Download as pdf or txt
Download as pdf or txt
You are on page 1of 9

5/10/2021 Drugi svetski rat: Kako su Staljin, Ruzvelt i Čerčil na Jalti preoblikovali svet - BBC News na srpskom

Ћир

Početna strana Korona virus Srbija Balkan Svet Video Najpopularnije

Drugi svetski rat: Kako su Staljin, Ruzvelt i


Čerčil na Jalti preoblikovali svet
Tobi Lakherst
BBC Njuz

5 februar 2020

GETTY IMAGES

Veliki trio - Vinston Čerčil, Frenklin Ruzvelt i Josif Staljin

U februaru 1945. godine, njih trojica sastala su se u odmaralištu u Crnom Moru da bi odlučili
o sudbini sveta.

Nacistička Nemačka nalazila se na kolenima. Sovjetske trupe su se približavale Berlinu, dok su


Savezničke snage prešle zapadnu granicu Nemačke. Na Pacifiku, američke trupe su postojano ali
krvavo napredovale ka Japanu.

https://www.bbc.com/serbian/lat/svet-51384342 1/13
5/10/2021 Drugi svetski rat: Kako su Staljin, Ruzvelt i Čerčil na Jalti preoblikovali svet - BBC News na srpskom

Dok su se njihove armije spremale za trijumf, takozvana Velika trojica - američki predsednik Frenklin
Ruzvelt, britanski premijer Vinston Čerčil i sovjetski lider Josif Staljin - dogovorili su se da se
sastanu u Jalti, sovjetskom odmaralištu u Crnom moru.

Kako u Srbiji pamtimo Drugi svetski rat

Dijana Budisavljević: „Ako nam ona bude uzor, promena je moguća“

Pet srpskih teorija zavere o Čerčilu

Na kraju najkrvavijeg rata koji je svet video, pre 75 godina, Saveznici su želeli da spreče da se
takvo razaranje ikad ponovi.

Ali i SAD i SSSR su želeli da diktiraju uslove te saradnje. Uprkos dogovoru iz Jalte, za svega
nekoliko meseci bio je pripremljen teren za Hladni rat - borbu između dve nove supersile koja je
decenijama delila planetu u ideološke kampove.

„Ako je cilj u Jalti bio da se postave temelji za istinski miran posleratni poredak, onda je ta
konferencija omanula", rekao je za BBC procesor Endrju Bačević sa Univerziteta u Bostonu. „Ali
imajući u vidu oprečne težnje SAD-a i SSSR-a, taj cilj nikad nije ni bio u planu."

Šta se dešavalo u februaru 1945?

Početkom 1945. godine, nacistička Nemačka je gubila rat. Zemlja je ipak nastavljala da pruža krvavi
i sve očajničkiji otpor, ali rezultat rata više se nije dovodio u sumnju.

U Istočnoj Evropi, Sovjetski Savez je doveo do prekretnice i razbio nemačku vojsku posle četiri
godine brutalnog vojevanja.

Ali, iako je SSSR vojno trijumfovao - gotovo tri četvrtine svih žrtava nemačke vojske u ratu izginulo
je na Istočnom frontu - ova zemlja platila je visoku cenu.

https://www.bbc.com/serbian/lat/svet-51384342 2/13
5/10/2021 Drugi svetski rat: Kako su Staljin, Ruzvelt i Čerčil na Jalti preoblikovali svet - BBC News na srpskom

GETTY IMAGES

Posle više od tri godine ratovanja, Sovjetski Savez je razbio nemačke snage i nalazio se na svega
nekoliko kilometara od Berlina

Procenjuje se da je u sukobu poginuo svaki sedmi sovjetski građanin - nekih 27 miliona ljudi - od
kojih su dve trećine bili civili. Neki akademici čak tvrde da je ta brojka viša.

Gradovi i najplodnija zemlja u državi bili su razoreni u ratu. Industrija, farme, kuće, pa čak i putevi,
bili su izbrisani za horizonta.

Koji su bili ciljevi lidera?

Josif Staljin bio je čvrsto rešen da digne svoju zemlju na noge. On je u Jaltu došao tražeći sferu
uticaja u istočnoj Evropi kao tampon zonu koja bi zaštitila SSSR.

Želeo je i da podeli Nemačku, kako bi se osigurao da ona nikad više neće predstavljati pretnju i da
uzme ogromnu odštetu - u novcu, mašineriji, pa čak i ljudstvu - kako bi pomogao svojoj razorenoj
zemlji.

Nepoznati počinioci otvorili grob nacističkog „kasapina“ Hajdriha

Doktor heroj koji je nadmudrio nacističkog „kasapina iz Liona"

Ko je bila poljska Ana Frank

Staljin je znao da mu za to treba pristanak Zapadnih sila.

