Professional Documents
Culture Documents
Racunovodstvo Skripta
Racunovodstvo Skripta
Dobitak Gubitak
Zaključni list
Na kraju godine nakon što je obavljeno knjiženje svih poslovnih događaja uključujući i proces
formiranja i raspodjele fin rezultata sačinjava se zaključni list.
Zbir saldo-bilansa mora da se slaže, a to se ogleda u tome što zbir aktive mora biti jednak
zbiru pasive. Funkcija salda-bilansa iz zaključnog lista je dvostruka: 1. služi za sastavljanje
konačog bilansu stanja 2. služi kao osnova za zaključno knjiženje.
JEDNOOBRAZNO RAČUNOVODSTVO
Jednoobrazno knjigovodstvo nije poseban sistem nego predstavlja unufikaciju određenog
sistema knjigovodstvene evidencije. Što znači da se kod različitih subejkata koji vode
knjigovodstvo provodi na isti odnosno jednoobrazan način. Jednoobrazno knjigovodstvo se
razvilo pod uticajem prakse i teorije. Inicijativa retrospektivno posmatrano je potekla od:
Velikih preduzeća, profesionalnih udruženja i države. Značaj se ogleda na području:
Planiranja, Praćenja, Informisanja i Kontrole.
Kontni plan
Jednoobrazanost se provodi pomoću sistema računa koji se u literaturi i praksi zove kontni
plan. Kontni plan nije ništa drugo nego sistematizovani popis određenih računa na kojima će
svaki subjekt evidentirati sve poslovne događaje.
Kontni plan predstavlja sistem knjigovodstvenih računa koji su povezani u logičnu i
zaokruženu cijelinu, koja omogućava praćenje cijelokupnog procesa reprodukcije.
Kada su računi utvrđeni i kada im je dat adekvatan naziv dolazi do problema grupisanja
računa u grupe i klase i redosljeda njihovog upisivanja u kontni plan.
Vrste Kontnih planova:
1. Sa stanovišta sa kog se donosi KP:
-Granski (odnosi se na privredne subjekte koji se bave istom djelatnošću, odnosno pripadaju
istoj privrednoj grani)
-Jedinstveni (odnosi se na sve privredne subjekte bez obzira kojom se djelatnošću bave,
odnosno kojoj privrednoj grani pripadaju)
2. Sa stanovišta stepena rasčlanjenosti
-Okvirni (prilagodljiv za sve privredne subjekte, budući da je tako upošten ne može se
direktno primjenjivati već je potrebna njegova razrada koja se sastoji od utvrđivanja analitički
računa polaqzeći od sintetičkih propisanih okvirnim kontnim planom)
-Detaljizirani (obuhvata i sintetičke i analitičke račune, otuda dolazi do zaključka da je
neelastičan i teško ga je prilagoditi specifičnim potrebama PS)
Principi Kontnog plana:
Svaki kontni plan treba da zadovolji principe:
1. Sveobuhvatnosti (podaci iskazani treba da pokazuju sva zbivanja koja su nastala u
procesu reprodukcije
2. Svodnosti (da postoji mogučnost da se podaci svih PS mogu zbrojiti, a da se pritome
ne naruši homogenost i integralnost)
3. Elastičnosti (znači da je kontni plan prilagodljiv specifičnostima svakog subjekta koji
vodi knjigovodstvo)
Metode sistematizacije
Svrstavanje u grupe (čine je računi), a grupe u klase (čine je grupe, i ima svoja obilježja).
Sistematizacija se vrši po dvije metode: Funkcionalnoj i Bilansnoj.
Simboli za označavanje računa
Umjesto ispisivanja računa dovoljno je naznačiti samo broj, čime se olakšava korištenje
kontnog plana. Za označavanje primjenjuje se više sistema simbola oni se oslanjaju na
numerički sistem, ili abecedni red, ili kombinacija jedog i drugog. Pa ipak Dekadni sistem,
zbog svojih prednosti pre ostalim, danas najčešće se primjenjuje.
