Mrkva (lat.

Daucus carota)

Pretpostavlja se da je mrkva u zapadnu Evropu, stigla u 13. ili 14. vijeku iz arapskih zemalja. Mrkva je bila
poznata i starim Rimljanima, na što ukazuje i njen naziv karota koji je latinskog porijekla. Zbog svog
ugodnog ukusa, velike hranljive vrijednosti i ljekovitosti spada u najomiljenije vrste povr a.Korijen je vrlo
bogat karotinom (provitamin A), vitaminom C, vitaminima grupe B, kalcijem, magnezijem, jodom i željezom.

U vrtu se gaji za jednogodišnji uzgoj, najbolje poslije kultura pognojenih stajskim ubrivom, na primjer, kelja,
paradajza ili krastavaca.

Zemljište i klima: Mrkva se ne smije uzgajati na suhom zemljištu, mora se redovno zalijevati, a zemljište
mora biti sun ano i toplo. Najprikladnija su pjeskovito-ilovasta tla koja su dobro opskrbljena hranivima sa
dovoljno humusa.

Sjetva: Najpovoljnije je sijanje u redove, ali treba paziti da ne bude posa ena previše gusto. Dubina sjetve
je oko 3 cm, dok posebnu pažnju treba obratiti na dovoljne koli ine vlage u zemlji, što zna i a se treba
dobro zaliti nakon same sjetve.

Njega i ubrenje: Najvažnija radnja je redovno odstranjivanje korova, naro ito u po etnim fazama rasta
biljke. Kad biljka stvori tre i ili etvrti list treba uraditi prorje ivanje ovisno o sorti na razmak 2-3 ili 4-5 cm.

Zaštita: Naj eš i štetnik koji napada ovo

povr e je mrkvina mušica, sa kojom se
poljoprivrednici bore na razne na ine.
Osim upotrebe hemijske zaštite,
poljoprivrednici smanjuju njen negativan
uticaj što ranijom sjetvom. Prirodna
zaštita od ove šteto ine bi bila saditi bijeli
i crni luk ili praziluk izme u redova mrkve.
Mrkvine muhe se tako e mogu sprije iti
polietilenskom zaštitom postavljenom oko
biljke u visini do 45 centimetara.

Berba: Ovisi o vremenu sijanja, te o sorti.

Mrkva je zrela kad liš e dobije žutu, ili crvenosme u boju. Bere se, što je vrlo važno, prije pojave ranih jes
enjih mrazeva.

uvanje i korištenje: Mrkva ima svoje vrijednosti kao kuhana u varivim,a li isto tako kada se jede u
sirovom stanju. uva se u trapovima ili u frižideru na +1 stepen C. Mrkva je osnovna namirnica za
detosikaciju tijela, jer je bogata antioksidansom beta-karotenom koji se u tijeui pretvara u vitamin A. Nau no
je dokazano da je mrkva najve i izvor beta karotena me u povr em, jer 80 grama mrkve sadrži više od
dvostruke dnevne doze potrebne odraslim ljudima. Što je boja korijena izrazitije narandžasta, to je sadržaj
karotina ve i. Žuta mrkva sadrži ga pet puta manje nego narandžasta. Karotin je razli ito iskoristiv u
zavisnosti od na ina pripreme mrkve: iz sirove neribane 2 odsto, kuhane 18, a sirove rendane ak 82
procenta. Ribana mrkva je stoga prikladna kao hrana za stariju dojen ad i predškolsku dijecu. Mrkva obiluje
i drugim vitaminima. To su prije svega vitamini grupe B (B1, B2, B5, B6) i PP, D, E i H. Zanimljivo je da za
razliku od sveg drugog povr a, sadrži vrlo malo vitamina C - svega 6 mg%. Antioksidansko djelovanje beta-
karotena pomaže borbi protiv slobodnih radikala koji ubrzavaju starenje, a koži vra aju prirodni sjaj.

Ljekovita svojstva: Za podizanje tonusa i ja anje potencije odli an je sok od mrkve sa pravim, prirodnim
p elinjim medom. Ovaj eliksir se uvek pravi neposredno pred upotrebu, u odnosu 1:1, a uzima se po dvije
supene kašike etiri puta na dan.

Uprkos potvr enoj ljekovitosti mrkve, njena pretjerana upotreba

nije preporu ljiva. Opisani su ak i slu ajevi trovanja prevelikim
dozama koje su pacijenti sami sebi prepisali (na primer, nekoliko
litara soka na dan). Treba, tako e, biti vrlo obazriv sa primjenom
mrkve kod akutne faze ira na želucu i kod enterita.

