Hidraulični tijesak

Način rada hidrauličke preše.

Male prijenosne hidrauličke podne dizalice koje služe kao dizalice za automobile.

Shema hidrauličke preše.

Hidraulični tijesak, hidraulična preša ili hidraulička preša je uređaj s pomoću
kojega se mogu proizvesti vrlo velike sile tlačenja, dizanja, probijanja, oblikovanja i
slično. Sastoji se od dvaju međusobno spojenih hidrauličkih cilindara, ispunjenih
tekućinom. Hidraulična preša djeluje na principu jednakoga širenja tlaka na sve
strane u tekućinama (Pascalov zakon). Tlak u malome cilindru nastaje zbog gibanja
malog klipa, koji se pomiče ručno preko poluge ili elektromotorom. Tlak proizveden u
malome cilindru prenosi se u veliki cilindar, gdje djeluje na veliki klip. Tlakovi su u
oba cilindra jednaki, ali zbog različitih promjera klipova sile su na klipovima i brzine
pomicanja klipova različite. Sila koja podiže veliki klip onoliko je puta veća od sile
kojom mali klip pritišće tekućinu koliko je površina presjeka velikog klipa veća od
površine presjeka malog klipa. Brzine pomicanja klipova obrnuto su razmjerne
(proporcionalne) površinama klipova, to jest hod velikoga klipa onoliko je puta manji
od hoda maloga klipa koliki je omjer površine presjeka klipova. Dio je hidraulične
preše i spremnik tekućine, iz kojega pumpa (mali cilindar), preko nepovratnoga
ventila siše tekućinu za dizanje velikoga klipa, u koji se tekućina vraća posebnim
vodom kada se klip spušta. Kao radna tekućina danas se najčešće upotrebljava ulje
(hidraulički fluid) ili emulzija ulja s vodom. [1]
Hidraulični tijesak [2] omogućuje da se primijenjena sila F1 duž nekog puta pretvori u
veću silu F2 duž manjeg puta i da se sila poveća onoliko puta koliko
je površina gonjenog hidrauličkog cilindra S2 veća od površine pogonskog
hidrauličkog cilindra S1: [3]
Hidraulička preša radi na osnovu Pascalovog zakona. Pascalov zakon je temeljni
zakon hidrostatike, koji kaže: u tekućini koja se nalazi u zatvorenoj posudi
vanjski tlak širi se jednako na sve strane, to jest čestice tekućine prenose
tlak u svim pravcima jednako. To znači da vrijedi:

Primjena hidrauličkih preša[uredi | uredi kôd]

Male prijenosne hidraulične preše služe kao dizalice za automobile, ali se
izrađuju i za sile dizanja veće od 106 N (100 tona). Stabilne hidraulične
preše služe kao dizalice (na primjer u autoservisima) i kao preše u
mnogim granama industrije. Hidraulične preše imaju svestranu primjenu,
ali im je nedostatak mala radna brzina.
Kod preša su općenito potrebne velike sile pritiska, a shodno tome i
pogonski hidraulički cilindri velikog promjera. Pri brzom kretanju takvih
cilindara javljaju se veliki protoci. Ako se takvo kretanje ostvaruje
snagom hidrauličke pumpe (C), potrebne su i pumpe velikog kapaciteta.
Zato se brzi hod hidrauličke preše obavlja pomoću dodatnih manjih
hidrauličkih cilindara brzog hoda (A), a za punjenje glavnog cilindra (B) se
za to vrijeme koriste nepovratni ventili s hidrauličkim deblokiranjem (D),
tzv. ventili za punjenje. Glavni cilindar puni se samo s jedne strane, dok je
druga povezana s atmosferskim zrakom (jednoradni cilindar). Početno
brzo kretanje preše prema dolje vrši se pomoću dva manja cilindra za brzi
hod. Hidraulički fluid se pri tome dovodi u oba mala cilindra, dok fluid u
glavni cilindar dotiče putem ventila za punjenje iz zasebnog spremnika za
punjenje (E) smještenog iznad glavnog ventila. Kad alat preše nalegne na
izradak, povećava se opterećenje preše (sila F), pa tlak fluida u sustavu
raste. Tada se otvara tlačni uključni ventil (G), pa sva tri cilindra dolaze
pod puni tlak. Daljnje kretanje prema dolje vrši se pomoću sva tri cilindra.
Povratno kretanje preše obavlja se u potpunosti pomoću cilindara brzog
hoda. Pod utjecajem tlaka fluida deblokira se ventil za punjenje (E), pa pri
kretanju prema gore klip glavnog cilindra samo potiskuje radni fluid natrag
u spremnik za punjenje, što za cilindre brzog hoda predstavlja dodatno
opterećenje. [4]

Izvori[uredi | uredi kôd]
1. ↑ Hidraulična preša, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav
Krleža, www.enciklopedija.hr, 2019.
2. ↑ Struna IHJJ
3. ↑ [2] "Statika fluida", Kemijsko – tehnološki fakultet Sveučilišta u Splitu, prof. Ivica
Sorić, marjan.fesb.hr, 2011.
4. ↑ [3] (Arhivirano 18. srpnja 2013.) "Pneumatika i hidraulika" Radoslav Korbar,
Veleučilište u Karlovcu, www.vuka.hr, 2007.