Laboratorijska Vježba 3 I 4

ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U SARAJEVU
ODSJEK ZA ELEKTROENERGETIKU
KVALITET ELEKTRIČNE ENERGIJE (ETF EEI KEE 4860)

Laboratorijska vježba 3 i 4
- Utjecaj potrošača na kvalitet električne energije u kvazistacionarnom i

prelaznom stanju -
OPIS VJEŽBE
Vježba se izvodi u laboratoriju za kvalitet električne energije (KEE). Osnovni ciljevi vježbe su:
• Praktična mjerenja na različitim tipovima potrošača i uticaj istih na naponske prilike. Naponske
prilike su u skladu sa normom EN 50160. Eksperimentima se realiziraju spore promjene napona,
odnosno varijacije napona u granicama ±10 % Un ili od -15 % Un do +10 % Un, pri čemu Un
predstavlja nominalni napon efektivne fazne vrijednosti 230 V, frekvencije 50 Hz.
• Izmjeriti napon na potrošaču i struju potrošača u svrhu procjene sadržaja harmonika za ocjenu
kvalitete električne energije.
Mjerenja se provode preko izolacionog regulacionog transformatora s ciljem slabljenja mreže, kako bi
se pokazali efekti uticaja potrošača. Analiziraju se pojave u kvazistacionarnom i prelaznom stanju.
Izmjerene oblike napona i struje analizirati prema normama i standardima za ocjenu kvalitete električne
energije, te izvesti određene zaključke. Prema standardu IEC 61000-4-7 obraditi rezultate mjerenja,
odnosno izračunati sadržaj harmonika u valnom obliku napona i struje kako bi se mogli donositi
zaključci o različitim tipovima potrošača.
Zadatak za studente: Potrebno je provesti mjerenja u laboratoriji za KEE, napisati program u Matlab
programskom okruženju, te kreirati izvještaj na osnovu provedenih eksperimenata.
Ova vježba se realizira kroz eksperimente, a tok svakog eksperimenta je tipskog karaktera i izvodi se
prema sljedećim koracima:
• Prvi dio – rad u laboratoriji koji obuhvata spajanje sheme. Spojne sheme pojedinih
eksperimenata su grafički prikazane, te je dat i spisak predviđene opreme za korištenje.
• Drugi dio – mjerenja i diskusija rezultata mjerenja. Svaki eksperiment je popraćen primjerom
rezultata mjerenja kako bi studenti mogli provjeriti shemu spajanja i utvrditi da li je dobiveni
rezultat saglasan očekivanom rezultatu.
• Treći dio – izvještaj o provedenim mjerenjima i analiza rezultata mjerenja. Ovaj dio predstavlja
samostalnu aktivnost studenta ili grupe studenata.
1 / 55
OPIS MJERNOG SISTEMA
Odabir mjerne opreme, procedure mjerenja te analize rezultata mjerenja mora zadovoljiti određene
standarde. Proceduru mjerenja kvalitete električne energije koja se razmatra kroz ove laboratorijske
vježbe je najjednostavnije prikazati na blokovskom dijagramu (slika 1). Na osnovu navedene procedure
mjerenja i standarda mjerenja biti će date upute o odabiru mjerne opreme. Treba napomenuti da neki
moderni sistemi za mjerenja kvalitete električne energije rade na principu prikazanog blokovskog
dijagrama.
Procjena
Mjerne Senzori U I Akvizicija PC Računar Softver kvalitete
veličine el. energije
Slika 1: Procedura (organigram) mjerenja parametra kvalitete električne energije
Mjerene veličine
Sistem treba da mjeri oblik četiri napona (tri fazna napona i napon nultog vodiča), te oblik četiri struje
(tri fazne struje i struju nultog vodiča). Za mjerne veličine treba napomenuti da je dijapazon promjene
veoma širok. Napomenimo neka stanja koja mogu nastupiti u elektroenergetskom sistemu: prenaponi,
propadi napona, beznaponske pauze, atmosferska pražnjenja, potezna struja starta motora, kratki spojevi
i podužne nesimetrije, ferorezonanca itd. Prethodno nabrojane pojave dovode do povećanja / smanjenja
mjerne veličine, pa iz tih razloga treba voditi računa prilikom projektiranja mjernog sistema.
Senzori UI
Senzori UI su naponski i strujni senzori koji imaju zadatak prilagoditi mjerne veličine tako da
odgovaraju ulaznim veličinama za akvizicijski blok. Ovi senzori se mogu podijeliti na dva fizički
odvojena dijela. Prvi dio pripada samom mjernom sistemu, dok drugi dio može da pripada opremi koja
je instalirana u transformatorskoj stanici. Mjerni sistem na svom ulazu treba da podnese napone
distributivne mreže 0,4 kV (voditi računa o faktorima prenapona).
Mjerenje napona i struje treba biti prilagođeno veličinama po njihovom iznosu (amplitudi). Kako se ovi
uređaji priključuju direktno na distributivnu mrežu 0,4 kV, a na ostale mreže (mreže višeg napona) preko
strujnih i naponskih mjernih transformatora (drugi fizički dio senzora UI) treba voditi računa o njihovom
mjernom opsegu.
Iz prethodno navedenog se može zaključiti da ulazni napon treba biti 5 do 6 puta veći (uzeti u
razmatranje faktor prenapona) od napona koji se mjeri (npr. 100/√3). Senzor napona ima za cilj da ovaj
napon (ulazni napon, maksimalno 600 V efektivne vrijednosti) prilagodi akvizicijskoj kartici.
Za realizaciju mjerenja parametara kvalitete napona potrebno je mjeriti harmonike napona i struje do 63
reda (prema EN 50160 40 reda). Da bi se realizirala ova mjerenja senzori napona i struje trebaju biti
frekventno neovisni u mjernom području frekvencije od 0 Hz (DC komponenta) do 4kHz.
2 / 55
Akvizicija
Akvizicijska kartica sa svojim karakteristikama određuje karakteristike mjernog sistema. Osnovna

namjena jeste A / D (Analogno / Digitalna) konverzija, tačnije ona obavlja dva osnovna zadatka:
• Diskretizacija signala – predstavlja proces periodičnog uzorkovanja signala koristeći se

teorijom digitalne obrade signala. Ova pretvorba omogućuje postizanje slijeda uzorkovanja
x(n) dobivenog iz kontinuiranog vremena signala x(t).
• Kvantizacija signala – To je matematska transformacija koja dodjeljuje fiksne vrijednosti
uzorku izražene u binarnom zapisu. Posmatrano sa numeričke tačke gledišta, kvantizacija
je nelinearna transformacija koja proizvodi grešku. Greška je ovisna o vertikalnoj rezoluciji
akvizicijske kartice.
Ne postoji integralna tabela koja bi prikazala sve karakteristike jedne akvizicijske kartice, jer se potrebe
razlikuju od korisnika do korisnika i od mjesta primjene. Kada se radi o potrebama mjernog sistema za
nadzor kvalitete električne energije, tada su bitne karakteristike prikazane u tabeli 1.
Tabela 1: Karakteristike akvizicijske kartice za mjerenje parametara kvalitete električne energije
Karakteristika Opis karakteristike

8
Napomena: mogu se sresti mjerni sistemi sa 6 ili 7
Broj analognih ulaza
kanala. Postoje i mjerni sistem sa više od 8 kanala
(za mjerenje više veličina, npr. temperature, itd.)
10240 Hz
Frekvencija sempliranja po kanalu
(Minimalno)
12 bita
Vertikalna rezolucija po kanalu
(Minimalno)
Opseg ulaznog napona Ovisno o senzorima UI i akvizicijskoj kartici
Komunikacija sa personalnim računarom
USB, Integracija u PC (PC slot)
(PC)
Karakteristike analognog ulaza Diferencijalni
Osjetljivost na promjene temperature Reda do 50 ppm
Važno je zaštiti akvizicijsku karticu od
Osjetljivost na vanjske uticaje
elektromagnetnih uticaja i prodora vlage.
Posjedovanje sopstvene memorije, korištenje
Način zapisa podataka u memoriju memorije PC (definiranje u postavkama kartice,
definiranje iz softvera)
Podrška kartice za različite programske jezike,
Softverska podrška
odnosno posjedovanje drajvera (engl. Drivers)
PC računar
Karakteristike personalnog računara (PC) se biraju na osnovu zahtijeva akvizicijske kartice, softvera za
analizu kvalitete električne energije i procedure obrade podataka. Danas na tržištu mogu se sresti vrlo
kompaktni (sa dimenzionog aspekta), jeftini i karakteristikama prihvatljivi računari koji mogu biti
implementirani kao mjerni sistemi. Jedna od najvažnijih karakteristika PC računara jeste veoma dobra
usaglašenost hardverskih komponenti, kako ne bi radi istih došlo do narušavanja rada PC-a, a samim
tim i mjernog sistema.
3 / 55
Softver
Najvažniji dio mjernog sistema za analizu kvalitete električne energije jeste softver. Za realizaciju
softvera su najvažniji sljedeći koraci:
• Organizacija softvera sa jednostavnijim programskim kodom i što bržim izvršavanjem

određenih procedura.
• Način mjerenja i obrade podataka. Real-time mjerenja i prikaz podataka ili real-time
mjerenja i prikaz podataka nakon obrade podataka. Ove karakteristike mjerenja nisu samo
ovisne o softveru, već direktno utiče akvizicijska kartica i karakteristike personalnog
računara. Ovo definišu korisnik, norme i standardi.
• Odabir programskog jezika za izradu softvera. Za ovaj slučaj se može javiti više problema:
podrška za akvizicijsku karticu, zahtijevi korisnika po pitanju komunikacije sa softverom,
problem kreiranja izvještaja, problem ovisnosti o programskom paketu, itd.
• Operativni sistem na PC računaru. Samo mali broj operativnih sistema spada u grupu real-
time operativnih sistema. Ova činjenica može imati značajan uticaj na rad softvera.
• Komunikacija sa akvizicijskom karticom. Veza akvizicijska kartica – softver je najvažniji
lanac u proceduri mjerenja.
• Spremanje podataka u bazu. Kako se radi o velikom broju podataka i o različitim analizama,
softver mora biti tako osmišljen da spremanje podataka bude u zadanom vremenskom
intervalu, te memorijski zahtjevi za spremanjem podataka ne budu veliki.
Procjena kvalitete električne energije
Procjena kvalitete električne energije je definirana procedurom mjerenja kvalitete električne energije i
normom (preporukom) o graničnim vrijednostima parametara kvalitete električne energije. Procedura
mjerenja je integrirana u softver za mjerenje, a na osnovu normi i standarda koji su navedeni u
prethodnom poglavlju izvode se rezultati mjerenja i zaključci.
PRIMJER AKVIZICIJE PODATAKA
Standardi IEC 61000-4-30, IEC 61000-4-7, IEC 61000-4-15 predstavljaju proceduru mjerenja kvalitete
električne energije, mjerenje harmonika i mjerenje flikera respektivno. Na osnovu ovih standarda mogu
se definirati karakteristike mjerenja, odnosno vremena mjerenja i frekvencije sempliranja.
Prema standardu, period mjerenja harmonika za 50 Hz i 60 Hz je 200 ms (ili 10 odnosno 12 perioda)