Vinston Čerčil je razumeo Staljinove ciljeve. Njih dvojica su se već sastali u Moskvi u oktobru 1944.
godine i razgovarali o ideji prekrajanja Evrope u sfere uticaja za SSSR i zapadne sile.

On je razumeo i da su milioni pripadnika sovjetskih trupa koji su isterali Nemačku iz centralne i


istočne Evrope daleko brojniji od Savezničkih sila na Zapadu - i Velika Britanija nije mogla da uradi
ništa ukoliko Staljin odluči da ih zadrži tamo.

https://www.bbc.com/serbian/lat/svet-51384342 3/13
5/10/2021 Drugi svetski rat: Kako su Staljin, Ruzvelt i Čerčil na Jalti preoblikovali svet - BBC News na srpskom

Granice Poljske

https://www.bbc.com/serbian/lat/svet-51384342 4/13
5/10/2021 Drugi svetski rat: Kako su Staljin, Ruzvelt i Čerčil na Jalti preoblikovali svet - BBC News na srpskom

Velika Britanija je proglasila rat u septembru 1939. godine zato što je Nemačka napala njenog
saveznika Poljsku, a Čerčil je bio rešen da odbrani slobodu te zemlje.

Velika Britanija takođe je platila visoku cenu pobede i sada je praktično ostala bez prebijene pare.
Čerčil se nadao da će ga SAD podržati i suprotstaviti se Staljinu.

Ali američki predsednik Ruzvelt imao je vlastite prioritete. On je želeo da se Staljin priključi
Ujedinjenim nacijama - novom globalnom mirovnom telu u posleratnom svetu.

Profesor Mervin Lefler sa Univerziteta u Virdžiniji rekao je za BBC da je Ruzvelt bio savršeno
svestan kako je ogorčenost između saveznika posle Prvog svetskog rata dovela do povlačenja
SAD-a iz svetske politike dvadesetih i tridesetih godina prošlog veka.

„Ruzvelt je najviše od svega želeo da spreči povratak američkom izolacionizmu", rekao je on.

„Mi za njih nismo bili ljudi - mi smo za njih bili gamad“

Mračna nacistička prošlost nemačkih bogataša

Merkel u Aušvicu: Nemačka će zauvek biti odgovorna za nacističke zločine

Predsednik je želeo i da Sovjetski Savez objavi rat Japanu. Iako se plima dramatično okrenula
protiv Japanskog carstva, njihove snage su i dalje odnosile velike gubitke američkim snagama u
proboju na Pacifiku.

Američkim strateškim razmišljanjem u velikoj meri je vladala neizvesnost zbog neizbežne krvave
invazije na japanska domaća ostrva.

Šta se dešavalo u Jalti?


Iako je Ruzvelt želeo da se sastanak održi negde na Mediteranu, Staljin - koji se plašio letenja -
predložio je Jaltu.

Grupni pregovori održani su između 4. i 11. februara u rezidenciji američke delegacije Palati
Livadija, koja je nekada bila letnjikovac poslednjeg ruskog cara Nikolaja Drugog.

Trojica lidera već su se srela ranije, u Teheranu 1943. godine. Ruzvelt je bio skloniji da veruje
Staljinu od Čerčila, koji je sovjetskog lidera doživljavao kao sve veću pretnju.

https://www.bbc.com/serbian/lat/svet-51384342 5/13
5/10/2021 Drugi svetski rat: Kako su Staljin, Ruzvelt i Čerčil na Jalti preoblikovali svet - BBC News na srpskom

GETTY IMAGES

Grupni pregovori na samitu u Jalti održali su se u Palati Livadija

Posle nedelju dana pregovora, Velika trojica su obelodanila svoje odluke svetu. Posle njene
bezuslovne predaje, Nemačka će biti rasparčana.

Lideri su se u načelu složili oko četiri okupacione zone, po jednu za svaku zemlju prisutnu u Jalti i
Francusku, kao i oko identične podele Berlina.

U deklaraciji je stajalo i da će Nemačka morati da plati odštetu „u najvećoj mogućoj meri", a u


Moskvi će biti osnovana komisija koja će odrediti koliko joj se tačno duguje.

Lideri su se složili i oko demokratskih izbora širom oslobođene Evrope - uključujući Poljsku, koja će
imati novu vladu „sastavljenu od demokratskih lidera iz same Poljske i Poljaka iz inostranstva".

Sovjetski Savez već je postavio privremenu komunističku vladu u Varšavi, za koju su se složili da će
biti proširena.

Ali demokratija je značila nešto sasvim drugo za Staljina. Iako je on javno pristao na slobodne
izbore u oslobođenoj Evropi, njegove snage već su preuzimale ključne državne službe širom
zemalja centralne i istočne Evrope u ime lokalnih komunističkih partija.

