585SREDNJA ŠKOLA OTOČAC

OTOČAC

ZAVRŠNI RAD
Predmet
Radno pravo

Ostvarivanje prava na mirovinu, obiteljsku,

starosnu, prijevremenu

Mentor: Učenik:
Prof. Hrvatina Dubravčić Iva Rukavina
Zanimanje:
poslovni tajnik

Otočac, svibanj 2020.

 SADRŽAJ

1. UVOD.................................................................................................................................1

2. MIROVINSKI SUSTAV.....................................................................................................2
2.1. Mirovinski sustav u hrvatskoj..................................................................................3

3. KARAKTERISTIKE OBVEZNOG MIROVINSKOG OSIGURANJA.............................5

3.1. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje – HZMO................................................5

4. OSTVARIVANJE PRAVA IZ MIROVINSKOG OSIGURANJA..................................8

4.1. Ostvarivanje prava iz obveznog mirovinskog osiguranja na temelju generacijske

solidarnosti (prvi stup)....................................................................................................8

4.2 Starosna mirovina......................................................................................................8

4.3. Prijevremena starosna mirovina...............................................................................9

4.4. Obiteljska mirovina na području mirovinskog sustava RH ..................................13

5. HANFA ................................................................................................................................15

6. ZAKLJUČAK.......................................................................................................................16

7. LITERATURA......................................................................................................................17

8. PRILOZI...............................................................................................................................18
1. UVOD

Mirovinsko osiguranje program je socijalnog osiguranja. Sustav djeluje tako da

tijekom svoga radnoga vijeka članovi sustava i njihovi poslodavci plaćaju doprinose iz plaća i
na plaće. Umirovljeni članovi ostvaruju pravo na mirovinu, djelomično utemeljeno na
njihovim doprinosima. Osiguranje također daje naknade za invalide i za članove obitelji
invalidnih i umirovljenih radnika. U ovom završnom radu objasniti će se pojam mirovinskog
sustava te koje su karakteristike obveznog mirovinskog osiguranja. Najveći dio rada bazira se
na ostvarivanje prava na mirovinu: starosnu, obiteljsku i prijevremenu. U prilozima se nalaze
primjeri zahtjeva za ostvarivanje prava na imovinu.

1
2. MIROVINSKI SUSTAV

Mirovinski je sustav skup pravnih normi, financijskih i institucionalnih aranžmana

kojima se regulira osiguranje od rizika starosti, invalidnosti i gubitka hranitelja. Mirovinski se
sustav u pravilu sastoji od nekoliko podsustava definiranih s obzirom na kategorije
osiguranika, način financiranja, upravljanje mirovinskim fondovima, raspodjelu mirovina i
slično. Mirovinski sustavi mogu biti javni (kada njima upravlja država, odnosno od nje
ovlaštena tijela) ili privatni (kada mirovinskim fondovima upravljaju privatne financijske
institucije), obvezni ili dobrovoljni, ovisno o tome obvezuje li država osiguranike na plaćanje
doprinosaiz kojih se financiraju mirovine, definiranih davanja (kada su mirovine unaprijed
zadane mirovinskom formulom, a država jamči njihovu isplatu) ili pak definiranih doprinosa
(kada iznosi mirovina izravno ovise o uplaćenim doprinosima osiguranika u mirovinske
fondove). Nadalje, mirovinski sustavi mogu biti univerzalni (namijenjeni svim građanima), a
financiraju se porezima i drugim javnim prihodima ili pak utemeljeni na osiguranju
zaposlenih (namijenjeni osiguranicima te od njih ovisnim članovima obitelji), a financiraju se
doprinosima zaposlenika i poslodavaca. Za aktualne mirovinske reforme ključna je podjela
na mirovine tekuće raspodjele ili međugeneracijske solidarnosti, za koje se ustalio engleski
naziv PAYG (pay as you go – plati kako stigne), te kapitalizirane mirovine (capital funded)
individualne mirovinske štednje koje se financiraju doprinosima osiguranika kapitaliziranim u
privatnim mirovinskim fondovima. Kod prve vrste mirovina bitna je komponenta
redistribucije od bogatijih prema siromašnijim kategorijama umirovljenika, dok je kod druge
vrste mirovina u prvom planu osobna odgovornost osiguranika koja se ogleda u ovisnosti
visine mirovine o ukupno uplaćenim doprinosima i njihovoj kapitalizaciji. Danas je
uobičajeno da su mirovinski sustavi kombinacija različitih shema s obzirom na način
financiranja, raspodjelu, organizaciju i upravljanje. Tako umjesto s jednim (mono-pillar
system) imamo sustave s više mirovinskih stupova (multi-pillar system) koji funkcioniraju
prema različitim režimima prikupljanja, upravljanja i raspodjele sredstava.