bez prekida i preklapanja perioda mjerenja. Interharmonici se prema standardu mjere sa korakom od 5
Hz. Spektar harmonika od 0 do 63 je od interesa za analizu kvalitete električne energije.
Mjerenje flikera prema standardu se izvodi na periodu od 10 minuta (600 s). Frekventni spektar koji je
od interesa za mjerenje flikera je od 0,05 Hz do 35 Hz za 50 Hz odnosno 42 Hz za 60 Hz.
Na osnovu prethodno rečenog može se zaključiti da mjerenje harmonika ima strožije kriterije po pitanju
akvizicije podataka nego mjerenje flikera, pa je u nastavku kao ulazni podatak za odabir karakteristika
akvizicije mjerenja uzet kriterij mjerenja harmonika.
4 / 55
Odabir frekvence sempliranja i broja uzoraka na periodu vremena mjerenja
Pokažimo na primjeru fn = 50 Hz sistema postupak odabira akvizicije podataka. Označimo sa Tu ukupno

vrijeme mjerenja 0,2 s (200 ms).
𝑇𝑢 = 200 𝑚𝑠
frekventni korak je:
1
𝑓𝑘 = = 5 𝐻𝑧
𝑇𝑢
Kao što je prethodno navedeno, za analizu kvalitete električne energije interesantno sprovoditi analizu
do n = 63 harmonik, tj. od interesa je frekvencija:
𝑓𝑢 = 𝑓𝑛 ∙ 𝑛 = 50 ∙ 63 = 3150 𝐻𝑧 = 3,15 𝑘𝐻𝑧
Prema Nyquist-ovom uvjetu frekvencija sempliranja fsem mora biti minimalno dva puta veća u odnosu
na frekvenciju koja se mjeri. Prema prethodno dobivenoj frekvenciji fu frekvencija sempliranja je:
𝑓𝑠𝑒𝑚 = 2 ∙ 𝑓𝑢
U praksi frekvencija sempliranja je najčešće 3 do 10 puta (ovisno o mjerenjima) veća od frekvencije

koja je od interesa, u našem slučaju fu. Na broj uzoraka koji se sprema u jedan niz brojeva bit će
primijenjena FFT (Fast Fourier Transformation) analiza. Često su algoritmi za FFT analizu razvijeni
na osnovu broja uzoraka koji odgovara 2m pri čemu je m prirodan broj. Onda je korisno, radi prethodno
navedenog, odabrati frekvenciju sempliranja koja odgovara da broj uzetih uzoraka na intervalu Tu bude
jednak 2m. Mogu se postaviti i drugi kriteriji za odabir frekvencije sempliranja. Kriterij brzine
procesiranja podataka, kriterij koji po periodu 1/fn uzima određeni broj uzoraka u cilju analize
tranzijenata i kriterij koji ograničava akvizicijska kartica, frekvencija sempliranja i ukupan broj uzoraka
po kanalu kada se koristi osam analognih kanala. Označimo broj uzoraka na razmatranom intervalu Tu
sa N, tačnije N = 2m. Tada vrijedi sljedeća jednakost:
𝑁 = 𝑓𝑠𝑒𝑚 𝑇𝑢
Odredimo broj m za koji frekvencija sempliranja zadovoljava Nyquist-ov uvjet. Tabela 2 sadrži detaljan
proračun odabira frekvencije sempliranja i broja uzoraka.
5 / 55
Tabela 2: Tabelarni prikaz odabira frekvencije sempliranja i broja uzoraka na mjerenom intervalu Tu
Rb. fsem (Hz) m N Tu (s) ∆t (s)

1 10 1 2 0,20 0,100000000
2 20 2 4 0,20 0,050000000
3 40 3 8 0,20 0,025000000
4 80 4 16 0,20 0,012500000
5 160 5 32 0,20 0,006250000
6 320 6 64 0,20 0,003125000
7 640 7 128 0,20 0,001562500
8 1280 8 256 0,20 0,000781250
9 2560 9 512 0,20 0,000390625
10 5120 10 1024 0,20 0,000195313
11 10240 11 2048 0,20 0,000097656
12 20480 12 4096 0,20 0,000048828
13 40960 13 8192 0,20 0,000024414
Prva frekvencija koja zadovoljava uvjet je pod rednim brojem 11. Odabrana frekvencija predstavlja
minimalnu vrijednost frekvencije sempliranja za realizaciju mjernog sistema.
Ako se umjesto perioda Tu za odabir frekvencije sempliranja usvoji osnovni period Tn = 1/fn, te se prema
periodu Tn napravi ista tabela, dobivaju se drugačije vrijednosti, prikazane u tabeli 3.
Tabela 3: Tabelarni prikaz odabira frekvencije sempliranja i broja uzoraka na mjerenom intervalu Tn
Rb. fsem (Hz) m N Tn (s) ∆t (s)

1 100 1 2 0,02 0,010000000
2 200 2 4 0,02 0,005000000
3 400 3 8 0,02 0,002500000
4 800 4 16 0,02 0,001250000
5 1600 5 32 0,02 0,000625000
6 3200 6 64 0,02 0,000312500
7 6400 7 128 0,02 0,000156250
8 12800 8 256 0,02 0,000078125
9 25600 9 512 0,02 0,000039063
10 51200 10 1024 0,02 0,000019531
Prva frekvencija koja zadovoljava uvjet je pod rednim brojem 8. Odabrana frekvencija predstavlja
minimalnu vrijednost frekvencije sempliranja za realizaciju mjernog sistema.
Treba napomenuti da već postoje uređaji koji imaju broj uzoraka 1024 po periodu Tn. Osnovni razlog
povećanja broja uzoraka po osnovnom periodu Tn jeste detaljnije snimanje tranzijenata i događaja koji
mogu poslužiti kao ulazni podatak za analizu neželjenih pojava u elektroenergetskom sistemu.
Odabir mjernog opsega i vertikalne rezolucije
Na odabir mjernog opsega analognog ulaza utiču mogućnosti akvizicijske kartice. Većina akvizicijskih
kartica ima naponski ulaz. Mogućnosti akvizicijske kartice su: opseg ulaznog napona, tip opsega i način
spajanja.
6 / 55
Opseg ulaznog napona (zadata vrijednost) je opciona mogućnost odabira visine ulaznog napona (na
primjer, 1 V ; 5 V ; ... ; 20 V). Zadata vrijednost je opciona mogućnost akvizicijske kartice koju bira
korisnik. Jedan od nedostataka većine akvizicijskih kartica jeste da rad u „AInScan“ modu zahtjeva isti
mjerni opseg za sve kanale. Neke varijante akvizicijskih kartica imaju mogućnost promjene njenog
opsega po kanalima.
Tip opsega ulaznog napona može biti „UNI“ i „BIP“. Tip „UNI“ definira opseg mjerenja od 0 do zadane
vrijednosti (na primjer, 0 V do 5 V), a tip „BIP“ definira opseg mjerenja od negativne zadane vrijednosti
do pozitivne zadane vrijednosti (na primjer, -5 V do +5 V). Zadana vrijednost je ulazni napon.
Način spajanja akvizicijske kartice može biti definiran kao diferencijalni ulaz (dva kanala se koriste kao
jedan) ili svaki kanal zasebno (GND – mjerna tačka). Ova mogućnost se najčešće definira u okviru
postavki akvizicijske kartice.
Vodeći računa o prethodno navedenom i pogodnim dimenzioniranjem i odabirom senzora UI (prethodno

objašnjeni) zadovoljava se jedan od ponuđenih mjernih opsega i time bira mjerni opseg. Treba
napomenuti da odabirom što manje vrijednosti mjernog opsega akvizicijska kartica je zaštićenija. Na
primjer, neka akvizicijska kartica ima mjerni opseg ±5 V i ±10 V. Odaberimo mjerni opseg ±10 V i za
isti dimenzionirajmo senzore UI. U slučaju prenapona koje propuste senzori UI i koji pređu vrijednost
±10 V velika je vjerovatnoća da akvizicijska kartica bude oštećena. Ako se odabere mjerni opseg ±5 V
onda rizik od prenaponskih udara je nešto niži.
Vertikalna rezolucija ili preciznost se mjeri u bitima (bits). Za odabrani ulazni opseg napona, vertikalna
rezolucija definira koliko različitih koraka A / D konvertor može da razlikuje u tom opsegu. Tim
podatkom se može izračunati teoretska preciznost konvertora. Na primjer, vertikalna rezolucija od 8 bita
znači da A / D konvertor može da razlikuje: 28 = 256 koraka. Naveden broj sada treba povezati sa
ulaznim opsegom, na primjer: za ulazni opseg ±5 V, A / D konvertor razlikuje 256 koraka među +5 V -
(-5 V) = 10 V. Njegova teoretska preciznost je: 10/256 = 40 mV. Postoji i praktična preciznost koja je
funkcija takozvanih offset error (fiksna greška ovisna o hardveru) i gain error (hardverska greška
funkcija ulaznog opsega). Praktična preciznost se dobije kad se saberu te dvije greške.
Standardne vrijednosti vertikalnih rezolucija su: 8 bita, 11 bita, 12 bita, 14 bita, 16 bita, 24 bita.
Podaci mjerenja koje A / D konvertor prenosi softveru su kodirani u digitalnom formatu (numerička
vrijednost). Na primjer, za vertikalnu rezoluciju od 8 bita, A / D konvertor može da razlikuje 256 koraka,
što znači da u softveru svaki podatak je kodiran od 0 do 255. Softverska podrška za akvizicijsku karticu
ima integrirane funkcije za konvertiranje podataka iz numeričke vrijednosti u inženjerske jedinice.
Iz prethodno navedenog zaključuje se da akvizicijska kartica ima fiksnu vrijednost vertikalne rezolucije.
Ovaj parametar mjerenja može biti presudan u odabiru akvizicijske kartice za razvoj mjernog sistema.
Na osnovu dostupnih podataka o komercijalnim sistemima za mjerenje kvalitete električne energije
korišteni su 12 bitni i više konvertori.
7 / 55
KRATKA UPUTA ZA RAD SA MJERNIM SISTEMOM
Glavni dijelovi mjernog sistema sastoje se od naponskih i strujnih senzora (sabirna kutija, naponski
senzori), akvizicijske kartice, personalnog računara (MiniBox sa tastaturom, mišem i monitorom), kao
i softverskog rješenja. Slijedeća slika prikazuje dijelove ovog sistema.
Slika 2: Mjerni sistem PQs
Tabela u nastavku opisuje karakteristike mjernog sistema i parametre kvalitete električne energije koje
ovaj sistem mjeri. Treba napomenuti da svi parametri se mjere prema tačno određenim normama i
standardima.
Tabela 4: Karakteristike mjernog sistema PQs
Mjerni sistem se sastoji iz:

• Komercijalne verzije kompaktnog personalnog računara Mini-Box
M300-LCD sa sljedećim karakteristikama:
Matična ploča: Intel D945GCLF2 mini-ITX motherboard
Procesor: DualCore Intel® Atom(TM) CPU 330 @ 1.600 GHz
Radna memorija: 1GB DDR2-533
HDD: 320GB SATA
Operativni sistem: Windows XP SP3
• Akvizicijska kartica PCI-DAS6013 koja ima sljedeće mjerne
Generalno
karakteristike: 16 analognih ulaza (8 diferencijalnih analognih ulaza), 16
bitna rezolucija analognih ulaza, 200 kS / s frekvencija uzimanja uzoraka,
mjerni opseg ±50 mV; ±500 mV; ±5 V; ±10 V. Ovdje su navedeni podaci
koji su najvažniji za mjerni sistem.
• Sabirna kutija sa prilagodbom ulaznog napona od 0-600 V akvizicijskoj
kartici. Prilagodba riješena korištenjem omskih djelitelja napona.
• Kabeli za spajanje mjernog sistema (sabirna kutija - akvizicijska kartica),
krokodilke, itd..
• Strujni mjerni senzori
Mjerenje napona: Frekvencija sempliranja 10240 Hz po intervalu mjerenja 200
ms sa trigerovanjem prolaska napona faze L1 kroz nulu (sinusni oblik napona).
Karakteristike
Mjerenje struje: Frekvencija sempliranja 10240 Hz po intervalu mjerenja 200
mjerenja
ms.
8 / 55
Procedure
Procedura mjerenja IEC 61000-4-30
mjerenja
Mjerenje harmonika IEC 61000-4-7
određenih
Mjerenje flikera IEC 61000-4-15
parametara
Mjerenje valnog oblika:
• Napona (L-L, L-N, L-GND)
• Struje
• Aktivne snage
• Reaktivne snage
• Simetričnih komponenti napona i struje
Fazorski dijagrami:
• Fazorski dijagram faznih napona i struja
• Fazorski dijagram pojedinih harmonika napona i struje
X0Y dijagrami
Dijagrami • UI dijagram
• UP dijagram
• UQ dijagram
• IP dijagram
• IQ dijagram
• PQ dijagram
Harmonijska analiza od 0 (DC) do 63. harmonika
• Napona (L-L, L-N, L-GND)
• Struja
• Aktivne snage
• Reaktivne snage
Ukupna snaga S, P, Q, PF, DPF, λ
Snaga
Snage pojedinih harmonika Sh, Ph, Qh, PFh
Nesimetrija:
• Faznih napona
• Linijskih napona
• Struje
Faktori izobličenja THD, THDp, THDn, TIHD, TSHD za:
Pokazatelji • Fazne napone
• Linijske napone
• Struje
Mjerenje flikera
• Pst
• Plt
Fazni naponi
• Efektivna
• Srednja
• Maksimalna
• Minimalna
• Apsolutni maksimum
• Max / ef
Trend
Linijski naponi
• Efektivna
• Maksimalna
• Max / ef
Struje
• Efektivna
• Srednja
9 / 55
• Maksimalna
• Minimalna
• Apsolutni maksimum
• Max / ef
Snage
• S
• P
• Q
• d
• PF
• DPF
• Lambda
Nesimetrija
• 0
• d
• i
• i/d
• 0/d
Izobličenja faznih napona
• THD
• THDp
• THDn
• TIHD
• TSHD
Izobličenja linijskih napona
• THD
• THDp
• THDn
• TIHD
• TSHD
Izobličenja struja
• THD
• THDp
• THDn
• TIHD
• TSHD
Frekvenca
• Napon
• Struja
Napomena: Trendovi se mogu pratiti po svim kanalima, osim frekvencije ona se

prati samo za kanal A (fazu A).
Procedura priključenja mjernog sistema se sastoji u sljedećem:
• Opseg ulaznog napona u sabirnu kutiju je od 0-600 V efektivne vrijednosti (predviđeno za NN

mrežu 0,4 kV). Ako se sistem priključuje na viši naponski nivo onda spajanja sa istim treba
ostvariti preko dodatnih naponskih mjernih transformatora. Korišteni naponski mjerni
transformatori treba da zadovoljavaju mjerne karakteristike za mjerenje kvalitete električne
energije.
10 / 55
• Često je mjereni napon izvor napajanja mjernog sistema. U slučaju prekida napajanja mjerni
sistem bi se isključio i izgubio zabilježene podatke. Radi osiguranja od prestanka napajanja
treba koristiti UPS (Uninterruptible power supply).
• Prvo spojiti naponsku klemu GND, a zatim ostale naponske kleme (ovo upozorenje se nalazi na
sabirnoj kutiji).
• Za različite izvedbe mreža odnosno tretmana neutralne tačke spajanje sistema je prikazano na
slici 3. Shema spajanja je prilagođena mreži sa odvojenim nultim vodičem. U slučaju
zajedničkog nultog i zaštitnog vodiča, kleme GND i N se spajaju u istu tačku. U slučaju
izoliranog zvjezdišta ili sprega trokut, N klema se ne spaja, ali se u softveru podesi opcija da se
ne mjeri napon nultog voda.
Slika 3: Procedura spajanja mjernog sistema
• Spajanje strujnih mjernih senzora na sabirnu kutiju je ostvareno preko BNC konektora. Strujni
ulazi su naponskog tipa sa opsegom od 0 V do 5 V. Jedan početak BNC konektora (vanjski
priključak) je uzemljen.
Slika 4: Kratka uputa o priključivanju mjernog sistema i oznake konektora i spojnih kabela
11 / 55
• Za realizaciju mjerenja pokrenuti jednu od dvije aplikacije tj. aplikaciju za mjerenje flikera ili
aplikaciju za mjerenje harmonika i ostalih pokazatelja kvalitete električne energije.
HARDVERSKE KOMPONENTE
Hardverske komponente sistema sastoje se iz senzora za mjerenje napona (sabirna kutija), senzora za
mjerenje struje, akvizicijske kartice i personalnog računara sa propratnom opremom (tastatura, miš,
monitor). Karakteristike ovih komponenti su odabrane na osnovu zahtjeva za mjerenje parametara
Senzori za mjerenje napona
Senzor za mjerenje napona je realiziran sa omskim djeliteljima napona. Senzor je projektiran da trajno
izdrži efektivnu vrijednost napona do 600 V. Naponski konektori (krokodilke) se direktno priključuju
kod mjerenja u niskonaponskoj mreži 400 V, a kod mjerenja na višim naponskim nivoima priključenje
treba realizirati preko dodatnih naponskih mjernih transformatora ili na već postojeće naponske mjerne
transformatore. Kod priključenja na već postojeće mjerne transformatore treba poznavati karakteristike
istih da ne bi došlo do grešaka tokom mjerenja.
Omski djelitelji napona su smješteni u sabirnoj kutiji. Sabirna kutija ima zadatak da poveže akvizicijsku
karticu sa naponskim i strujnim senzorima, te da napravi prilagodbu ulaznih signala (napon i struja)
akvizicijskoj kartici. Treba napomenuti da se na sabirnoj kutiji nalaze kratke upute o spajanju mjernog
sistema (slike 3 i 4). Izgled sabirne kutije je dat na sljedećoj slici. Dimenzije sabirne kutije su (Š x D x
V) 135 x 132 x 60 mm. Zaštita od vanjskih uticaja na sabirnu kutiju je IP40.
Slika 5: Sabirna kutija SMT i unutrašnji izgled sabirne kutije
Shema sabirne kutije data je na slici 6. Sa sheme se može zaključiti da su korišteni otpornici.
Karakteristike korištenih otpornika su prilagođene mjerenjima tj. snaga otpornika, temperaturna
ovisnost i izvedba otpornika osiguravaju tačnost mjerenja u zadanim granicama.
Navedena shema je realizirana na jednostavan način i ogleda se određenim prednostima i manama.

Tokom razvoja sabirne kutije testiran je niz različitih izvedbi prilagodbe ulaznih signala akvizicijskoj
kartici, ali sve razmatrane sheme su imale određene prednosti i nedostatke. Treba napomenuti da
korištena akvizicijska kartica ima niz mogućnosti mjerenja (različiti načina spajanja mjernog kruga), ali
kako je bio zadatak razviti sistem koji će odgovarati i drugim akvizicijskim karticama sa nešto lošijim
12 / 55
mjernim karakteristikama (ovdje se misli na proceduru spajanja mjernog kruga) onda je upotrebljena
jednostavna izvedba za mjerenje napona i struje.
Slika 6: Shema sabirne kutije
Prednosti i mane realizirane sheme:
• Prednost ovog načina spajanja jeste da većina akvizicijskih kartica podržava mjerenje prema
GND. Za korištenje neke druge akvizicijske kartice koja nema mogućnosti diferencijalnog ulaza
ova shema u potpunosti odgovara.
• Ulazni signali odgovaraju naponu između pojedinih faza i nule prema zemlji. Pogodnim
softverskim rješenjem dobiva se bilo koji oblik napona L-L (linijski napon), L-GND (fazni
napon prema zemlji), L-N (fazni napon prema nuli).
• Ako uzemljenje nije izvedeno propisno, onda može doći do značajnih grešaka tokom mjerenja.
Ove greške se mogu uočiti kod mjerenja struje, jer se tada povećava udio nulte komponente.
Problem se može riješiti da se uzemljenje (krokodilka sa uzemljenjem) ne spaja. Navedeno se
može primijeniti samo ako je izvedeno uzemljenje na utičnici u koju je priključen personalni
računar.
• Problem direktnog spoja krokodilke za uzemljenje na napon veći od dozvoljenog (koju je
definirao proizvođač akvizicijske kartice) imao bi za posljedicu spaljivanje akvizicijske kartice.
• Važna karakteristika akvizicijske kartice jeste kašnjenje između uzimanja uzoraka dva susjedna
kanala. Kod korištene akvizicijske kartice red veličine kašnjenja je nekoliko nano sekundi.
Srodni kanali su kanali koji odgovaraju određenim fazama tj. ulazni naponski kanal faze A i
ulazni strujni kanal faze A. Kod realizacije prethodne sheme nije uzeta u obzir ova činjenica, pa
se kao jedan od nedostataka može navesti i ovaj.
• Korištena akvizicijska kartica može raditi u tri mjerna moda: diferencijalni mod (8
diferencijalnih kanala), mjerenje prema GND (16 kanala) i mjerenje prema referentnoj tački (16
kanala). Razmatrana shema odgovara za svaki mjerni mod.
13 / 55
• Ovisno koji se strujni mjerni senzor koristi potrebno je napraviti različite konfiguracije spajanja
istog na mjerni sistem. Napomenimo da kod klasičnih strujnih mjernih transformatora treba
uzemljiti jedan kraj. Strujni mjerni transformatori koji rade na principu Hall efekta najčešće
zahtijevaju diferencijalni ulaz bez neutralne tačke (GND ili referentna tačka). Posebne izvedbe
strujnih mjernih transformatora imaju zahtjev za tri ulaza tj. jedan diferencijalni i neutralna tačka
(GND ili referentna tačka).
Senzori za mjerenje struje
Određeni tipovi senzora su korišteni kao već gotova rješenja, sa prilagodbom za priključenje na sabirnu
kutiju. Za neke senzore je razvijena hardverska podrška u svrhu implementacije istih. Određeni senzori
su analizirani sa mogućom primjenom za PQs sistema. Korišteni senzori se razlikuju po načinu mjerenja,
izvedbi i upotrebi (mjerenje AC, AC i DC struje), te imaju svoje prednosti i mane kod implementacije
za PQs sistem.
Akvizicijska kartica PCI-DAS6013
Akvizicijska kartica ili A / D konverzija u sklopu ovog mjernog sistema predstavlja jedan od osnovnih
elemenata. Karakteristike mjerenja iste predstavljaju i karakteristike mjernog sistema, te radi ove
konstatacije odabir A / D konvertora (akvizicijske kartice) treba da zadovolji procedure mjerenja
kvalitete električne energije. Akvizicijska kartica PCI-DAS6013 je univerzalna kartica sa analognim
ulazima i izlazima, te digitalnim ulazima i izlazima. Kako je već poznato za analizu kvalitete električne
energije su od interesa analogni ulazi. Navedena akvizicijska kartica ima mjerne karakteristike
analognih ulaza i načina mjerenja koje zadovoljavaju većinu parametara koji se mjere u cilju analize
Važna karakteristika kod čitanja (skeniranja) analognih ulaza jeste kašnjenje (fazni pomak) između dva
susjedna kanala. Ova akvizicijska kartica ima kašnjenje u odnosu na dva susjedna kanala reda od 10 ns
do 50 ns prema tehničkim karakteristikama iste. Ovo može biti jedan od nedostataka u izvedbi mjernog
sistema, ali kako se radi o maksimalnom kašnjenju reda 400 ns (maksimalno kašnjenje 50 ns · 8
analognih ulaza = 400 ns ili 0,0036°) ova pogreška ima neznatan uticaj na mjerenje.
Tabela 5: Mjerene karakteristike akvizicijske kartice PCI-DAS6013
ANALOGNI ULAZI
A/D konvertor 200 kS / s za jedan kanal ili 25 kS / s za osam diferencijalnih ulaza
Vertikalna rezolucija 16 bit ili 1-65532
Broj kanala 16 CH-GND ili 8 diferencijalnih, podesivi softverski (Instacal1)
Tip ulaza Naponski
Opseg ulaznog napona ±10 V ; ±5 V ; ±500 mV ; ±50 mV
Personalni računar
Personalni računar nije najvažniji dio ovog sistema, ali jeste važna karika u nizu za pravilno i pouzdano
funkcioniranje ovog mjernog sistema. Dobro odabran računarski sistem (pouzdan, procesor standardnih
1
Instacal je softverska podrška za rad sa skvizicijskim karticama navedenog proizvodjača. Ovaj softver je
besplatan i može se preuzeti na sljedećoj web adresi http://www.mccdaq.com/software.aspx
14 / 55
karakteristika, standardni zahtjevi za memorijom, standardni zahtjevi za grafikom) ima za posljedicu
pouzdan i stabilan rad mjernog sistema.
Pored računarske podrške veoma važnu ulogu ima operativni sistem na kojem je instaliran razvijeni
softver (PQs), kao i programski jezik u kojem je napisan softver PQs. Kako je već poznato, većina
operativnih sistema nije Real-Time karaktera. Ovaj nedostatak može biti prevaziđen korištenjem
akvizicijskih kartica koje imaju mogućnost Real-Time rada neovisno o računarskom sistemu (na primjer,
mjerenje u „BACKGROUND“ modu) ili ako su mjerenja znatno sporija od samog rada operativnog
sistema (na primjer, period mjerenja znatno duži od algoritma koji radi preraspodjelu opterećenja
procesora i memorije).
Za realizaciju mjernog sistema korišten je personalni računar Mini-Box M300-LCD PC računara koji je
smješten u kućište sa dimenzijama 7,8 x 9,8 x 3,3in (Š x D x V). Ovo je mini verzija PC računara koji
ima mogućnost postavljanja na poleđinu monitora i time štedi prostor. PC računar ima sljedeće
karakteristike:
Matična ploča: Intel D945GCLF2 mini-ITX motherboard