Dalje, lideri su odlučili - na Staljinovo insistiranje - da se poljska granica pomeri na zapad,


ustupajući zemlju SSSR-u. Baltičke države će se takođe pridružiti Sovjetskom Savezu.

https://www.bbc.com/serbian/lat/svet-51384342 6/13
5/10/2021 Drugi svetski rat: Kako su Staljin, Ruzvelt i Čerčil na Jalti preoblikovali svet - BBC News na srpskom

GETTY IMAGES

Berlin je bio podeljeni grad do 1989. godine

Istoričarka En Eplbaum napisala je u tekstu pod naslovom Gvozdena zavesa da su lideri


„neverovatno nehajno doneli odluke o sudbini ogromnih delova Evrope".

Ruzvelt je „neubedljivo" pitao Staljina da li bi grad Lavov mogao da ostane deo Poljske, ali nije
insistirao na toj ideji i od nje se brzo odustalo.

Ruzvelt je bio više usredsređen na svoj plan za Ujedinjene nacije a želja mu se ostvarila.

Sve tri zemlje složile su se da pošalju delegacije u San Francisko 25. aprila 1945. godine kako bi
pomogle u osnivanju nove međunarodne organizacije. Štaviše, Staljin je obećao da se pokrenuti
invaziju na Japan tri meseca posle poraza Nemačke.

Čerčil je posle samita, uprkos postignutim sporazumima, ostao duboko zabrinut oko situacije u
istočnoj Evropi. Tražio od svojih i američkih snaga da se pre okončanja rata što više probiju na
istok.

Šta se dešavalo posle?

U roku od nekoliko meseci, politička situacija se dramatično izmenila. Ruzvelt je u aprilu umro od
teškog izliva krvi na mozak, a zamenio ga je Hari Truman.

Nemačka se bezuslovno predala u maju. A 16. jula, SAD je uspešno izvršila probu novog tajnog
oružja - nuklearna bombe.

https://www.bbc.com/serbian/lat/svet-51384342 7/13
5/10/2021 Drugi svetski rat: Kako su Staljin, Ruzvelt i Čerčil na Jalti preoblikovali svet - BBC News na srpskom

Već narednog dana, predsednik Truman sastao se sa Vinstonom Čerčilom i Josifom Staljinom na
Postdamskoj konferenciji nadomak Berlina.

Truman nije poznavao Staljina i bio je predsednik samo četiri meseca. Vinstona Čerčila, koji je na
vlasti bio od maja 1940. godine, na pola konferencije zamenio je Klement Atli posle opštih izbora
održanih 1945. godine.

GETTY IMAGES

Klement Atli, Hari Truman i Josif Staljin sastali su se u Potsdamu posle okončanja rata u Evropi

Raspoloženje na konferenciji bilo je veoma drugačije. Američka vrhuška osećala je veće


samopouzdanje nakon što je shvatila moć atomske bombe. Truman je bio mnogo nepoverljiviji
prema Staljinu od Ruzvelta. On i njegovi savetnici smatrali su da SSSR nema nameru da se drži
dogovora iz Jalte.

Za manje od dve godine, američki predsednik obelodanio je takozvanu Trumanovu doktrinu, kojom
se američke sila obavezala na zaustavljanje sovjetske ekspanzije u svetu. Započeo je Hladni rat.

I Čerčil i Ruzvelt kasnije su kritikovani zbog popustljivosti prema Staljinu u Jalti. Ali u praktičnom
smislu, malo je toga što su SAD i Velika Britanija mogle da učine.

Staljin je već imao trupe širom centralne i istočne Evrope. Posle Jalte, Čerčil je naručio izradu plana
napada na SSSR - pod šifrovanim imenom „Operacija nezamislivo" - ali britanski vojni stratezi vrlo
brzo su shvatili da je on potpuno nerealističan.

https://www.bbc.com/serbian/lat/svet-51384342 8/13
5/10/2021 Drugi svetski rat: Kako su Staljin, Ruzvelt i Čerčil na Jalti preoblikovali svet - BBC News na srpskom

Profesor Lefler kaže da je „u pogledu Istočne Evrope, Jalta prosto samo potvrdila realan odnos
snaga koji je u to vreme već vladao."

Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na
bbcnasrpskom@bbc.co.uk

Povezano
Merkel posetila Aušvic: Nemačka će zauvek biti odgovorna
za nacističke zločine
6 decembar 2019

Mračna nacistička prošlost druge najbogatije nemačke


porodice
1 april 2019

Drugi svetski rat, Aušvic i Holokaust: „Mi za njih nismo bili


ljudi - mi smo za njih bili gamad“
27 januar 2020

Drugi svetski rat: Ko je bila poljska Ana Frank


11 septembar 2019

Drugi svetski rat i nacisti: „Mračni sati istorije" i doktor koji je


spasio jevrejsku devojčicu
12 januar 2020

https://www.bbc.com/serbian/lat/svet-51384342 9/13

You might also like