HOME TEKSTOVI EMISWJE PREVODI TEME KNJIGE ENGLISH AW Ako vam je dobro PESCANIK °°?" HOME TEKSTOVI MISE PREVOD! EME KNJIGE — ENGLISH Mira Furlan — Intervju HENIERCEG 04/10/2012 8 Mira Furlan bila je jedna od najuspjesnijih kazalignih i filmskih glumica u bivéoj Jugoslavij, élanica Hrvatskog narodnog kazalista u Zagrebu. Razbuktavanjem rata emigrira iz Hrvatske, a umatignom teatru dobija otkaz. Slijedi Zestoki medijski liné, neobuzdano prokazivanje i difamacije, koji Ge potrajati godinama, sve uz gromoglasnu Sutnju veéine njenih kazalisnih kolega. Grad Zagreb potom joj oduzima stan, shodno jednoj diskriminatorskoj, fasisti¢koj odredbi tadasnjeg predsjednika drzave Franje Tudmana, Dolaskom u Ameriku snima popularnu nauéno fantastiénu seriju Babylon 5, a zatim i seriju Lost. U hrvatskom ée kazalistu zaigrati prvi i zadnji put tek nakon 2000. godine, u ulozi Medeje, teatra Ulyssis na Brijunima, Danas, sa sinom i suprugom Goranom Gajiéem, reziserom, zivi u Los Angelesu, u Californij. | rijetko daje intervjue za ovdasnje medije Nema tome davno da je Amerika za istogne Evropljane bila poput sna, pa smo i mi u bivloj Jugoslaviji za svaku dobru stvar imali izreku: ,To je Amerika”. Sto je ostalo od takve Amerike? Da, postojala je ideja o Americi, ideja koja se, kao i mnoge druge stvari u Zivotu, pokazala kao iluzija, Mitska snaga Amerike je ogromna, éak i sada, u vrijeme ozbiljne krize, u vrijeme kad se broj pristizuéih emigranata svakodnevno smanjuje, pa je tako ,South Park” nedavno emitirao epizodu u kojoj pograniéna policija na granici s Mexicom moli Meksikance da dodu u Ameriku, umiesto da ih iz nje tjera. Svatko od nas koji smo se zatekli u ovoj zemiji imao je vjerojatno svoju viziju Amerike, pa tako i svoju iluziju 0 njoj. Ono Sto je mene u mladosti fasciniralo u ideji © Americi nisu bile uobigajene prige o obilju i bogatstvu. Nije me posebno uzbudivao mit o Zemiji moguénosti” u kojoj je nebo granica’, kao ni priée o tome da ,ako radi, onda i zaradis” Cijela priéa o ,ameriékom snu', koji ukljucuje da svaki gradanin posjeduje viastitu kuéu, nije bilo to Sto me fasciniralo u ideji Amerike. Uostalom sad se svi ti mitovi ruse kao kula od karata, Ne, ono &to je mene fasciniralo, bila je ideja slobode, ideja o snazi individue, ideja rasne i etnigke izmijesanosti, taj ,melting pot’, ideja prava na izbor, slobodu govora, stampe. Lijep je tekst Deklaracije o nezavisnosti i svaka njena rijei iii ima ogramnu snagu. Ali seHOME TEKSTOVI EMISWJE PREVODI TEME KNJIGE ENGLISH vise, kao na primjer gospodin Slavoj Zizek cije smo nastupe, u okviru pokreta ,Occupy Wall Street’, s ponosom pratil. Viktor lvangié 0 tome takoder briljantno pige u knjizi svojih eseja .Zasto ne pisem’. Gini se stoga kao da bi kapitalizam, ako ga se ne zauzda, rado skliznuo u robovlasniéki sistem. Uostalom, nije li se to vee i dogodilo u Kini, gdje se komunistiéki totalitarizam tako savrseno spojio s bespostednim kapitalizmom? Pitate me &to je ostalo od onoga sto je Amerika bila ili to nam se Ginilo da je bila, Evo, recimo, danas u novinama éitam da je Vrhovni sud presudio u korist Cheney jeve tajne sluzbe, a