Procesor: DualCore Intel® Atom(TM) CPU 330 @ 1,600 GHz
Radna memorija: 1GB DDR2-533
HDD: 320GB SATA
Operativni sistem: Windows XP SP3
Ovaj PC računar ima sve priključke kao i standardni PC računar (6 USB porta, LAN, paralelni port, itd.)
što omogućava jednostavan razvoj aplikacija na istome kao i nadogradnju drugih sistema. Sistem za
komunikaciju sa PC računarom na daljinu, sistem za sihronizaciju vremena, itd. LCD monitor, tastatura
i miš sa prethodno nabrojanim hardverom čine kompletan mjerni sistem.
SOFTVERSKI PAKET PQs
Softver u konceptu monitoringa kvalitete električne energije predstavlja najvažniji element. Najčešća
podjela softvera u analizi kvalitete električne energije je prema lokaciji instalacije:
• Softveri koji su instalirani u mjerni sistem. Oni imaju osnovni zadatak da prikupljene podatke
o mjerenim veličinama spašavaju na HDD disk ili flash memoriju, te prave analizu određenih
pokazatelja kvalitete električne energije. Najčešće rade sve analize koje su bitne za monitoring
kvalitete električne energije. Pored navedenog, određena softverska rješenja imaju mogućnost
komunikacije tj. slanja podataka i primanja postavki.
• Softveri koji služe za analizu podataka, tačnije obradu rezultata mjerenja nakon što su mjerenja
snimljena na određeni medij (HDD, flash memoriju, itd.). Ovi softveri su veoma važni kod
kreiranja izvještaja i izvođenja određenih zaključaka.
• Kako postoji potreba za online monitoring kvalitete električne energije, postoje softverska
rješenja za servere koja imaju niz zadataka: prikupljanje podataka sa uređaja, baza podataka,
prikaz rezultata mjerenja, analiza rezultata, itd.
Razvijeni softver PQs pripada prvoj grupi navedenih softverskih rješenja. Ovaj softver je razvijen prema
proceduri za mjerenje i monitoring parametara kvalitete električne energije. Koncept razvoja
softverskog paketa je zasnovan na razvoju više aplikacija koje međusobno komuniciraju putem RAM
memorije računara ili ASCII fajlovima. Za realizaciju softvera korišten je programskog jezik Visual
Basic 6.0. Kako ovaj programski jezik ima veoma loše karakteristike po pitanju rada u real-time
15 / 55
sistemima (navedeni programski jezik ima pod-virtualnu mašinu što ga čini sporijim), radi istog
određene procedure za mjerenje i proračun su realizirane pomoću *.dll i *.ocx fajlova. Softversko
rješenje za mjerenje parametara kvalitete električne energije se sastoji iz dvije aplikacije.
• Aplikacija za mjerenje flikera (flikermetar).

• Aplikacije za mjerenje harmonika i ostalih parametara kvalitete električne energije (harmonici,
nesimetrija, itd.).
Aplikacije za mjerenje harmonika i ostalih parametara kvalitete električne energije
Prozor prikazan na slici 7 predstavlja glavni prozor za podešavanje, proračun i prikaz mjerenja. Ova
prozor sastoji se iz tri dijela: prvi dio su podaci o trenutnom datumu i vremenu. Ovi podaci su povezani
sa vremenom računara. Ako je računar opremljen GPS uređajem za tačno vrijeme aplikacija će imati
sva mjerenja sinhronizirana.
Slika 7: Izgled glavnog prozora
Drugi dio predstavljaju podaci o mjerenjima koje korisnik direktno unosi (naslov projekta, podaci o
korisniku, napomena). Aplikacija bilježi datum i vrijeme zadnjih deset pokretanja. Treći i najvažniji dio
su moduli za postavke i mjerenja. Ovi moduli će biti detaljno razmatrani u nastavku.
Pored prethodne aplikacije postoji aplikacija koja ima naziv „Mjerenja“. Ova aplikacija ima zadatak da
komunicira sa akvizicijskom karticom, te prosljeđuje podatke glavnom softveru koristeći RAM
memoriju računara. Ista može raditi u dva moda:
• Prvi mod je mjerenje valnog oblika napona i struje prema zadatim postavkama, proračun
određenih parametara i pohranjivanje podataka u memoriju. Skraćenica za ovaj mod je mRT
(mjerenja real-time).
16 / 55
• Drugi mod jeste da korisnik odabere period mjerenja koji je od interesa a zatim starta aplikaciju.
Ovaj mod omogućava da prati valni oblik napona i struje u zadatom periodu, te po potrebi iste
prikaze. Mjerene veličine mogu biti prikazane kao valni oblik ili efektivna vrijednost mjerenih
veličina na intervalu od 10 ms. Ovaj mod ima mogućnost snimanja podataka u ASCII file (*.txt
file) te slanja podataka u paketima koji sadrže 200 ms mjerene veličine u memoriju računara.
Ovaj mod se naziva Simulacijskim modom.
Slika 8: Izgled aplikacije za mjerenje i proračun pojedinih parametara kvalitete električne energije
Jednostavno rečeno, aplikacija u modu Simulacije pohrani podatke za odabrani vremenski interval, te
se isti mogu analizirati korak po korak, Dok aplikacija u modu mRT podatke pohranjuje direktno u
memoriju.
U oba slučaja, podaci idu direktno u memoriju računara, te razlika je u tome da li se podaci direktno
pohranjuju i paralelno analiziraju ili podaci pohranjuju za određeni vremenski period i analiziraju ili se
pohranjeni podaci učitavaju iz ASCII fajla i analiziraju. Podaci kada se nađu u memoriji računara mogu
biti dostupni svim aplikacijama koje imaju njihove adrese u memoriji. Ovim se može razviti niz korisnih
aplikacija: dodatne analize, prijenos podataka, baza podataka, itd.
Veoma važna prednost ovog koncepta jeste da pohranjeni *.txt file, koji sadrži stvarne valne oblike
napona i struja svih faza, može poslužiti kao ulazni fajl u jedan od programa za analize
elektroenergetskih sistema.
Glavna aplikacija (slika 7) ima tri moda kako je već ranije navedeno:
1. Prvi mod (ikona sa crvenim okvirom na slici 7) je predviđen za obradu i prikaz podataka. Ovaj mod
daje numeričku i grafičku interpretaciju mjerenih veličina.
Dijagrami ili grafička interpretacija mjerenih veličina:
o Mjerenje valnog oblika (napona (L-L, L-N, L-GND), struje, aktivne snage, reaktivne
snage, simetričnih komponenti napona i struje).
o Fazorski dijagrami (fazorski dijagram faznih napona i struja, fazorski dijagram
pojedinih harmonika napona i struje).
17 / 55
o X0Y dijagrami (UI dijagram, UP dijagram, UQ dijagram, IP dijagram, IQ dijagram, PQ
dijagram).
o Harmonijska analiza od 0 (DC) do 63. harmonika (napona (L-L, L-N, L-GND), struja,
aktivne snage, reaktivne snage).
Numerička interpretacija mjerenih veličina:
o Fazni naponi (efektivna, srednja, maksimalna, minimalna vrijednost i faktor Umax/Uef).
o Linijski naponi (efektivna vrijednost i faktore Umax/Uef).
o Struje (efektivna, srednja, maksimalna, minimalna vrijednost i faktor Imax/Ief).
o Nesimetrija (faznih napona, linijskih napona, struje).
o Faktori izobličenja THD, THDp, THDn, TIHD, TSHD (fazne napone, linijske napone
i struje).
o Ukupna snaga S, P, Q, PF, DPF, λ.
o Snage pojedinih harmonika Sh, Ph, Qh, PFh.
Akvizicijska kartica
EMTP-RV
MatLab
Aplikacija „Mjerenja *.txt file .....
...“
Dodatne analize
Prijenos podataka
Baza podataka RAM
Glavna aplikacija
Slika 9: Organigram softvera PQs
Svi navedeni parametri mjere se na četiri kanala tj. tri faze i nulti vodič. Frekvencija se mjeri za
kanal A naponskog ulaza i kanal A strujnog ulaza. Proračunava simetrične komponente i
procentualni udio inverzne komponente u direktnoj, kao i procentualni udio nulte komponente
u direktnoj komponenti. Slika u nastavku prikazuje izgled aplikacije za real-time mod.
18 / 55
Slika 10: Izgled aplikacije za analizu kvalitete električne energije u Real-time modu
Podaci koji su prikazani u ovoj aplikaciji mogu biti pohranjeni u Excel datoteci. Klik-om na
komandu „Stop“ podaci ostaju prikazani, te klikom na „IZV-G“ otvara se dijaloški prostor za
snimanje podataka. Nakon što se odabere mjesto na HDD-u za snimanje podataka, podaci će biti
snimljeni. Dijagrami će biti snimljeni u obliku *.jpg formata, a numeričke vrijednosti u Excel file.
Pored proračunatih numeričkih vrijednosti, u Excel datoteci biti će snimljene numeričke vrijednosti
dijagrama. Snimanjem podataka u MS-Excel file omogućava se neovisna analiza rezultata o ovom
softveru.
2. U okviru ovog moda mogu se prikazati trendovi određenih parametara kvalitete električne energije.
Numeričke vrijednosti mjerenja koje se prikazuju u real-time modu u okviru ovog moda mogu biti
prikazani u obliku trenda. Treba napomenuti da prikaz trenda može biti paralelno sa real-time
mjerenjima. Izgled aplikacije je prikazan slici 11. Pored prikaza trenda u gornjem desnom uglu se
ispisuju maksimalne i minimalne zabilježene vrijednosti za odabrani parametar.
19 / 55
Slika 11: Izgled aplikacije za praćenje trendova pojedinih parametara kvalitete električne energije
Parametri koji se mogu pratiti u obliku trenda su:
• Fazni naponi (efektivna, srednja, maksimalna, minimalna, apsolutni maksimum vrijednost