2
2.1. Mirovinski sustav u Republici Hrvatskoj

Od početka pa do kraja, život je ispunjen raznim i važnim prekretnicama - od polaska

u školu, odlaska na fakultet, zaposlenja, pa sve do umirovljenja. Svako od novih životnih
razdoblja, pa tako i odlazak u mirovinu, zahtijeva prilagodbu, promjenu životnog tempa i
reorganizaciju. Zbog toga je vrlo važno da prije nego što se odlučimo umiroviti budemo
informirani o mirovinskom osiguranju i svojoj mirovini kako bi vaš prelazak iz jednog
životnog razdoblja u drugo bio što jednostavniji i ugodniji. U Hrvatskoj, mirovinsko
osiguranje jedna je od grana socijalnog osiguranja te se smatra osobito važnim dijelom
sustava socijalne sigurnosti. Sustav mirovinskog osiguranja temelji se na tri stupa. Prvi i drugi
stup predstavljaju obvezno mirovinsko osiguranje, dok treći stup predstavlja dobrovoljno
mirovinsko osiguranje. Prvi i drugi stup mirovinskog osiguranja možemo zamisliti kao dva
uporišta na kojima počiva most, a treći stup možemo si dočarati kao arhitektonski dodatak na
mostu bez kojeg bi on mogao, ali upravo pomoću tog dodatka postaje arhitektonski
kvalitetniji.
Sustav mirovinskog osiguranja uređen je sljedećim zakonima:
 Zakonom o mirovinskom osiguranju
 Zakonom o obveznim mirovinskim fondovima
 Zakonom o dobrovoljnim mirovinskim fondovima
 Zakonom o mirovinskim osiguravajućim društvima pripadajućim podzakonskim
aktima.

Pravo na mirovinu može se ostvariti npr. zbog starosti (starosna mirovina), djelomičnog ili
potpunog gubitka radne sposobnosti (invalidska mirovina) ili u slučaju smrti osiguranika ili
korisnika (kada članovi obitelji mogu ostvariti pravo na obiteljsku mirovinu). Ako ste u
radnom odnosu ili obavljate samostalnu ili profesionalnu djelatnost, obveznik ste izdvajanja
doprinosa u prvi stup mirovinskog osiguranja.

3
 1. PRVI STUP MIROVINSKOG OSIGURANJA

Prvi stup naziva se stupom generacijske solidarnosti što znači da osobe koje rade izdvajaju
doprinose za mirovinsko osiguranje, a iz tih se doprinosa isplaćuje mirovina sadašnjim
korisnicima prava na mirovinu. Osim doprinosima osiguranika, prvi stup financira se i iz
državnog proračuna.

2. DRUGI STUP MIROVINSKOG OSIGURANJA

Ovaj stup predstavlja individualnu kapitaliziranu štednju. ”Individualna” znači da je riječ o

vašoj osobnoj imovini, odnosno da se uplaćena sredstva evidentiraju na vašem osobnom
računu, dok ”kapitalizirana” znači da prilikom uplaćivanja u odabrani obvezni mirovinski
fond vi zapravo ostvarujete i neki prinos od tog ulaganja. Te aktivnosti možemo usporediti s
2u1 proizvodima, gdje osim primarnog cilja – uplaćivanja u fond kao nekog oblika izdvajanja
novca, ostvarujete i drugi cilj – prinos od svog ulaganja. Premda ste u ovaj stup obvezni
uplaćivati, i to 5 % od bruto plaće, imate veću slobodu utoliko što sami možete birati obvezni
mirovinski fond i kategoriju obveznog mirovinskog fonda u koju ćete uplaćivati taj iznos.

