TEHNIČKO VELEUČILIŠTE U ZAGREBU

GRADITELJSKI ODJEL

Av. V. Holjevca 15, Zagreb

Stručni studij graditeljstva

ZAŠTITA OKOLIŠA

Seminarski rad

„RECIKLIRANJE I OPORABA“

Predmetni nastavnik:

Mr.sc. Gorana Ćosić-Flajsig, v.predavač

Izradili:

1. Karla Ljubić, 0246089917

2. Ivona Večerić, 0082061628
3. Mihael Marinić, 0246084060
4. Mavro Markulin Grgić, 0135252279
5. Filip Kolić, 0246083287

Ocjena rada:

Pismeni dio:

Prezentacija rada:

Zagreb, siječanj, 2021. godine

Sadržaj
1.Uvod...................................................................................................................................................1
2. Oporaba i recikliranje otpada.........................................................................................................2
3. Mogućnosti korištenja sirovina dobivenih iz otpada...................................................................2
3.1. Primjeri korištenja recikliranih materijala kao sirovina:.......................................................4
4. Rasprava..........................................................................................................................................9
4. Zaključak........................................................................................................................................14
5.Literatura.........................................................................................................................................16
Popis slika i tablica
Tablica 1: Zbrinjavanje otpada i postupci obrade…………….………….……………….5
Tablica 2: Mogućnosti primjene recikliranih materijala……………………..……………7
Tablica 3: Kvantitativni ciljevi za količine otpada………………………………………..10
Tablica 4: Kvantitativni ciljevi za odlagalište otpada……………………………………11
Slika 1: Recikliranje i ponovna uporaba papira.............................................................7
Slika 2: Recikliranje i ponovna uporaba stakla.............................................................8
Slika 3: Recikliranje i ponovna uporaba stakla.............................................................8
Slika 4: . Procjena količina proizvedenog komunalnog i biorazgradivog komunalnog
otpada od 2015. do 2030............................................................................................10
Slika 5: Gospodarenje otpadom u Republici Hrvatskoj (HAOP, 2017).......................12
Slika 6: Piramida gospodarenja otpadom (Otpad nije smeće, 2002).........................13
1.Uvod

Značajan utjecaj na okoliš, kojeg je izazvala ljudska aktivnost, uslijedila je razvojem

industrije i tehnologije. Kao posljedicu uočavamo nepotrebno povećanje proizvodnje
otpada što rezultira zagađenjem okoliša, negativnim utjecajem na kvalitetu kako
ljudskog života, tako i životinjskih vrsta te biološku raznolikost. Otpad je skup tvari
kemijskog, biološkog ili nuklearnog porijekla, koji nastaje isključivo ljudskom
djelatnošću. To je svaka tvar ili predmet koju korisnik odbacuje, namjerava ili mora
odbaciti. Kao posljedica miješanja različitih vrsta otpada nastaje smeće, koje je
kasnije teško reciklirati. Zadatak je uspostaviti cjeloviti sustav održivog gospodarenja
otpadom i zaštititi okoliš. Stoga se traži okupljanje svih društvenih slojeva kako bi se
izvršile promjene u gospodarskom, socijalnom, pravnom i obrazovnom smislu.

Ovisno o svojstvima otpada, otpad se može podijeliti na opasni, neopasni i inertni

otpad. Opasni otpad predstavlja veliku opasnost za okoliš. To su predmeti koji u sebi
sadrže bar jedno od navedenih svojstava kao eksplozivnost, radioaktivnost, štetnost,
kancerogenost, toksičnost, svojstvo nagrizanja, reaktivnost, zapaljivost, svojstvo
otpuštanja otrovnih plinova pri kemijskoj ili biološkoj razgradnji. Inertni otpad ne
ugrožava okoliš jer uopće ne sadržava ili sadržava malo tvari štetnih po okoliš.
Ovisno o mjestu nastanka, otpad dijelimo na: komunalni otpad, proizvodni otpad,
ambalažni otpad, građevinski otpad, otpadne gume, otpadna ulja, otpadni električki
uređaji i oprema itd.

1
2. Oporaba i recikliranje otpada

Oporaba otpada je svaki postupak čiji je glavni rezultat uporaba otpada u korisne
svrhe kada otpad zamjenjuje druge sirovine koje bi se inače trebale koristiti u tu
svrhu. Za energetsku oporabu, biološko aerobnu oporabu te za oporabu otpada u
gradnji nije potrebno ishoditi dozvolu. Obrada otpada su postupci zbrinjavanja i
postupci pripreme prije zbrinjavanja otpada. Termička obrada su postupci spaljivanja
i drugi postupci obrade otpada kojima se promjenom temperature postiže promjena
strukture i svojstva otpada.