i odnos max/ef).
• Linijski naponi (efektivna, maksimalna vrijednost i odnos max/ef).
• Struje (efektivna, srednja, maksimalna, minimalna, apsolutni maksimum vrijednost i odnos
max/ef).
• Snage (S, P, Q, D, PF, DPF, Lambda).
• Nesimetrija (0, d, i, i/d, 0/d).
• Izobličenja faznih napona (THD, THDp, THDn, TIHD, TSHD).
• Izobličenja linijskih napona (THD, THDp, THDn, TIHD, TSHD).
• Izobličenja struja (THD, THDp, THDn, TIHD, TSHD).
• Frekvencija (napon, struja).
Prethodno navedeni trendovi se mogu pratiti po svim kanalima, osim frekvencije koja se prati samo
za kanal A (fazu A) naponskog i strujnog ulaza. Prikazani trendovi (grafici) se spašavaju u obliku
*.jpg formata slike.
3. Ovaj mod (prozor) se koristi za definiranje osnovnih parametara za mjerenje i očitanje podataka.
Sastoji se iz četiri nivoa podešenja. Prvi nivo „postavke CH“ definira aktivne kanale za mjerenje,
imena kanala, sistemske frekvencije i prijenosne odnose. Treba napomenuti ako je naponski kanal
D aktivan tada se mjere naponi L-N, a ako isti nije aktivan tad se mjere naponi L-GND. Za naponske
kanale definiran je jedan prijenosni odnos (ako je koeficijent 1 tada je sistem direktno priključen na
mrežu tj. radi se o mreži 0,4 kV). Za strujne ulaze definirana su dva prijenosna odnosa. Prvi
prijenosni odnos odgovara strujnom mjernom senzoru koji je spojen na mjerni sistem, a drugi
prijenosni odnos odgovara prijenosnom odnosu međustrujnog mjernog senzora. Drugi nivo
„Oznake CH“ služi za definiranje boja koje odgovaraju određenim mjernim veličinama. Treći nivo
„Test mjerenja“ ima zadatak da korisnik nakon spajanja mjernog kruga provjeri mjerene veličine,
raspored faza. Ovaj test se provodi kada je aplikacija „Mjerenje“ u mRT modu klikom na „Start
set“. Četvrti nivo je u pripremi i koristit će za podešavanje parametara pri daljinskom očitanju
mjerenja.
20 / 55
Parametri koji se podese prilikom otvaranja ovog moda su snimljeni. Parametri koji se promjene
tokom rada aplikacije „Mjerenja...“ putem memorije računara iste ažurira.
Slika 12: Generalne postavke mjernog sistema
Aplikacija za mjerenje flikera (flikermetar)
Ova aplikacija mjeri flikere prema IEC 61000-4-15 standardu. Mjerenje nivoa flikera se izvodi u fazama
(A, B, C). Na intervalu od 10 minuta proračunava se kratkotrajna vrijednost nivoa flikera Pst u svim
mjerenim fazama. Nakon dvanaest puta proračunatog Pst (2 h), određuje se dugotrajna vrijednost nivoa
flikera Plt.
Period mjerenja je neograničen, odnosno trajanje mjerenja je praktično neograničeno. Trajanje mjerenja
ovisi o kapacitetima RAM memorije mjernog računara. Podaci o mjerenjima se pohranjuju u RAM
računara te je iste moguće prikazati grafički tokom mjerenja. Izgled aplikacije za mjerenje flikera i
propratni dijagrami su prikazani na sljedećoj slici.
Slika 13: Izgled aplikacije za mjerenje flikera (flikermetar)
21 / 55
Klik-om na komandu „start“ započinju mjerenja flikera u fazama koje su aktivne (chc ON, chc OFF).
Aplikacija prikazuje trenutne vrijednosti nivoa flikera, a unosom graničnih vrijednosti pojedinih
parametara aplikacija tokom mjerenja broji prekoračenja, te na ista upozorava.
Klik-om na komande „Pst“ ili „Plt“ prikazuje se dijagram koji predstavlja trend odabranog nivoa flikera.
Na osnovu prikaznog trenda, te broja prekoračenja, donosi se odluka o kvaliteti električne energije na
osnovu mjerenja nivoa flikera u mreži.
Nakon završenih mjerenja (klik-om „Stop“) podaci se snimaju u Excel datoteku klikom na komandu
„Excel“. Snimljeni podaci se razvrstavaju u dva Sheet-a: Sheet za kratkotrajnu vrijednost nivoa flikera i
sheet za dugotrajnu vrijednost nivoa flikera.
Ova aplikacija, pored mjerenja, može se primijeniti u analizi određene problematike koja je vezana za
proračune nivoa flikera. Veoma male modifikacije ove aplikacije, tačnije unos podataka o valnom obliku
napona na periodu od 10 minuta sa tačno određenim vremenskim korakom pružit će mogućnost
korištenja ove aplikacije za procjenu nivoa flikera kod analiza naponskih prilika u mreži. Ulazna
datoteka može biti rezultat simulacije priključenja određenih industrijskih objekata ili same proizvodnje
(na primjer, distribuirani generatori).
22 / 55
EKSPERIMENT 1 – UTICAJ TRANSFORMATORA U PRAZNOM
HODU NA NAPONSKE PRILIKE
Objašnjenje eksperimenta je realizirano kroz nekoliko glavnih dijelova koji mogu biti razdvojeni u
manje segmente. Spisak glavnih i osnovna objašnjenja:
• Uvod – daje objašnjenje o razmatranoj temi eksperimenta. U ovom dijelu su specificirana

osnovna teorijska znanja koja bi student trebao imati radi uspješne realizacije eksperimenta.
Može sadržavati dodatna grafička (slike i tabele) i matematička objašnjenja.
• Spisak korištene opreme – spisak koji sadrži opremu korištenu za spajanje sheme
eksperimenta, mjerenje i analizu dobivenih rezultata. Stavke spiska sadrže bitne tehničke
podatke neophodne za realizaciju eksperimenta.
• Shema spajanja – sadrži grafički predstavljenu jednopolnu shemu spajanja eksperimenta sa
oznakama pojedinih elemenata koji čine sastavni dio eksperimenta.
• Primjer rezultata mjerenja – predstavlja primjer rezultata mjerenja koji se dobiju nakon
ispravne postavke korištene opreme i sheme spajanja. Služi kako bi se studenti uvjerili da je
eksperiment ispravno postavljen, te predstavu očekivanih rezultata mjerenja.
• Varijante eksperimenta – sadrži spisak različitih izvedbi eksperimenta sa kratkim
objašnjenjem neophodnih modifikacija koje je potrebno implementirati kako bi se postigla
određena varijanta rezultata mjerenja.
• Zadaci – predstavlja spisak neophodnih zadataka koje je potrebno obaviti za uspješno
realiziranje eksperimenta. Svi zadaci se izvršavaju na osnovu odabrane varijante eksperimenta.
UVOD
Energetski transformatori su nelinearni induktivni elementi elektroenergetskog sistema. Opterećenje

istih, od praznog hoda (PH) do nominalnog opterećenja, određuje karakter transformatora prema mreži.
Struja primara koju transformator preuzima iz mreže može sadržavati više harmonike u ovisnosti od
režima rada. Struja sekundara, tačnije ukupna struja svih potrošača koji su priključeni na energetski
transformator, može značajno uticati na valni oblik struje primara i valni oblik napona sekundara.
Prethodno navedeno ukazuje na visok stepen korelacione veze između rada energetskog transformatora
i kvalitete električne energije.
Ovaj eksperiment ima za cilj:
• Napraviti kratak pregled uticaja potrošača (struja potrošača) na rad energetskog transformatora
(teoretsko razmatranje).
• Prikazati mjerenja valnog oblika struje kod uključenja transformatora u praznom hodu.
Napraviti analizu rezultata mjerenja.
• Prikazati mjerenja valnog oblika struje u kvazistacionarnom stanju kada je transformator u
praznom hodu. Napraviti analizu rezultata mjerenja.
23 / 55
Uticaj potrošača na rad energetskog transformatora
Valni oblik struje koju generiraju potrošači znatno utiče na performanse rada energetskog
transformatora. Prema dosadašnjim istraživanjima, udio viših harmonika u valnom obliku struje kojom
se opterećuje energetski transformator ima sljedeće posljedice:
• Dodatno zagrijavanje transformatora;

• Smanjenje životne dobi;
• Efekat zasićenja u jezgri;
• Smanjenje opteretivosti transformatora ispod nazivne vrijednosti;
• Dodatne gubitke u željeznoj jezgri i namotajima;
• Povećanje buke.
Transformatori su projektirani da rade do koljena krive magnetiziranja. U slučaju magnetnog zasićenja,

a koji može biti prouzrokovan prenaponima ili ferorezonansom, udio harmonika u struji magnetiziranja
može znatno porasti. Remanentni magnetizam u transformatorima može trajati mjesecima i duže, utičući
na simetriju B-H krive i pojavu harmonika u struji magnetiziranja. Jedan od uzroka za nastanak
remanentnog magnetizma jeste otvaranje prekidača u trenutku kvara kada još uvijek postoji značajan
udio DC komponente struje kvara. Ovaj remanentni magnetizam ima za posljedicu značajno povlačenje
struje uključenjem energetskog transformatora na mrežu. Ova struja vrlo kratko traje, ali vrh (peak) iste
može biti 40·In, pri čemu je In nominalna struja.
Faktor gubitaka u bakru je srazmjeran kvadratu struje opterećenja i kvadratu frekvencije. Udio
harmonika u struji opterećenja direktno utiče na gubitke. Kako se postotak doprinosa viših harmonika
smanjuje, to je frekvencija harmonika viša, tako da zagrijavanje ima tendenciju rasta.
Jedan od dodatnih problema koji se mogu javiti u transformatoru koji ima konfiguraciju trougao jeste
zatvaranje struja harmonika koji su djeljivi sa tri. Posljedica je zagrijavanje transformatora.
Za globalnu ocjenu rada jednog energetskog transformatora koristi se faktor K. Faktor K omogućava
definiranje transformatora po pitanju opteretivosti višim harmonicima. Ovaj faktor definira se izrazom:
2
∑𝑁
𝑗=1(𝐼𝑒𝑓,𝑗 ) ∙ 𝑗
2
𝐾= 2
∑𝑁
𝑗=1 𝐼𝑒𝑓,𝑗
pri čemu su:
Ief,j – efektivna vrijednost struje j-tog harmonika;