3. TREĆI STUP MIROVINSKOG OSIGURANJA

U sustavu mirovinskog osiguranja ovaj stup predstavlja dodatak koji osoba može dobrovoljno
izabrati, i kao takav je stvar osobnog izbora. Ako se sjećate usporedbe s početka teksta, treći
stup može se zamisliti kao dodatak na mostu sazdanom od dva obvezna stupa. Jednako kao i
drugi stup, treći stup predstavlja individualnu kapitaliziranu štednju.

4
3. KARAKTERISTIKE OBVEZNOG MIROVINSKOG OSIGURANJA

3.1. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje – HZMO

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje javna je ustanova osnovana Zakonom o

mirovinskom osiguranju, čijim je donošenjem započet proces reforme mirovinskog sustava
zbog ostvarivanja prava zaposlenika, obrtnika, poljoprivrednika i drugih osoba iz obveznog
mirovinskog osiguranja temelju generacijske solidarnosti. HZMO je pravni slijednik bivših
republičkih fondova mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika, samostalnih privrednika i
individualnih poljoprivrednika. HZMO ima svojstvo pravne osobe, a u rješavanju o pravima i
obvezama iz mirovinskog sustava ima javne ovlasti. Upravni nadzor nad Zavodom obavlja
ministarstvo nadležno za mirovinski sustav dok nadzor i praćenje primjene propisa vezanih uz
dječji doplatak prati ministarstvo nadležno za obitelj. Zavod ima svojstvo pravne osobe s
pravima, obvezama i odgovornošću utvrđenim Zakonom i Statutom, posluje samostalno, a
predstavlja ga i zastupa ravnatelj. Rad Zavoda je javan što znači da jedanput godišnje do 30.
lipnja tekuće godine, za prethodnu godinu, o svom radu podnosi izvješće Hrvatskom Saboru.
Poslove iz svojeg djelokruga obavlja u središnjoj ustrojstvenoj jedinici sa sjedištem u Zagrebu
te područnim ustrojstvenim jedinicama. Financijsko poslovanje Zavoda obavlja se putem
državnog proračuna Republike Hrvatske. 1
Djelokrug rada Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje:
 Poslovi u vezi s ostvarivanjem prava osiguranih osoba iz mirovinskog osiguranja na
 temelju generacijske solidarnosti
 Osigurava provedbu uredbi Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti
 i međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju
 Osigurava zakonitost ostvarivanja prava osiguranih osoba i pruža im pravnu pomoć u
 ostvarivanju istih
 Provodi politiku razvitka i unapređivanja mirovinskog sustava na temelju generacijske
solidarnosti
 Obavlja druge poslove u vezi s provedbom i ostvarivanjem iz mirovinskog osiguranja

1
HZMO

5
 HZMO provodi prava osiguranika na temelju generacijske solidarnosti. Prava iz
mirovinskog osiguranja neotuđiva su osobna materijalna prava koja se ne mogu prenijeti na
drugoga niti naslijediti. Zakonom o mirovinskom osiguranju obvezno se osiguravaju prava na:
 Starosnu mirovinu
 Prijevremenu starosnu mirovinu
 Invalidsku mirovinu
 Privremenu invalidsku mirovinu
 Obiteljsku mirovinu
 Najnižu mirovinu
 Osnovnu mirovinu
 Profesionalnu rehabilitaciju
 Naknadu zbog tjelesnog oštećenja
 Naknadu putnih troškova u vezi s ostvarivanjem osiguranih prava

Slika 1. HZMO

Izvor: https://www.google.com/imgres?imgurl=https%3A%2F%2Fwww.mirovinsko.hr
%2Fimg%2Fhzmo-logo-en.svg&imgrefurl=https%3A%2F%2Fwww.mirovinsko.hr

6
 Prema važećem Zakonu o mirovinskom osiguranju, pravo na starosnu mirovinu u
razdoblju od 01.01.2014. do 31.12.2030. godine ima osiguranik kada navrši 65 godina života i
15 godina mirovinskog staža. Za razdoblje od 2031. do 2037. godine uvjet godine života
povećava se svake godine za tri mjeseca (tablica 1.), da bi od 01.01.2038. godine pravo na
starosnu mirovinu imao osiguranik sa 67 godina života i 15 godina mirovinskog staža.
Dugogodišnji osiguranici pravo na starosnu mirovinu stječu sa 60 godina života i 41 godinom
mirovinskog staža.2

Tablica 1. Ostvarenje prava na starosnu mirovinu u razdoblju 01.01.2031. do 31.12.2037.

