Professional Documents
Culture Documents
Bihevioristička Škola
Bihevioristička Škola
Bihevioristička škola
Brooks je kreirao robote koji posjeduju skup neovisno dizajniranih vještina (robot koristi senzore
i pogonski mehanizam za razliĉite potrebne vještine, meĊusobno neovisne). Smatrao je da bi se
teorije i tehnologije umjetne inteligencije mogle testirati na zadacima rješavanja problema u
stvarnom svijetu i u tim bi se testovima one poboljšavale. Godine 1991. Brooks je iznio teoriju
inteligencije bez reprezentacije i inteligenciju bez razumijevanja u kojoj je tvrdio da je
inteligencija odreĊena dinamikom interakcije sa svijetom (okolinom). Taj je rad nazvao
jednostavno “robot” odnosno “roboti bazirani na ponašanju”, a novi smjer istraživanja umjetne
inteligencije je dobio naziv ”nouvelle AI”. Kljuĉni aspekti koji karakteriziraju ovaj pristup
prikazan na slici 2.2. su:
- Inteligencija: Izvor inteligencije nije ograniĉen samo na raĉunalne strojeve. Dolazi isto
tako iz situacija u svijetu.
8
Slika 2.2. Nouvelle AI pristup
Brooksov je robot trebao koristiti senzore i pratiti jednostavna pravila kao što su: “izbjegavaj
sudar”, “lutaj”. Prema navedenim idejama, Brooks je programirao autonomne mobilne robote
temeljene na raspodijeljenim mrežama i staniĉnim automatima i tako dobio relativno neovisne
jedinice za, naprimjer, funkcioniranje napredovanja, ravnoteže robota itd. Njegov je robot
upješno hodao i 1990- ih pokrenuo sasvim novi pristup u istraživanjima robotike i umjetne
inteligencije.