N – red harmonika.
Definiran je 1986. godine prema ANSI/IEEE preporuci C57.110. Zadatak faktora K je da pokaže kako
transformator podnosi zagrijavanje (dodatne gubitke) uslijed viših harmonika, te se koristi za proračun
smanjenja opteretivosti transformatora uslijed dodatnih gubitaka.
24 / 55
Slika 14: Ovisnost opteretivosti transformatora o K-faktoru
Prema slici 14, transformator s većim K faktorom može podnijeti veći nelinearni teret, tj. povećano
opterećenje višim harmonicima, a da radi istog ne smanji opteretivost snagom na nazivnoj frekvenciji.
K faktor jednak jedinici označava da je transformator opterećen linearnim teretom. K faktori npr. 4, 9,
13, 20, 30, označavaju da su takvi transformatori ispitani i certificirani za nelinearna opterećenja. Za
računarske sisteme i PC računare, potrebni K faktor iznosi od 13 do 17. Proizvođači transformatora
preporučuju transformatore snage 10% veće nego što je potrebno, ukoliko će transformator snabdijevati
energijom nelinearne terete snage veće od 30% njegove nazivne snage.
Opterećenje energetskog transformatora sa visokom vrijednošću K-faktora, a niskom strujom može (It
<< In) biti povoljniji slučaj od opterećenja energetskog transformatora sa niskom vrijednošću K-faktora,
a znatnom strujom (It ≈ In). Ova konstatacija vrijedi za energetske transformatore koji su građeni za
nisku vrijednost K-faktora. Parametar dat u nastavku može se koristiti za kvantitativno određivanje
stvarnog opterećenja transformatora:
𝑁
2
𝐼𝑘 = √∑ 𝑗 2 ∙ 𝐼𝑒𝑓,𝑗
𝑗=1
Izračunati parametar Ik se poredi sa nominalnom strujom transformatora i time procjenjuje

preopterećenost transformatora uslijed prisustva harmonika u valnom obliku struje. Veoma važno je
pratiti parametre K-faktor i Ik po svim fazama. Parametri K-faktor i Ik su parametri koji najčešće
prezentiraju rad energetskog transformatora, odnosno uticaj potrošača na rad energetskog
transformatora.
SPISAK KORIŠTENE OPREME
Za realizaciju eksperimenta, neophodna je sljedeća oprema:
• Laboratorijski stol (predstavlja izvor napajanja);
25 / 55
• Testni transformator (transformator u praznom hodu);
• SMT – tri različita tipa;
• Mjerni sistem PQs – uređaj za mjerenje, prateći softver, PC računar na kojem se vrši
memorisanje i prikaz podataka;
• Mehanički relej (služi za prekidanje strujnog kruga, kako bi se mogle prikazati prijelazna i
kvazistacionarna stanja);
• Pomoćni spojni kablovi i alat za spajanje (šrafciger, spojne kleme, itd.).
Za različite SMT-ove su uzeti sljedeći uređaji:
Dimenzije: 11x25x23,5 mm3

Promjer za vodič: Ø 6,9 mm
Radna temperatura: -30 ° do +70 °
Mjerenje: AC struja
Mjerni opseg: 0,25 A – 20 A
Prijenosni odnos: 10 A primar ~ 4 mA sekundar. Za
preporučeno opterećenje od 602 Ω prijenosni odnos je
0,2408 V/A i klasu tačnosti od 0,2 %.
Ispitni udarni napon: 2500 V ; 1 min
Zasićenje: 25 A
Konvencionalni obuhvatni SMT
(SMT - 1)
Slika 15: SMT sa podacima – tip 1
Promjer za vodič: Ø 10 mm
Mjerenje: AC struja
Mjerni opseg: 5 A – 80 A
preporučeno opterećenje od 150 Ω prijenosni odnos je 52
mV/A i klasu tačnosti od 1 %.
Izolacioni nivo: 600 V
Zasićenje: 96 A Konvencionalni obuhvatni SMT
(SMT - 2)
26 / 55
Napajanje: 230 V ; 50 Hz ; 63 mA
Strujni mjerni senzor: LEM LT 100-P
Napajanje strujnog mjernog senzora: ±15 VDC
Radni ambijent: 0 ° do +70 °
Mjerni opseg: 0,5 A – 100 A sa ±0,5 %
Mjerenje: DC i AC struja
Opterećenje: Rmin = 30 Ω do Rmax = 85 Ω
Frekventni opseg mjerenja: DC do 150 kHz
Prijenosni odnos: 1:1000 (za odbranu vrijednost
Strujna mjerna klješta (HALL
otpora 25 mV/A)
SONDA 3X)
SHEMA SPAJANJA
Na sljedećoj slici je prikazana shema spajanja eksperimenta.
Slika 18: Shema spajanja eksperimenta
Objašnjenje: Sa priključnica na laboratorijskom stolu se uzimaju fazni i nulti vodič. U fazni vodič se
priključuje mehanički relej, koji se koristi za ručno spajanje / odspajanje strujnog kruga. Nakon spajanja
mehaničkog releja, fazni i nulti vodič se koriste za spajanje na primarni namotaj transformatora koji se
ispituje. Sekundarni namotaji ostaju odspojeni, što predstavlja prazan hod transformatora. Prije nego što
27 / 55
se priključi mehanički relej, spajaju se tri različite vrste SMT-ova, čija se mjerenja odvode na mjernu
kutiju PQs mjernog sistema. Vodovi koji su ugrađeni u mjernu kutiju i predviđeni za mjerenje napona
se spajaju u izvor napajanja (laboratorijski stol), pri čemu se mjeri fazna struja. Mjerenje napona se vrši
kroz jedan kanal, a onda se preostala dva kanala spajaju na mjereni kanal, kako bi se postiglo mjerenje
iste vrijednosti napona u usporedbi za tri mjerene struje sa korištenim SMT.
PRIMJER REZULTATA MJERENJA
Eksperiment se obavlja ako je slično spojen kao na sljedećim slikama:
Slika 19: Pregled primjera sheme eksperimenta spojenog direktno na mrežu
Nakon provjere da li je sve ispravno spojeno, prelazi se na dio mjerenja i analize rezultata. Prije nego
što se strujno kolo priključi na izvor napajanja, potrebno je pokrenuti softver PQs i otvoriti program koji
služi za prikaz trenutnih izmjerenih vrijednosti, kao i pokrenuti dio koji se koristi za snimanje i obradu
podataka. Mehanički relej je u odgovarajućem položaju koji odspaja strujno kolo. Nakon što je softver
pokrenut i uključen prikaz mjernih vrijednosti, pomoću laboratorijskog stola se strujno kolo priključuje
na izvor napajanja. Kroz predviđeno vrijeme trajanja eksperimenta, ručno testirati strujno kolo tako što
se potrošač priključi na izvor napajanja, nekoliko puta odspoji (preko mehaničkog releja) i ponovo spoji
na izvor napajanja.
28 / 55
Slika 20: Pregled primjera sheme eksperimenta spojenog preko regulacionog transformatora na mrežu
U slučaju da se žele izraziti efekti potrošača eksperimenta na mrežu, strujno kolo se može priključiti
preko izolacionog regulacionog transformatora laboratorijskog stola na mrežu. Prisustvom regulacionog
transformatora, snaga kratkog spoja mreže se snižava (povećana impedansa kruga), što izaziva veće
poremećaje u ekvivalentnom strujnom krugu sa prisustvom nelinearnog potrošača kao što je ispitni
transformator.
Nakon što je provjera spajanja strujnog kola uspješno sprovedena, pristupa se snimanju rezultata za
određeni vremenski period. Snimljeni rezultati će se uz pomoć Matlab softverskog okruženja obraditi
na način da se pregleda ukupni mjerni rezultat signala napona i struje, te odabiru trenuci od interesa,
koriste odabrani 200 ms snimci signala napona i struje, te izvrši proračun harmonika za odabrani period
od 200 ms prema standardu IEC 61000-4-7.
Uz pomoć PQs softvera, prvobitni rezultati mjerenja bi trebali biti slični kao na sljedećem primjeru:
29 / 55
Slika 20: Rezultat analiziranog primjera mjerenja napona – slučaj kada je mehanički relej otvoren
Slika 21: Rezultat analiziranog primjera mjerenja struje – slučaj kada je mehanički relej otvoren
Kao što se može vidjeti sa slika 20 i 21, mjerenje napona je nominalno, te dobivamo sinusni oblik napona
sa približno nominalnom vrijednošću. Mjerenje struje je očekivano, jer strujno kolo nije zatvoreno i ne
teče struja, tako da SMT registriraju određene šumove koji su prikazani na cjelokupnoj slici.
Promjenom stanja mehaničkog releja, strujno kolo se zatvara i nakon prijelaznog režima nastaje
kvazistacionarno stanje. Na idućim slikama je prikazano kvazistacionarno stanje ispitnog
transformatora, pri čemu su talasne veličine napona i struje prikazane za 10 perioda / ciklusa.
30 / 55
Slika 22: Rezultat analiziranog primjera mjerenja napona – slučaj kada je strujno kolo spojeno
Slika 23: Rezultat analiziranog primjera mjerenja struje – slučaj kada je strujno kolo spojeno
Pregledom dobivenih mjerenja napona i struje u kvazistacionarnom stanju, mogu se iznijeti određeni
zaključci i potvrditi da je eksperiment u inicijalnoj fazi dobro realiziran. Naponske prilike su u
nominalnom režimu rada, dok se struja promijenila i može se zaključiti da je dobiven talasni oblik koji
je mnogo drugčiji od sinusne vremenske promjene signala. Kao što je poznato, transformator je potrošač
pretežno induktivnog karaktera, te struju koju on preuzima iz mreže troši na vlastite gubitke u režimu
praznog hoda (magnetiziranje željeznog jezgra, gubici u namotajima, itd.). Upravo je to razlog velike
distorzije signala struje.
31 / 55
Slika 24: Rezultat analiziranog primjera mjerenja THD napona – slučaj kada je strujno kolo spojeno
Slika 25: Rezultat analiziranog primjera mjerenja THD struje – slučaj kada je strujno kolo spojeno
Pregledom dobivenih vrijednosti THD napona i struje, može se zaključiti da se radi o očekivanim
vrijednostima u usporedbi sa mjerenjima signala. Dobiveni THD napona i struje je prikazan za
proizvoljni trenutak kada je strujno kolo napajano iz izolacionog regulacionog transformatora za
analizirano kvazistacionarno stanje.
32 / 55
VARIJANTE EKSPERIMENTA
Eksperiment se može realizirati u nekoliko različitih varijanti. U nastavku je spisak varijanti zajedno sa
njihovim opisima:
• Varijanta 1 – realizacija eksperimenta tako što se strujno kolo napaja iz moćne mreže (direktno
spojeno na izvor napajanja laboratorijskog stola). U ovoj varijanti, snaga potrošača je mnogo
manja od snage kratkog spoja mreže (mali uticaj potrošača na mrežu).
• Varijanta 2 – realizacija eksperimenta tako što se strujno kolo napaja preko izolacionog
regulacionog transformatora (preko laboratorijskog stola). U ovoj varijanti, snaga potrošača je
uporediva sa snagom kratkog spoja mreže (izraženiji uticaj potrošača na mrežu).
ZADACI
Eksperiment (ovisno od odabrane varijante) s njegovim rezultatima i zaključcima se realizira kroz

nekoliko zadataka, definiranih u nastavku.
Zadatak 1
Spojiti eksperiment sa pobrojanom opremom prema prethodno opisanim poglavljima. Izvršiti provjeru
spajanja strujnog kola.
Zadatak 2
Spajanje strujnog kola na izvor napona i snimanje mjerenih veličina 60 sekundi.
Zadatak 3
Obrada dobivenih izmjerenih veličina. Kroz izvještaj, iznijeti zaključke o sljedećim stavkama: odabir
SMT-a na osnovu dobivenih rezultata mjerenja, dobivena vrijednost THD-a za signale napona i struje,
karakter potrošača, itd. Odabrati nekoliko primjera (iz ukupnog mjerenog signala napona i struje) 200
ms snimaka napona i struje koji najbolje opisuju prijelazni režim i kvazistacionarni režim rada. Koliki
je iznos peak-a struje u prijelaznom režimu u odnosu na kvazistacionarni režim rada?
Zadatak 4
Napraviti analizu i iznijeti zaključke na osnovu odabranih 200 ms snimaka o iznosima K faktora? Iznijeti
mišljenje o djelovanju potrošača (u ovisnosti od varijante) na mrežu?
Zadatak 5
Prikazati i objasniti razvijene Matlab kodove korištene za realizaciju prethodnih zadataka.
33 / 55
EKSPERIMENT 2 – UTICAJ JEDNOFAZNOG ASINHRONOG
MOTORA U PRAZNOM HODU NA NAPONSKE PRILIKE