Izvor: https://www.mirovinsko.hr/hr/pregled-uvjeta-za-ostvarivanje-prava-na-mirovinu-
prema-zakonu-o-mirovinskom-osiguranju-u-2020/716

2
ZAKON O MIROVINSKOM OSIGURANJU (na snazi od 1. siječnja 2014.) "Narodne novine", br.
157/2013, 151/2014, 33/2015, 93/2015, 120/2016, 18/2018 - Odluka Ustavnog suda RH, 62/2018, 115/2018 i
102/2019

7
4. OSTVARIVANJE PRAVA IZ MIROVINSKOG OSIGURANJA

4.1. OSTVARIVANJE PRAVA IZ OBVEZNOG MIROVINSKOG OSIGURANJA NA

TEMELJU GENERACIJSKE SOLIDARNOSTI (PRVI STUP)

Mirovinski staž skupni je naziv za razdoblje provedeno u obveznom mirovinskom

osiguranju i produženom osiguranju te razdoblja izvan osiguranja koja se pod određenim
uvjetima priznaju u mirovinski staž (poseban staž, npr. vrijeme provedeno u Hrvatskoj
domovinskoj vojsci). Ipak, uz staž, pri odlasku u mirovinu važne su i vaše godine, ali i spol. O
tome ćemo napisati nešto više u nastavku, u kojem ćemo ukratko navesti uvjete za
ostvarivanje prava na starosnu, prijevremenu starosnu mirovinu, i obiteljsku imovinu.

4.2. STAROSNA MIROVINA

Mirovine se razlikuju prema uvjetima koje trebate ispuniti za odlazak u mirovinu ili
stjecanje prava na nju, a pojedine skupine osiguranika imaju povoljnije uvjete za
umirovljenje. Pravo na starosnu i prijevremenu starosnu imovinu osiguranik stječe od dana
kada su ispunjeni uvjeti za mirovinu, s time što se to pravo može ostvariti tek nakon prestanka
osiguranja (zaposlenje, obavljanje obrtničke ili poljoprivredne djelatnosti i dr.) Pravo na
starosnu mirovinu u 2009. godini, muškarac je stjecao kada je navršio 65 godina života i
žena 60 godina života, uz uvjet minimalno 15 godina mirovinskog staža. Pravo na starosnu
mirovinu imao je i muškarac zaposlen s nepunim radnim vremenom kada je navršio 65 godina
života i žena 60 godina života, uz provedenih 15 godina u osiguranju. „U studenome 2010.
propisano je prijelazno razdoblje od 20 godina (od 2010. do 2030. godine) u kojem pravo na
starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu žene mogu steći pod povoljnijim uvjetima. U 2011.
godini žene su mogle pravo starosnu mirovinu ostvariti kada su napunile 60 godina i 3
mjeseca života i 15 godina mirovinskog staža, a danas u 2017. sa 61 godinu i 9 mjeseci i 15
godina staža. Od 1.1.2014. do 31.1.2030., pravo na starosnu imovinu osiguranik ima kada
navrši 65 godina i 15 godina mirovinskog staža. Međutim, dobna granica starosne mirovine
smanjuje se osiguranicima koji rade na radnim mjestima koji su opasni po zdravlje i život, te

8
osobe s invaliditetom, npr. slijepe osobe, oboljeli od cerebralne paralize, multiple skleroze,
gluhe osobe i ostalo. Pravo na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika ima
osiguranik kada navrši 60 godina života i 41 godinu staža osiguranja. U tih 41 godinu staža
osiguranja uračunava se staž osiguranja, ne i posebni staž.3
Slika 2. Ilustracija

Izvor: https://www.google.com/imgres?imgurl=https%3A%2F%2Fstatic.jutarnji.hr
%2Fimages%2Fslike%2F2020%2F07%2F10%2Fk_novac_kuna1