protiv Zovjeka koji je na ulici prisao gospodinu Cheney-u i rekao mu da je ,njegova politika u Iraku odvratna”, zbog Gega je bio uhapen i stavijen u zatvor. Taj Govjek danas izjavijuje: ,Ovako neSto se ne bi smjelo dogoditi ni u Iranu ili u Kini, a dogada se ovdje, u Americi*, Toliku, dakle, snagu ima onaj slavijeni prvi amandman amerikog Ustava kojim se svim gradanima garantira sloboda govora i miaijenja. Toliku snagu danas takoder ima i americki mit u koji smo svi poyjerovali, mit koji je prisutan, na ovaj ili onaj naéin, u 99 posto svih americkih filmova, mit 0 pobjedi sistema od strane takozvanog malog Govjeka. Taj mit, a to se vidi na svakom koraku, u svakom segmentu drustva, pa tako i u mojoj profesij, je nazalost mrtav. Pokopao ga je beskrupulozni, bezliéni, arogantni korporativni duh koji u ovom trenutku viada ne samo Amerikom, nego i cijelim svijetom. Sve ameriéke administracije svoj su kult uspjeSnosti gradile mahom na takozvanim malim, lokainim ratovima, od Vijetnama do Iraka. Sadanji amerizki predsjednik bio je velika nada, no Gini se da i njegova administracija nema velikih skrupula kad su ratovi u pitanju. Arbitrira se u tudim drzavama, uvijek pod izlikom borbe za demokraciju i ljudska prava, a zapravo su razlozi vrlo prozaiéni: nafta, profit...? Da, to je strahovito razoéaravajuée. Obamu su mnogi doéekali kao spasitelja, Sto je dakako uvijek pogreska i neminovno vodi u razoéaranje, Govjeka koji Ge znati biti voljan &tititi obiéne gradane, buduéi da je i sam pristigao ,izvana’, sa strane, pripadajuéi povijesno ugnjetavanoj manjini koja je, po Malcolmu X-u, uvijek nosilac istine, kao i svaka obespravijena manjina Nekako se éinilo da bi taj obrazovani, artikulirani, kulturni i pametni Govjek mogao donijeti bitnu promjenu. Alii to se, naravno, pokazalo kao iluzija. Jer, kao Sto smo uvijek znali ili smo barem to do sada morali nauZiti, nije stvar u Zovjeku, nego u sistemu, A sistem koji je baziran na snazi korporativnog kapitala je tako jak i tako otporan na sve udarce da ga jedan éovjek ne moze pomaknuti ni za milimetar, ma koliko se trudio, Obama to stalno pokusava, mora se priznati. Ratovi su, ne samo ameri¢ki, uvijek bili izazivani i vodeni zbog novea i profita jednih na ustrb onih drugih. Nije i tako bilo i u ratu na nagim podrugjima? Taj rat je izgradio potpuno novu klasu ultra bogatih, uglavnom ratnih i poratnih profitera koji su spretno unovéili resurse bivse drZave i potrpali ih u viastite dzepove, dok su veéinu stanovnistva ostavili u stanju bijede. Sve velike prige o naciji bile sui ostale tek prige za malu djecu. li, bolje, za glupu djecu. Barem se tako meni éini, Kako se vi osobno, kao imigrant iz posve drukéijeg drustvenog okruzenja, nosite s korporativnim kapitalizmom Amerike u kojoj Zivite veé godinama?HOME TEKSTOVI EMISWJE PREVODI TEME KNJIGE ENGLISH Nikad me taj aspekt Zivota nije previse uzbudivao. Cesto misiim kako se, da sam Kojim. sluéajem odrastala u Americi, najvjerojatnije nikada ne bih pozeljela baviti ovom profesijom u kojoj je sve bespostedna utakmica i gdje su ljudi spremni na apsolutno sve da dodu do cilja Kako starim, tako