UVOD
Elektromotorni pogoni (EMP) i kvaliteta električne energije je problematika koju izučava veliki broj
inženjera. Cilj izučavanja ove problematike je ostvarenje što efikasnijeg rada EMP i njihov uticaj na
kvalitet električne energije. Kod važnih EMP, nerijetko se kvaliteta električne energije i uticaj EMP na
kvalitet električne energije konstantno nadziru u cilju pouzdanijeg, efikasnijeg i stabilnijeg rada EMP.
Napon sa parametrima (pokazateljima) znatno utiče na rad elektromotornih pogona po pitanju
pouzdanosti EMP, stabilnosti momenta, brzine vrtnje i vijeka trajanja mašine. Puštanje u rad i radne
karakteristike EMP (regulacija brzine, različita opterećenja motora) mogu za posljedicu imati niz
različitih uticaja na kvalitetu električne energije.
Uticaj napona mreže na EMP
Prema dosadašnjim mjerenjima i analizama interesantno je navesti sljedeće uticaje napona mreže na rad
elektromotornih pogona (EMP):
• Frekvencija sistema (50 Hz ili 60 Hz) kod EMP sa sinhronim motorima direktno utiče na brzinu
vrtnje motora, a time i na karakteristike rada EMP. U slučaju asinhronih motora promjena
frekvencije ima za posljedicu promjenu angažirane aktivne snage iz mreže.
34 / 55
• Kod EMP sa asinhronim trofaznim motorima veoma važnu ulogu za ispravan rad ima simetrija
napona. Kako već znamo simetrija napona se mjeri procentualnim udjelom inverzne i nulte
komponente napona u direktnoj komponenti. Prisustvo inverzne komponente struje u mašini
ima za posljedicu porast gubitaka i skraćenje životne dobi mašine. Dolazi do smanjenja korisnog
obrtnog momenta mašine radi postojanja inverzne komponente momenta. Treba napomenuti da
je prema normi EN 50160 za trofazne sisteme definirano da pri normalnim pogonskim uvjetima,
tokom jedne sedmice ispitivanja, 95 % srednjih vrijednosti napona, određenih na osnovu 10-
minutnih mjerenja efektivne vrijednosti inverzne komponente napona napajanja, ne smije biti
veće od 2 % vrijednosti direktne komponente napona. Za jednofazne i dvofazne sisteme ova
granica iznosi 3 %. Prema IEC standardu 60034-1 koji se odnosi na rotacione električne mašine
(IEC International Standard 60034-1 1999-08 Rotating electrical machines – Part 1: Rating
and performance) u kojem su definirane granične vrijednosti nesimetrije za trofazne električne
mašine, trofazni električni motori moraju biti sposobni za normalan rad pri dugotrajnoj
nesimetriji napona kod koje inverzna komponenta napona nije veća od 1 % direktne
komponente. Osim toga, motori u periodu od nekoliko minuta moraju normalno raditi ako je
nesimetrija napona takva da inverzna komponenta nije veća od 1,5 % direktne komponente, a
nulta komponenta nije veća od 1 % direktne komponente.
• Sadržaj viših harmonika u naponu na kojeg je priključen neki motor uzrokuje nastanak viših
harmonika struja u namotima. Viši harmonici struja u namotima statora uzrokuju nastanak viših
harmonika struja u rotoru, na primjer 5 i 7 harmonik u statoru će uzrokovati 6 harmonik u rotoru;
dok će 11 i 13 u statoru uzrokovati 12 harmonik u rotoru. Peti harmonik u mašinama uzrokuje
obrnuti slijed faza u odnosu na osnovni (L1 L2 L3 – L1 L3 L2) i tako nastaje rotirajuće magnetno
polje, koje rotira u suprotnom smjeru od obrtnog magnetnog polja prouzrokovanog osnovnim
harmonikom struje. Ova pojava ima za posljedicu da okreće motor u suprotan smjer vrtnje.
Potreba, u takvim situacijama, se javlja za jakim osnovnim harmonikom koji će eliminirati
utjecaj petog harmonika. Posljedica je zagrijavanje i mehaničke oscilacije motor-teret. Ovo
predstavlja jedan od najozbiljnijih problema u industriji. Harmonici u valnom obliku napona
obrtnih mašina uzrokuju:
o Povećano zagrijavanje uslijed gubitaka u željezu i bakru;
o Povećanu buku;
o Više harmonike struja u rotoru;
o Vibracije.

• Jednofazni asinhroni motor (asinhroni motor u praznom hodu);
35 / 55
Mjerenje: AC struja
Zasićenje: 25 A
(SMT - 1)
Mjerenje: AC struja
Prijenosni odnos: 80A primar ~ 16 mA sekundar. Za
(SMT - 2)
otpora 25 mV/A)
SONDA 3X)
36 / 55
Podaci i izgled jednofaznog asinhronog motora su prikazani na sljedećoj slici:
Napajanje: 220 V ; 50 Hz ; 4A
Nazivna aktivna snaga: 0,55 kW
Faktor snage: 0,93
Kapacitet kompenzirajućeg kondenzatora: 18 µF
Nominalna brzina okretanja: 2770 obr/min
Jednofazni asinhroni motor
Slika 29: Jednofazni asinhroni motor sa podacima
SHEMA SPAJANJA
mehaničkog releja, fazni i nulti vodič se koriste za spajanje na stator jednofaznog asinhronog motora
37 / 55
koji se ispituje. Teret nije spojen na rotor motora, što predstavlja režim rada praznog hoda asinhronog
motora. Prije nego što se priključi mehanički relej, spajaju se tri različite vrste SMT-ova, čija se mjerenja
odvode na mjernu kutiju PQs mjernog sistema. Vodovi koji su ugrađeni u mjernu kutiju i predviđeni za
mjerenje napona se spajaju u izvor napajanja (laboratorijski stol), pri čemu se mjeri fazna struja.
Mjerenje napona se vrši kroz jedan kanal, a onda se preostala dva kanala spajaju na mjereni kanal, kako
bi se postiglo mjerenje iste vrijednosti napona u usporedbi za tri mjerene struje sa korištenim SMT.
na izvor napajanja.
38 / 55
transformator.
39 / 55
sa nominalnom vrijednošću. Mjerenje struje je očekivano, jer strujno kolo nije zatvoreno i ne teče struja,
tako da SMT registriraju određene šumove koji su prikazani na cjelokupnoj slici.
kvazistacionarno stanje. Na idućim slikama je prikazano kvazistacionarno stanje ispitnog motora, pri
čemu su talasne veličine napona i struje prikazane za 10 perioda / ciklusa.
40 / 55
direktno na mrežu
Slika 36: Rezultat analiziranog primjera mjerenja struje – slučaj kada je strujno kolo spojeno direktno
na mrežu
nominalnom režimu rada, dok se struja promijenila i može se zaključiti da je dobiven talasni oblik
sinusnog oblika, sa određenim zakrivljenjem zbog izraženijeg prisustva 3. ; 5. i 7. harmonika.
Kondenzatorska baterija koja služi za kompenzaciju i popravak faktora snage ujedno i vrši određenu
filtraciju harmonika, stoga distorzija signala nije izražena.
41 / 55
Slika 37: Rezultat analiziranog primjera mjerenja napona – slučaj kada je strujno kolo spojeno preko
regulacionog transformatora
Slika 38: Rezultat analiziranog primjera mjerenja struje – slučaj kada je strujno kolo spojeno preko
Pregledom rezultata sa slika 37 i 38, te u usporedbi sa rezultatima sa slika 35 i 36, može se zaključiti
kakav uticaj ima snaga kratkog spoja na rad uređaja unutar mreže. U kvazistacionarnom stanju, asinhroni
motor u praznom hodu za slučaj priključenja na mrežu preko regulacionog transformatora uzrokuje pad
napona od 5 V u odnosu na slučaj kada je direktno priključen na mrežu, bez većeg harmonijskog
izobličenja. Ovakva pojava bi bila problematična za slučaj da su na isti izvor napajanja spojeni osjetljivi
potrošači, jer može doći do prekida napajanja takvih potrošača radi narušene kvalitete napona napajanja.
42 / 55
njihovim opisima:
• Varijanta 3 – realizacija eksperimenta tako što se strujno kolo preko izolacionog regulacionog
transformatora (preko laboratorijskog stola) sa promjenjivim naponom napajanja. U ovoj
varijanti, neophodno je analizirati odziv potrošača na različite propade ili povišenja napona
napajanja.
ZADACI

Zadatak 1
Zadatak 2
Zadatak 3
ms snimaka napona i struje koji najbolje opisuju prijelazni režim i kvazistacionarni režim rada, te dati
mišljenje o dobivenim odzivima. Koliki je iznos peak-a struje u prijelaznom režimu u odnosu na
kvazistacionarni režim rada?
Zadatak 4
43 / 55
EKSPERIMENT 3 – UTICAJ DIODNOG ISPRAVLJAČA NA
NAPONSKE PRILIKE

UVOD
U elektroenergetskom sistemu, harmonici se javljaju u postupku proizvodnje električne energije, kao

posljedica rada sinhronih generatora, zatim u prijenosu, kao posljedica komutacija u mreži, kvarova,
atmosferskih neprilika i slično, te na kraju u domenu potrošnje, kao posljedica rada nelinearnih
potrošača. Najčešći nelinearni potrošači su energetski elektronski pretvarači. To su pretvarači energetske
elektronike, koji se karakterišu prekidačkim načinom rada snažnih elektronskih komponenti. Razlikuju
se:
• Ispravljači – pretvarači naizmjenične električne energije u istosmjernu;