4.3. PRIJEVREMENA STAROSNA MIROVINA

Sustav mirovinskog osiguranja RH je naslijedila je od bivše države te ga je nakon

određenog vremena reformirala i prilagodila novonastalim gospodarskim i demografskim
uvjetima. RH je u razdoblju od 1968. do 1971. godine, uz određene promjene u društvenom
uređenju države, koje su dale veći stupanj samostalnosti u odlučivanju federalnim jedinicama,
pa tako i na području uređenja socijalne sigurnosti građana, od početka uređenja svojeg
sustava mirovinskog osiguranja, građanima omogućila, uz ostvarivanje prava na starosnu
mirovinu i ostvarivanje prava na prijevremenu starosnu mirovinu. Pojedini radnici nisu mogli
odraditi propisani vijek rada i ispuniti uvjete za starosnu mirovinu, odnosno nisu mogli
istovremeno navršiti potrebnu starosnu dob za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu i
propisani uvjet mirovinskog staža. Razlog tome je što su oni u vrlo ranoj dobi počeli raditi, a
ipak su do dobi od 50, odnosno 55 godina odradili 30, odnosno 35 godina staža. Stoga,
opredijelilo se da je takvim radnicima potrebno osigurati odgovarajući stupanj socijalne
sigurnosti, bez obzira na to što i do 5 godina ranije završavaju svoj radni vijek. U

3
Ibidem

9
mirovinskom sustavu RH, takva odluka je ostala ali uz određene promjene do danas. 2007.
godine, promijenio se način određivanja visine prijevremene starosne mirovine, izmjenom
polaznog faktora za određivanje prijevremene starosne mirovine. Spomenute izmjene trebale
su dati rezultata u sljedećem srednjoročnom razdoblju. Međutim, mirovinski sustav je i nakon
toga bio u neravnoteži.
Prema Zakonu o izmjenama i dopunama ZOMO koji je stupio na snagu 1. studenog 2010.,
ukupan godišnji priljev prijevremenih umirovljenika u narednim godinama trebao se
smanjivati, s obzirom na postrožene uvjete za ostvarivanje prava na prijevremenu starosnu
mirovinu i izmjene načina njenog određivanja. Od 1.1.2020. do 31.1.2029., pravo na
prijevremenu starosnu imovinu osiguranik ima kada navrši 60 godina i 35 mirovinskog staža.
isplata mirovine obustavlja se korisniku mirovine ako se zaposli ili počne obavljati djelatnost
na osnovi koje se stječe svojstvo osiguranika. Isplata mirovine ne obustavlja se osiguraniku
koji je ostvario pravo na starosnu mirovinu odnosno starosnu mirovinu za dugogodišnjeg
osiguranika prema općem propisu, tj. prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, i koji nastavi
raditi do polovice punog radnog vremena uz izmijenjeni ugovor o radu ili koji se tijekom
korištenja prava na starosnu mirovinu zaposli do polovice punog radnog vremena. Iznimno,
osiguraniku mora prestati radni odnos, odnosno osiguranje da bi ostvario prijevremenu
starosnu mirovinu, nakon čega se može zaposliti i raditi do polovice punog radnog vremena i
primati mirovinu. Korisnici mirovine ostvarene prema Zakonu o djelatnim vojnim osobama,
policijskim službenicima i ovlaštenim službenim osobama te korisnici koji su ostvarili
mirovinu prema propisima o razminiranju mogu raditi do polovice punog radnog vremena i
primati cijelu mirovinu ili raditi s punim radnim vremenom i primati pola mirovine.4

4
HZMO

10
Iznimno od ovoga, osiguranica-žena može ostvariti pravo na prijevremenu starosnu mirovinu
pod sljedećim uvjetima:
Tablica 2. Pravo na prijevremenu mirovinu kod žena

Izvor: https://www.mirovinsko.hr/hr/pregled-uvjeta-za-ostvarivanje-prava-na-mirovinu-
prema-zakonu-o-mirovinskom-osiguranju-u-2020/716

Prema podacima iz tablice br. 2., uvjet starosne dobi povećava se za 3 mjeseca svake
godine, što će biti do 31.12.2037. godine, a „od 1.1.2038. godine pravo na starosnu imovinu,
bez obzira na spol, osiguranik će imati kada navrši 62 godine života i 35 godina mirovinskog
staža.“ (HZMO, 2014.)