Suština dekadnog sistema što se svi računi kontnim planom grupišu u deset klasa (0-9). U
okviru svake klase može se otvoriti deset grupa računa (označavaju se dvocifrenim brojem)
Dekadno označavanje ima predost što se računi lakše pamte, slažu i pronalaze. Problem koji
se javlja jeste kod jednog sisntetičkog računa treba otvoriti više od deset analitičkih računa.
Kontni plan u praksi
Zakonom o računovodstvu predviđeni su standardi kojima je predviđeni kontni planovi za tri
grupe: Preduzeća (ima karkter jedinstvenog i okvirnog), Banke i osiguravajuća društva i
Društveno političke organitzacije
Klasa 0 Upisani, a neuplaćeni kapital i Stalna sredstva (sredstva preduzeća)
Klasa 1 Zalihe
Klasa 2 Gotovina, kratkoročna potraživanja i ulaganja (sredstva preduzeća)
Klasa 3 Troškovi
Klasa 4 Kapital i rezerve
Klasa 5 Obaveze
Klasa 6 Prihodi i rashodi
Klasa 7 Dobitak i gubitak
Klasa 8 Slobodna (u cijelosti preduzeće može koristiti za svoje potrebe)
Klasa 9 Vanbilansni račun
Stalna sredstva Obrtna sredstva Trajni Izvori Sredstava:
u obliku stvari: Žiro račun Dionički kapital (upisan vl. Kapital) A-P
Zemljište Devizni račun (devizna blagajna) Akcijski kapital
Građevinski objekti Izdvojena novčana sredstva (za invest) Inokosni kapital (upravljački)
Mašine i postrojenja (oprema) Otvoreni akreditiv (za nabavku OS) Nenominirani kapital (donacije)
Transportna sredstva Blagajna Neraspoređena dobit
Građevinski objekti u pripremi (inv. u toku) Primljena mjenica (mjenica) Rezervni kapital
Avansi (dati avansi) Primljeni čekovi Zadržane zarade iz prošlih godina
Materijal za investicije (investicija u toku) Blagajnički zapis Dioničarska premija
Ispravka vrijednosti SS (neg) Upisan, a neuplaćen kapital Revalorizacione rezerve
Oprema u pripremi Kupci (potraživanje od kupaca) Dugoročni Izvori Sredstava:
u obliku prava: Potraživanje od radnika (akontacija po SP) Dugoročni kredit (obaveze za dugoročne kredite)
Patenti i licence Potraživanje od radnika po manjku Ostale dugoročne obaveze (za depozit)
Prava na koriš tuđ stvari (lizing) Potraživanje od komisionara Kratkoročni Izvori Sredstava:
Goodwill Ostala kratkoročna potraživanja Kratkoročni krediti (obaveze za krat kred)
Osnivačka ulaganja Materijal na putu Dati čekovi (obaveze za izdate)
Ostala materijalna prava Zalihe materijala Date mjenice (obaveze za date mjenice)
Ispravka vrijednosti MP (neg) Odstu. plan od stvarne cijene mat (D+) (P-) Dobavljači
u obliku dugoročnih plasmana: Proizvodnja u toku Kupci-Povjerioci
Dugoročni vrijednosni papiri (dug. Mjenica) Zalihe gotovih proizvoda (proizvodi u skladištu) Obaveze prema komisionaru
Dati dugoročni kredit, depozit i licence Odstu. plan od stvarne cijene got proiz (D+) (P-) Obaveze prema radniku
Ostala dugoročni plasmani (certifikati) Sitan inventar u skladištu Obaveze za plate
Kupljene obveznice Sitan inventar u upotrebi Obaveze za nefakturisani materijal
Dugoročni plasmani Ispravka sitnog inventara (neg) Ostale kratkoročne obaveze (obaveze za PNP)
AVR (unaprijed plaćeno osiguranje) PVR obračunati troškovi (voda, struja,inv odr)
Autogume PVR unaprijed naplaćena zakupnina
Dobavljači-dužnici
Gubitak (neposredni)