Od osnovnih hranljivih sastojaka mrkva sadrži najviše ugljenih

hidrata (8-9 %) od kojih i poti e njena velika energetska vrednost:
100 grama mrkve ima 176 kJ ili 42 kcal. Uz to, bogata je
mineralnim sastojcima kao i pektinima (oko 11 mg%) i eteri nim
uljima, pa se osobito preporu uje djeci jer podsti e tijelesni razvoj,
ja a kosti i pove ava otpornost prema infekcijama, mladima,
rekonvalescentima, trudnicama i starijim osobama. Njena najve a
prednost nad drugim povr em je u tome što je kuhana ili pirjana
lako probavljiva pa je mogu uzimati osobe s poreme enim
varenjem, katarom želuca i crijeva, irom na želucu, a pove ava i
broj crvenih krvnih zrnaca.

Sirovu mrkvu bi trebalo uzimati samo u obliku soka, jer je on lakše

probavljiv, dok su hranljivi i ljekoviti sastojci u njemu još ja e koncentrisani. Mnogi autori preporu uju tzv.
prolje nu kuru sa sokom od mrkve, koja ima svrhu da oslobodi organizam od otrova nagomilanih obilnom i
jakom zimskom hranom. Tri nedelje uzima se po 100 grama soka dnevno.

Naše doma ice nisu navikle da koriste zeleno liš e mrkve, ve ga kao potpuno beskorisno bacaju. Ono se,
doduše, ne može jesti sirovo kao peršunovo, ali nasjeckano i kuhano, odnosno pirjano s korijenom mrkve ili
nekim drugim povr em, vrijedna je namirnica, a neki autori tvrde da u liš u ima ak i više mineralnih soli
nego u korijenu. Dakle, ne bacajte mrkvino lišce!

Brojna su ljekovita svojstva mrkve. Karotin blagotvorno djeluje i na kožu, naro ito suhu, kao i lomljive nokte i
kosu. Sprije ava proliv kod dojen adi i male dijece. Blagotvorno djeluje na rad jetre. Kaša od kuhane mrkve
izvrsno je sredstvo protiv zatvora. Sok od mrkve otklanja višak kiseline u želucu. Sve je na mrkvi vrijedno i
iskoristivo. Korijen nemojte guliti kao krompir ili krastavac, jer se upravo u spoljnom omota u nalaze
najvažniji sastojci, dok je sredina manje vrijedna i drvenasta, naro ito u zrelijem stadijumu. Ako ste mrkvu
uzgojili u vlastitom vrtu bez hemijskih dodataka, dovoljno je da je etkom operete pod vodom. Prema mrkvi
nabavljenoj na pijaci budite oprezniji. O istite je površinski nožem i dobro operite.
U sok od mrkve se može dodati limun i med, a od nje se može napraviti i slatko! Pravite od nje kola e,
marmeladu, ruži asti pire kao prilog ne emu što dijete voli, ako ne e da je jede. U periodu dojenja
šargarepa se takode preporu uje jer podsti e izlu ivanje mlijeka, a i bebi obezbje uje dragocijene
materijale potrebne za rast i razvoj. Tegobe zbog neuredne probave i hemoroida bi e olakšane ako izjutra
na gladan stomak popijete 150-200 mililitara sviježe iscijedenog soka od šargarepe. On je dragocijen eliksir
za itav organizam: uva nerve od iscrpljenosti i zato se preporu uje svima koji svoj nervni sistem troše
preko mijere, kao što su menadžeri, osobe s visokom odgovornošcu, intelektualni radnici ili ljudi sasvim
obi nih profesija, zabrinuti za svoj opstanak. Svijež sok, tako e, normalizuje tijelesnu težinu i smanjuje
zamor sr anog mišica. Rezultati
ispitivanja ljekovitosti soka od mrkve
dokazali su da je on efikasno sredstvo
protiv bolesti izazvanih poreme ajem
razmjene minerala u organizmu, kao što
su osteohondroza i poliartritis.

Prilikom konzumacije veoma je korisno

zadržati sok od mrkve neko vrijeme u
ustima, jer je njegova mo da ubija
bakterije nevjerovatna. Po sadržaju
fitoncida mrkva se nalazi na tre em
mijestu medu povr em, odmah iza crnog i
belog luka. Žvakanjem mrkve smanjuje se
broj mikroorganizama u usnoj duplji, a
narodna medicina preporu uje i
ukapavanje soka u nozdrve u po etnoj
fazi kijavice i sli nih infekcija.

Iz svih ovih razloga mrkva je nezaobilazan

dio svih naših vrtova, a li isto tako i njena proizvodnja u nekim zemljama je na izuzetno visokom stepenu
tehnologije. Vode a zemlja u proizvodni mrkve je Holandija odakle i poti e najve i broj sorti. Najpoznatije
me u njima su Nantes, Amsterdamska, Chantenay, Braunschweig, Crveni div, Duga ka crvena i jedna od
najrodnijih Selma - Cara F1 koja daje i do 8 kg po 1 metru kvadratnom.