sve vise prema cijelom tom cirkusu osjecam blago gadenje. Korporativni aspekt ove profesije sam najintenzivnije osjetila snimajuéi ultra popularnu seriju ,Lost® u kojoj je tretman glumaca bio u potpunosti odreden lovom koju su dotiéni zaradivall. Naravno, buduci da se radi o kapitalizmu, oni koji su zaradivali najvige bili su i najbolje tretirani. | obratno. Mi, djeca socijalizma, o&ekivali bismo da ée tretman biti boli Sto je lova manja, da se, kao, nadoknadi financijski manjak. To, naravno, nije tako. Opéi stav ovdje je da ako ne zaradujes veliki novac, onda valjda ine vrijedis. Glumei ovdje rade postove ne bi lizaradili za zdravstveno osiguranje, i to me uvijek iznova Sokira, to da u najbogatijoj zemlji svijeta nije moguée — a nije da Obama nije pokuSao — omoguéiti besplatno zdravstveno osiguranje svim gradanima, Momentalno se raéuna da u Americi ima éak oko 50 milijuna neosiguranih gradana i isto toliko legalno siromaénih. To je sramota. All je zato profit farmaceutskih kompanija i organizacija koje pruzaju zdravstveno osiguranje naprosto ogroman. To su najjaée industrije Amerike, s najvecom stopom profita. Ipak, kao i u svim drugim segmentima drustva, tako ni u ovoj industriji ne postoji nikakva Sansa da se bogati odreknu i najmanjeg djeliéa onoga sto imaju Nemam iskustva rintanja u korporaciji kao Sto to ima jedna moja ovdasnja prijateljica, takoder emigrantica. Ona ima stabilnost, ali ja imam slobodu. Obje stvari su potrebne liudskom biéu ali ini se da ih je gotovo nemoguée spojit Uz nekoliko jako uspjeSnih serija, snimljenih u vaioj ,drugoj domovini", svoje filmove uglavnom snimate u Evropi ina podruéju biv3e Jugoslavije. ZaSto je to tako, buduci da vam je engleski jezik kao materinji, dakle, nije prepreka, i kada se to s postom glumice zapravo treba oprostiti u Americi? DoSavai u Ameriku ,desila” mi se nauéno-fantastiéna serija ,Babylon 5”. Tako sam se nekako, na viastito Gudenje, zatekla u svijetu TV-a. Tko zna zaato se stvari deSavaju ine deSavaju. Zene su, naravno, u sasvim drukéijoj poziciji od muskaraca jer su seksizam i egoizam svakodnevna pojava pa vige nitko i ne trepne okom ni kad ih iskusi na svojoj koZi. Nedavno sam snimila jedan lijep film u Turskoj gdje sam igrala glavnu ulogu Zene koja je u vezi s mladim muskarcem. Tu bi ulogu u Americi igrala glumica od 35 godina, to je, naime, njihova ideja o ,Starijoj” Zeni. A ja sam u Ameriku pristigla u dobi od 36 godina. Naravno da uvijek ima iznimaka, ali one su tu samo da potvrde pravilo i da dalje nastavijaju iluziju kako je prostor otvoren, igra pravedna i da svatko ima jednaku Sansu. Veé sam rekla da ste brojne filmove snimili u Evropi, potom u Bosni, Srbiji.. svugdje, dakle, osim u Hrvatskoj. Ne Zelite ili vas ne zovu? Nedayno smo Goran i ja ponudili svoju adaptaciju romana Dubravke Ugresié ,Ministarstvo boli” hrvatskom filmskom fondu ali je projekt odbijen. Ponuda nije bilo ili su bile poluponude. Proslo je togno 25 godina, tj. etvrt stoljeéa, kako u Hrvatskoj nisam snimila film. Zanimijivo. Ali sam ipak u Hrvatskoj radila, jednom kazaliste, drugi put televiziju. Sto je, eto, dva puta u dvadeset