„Visina prijevremene starosne imovine trajno se smanjuje za svaki mjesec ranijeg

ostvarivanja prava na mirovinu prije navršenih godina života osiguranika propisanih za
stjecanje prava na starosnu imovinu.“ (HZMO, 2014.)

11
Tablica 3. Smanjenje visine prijevremene starosne mirovine osiguranika po mjesecu

Izvor: https://www.mirovinsko.hr/hr/pregled-uvjeta-za-ostvarivanje-prava-na-mirovinu-
prema-zakonu-o-mirovinskom-osiguranju-u-2020/716
Od 2014. do 31.1.2030. „žene kod stjecanja prava na prijevremenu starosnu mirovinu imaju
polazni faktor za određivanje mirovine“ (HZMO, 2014.), a u 2016. godini je iznosio:

Tablica 4. Smanjenje visine prijevremene starosne mirovine žena po mjesecima 2016.

Izvor: https://www.mirovinsko.hr/hr/pregled-uvjeta-za-ostvarivanje-prava-na-mirovinu-
prema-zakonu-o-mirovinskom-osiguranju-u-2020/716
Iz tablice 3. i 4. može se uočiti da je kod smanjenja visine prijevremene starosne mirovine i za
muškarce i za žene isti polazni faktor (u postotku), iako njihove godine za odlazak u
prijevremenu mirovinu nisu iste. Muškarci u mirovinu najranije idu sa 35 godina mirovinskog
staža, dok žene sa 31 godinu staža.

12
4.4. OBITELJSKA MIROVINA NA PODRUČJU MIROVINSKOG SUSTAVA RH

Članovi obitelji umrlog osiguranika imaju pravo na obiteljsku mirovinu ako je

osiguranik nakon kojeg ostvaruju pravo na mirovinu navršio najmanje 5 godina radnog staža
osiguranja ili najmanje 10 godina mirovinskog staža (radnog i posebnog staža, npr. u
domobranima) ako je ispunjavao uvjete dužine mirovinskog staža za stjecanje prava na
invalidsku mirovinu, ako je bio korisnik starosne, prijevremene starosne ili invalidske
mirovine ili je bio korisnik prava na profesionalnu rehabilitaciju.

Članovi obitelji koji imaju pravo na obiteljsku mirovinu su npr. :

• Udovica, udovac, izvanbračni drug, životni partner ili neformalni životni partner

• Dijete sa statusom osobe s invaliditetom

• Dijete mlađe od 15 godina u slučaju smrti roditelja i ima pravo na korištenje te

 mirovine do svoje 18. godine tijekom redovitog školovanja i ako je bez posla

• Otac, majka, očuh, maćeha, životni partner roditelja i posvojitelji

Opći uvjeti za umrlog osiguranika

• 5 godina staža osiguranja ili najmanje 10 godina mirovinskog staža, ili

• prema ostvarenom stažu stečeni uvjeti za invalidsku mirovinu ili

• je umrli osiguranik bio korisnik starosne, prijevremene starosne, invalidske mirovine

odnosno korisnik prava na profesionalnu rehabilitaciju.

Ako je uzrok smrti posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti, pravo na obiteljsku
mirovinu stječe se bez obzira na dužinu mirovinskog staža.

Posebni uvjeti
Udovica i udovac, izvanbračni ili razvedeni bračni drug s pravom na uzdržavanje

 ako je do smrti osiguranika navršila/navršio 50 godina života, ili

13
  ako je mlađa/mlađi od 50 godina, ali je do smrti ili u roku od godine dana od smrti
osiguranika nastupio potpuni gubitak radne sposobnosti
 bez obzira na navršene godine života, ako obavlja roditeljske dužnosti prema
djetetu/djeci koje/koja ima/imaju pravo na obiteljsku mirovinu.

Ako udovica/udovac/izvanbračni drug/razvedeni bračni drug s pravom na uzdržavanje do

smrti bračnog/ izvanbračnog druga nije navršio/navršila 50, ali je imao/imala navršenih 45
godina života, stječe pravo na obiteljsku mirovinu kada navrši 50 godina života.

