka clanaka za seminar u Opatij 11. svibnja 2017. Pravosudne. akademije i Vrhovnog suda RH, | »Djeca i mediji* Chronicle, , international Association of Youth and Family Judges and Magistrates, 2014. | | »2aétita prava | interesa djece s problemima u ponaganju“, Zbornik _Pravobraniteljice za djecu, Novine u Zakonu 0 sudovima za mladez, Naklada 2012. | nHalt program (,Stop program") prema maloljetnicima', Hrvatska Pravna revija bro} 12, Zagreb, Inzenjerski bro 2012. _»Trotman seksuainih delikvenata i zastita zajednice“, Medicinska “naklada, Zagreb, 2010.KNJIGE UcESCE! PREZENTACIJA NA KONFERENCIJAMA 2020 2010-2019 ,Maloljetnici, poginitelji kaznenih djela na Stetu djece", Novine u kaznenom zakonodavstvu 2009. Pritvor prema maloljetniku', Hrvatska pravna revija, Inzenjerski biro .,Gemu nas je poduéio prikaz probacijskog sustava u Engleskoj i Welesu", Hrvatski letopis za kazneno pravo | praksu, 01/09 Dijete o8tecenik, Odvjetnik, 2/08 ““Broj osoba na izdréavanju kazne i kretanje kriminaliteta”, Hrvatski ijetopis za kazneno pravo i praksu, 2/06 “pijete kao svjedok", Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, broj 1/04 ,Dijete je dio sudskog postupka", Medix, br. 45, prosinac 2004, Radionica za suce za mladez na temu:,, Dijete kao svjedok", Sudac, broj 4/5, 09/10 1999, Medunarodna konferencija internacionalnog ombudsman instituta", Dijete broj 4, prosinac 1997, »Pravni vodié za zlostavijanu Zenu“, Autonomna kuca izdanje Zagreb, 1994. Djeca u kaznenom pravu, podinitelj | Zrtve Skolska knijiga, Zagreb, 2019 |,Sudska zastita djece, iskustvo jedne sutkinje za mladez“, Novi informator, Zagreb, 2010. | Predavaé na Treéoj Europskoj konferenciji EAPAP 15. lipnja 2020, on line, COrganizirala i vodila struéne skupove kao predsjednica USZM: 2020: 1. Sudovi za mladez 2. Zivot bez droge 3 Djeca u virtualnom svijetu 4, Djeca, miadi i droga 2019: 1. Cyber crime i mladi 2. Sto se promijenilo ratikacijom Istambulske konferencije 3 Edukacija struénih suradnika Skola uz organizaciju AZOO 4. Zajedno protiv nasilja u Skolama, AZOO 2018. 1. Obiteliski sudovi, 2. Rezultati Stop programa u gradskoj Cetvrti Tresnjevka 3, Mediji prema djeci 4. Status miadin punoljetnika u kaznenom pravu 2017. 1.Prava maloljetnika prema Direktivi EU 2016/800 2 Strugni suradnicl izvanpravne struke na sudu, 3. Djevojtice 2rtve seksualnog nasilja, 4 Neprinvatlivo ponasanje u $koll 5. Nasilie u obiteli, 2016.-2010. preko 35 strucnih skupova2020 2019 2019 2019 2019 2019 2019 2019 2018 2018 2018 2018 2018 2017 2017 2016 2016 2015 2015 Medunarodna konferencija seksuaino iskori8tavanje i zlostavijanje djece od | Prilave do pravomotnosti presude, Zagreb, 17-18.veljate Medunarodna konferencija 0 pravima djece, 30 godisniica CRC, Vijece Europe, Strasbourg,13-14. studeni, pozvani predavaé Sekcija Europskin sudaca za miade2, obiteliskin sudaca i magistrata, | Makedonija, Skopje,4.listopad,zajedni¢ko zasjedanje sekcije |Il konferencija Zena s invaliditetom, Zagreb, 13. prosinca 2019, predavat |Veleposlanstvo SAD-a, Regional Justice Sector Project, seminar na temu: Human Trafficking and human smuggling, Dubrovnik, 18. travanja, pozvani predavaé | Justice Lab University Columbia, promoviranje prava miagih punoljetnika u SAD-u, Boston, Chicago, New York, 4-10. lipnja, pozvani predavat Konferencija 0 30 godignjici Konvencije 0 pravima djece, Zagreb, 8.studeni, organizator |Proljetna skola Hrvatskog pedagosko-knjiZevnog zbora, Opatija, travanj, | predavat || Medunarodna bienaina konferencija o diverzij-Stop program- Zagreb | organizacija USZM, prosinac, organizator i predavat, Prva internacionaina konferencija 0 djetjoj i adolescentnoj psihoterapij, 18- 21 listopada, Sarajevo, predavat Promisse, program vijeca Europe, kuée za djecu, Cyprus, Nicosia, 13- 14.rujan, predavaé 17. svibnja 2018. predavaé na Medunarodnoj konfereneiji "Sigurno djetinjstvo", prevencija nasilja u predSkolskoj dobi u organizaciji Terre des hommes, Zagreb | Prvi kongres o pravima djece, Periz, WWJFM, 28-30, ja 2018 15-19. svionja 2017. kao ekspert Europske komisije TAIEX u Albanij [Tirani, obilazak i ekspertiza malojetniskog prava kao sudac strutnjak us malolietnickom pravu 7.stpnja 2017. pozvani predavaé na Medunarodnoj konferencij” Child ‘maltreatment welbeing: contemporory issues research & practice", Rijeka | medunarodna konferencija 0 Stop programu,prosinac, Zagreb, organizator ipredavaé 2:3. veliate u Zagrebu, konferencija Veleposlanstva SAD-a, .Promoting | Multidisciplinary Inerogency Services for Children Victims of Violence”, | pozvani predavat 29sijeénja u Zagrebu, okrugli stol Trgovanje ljudima- edukacija za suce | | struénjake za djecu, organizacija Rosa i USZM, suvoditeljca, 26-27.studeni 2015 Podgorica Medunarodna konferencija o alternativnom | Postupanje prema maloljetnicima po Taiex i Ministarstva pravde CG, pozvani predavat2015 2015 2014 2014 2014 2012 2012 2010 2008 2007 2006 2004 2002 2002 9-40 studeni 2018 u Pristini Konferencija .Sharing the realities of multidisciplinary team working’ Terre des hommes, pozvani predavaé 24-28 listopad 2015. u Kuala Lumpuru Medunarodna konferencija Udruge protiv zlostavijanja i zanemarivanja djece ASSPAN, voditelj radionice, (27. i 28. o2ujka 2014. u Dubrovniku, Medunarodna konferencija 0 pravima djece u organizaciji VE i Ministarstva socijalne skrbi i madih 2. ofujka 2014. u Zagrebu Medunarodna konferencija o nasilju u obitelji u ‘organizaciji Veleposianstva Ausirie i Ministarstva unutarjih poslova, pozvani predavaé 14.17-rujna 2014. u Japanu, Nagoya Medunarodna konferencja 0 | zlostavijanju i zanemarivanju djece u organizaciji ISPCAN-a Medunarodna konferencija o Zrtvama u kaznenom postupku, UNDP i Ministarstvo pravosuda, 27. | 28. studeni 2012, Zagreb, Hotel Westin, pozvani predavaé [BECAN epidemiolosko istrazivanje zlostavijanja i zanemarivanja _djece, Medunarodna konferencija: ,RaSirenost nasilja nad djecom u obiteli i medu vrénjacima’, Zagreb, 22. o2ujka 2012 predavac Ujedinjeni u razli¢itosti, XVIII. Kongres Medunarodne udruge sudaca za mladez i obiteliskin sudaca, Tunis, 21 - 24, travnja 2010. voditeljica radionice: “Sudac i djeca nacionalnih manjina” |Novine u kaznenom zakonodavstvu 2009. “Pritvor prema maloljetniku’, | Zadar, 4. 15. lipnja 2009, Inzinjerski biro i VSRH, predavaé Seminar za suce, dréavne odvjetnike i struéne suradnike Cme Gore: "Posebnost postupka prema maloletnicima’ Save the children, Podgorica, | 28. 129. veljaée 2008.predavaé Konferencija 0 zlouporabi droge, kao expert Vijeca Europe, Minsk, Bjelorusija, 18 - 21. vellace 2008 predavat Konferencija &kola za suce i drzavne odvjetnike istoéne i centralne Europe, Bukurest, 15. i 16. o2ujak 2007.predavaé “Konferencija o strancima malolitnim potinteljima kaznenih djela, Pariz, prosinac 2006.u organizaciji IOM-a | Konferencija protiv obiteljskog nasilja, Ohrid, studeni 2006.predavac IV Annual Conference of the European society of Criminology, Amsterdam, | 25 - 28.kolovoz 2004, «Drugs and youth in Croatia» III Annual Conference of the European society of Criminology, Helsinki, 27 ~ 30. kolovoz 2003, «Non institutional measures and probation for minors and young adults» II Annual Conference of the European society of Criminology, Toledo, «Special obligations Serving as the Educational Measures Imposed to a Juvenile delinquent» II Hrvatski psihijatriski kongres «Za duevno zdravije i medusobno 71999 1998 1997 Tehnitke vjestine 2010 - nadalje 2005 - nadalje 2000 - nadalje 2008 - nadalje razumijevanje», Osijek, 25 - 28.rujna 2002. «Djeca u kaznenom postupku» |21 Annual Congress of Psyhiaty, Psyhology and Law, Melbourne, 23 - _25.studeni 2001. «Juvenile delinquency» | East West Conference child sexual abuse, Prag, 21 - 24.travnja 1999. «Child as a victim in criminal procedure» |! Konferencija hrvatskih sudaca, Trogir, 6 - 7. studeni 1998. «Pripremni | Postupak u Zakonu o sudovima za mladez» Xil International Congress on Criminology, Seul, Korea, 24 - 29. kolovoz 1998. «Special obligations as Educational Measures for Juvenile | Delinquents» 49 Annual meeting American Society of Criminology,San Diego, 19 - 22. Studeni 1997. «A Juvenile jurisdiction‘The most frequent educational measures applied in Croatia» Napredni korisnik raéunala (MS Office, Outlook, , razni struéni program i aplikacije) | Vozaéka dozvola B kategorije ,Udruga sudaca za mladez, obiteljskih sudaca i struénjaka za djecu i _mlladez’, Zagreb Predsjednica i osnivaé _Europska udruge za kriminologiju Clan | Udruga za kazneno pravo’, Zagreb Gian a | pMedunarodna udruga sudaca za mladez, obiteljskih sudaca i ‘magistrata’, Velika Britanija, Clan Begrweh 5 SoAreonys 2. .