Imamović Ermin

1. Šta je civilno društvo?

Civilno društvo predstavlja skup građana koji se udružuju dobrovoljno radi zagovaranja svojih zajedničkih interesa. U svoje
aktivnosti najčešće uključuju volontere. Podrazumijeva aktivno građanstvo koje želi i izaziva promjenu u svojoj lokalnoj
zajednici.
2. Koje su karakteristike civilnog društva?
Karkteristike cvilnog društva su: volonterizam, neovisnost, neprofitabilnost, poštovanje ljudskih prava. Dakle, civilno društvo je
područje institucija, organizacija i udruga koje spajaju ljude uz vladu i privatni sektor.
3. Kako civilno društvo promoviše zajedničko dobro?
Civilno društvo zajedničko dobro promoviše tako što pokazuje da građani koji su pripojeni civilnom društvu stavljaju zajedničko
dobro ispred privatnih interesa, i rade u interesu društva i države, tj. općeg dobra. Ovakvo ponašanje promoviše zajedničko dobro
i zdravo funkcionisanje demokratskog društva.
4. Kako dobrovoljna udruženja mogu pomoći ili oštetiti demokratska društva?
Da li će dobrovoljna udruženja pomoći ili oštetiti demokratska društva zavisi isključivo od ciljeva i interesa tih udruženja. Civilno
društvo sadrži mnogo dobrovoljnih udruženja: ekonomskih, vjerskih, kulturnih, sportskih i drugih, koje u demokratskom društvu
nisu pod kontrolom vlasti. Civilno društvo promoviše solidarnost, ali i konkurenciju među pojedincima, što vodi tome da
udruženja promoviraju vlastite interese i ciljeve. Uz to se različiti politički sistemi različito odnose prema organizacijama koje
čine civilno društvo. Autoritarna društva pokušavaju regulisati i kontrolisati ova udruženja, dok totalitarni režimi rade na
suzbijanju i kontrolisanju. Ovo su sve faktori koji utječu na to da li udruženja pomažu ili štete demokratskim društvima.
5. Kako politički sistemi mogu promovisati ili sprečavati stvaranje civilnog društva?
Demokratski politički sistemi podstičku i pomažu stvaranje civilnog društva, jer ih se vlasti ne plaše, i baš naprotiv, računaju na
njihovo djelovanje. Ovo rade poštovanjem principa ovakvog društva: dakle pružaju zaštitu i poštovanja prava i manjina, jer su u
demokratskom društvu svi jednaki. Dok recimo drugačiji politički sistemi, npr. autoritarni i totalitarni, gdje se ne poštuju
demokratska načela, pukom suprotnošću nastoje suzbiti, kontrolisati ili u najboljem slučaju, samo regulisati civilno društvo.
6. Procijenite do koje mjere naše društvo ispunjava ciljeve civilnog društva?
Opće stanje civilnog društva u BiH odgovara općem stanju države i društva, institucionalno jako slabo, financijski neodrživo i u
velikoj mjeri ovisno o političkoj i financijskoj podršci međunarodne zajednice. Finansiranje aktivnosti organizacija civilnog
društva se u našem društvu tretira kao izdatak, a ne kao društveno ulaganje koje bi trebalo potaknuti društveni razvoj zajednica i
doprinijeti formuliranju i provedbi prioriteta politike.
7. Identificirajte državu za koju vjerujete da nema razvijeno civilno društvo. Obrazložite svoj
odgovor.
Odgovor
8. Identificirajte i procijenite ciljeve i koristi djelovanja civilnog društva koje postoji unutar
BiH?
Civilno društvo u Bosni i Hercegovini ima sve značajke civilnog društva u državi u tranziciji, gdje dominiraju sportsko-
rekreativne udruge i udruge koje zastupaju interese određenih društvenih grupa. Ciljevi i koristi djelovanja civilnog društva unutar
BiH su napredak države, povezanost sa EU i poveznica između vlasti i građana – što daje nadu običnim ljudima.
9. Navedite najvažnije uloge nevladinih organizacija u demokratskom društvu?
Nevladine organizacije su protivteža političkoj manipulaciji ljudskim pravima. Nevladine organizacije pokazale su ozbiljnost,
dosljednost i principijelnost na osnovu čega su stekle povjerenje. Istražuju ljudska prava i konkretne slučajeve kršenja i povreda
istih u svim državama i političkim režimima. Utiču na javno mišljenje, anomiraju ga na konkretne probleme i pružaju informacije
bez ideološke i političke pristrasnosti.
10. Koje su razlike djelovanja civilnog društva u nedemokratskom i demokratskom sistemu?
U nedemokratskim sistemima su važnost i snaga društvenih organizacija zloupotrebljavane. Sindikat, udruženje žena, omladine
itd, sve je to pod direktnom kontrolom vlasti i korišteno je u promovisanju interesa vladajuće partije. U demokratskim sistemima
se djelovanje civilnog društva ne zbiva pod pritiskom neke partije i podstaknuta su i podpomognuta od strane demokratskog
sistema. Računa se na njihovo djelovanje i cijenjena su.
11. Šta je društvena organizacija? Identifikujte primjere društvenih organizacija u BiH.
Društvene organizacije su oblici udruživanja u koje građani pristupaju dobrovoljno radi ostvarivanja različitih interesa . Ove se
organizacije obično formiraju oko sličnih interesa, ma kakvi bili. Duštvene organizacije su nevladine i nestranačke organizacije
koje nemaju pretenzije na političku vlast. Primjeri: „Omladinsko udruženje Nova vizija“, „Udruženje roditelja u borbi protiv
zloupotrebe droga „Ruka ruci““.