Dijete
 do navršene 15. godine života; poslije 15. godine života ako je na redovnom
školovanju, najduže do 26. godine života
 dijete nakon navršene 15. godine života koje nije na redovnom školovanju do 18.
godine života, u razdobljima kada nije zaposleno; dijete može steći pravo na
invalidsku mirovinu i nakon te dobi, ako kod njega nastupi potpuni gubitak radne
sposobnosti, a osiguranik ili korisnik prava ga je do svoje smrti uzdržavao5

5
HZMO

14
5. HANFA

Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) nadzorno je tijelo koje

provodi nadzor nebankarskog financijskog sektora s ciljem promicanja i očuvanja njegove
stabilnosti. Nebankarski financijski sektor obuhvaća tržište kapitala, osiguranja, leasinga i
faktoringa, investicijske fondove te drugi i treći stup mirovinskog osiguranja. Pravne i fizičke
osobe koje na tim tržištima pružaju financijske usluge Hanfini su subjekti nadzora, a zadaća je
Hanfe osigurati da oni posluju u skladu s propisima koji se odnose na navedena područja.

Slika 3. HANFA

Izvor: www.hanfa.hr

15
6. ZAKLJUČAK

Sustav mirovinskog osiguranja izuzetno je važan segment ukupnog gospodarskog,

socijalnog i političkog života Republike Hrvatske. Skrb za stare i nemoćne te prvi počeci
mirovinskog sustava sežu do prve polovice 19. stoljeća. Prema sadašnjim mjerilima,
mirovinsko osiguranje međugeneracijske solidarnosti u Hrvatskoj ubraja se među najstarije u
svijetu. Mirovinski sustav kroz vrijeme doživljava određene promijene te ga obilježavaju
kriza zaposlenosti i velik broj umirovljenika. Nadalje, demografske promjene, siva
ekonomija, velik broj privilegiranih mirovina, promjene u strukturi rada, odlazak mladih ljudi
te niska stopa zaposlenosti. Država sve većim iznosima mora subvencionirati mirovine.
U današnje vrijeme pojedinac bi se trebao sve više okretati sebi i postati svjestan da je on taj
koji je najviše odgovoran za svoju socijalnu sigurnost. Također je važna mirovinska
pismenost. Pojedinac bi trebao znati sve o funkcioniranju mirovinskoga sustava u svojoj
zemlji. U budućnosti, mirovine iz obveznog mirovinskog osiguranja, bit će jedva dovoljne za
pokriće minimalnog životnog standarda. Mnogi nisu toga svjesni, a mnogi su nedovoljno
informirani.

16
7. LITERATURA

Internet stranice:

1. https://www.hanfa.hr/media/4135/za-web-mirovinski-sustav-2019-2.pdf (01.05.2021.)
2. https://www.mirovinsko.hr/UserDocsImages/Publikacije/Mirovine_brosure/Pregled-
uvjeta-hrvatski-01-2020.pdf (24.04.3021.)
3. https://www.mirovinsko.hr/hr/tiskanice/482 (15.04.2021.)
4. https://www.hanfa.hr/media/4135/za-web-mirovinski-sustav-2019-2.pdf (18.04.2021.)
5. http://www.mirovinsko.hr/default.aspx?id=2, (10.veljače 2021.)

Članci:

6. ZAKON O MIROVINSKOM OSIGURANJU (na snazi od 1. siječnja 2014.)

"Narodne novine", br. 157/2013,
https://www.mirovinsko.hr/UserDocsImages/Publikacije/Mirovine_brosure/Brosura-
Odredjivanje-mirovine-2020.pdf

17
8. PRILOZI

18
19
 KONZULTACIJSKI LIST

Konzultacijski list za učenika: _________________________ , razred: _____

Datum
R.br. Bilješke o napredovanju Potpis mentora
konzultacija

20
Datum predaje rada: _________________________________

(mentor je prihvatio izradbu)

Potpis mentora: __________________________________

Ocjena izradbe rada: __________________________________

Datum obrane rada: ___________________________________

Ocjena obrane rada: ___________________________________

Konačna ocjena završnog rada: ________________________

Predsjednik povjerenstva: _______________________________

Mentor: _______________________________

Član – ovi: _______________________________

________________________________

________________________________

________________________________

Izdvojeno mišljenje ili komentar:

___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________

21