• Invertori – istosmjerne električne energije u naizmjeničnu;
• Čoper (Chopper) – istosmjerne električne energije u istosmjernu;
• Naizmjenični pretvarači – naizmjenične električne energije u naizmjeničnu.
Ispravljači, kao najčešće korišteni energetski elektronski pretvarači, su jedan od glavnih izvora viših
harmonika. Prekidački način rada ima za posljedicu stalne promjene konfiguracije aktivnog dijela
ispravljača. To dovodi do toga da je talasni oblik mrežne struje ispravljača sastavljen od segmenata i da
je nesinusoidalnog oblika. Proticanje nesinusoidalne struje izaziva pad napona na impedansi mreže, što
dovodi do izobličenja osnovnog sinusnog napona. Istovremeno, sa strane potrošača, talasni oblik napona
se sastoji od dijelova sinusoide, odnosno pored jednosmerne komponente, postoje i naizmenične
komponente – viši harmonici.
44 / 55
Monofazni ispravljači se upotrebljavaju u napojnom dijelu elektronskih uređaja i od njih se zahtjeva da
generišu stabilne istosmjerne napone, da budu što jednostavnije konstrukcije i visoke pouzdanosti. Iz tih
razloga, najčešće se radi o diodnim ispravljačima sa filterskim kondenzatorom na istosmjernoj strani
ispravljača, ili, u novije vrijeme, o istosmjernim prekidačkim napajačima (tiristori, IGBT, itd.), koji
također na izlazu imaju kondenzator. U slučaju potrebe za drugim naponskim nivoom ili stabilnijim
naponom, iza kondenzatora se povezuje linearni ili prekidački napajač. Međutim, u oba slučaja ovaj
ispravljač vrši izobličenje struje mreže, a s time i napona mreže. Izobličenje je posljedica dopunjavanja
kondezatora u periodima kad je mrežni napon veći od istosmjernog, odnosno napona na kondenzatoru.
Na slici 39 prikazan oscilogram talasnog oblika napona i struje, te spektar struje jednog monofaznog
ispravljača ugrađenog u standardni PC računar. Lako se može uočiti trenutak dopunjavanja
kondenzatora strujnim impulsom, koji je praćen i blagim izobličenjem (poravnanjem) napona. U spektru
je dominantan treći harmonik, a izraženi su i ostali neparni harmonici (5. ; 7. ; 9. ; itd.).
Slika 39: Talasni oblik napona i struje i prikaz harmonijskog spektra struje monofaznog ispravljača sa
opterećenjem
Trofazni mosni ispravljač se najčešće primjenjuje u elektromotornim pogonima, i to najčešće u

regulisanim istosmjernim pogonima, a u novije vreme i u naizmjeničnim pogonima, kao prvi dio u
frekventnim pretvaračima (ispravljač-invertor ili ispravljač-čoper-invertor). I ovakav ispravljač se
karakteriše filterskim kondenzatorom na izlazu, pa ima slično ponašanje, kao i monofazni. Dva najčešća
slučaja primjene ispravljača u sklopu naizmjeničnog pogona su: diodni ispravljač sa C filterom u
istosmjernom kolu i regulisani ispravljač sa LC filterom u jednosmernom kolu. Analiza navedena dva
slučaja primjene ispravljača su prikazani na slici 40. U oba slučaja, pogon povlači iz mreže izrazito
deformisane talasne oblike struje. Može se primjetiti da je prvi slučaj više izobličen, gdje pojedinačni
harmonik (5. harmonik), dostiže vrijednost od 70 % osnovnog harmonika i gdje je ukupna harmonijska
distorzija (THDI) oko 80 %. Dodavanje 3% prigušnice u filter jednosmernog kola (LC filter), ublažava
se deformacija struje, tako da 5. harmonik ima znatno manje izobličenje (oko 30 %). Slično se može
primjetiti i za 7. harmonik, koji je u prvom slučaju oko 40 %, a u drugom oko 10 %. Kod ostalih viših
harmonika ta razlika nije toliko izražena.
45 / 55
Slika 40: Trofazni ispravljač u sklopu frekventnog pretvarača: Talasni oblik i spektar struje za slučaj
ispravljača sa C filterom (lijevo) i sa LC filterom (desno)

• Diodni mosni ispravljač (Grecov spoj) sa LC filterom;
• Dvije konvencionalne sijalice spojene paralelno, ukupne snage 135 W (75 W i 60 W);
Oznaka ispravljača: KPBC 2508

Maksimalna vrijednost RMS napona: 560 V
Maksimalna vrijednost DC napona: 800 V
Maksimalna vrijednost DC struje: 25 A
Izolacioni nivo napona: 2500 V
Induktivitet filtera: 7,129 mH
Kapacitet filtera: 235 µF (2·470 µF spojeno u seriji)
Diodni mosni ispravljač
Slika 41: Diodni mosni ispravljač sa LC filterom
46 / 55

Mjerenje: AC struja
Zasićenje: 25 A
(SMT - 1)
Mjerenje: AC struja
Prijenosni odnos: 80A primar ~ 16 mA sekundar. Za
(SMT - 2)
otpora 25 mV/A)
SONDA 3X)
47 / 55
SHEMA SPAJANJA
mehaničkog releja, fazni i nulti vodič se koriste za spajanje na AC kontakte diodnog mosnog pretvarača
sa LC filterom. Sa DC kontakta diodnog mosnog pretvarača se paralelno priključuje opterećenje, tačnije
dvije (paralelno spojene) konvencionalne sijalice. Prije nego što se priključi mehanički relej, spajaju se
tri različite vrste SMT-ova, čija se mjerenja odvode na mjernu kutiju PQs mjernog sistema. Vodovi koji
su ugrađeni u mjernu kutiju i predviđeni za mjerenje napona se spajaju u izvor napajanja (laboratorijski
stol), pri čemu se mjeri fazna struja. Mjerenje napona se vrši kroz jedan kanal, a onda se preostala dva
kanala spajaju na mjereni kanal, kako bi se postiglo mjerenje iste vrijednosti napona u usporedbi za tri
mjerene struje sa korištenim SMT.
48 / 55
na izvor napajanja.
49 / 55
transformator.
50 / 55
sa nominalnom vrijednošću. Mjerenje struje je očekivano, jer strujno kolo nije zatvoreno i ne teče struja,
tako da SMT registriraju određene šumove koji su prikazani na cjelokupnoj slici.
kvazistacionarno stanje. Na idućim slikama je prikazano kvazistacionarno stanje ispitnog diodnog mosta
sa LC filterom i opterećenjem, pri čemu su talasne veličine napona i struje prikazane za 10 perioda /
ciklusa.
51 / 55
direktno na mrežu
na mrežu
nominalnom režimu rada, dok je struja značajno harmonijski izobličena, sa izraženim neparnim
harmonicima, te sa pojavom parnih harmonika (12. ; 14. ; 16. ; 18. i 20. harmonik). Kao što se može
vidjeti, harmonijsko izobličenje struje radi prisustva ispravljača je značajno, kao što je to predstavljeno
u uvodnom dijelu.
52 / 55
Na sljedećoj slici je prikazan talasni oblik struje za 1 period / ciklus:
na mrežu (1 period)
Zbog prirode rada diodnog mosnog ispravljača, dolazi do odsjecanja struje na maksimalnim i
minimalnim vrijednostima poluperioda, što je uzročnik visokog harmonijskog izobličenja. Prisustvom
LC filtera, ovaj efekt je relativno ublažen.
53 / 55
Slika 53: Rezultat analiziranog primjera mjerenja napona – slučaj kada je strujno kolo spojeno preko
Slika 54: Rezultat analiziranog primjera mjerenja struje – slučaj kada je strujno kolo spojeno preko
Za slučaj spajanja ispitnog diodnog mosta sa LC filterom na mrežu preko regulacionog transformatora,
dobiveni su očekivani rezultati. Harmonijsko izobličenje napona, uzrokovano harmonijskim
izobličenjem struje, je povišeno radi oslabljene mreže.
54 / 55
njihovim opisima:
• Varijanta 3 – realizacija eksperimenta tako što se strujno kolo preko izolacionog regulacionog
transformatora (preko laboratorijskog stola) sa promjenjivim naponom napajanja. U ovoj
varijanti, neophodno je analizirati odziv potrošača na različite propade ili povišenja napona
napajanja.
ZADACI

Zadatak 1
Zadatak 2
Zadatak 3
ms snimaka napona i struje koji najbolje opisuju prijelazni režim i kvazistacionarni režim rada, te dati
mišljenje o dobivenim odzivima. Koliki je iznos peak-a struje u prijelaznom režimu u odnosu na
kvazistacionarni režim rada?
Zadatak 4
55 / 55

Laboratorijska Vježba 3 I 4

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Laboratorijska Vježba 3 I 4

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U SARAJEVU

KVALITET ELEKTRIČNE ENERGIJE (ETF EEI KEE 4860)

- Utjecaj potrošača na kvalitet električne energije u kvazistacionarnom i

Slika 1: Procedura (organigram) mjerenja parametra kvalitete električne energije

Akvizicijska kartica sa svojim karakteristikama određuje karakteristike mjernog sistema. Osnovna

• Diskretizacija signala – predstavlja proces periodičnog uzorkovanja signala koristeći se

Tabela 1: Karakteristike akvizicijske kartice za mjerenje parametara kvalitete električne energije

Karakteristika Opis karakteristike

• Organizacija softvera sa jednostavnijim programskim kodom i što bržim izvršavanjem

Procjena kvalitete električne energije

PRIMJER AKVIZICIJE PODATAKA

Prema standardu, period mjerenja harmonika za 50 Hz i 60 Hz je 200 ms (ili 10 odnosno 12 perioda)

Pokažimo na primjeru fn = 50 Hz sistema postupak odabira akvizicije podataka. Označimo sa Tu ukupno

frekventni korak je:

𝑓𝑢 = 𝑓𝑛 ∙ 𝑛 = 50 ∙ 63 = 3150 𝐻𝑧 = 3,15 𝑘𝐻𝑧

U praksi frekvencija sempliranja je najčešće 3 do 10 puta (ovisno o mjerenjima) veća od frekvencije

Rb. fsem (Hz) m N Tu (s) ∆t (s)

Rb. fsem (Hz) m N Tn (s) ∆t (s)

Odabir mjernog opsega i vertikalne rezolucije

Vodeći računa o prethodno navedenom i pogodnim dimenzioniranjem i odabirom senzora UI (prethodno

Slika 2: Mjerni sistem PQs

Tabela 4: Karakteristike mjernog sistema PQs

Mjerni sistem se sastoji iz:

Napomena: Trendovi se mogu pratiti po svim kanalima, osim frekvencije ona se

Procedura priključenja mjernog sistema se sastoji u sljedećem:

• Opseg ulaznog napona u sabirnu kutiju je od 0-600 V efektivne vrijednosti (predviđeno za NN

Slika 3: Procedura spajanja mjernog sistema

Senzori za mjerenje napona

Slika 5: Sabirna kutija SMT i unutrašnji izgled sabirne kutije

Navedena shema je realizirana na jednostavan način i ogleda se određenim prednostima i manama.

Slika 6: Shema sabirne kutije

Prednosti i mane realizirane sheme:

Senzori za mjerenje struje

Akvizicijska kartica PCI-DAS6013

Tabela 5: Mjerene karakteristike akvizicijske kartice PCI-DAS6013

Matična ploča: Intel D945GCLF2 mini-ITX motherboard

SOFTVERSKI PAKET PQs

• Aplikacija za mjerenje flikera (flikermetar).

Aplikacije za mjerenje harmonika i ostalih parametara kvalitete električne energije

Slika 7: Izgled glavnog prozora

Slika 9: Organigram softvera PQs

Parametri koji se mogu pratiti u obliku trenda su:

• Fazni naponi (efektivna, srednja, maksimalna, minimalna, apsolutni maksimum vrijednost

Slika 12: Generalne postavke mjernog sistema

Aplikacija za mjerenje flikera (flikermetar)

Slika 13: Izgled aplikacije za mjerenje flikera (flikermetar)

• Uvod – daje objašnjenje o razmatranoj temi eksperimenta. U ovom dijelu su specificirana

Energetski transformatori su nelinearni induktivni elementi elektroenergetskog sistema. Opterećenje

Ovaj eksperiment ima za cilj:

• Dodatno zagrijavanje transformatora;

Transformatori su projektirani da rade do koljena krive magnetiziranja. U slučaju magnetnog zasićenja,

pri čemu su:

Ief,j – efektivna vrijednost struje j-tog harmonika;

Izračunati parametar Ik se poredi sa nominalnom strujom transformatora i time procjenjuje

SPISAK KORIŠTENE OPREME

Za realizaciju eksperimenta, neophodna je sljedeća oprema:

• Laboratorijski stol (predstavlja izvor napajanja);

Za različite SMT-ove su uzeti sljedeći uređaji:

Dimenzije: 11x25x23,5 mm3

Slika 15: SMT sa podacima – tip 1

Slika 16: SMT sa podacima – tip 2

Slika 17: SMT sa podacima – tip 3

Na sljedećoj slici je prikazana shema spajanja eksperimenta.