12. Zašto nedemokratski sistemi zloupotrebljavaju ideje civilnog društva kontrolišući rad
društvenih organizacija?
Nedemokratski sistemi zloupotrebljavaju ideje civilnog društva kontrolišući rad društvenih organizacija, radi vlastitog interesa i
promovisanja ideologije vladajuće partije, te manipuliranja širim masama.
13. Kako društvene organizacije mogu služiti unapređenju demokratije?
 Društvene organizacije mogu služiti unapređenju demokratije tako što pokazuju profil svojih članova, građanina koji treba da
sadrže građansku odgovornost, vrlinu i ljubav prema lokalnoj zajednici, i ujedno pokazuju prednosti demokratije i unapređuju je
tako što stavljaju kolektiv iznad ličnih interesa.
14. Navedite neki od primjera doprinosa društvenih organizacija društvu?
Doprinose ostvarenju osnovnih ideja demokratskih političkih sistema, doprinose razvijanju boljih kolektivnih uvjerenja, angažuju
građansku posvećenost i politički nepristrasno rade na poboljšanju društva.
15. Navedite neke od primjera negativnog uticaja društvenih organizacija?
Neki od primjera negativnog uticaja društvenih organizacija su: zloupotrebe naziva, članca, novca, ili pak lažiranje oboljenja i
lažno prikupljanje novčanih sredstava. Šteta je ogromna, ne samo sa financijske strane. Ovako narod gubi povjerenje u rad svih
nevladinih organizacija, jer po automatizmu u isti koš stavlja i one koje zaista rade svoj posao.
16. Koje su prednosti a koje mane, slabosto, postojanja društvenih organizacija?
Prednosti postojanja društvenih organizacija su što se mogu formnirati na svim nivoima: lokalnim, državnim itd., što skupljaju
ljude istih interesa, podstiču kolektiv, pružaju i obezbjeđuju razne usluge i ne takmiče se na izborima za bilo koji nivo vlasti.
Slabosti postojanja društvenih organizacija su zloupotreba povjerenja ljudi, iskorištavanje sredstava istih i tendencija da društvene
organizacije više prebace fokus na lične, a ne društvene interese i takmiče se s drugim organizacijama.
17. Šta su interesne grupe?
Interesne grupe su grupe koje su najčešće nevladina organizacija i ne žele da postanu vlada, nego da utječu na zastupnike u
donošenju odluka itd.
18. Koja je svrha interesnih grupa?
Svrha interesnih grupa je vršenje pritiska na vladu i ostale faktore vlasti, radi promjena koje su dobre za društvo u kojem se
nalaze. Interesne grupe u svojoj borbi za dobrobit ovo čine kroz razne akcije.
19. Ako je članstvo u interesnim grupama na dobrovoljnoj osnovi, zašto im se ljudi pridružuju?
Ljudi se interesnim grupama pridružuju jer su prepoznali inicijativu za boljitak i napredniju budućnost,
bez obzira na lično dobro. Dakle, bez obzira na dobrovoljnu osnovu i dobrovoljni pristup, ljudi se
pridružuju interesnim grupama radi opće dobrobiti, dobrobiti kolektiva.
20. Da li bi vlast trebala imati ikakvu kontrolu nad interesnim grupama?
Vlast ne bi trebala imati kontrolu nad interesnim grupama, jer onda interesne grupe gube svoju
subjektivnost i objektivnost u inicijativama. Bez obzira na to, nekad interesne grupe postanu političke
stranke. Tako je, recimo u Velikoj Britaniji, ekološka udruga postala Green Party iz raznih interesa.
21. Da li postoje interesne grupe čije svrhe ili aktivnosti narušavaju ustavna prava drugih?
Postoje interesne grupe čije aktivnosti narušavaju ustavna prava drugih, jer se, kao i u svim segmentima
javlja pojam konkurencije i sukoba interesa. Dešava se da se pojave dvije interesne grupe sa različitim
stavovima i usljed sukoba interesa, najčešće se desi da moćnija interesna grupa narušava ustavna prava
druge, tako što širi dezinformacije i slično.
22. Šta je demokratija?
Demokratija označava oblik vlasti u kojem sve odluke države donosi građanska većina, direktno ili
indirektno. Dakle, direktnim odlučivanjem, referendumima i slično.
23. Šta su ljudska prava?
Ljudska prava su prava koja stiču sva ljudska bića samim činom rođenja, bez obzira na spol, porijeklo i
državljanstvo. Dakle određena neotuđiva prava svakog čovjeka i bića.
24. Modeli demokratije?
Tri su tipa demokratije: predstavnička demokratija, direktna demokratija i treći tip je zasnovan na
jednopartijskom modelu u koji mnogi sumnjaju. Predstavnička demokratije je sistem vladavine koji
obuhvata izabrane predstavnike koji zastupaju interes jedne grupe ljudi, tj. teritorija na kojem djeluju.
Direktna demokratija je sistem odlučivanja o državnim stvarima u koji su uključeni građani.
Jednopartijski model je model za koji mnogi stručnjaci i ne smatraju da predstavlja oblik demokratije.
Podrazumijeva davanje mnogo više prava radnicima u kolektivu i državi, a praksa je pokazala brojne
nedostatke tog sistema.
25. Građanski aktivizam?
Građanski aktivizam je jedan od najvažnijih programa bilo koje organizacije, i širi misiju i viziju iste.
Za cilj ima podizanje svijesti građana i interesnih grupa. Podrazumijeva angažman i direktno
uključivanje građana u donošenje mnnogih odluka.
https://www.scribd.com/document/217100154/demokratija