Neki od postupaka oporabe otpada su:

1. Korištenje otpada uglavnom kao goriva ili drugog načina dobivanja

energije,
2. Obnavljanje otpadnog otapala,
3. Recikliranje otpadnih organskih tvari koje se ne koriste kao otapala
(uključujući kompostiranje i druge procese biološke pretvorbe),
4. Recikliranje otpadnih metala i spojeva metala,
5. Recikliranje drugih otpadnih anorganskih materijala,
6. Regeneracija otpadnih kiselina ili lužina,
7. Oporaba otpadnih sastojaka koji se koriste za smanjivanje
onečišćenja,
8. Oporaba otpadnih sastojaka iz katalizatora,
9. Ponovna prerada otpadnih ulja ili drugi načini ponovne uporabe
otpadnih ulja,
10. Tretiranje tla otpadom u svrhu poljoprivrednog ili ekološkog poboljšanja

Recikliranje je izdvajanje materijala iz otpada i njegovo ponovno korištenje. Ono

uključuje sakupljanje, izdvajanje, preradu i izradu novih proizvoda iz iskorištenih
stvari ili sirovina. Reciklirati se može papir, plastika, staklo, metal, tetrapak, biootpad.

3. Mogućnosti korištenja sirovina dobivenih iz otpada

Nekada se potrošeni materijal ugrađen u novi proizvod smatrao zauvijek potrošenim i

proglašavao se nakon upotrebe otpadom. Vrlo malo bilo je onih koji su u tome vidjeli
ponovnu sirovinu i pokušali „napraviti nešto“ iz takvog odbačenog otpada. Uglavnom
su ih smatrali čudacima i na kraju se vrlo često divili konačnom proizvodu ili čak
ponekad i umjetničkom djelu koje je proizašlo na kraju tog procesa. Jačanjem

2
ekoloških udruga i ukupno svijesti o prirodi i našem okruženju sve više se razmišljalo
o mogućnostima ponovne upotrebe odbačenih materijala ugrađenih u razne
proizvode. To se u procesu naziva recikliranje ili oporaba. Danas se veliki broj
sirovina dobivenih iz recikliranja koristi za nove proizvode i svakim danom taj proces
sve više jača, a na dobrobit čovječanstva. Kod toga su benefiti veliki, a korist je bar
dvojaka :

- Ne troše se novi prirodni resursi koji nisu beskonačni i neiscrpni

- Smanjuje se količina otpada koji je prijetio da zatrpa sve veći broj gradova i
postao je globalni problem, jer je otpada bilo sve više, a prostora za odlaganje
sve manje.

U mnogim zemljama svijeta, a naročito prednjače zemlje Europske unije, čiji je član i
Republika Hrvatska (RH), gospodarenje otpadom postalo je način življenja i
ponašanja, pa se sve to pretočilo u zakonske okvire i strateške odluke da se to želi i
da se moramo tako ponašati. Tako je i RH u više navrata donosila zakonske odluke o
gospodarenju otpadom. Prvi puta se to dogodilo davne 1994.g., a zadnja verzija
zakona donesena je 2013.g. s dopunama i poboljšanjima u nekoliko navrata, a
posljednji put 2019.g. Tim Zakonom se :

- Utvrđuju mjere za sprječavanje ili smanjenje štetnog djelovanja otpada na

ljudsko zdravlje i okoliš na način smanjenja količine otpada u nastanku /ili
proizvodnji, te se uređuje gospodarenje otpadom bez uporabe rizičnih
postupaka po ljudsko zdravlje i okoliš, uz korištenje vrijednih svojstava otpada
- Utvrđuju sustav gospodarenja otpadom, određujući red prvenstva, načela,
ciljeve i način gospodarenja otpadom, strateške i programske dokumente,
nadležnosti i obaveze u gospodarenju otpadom, lokacije, građevine i
djelatnosti kod gospodarenja otpadom, prekogranični promet otpadom,
informacijski sustav i inspekcijsku i upravnu nadležnost u gospodarenju
otpadom.

U ovaj zakon ugrađene su sve Europske direktive do tada poznate i izdane, tako da
možemo reći da u pogledu zakona koji reguliraju ovo područje idemo uz bok
najrazvijenijih i najnaprednijih europskih zemalja. On ne vrijedi za :

- Područje plinovitih tvari koje se ispuštaju u atmosferu

3
 - Zemlju/tlo i druge građevinske tvari koje se iskopaju prilikom građevinskih
radova
- Radioaktivni otpad
- Eksplozivne tvari nepodesne za upotrebu
- Otpadne vode uključujući i fekalne otpadne vode
- Nusproizvode životinjskog podrijetla kao ni strvine uginulih životinja
- Otpad koji nastaje istraživanjem, iskopavanjem ili obradom mineralnih sirovina
- Brodove i njihovo recikliranje

Za sva ova područja vrijede posebni zakoni, koji detaljno obrađuju samo tu
problematiku i u cijelosti ju određuju i propisuju.

Zakon ima pet zasebnih poglavlja koja se tiču pojedinih procesa u gospodarenju
otpadom prema redu prvenstva. To su :

1. Sprječavanje nastajanja otpada

2. Priprema za ponovnu uporabu

3. Recikliranje

4. Drugi postupci oporabe ( npr. energetska oporaba )

5. Zbrinjavanje otpada

3.1. Primjeri korištenja recikliranih materijala kao sirovina:

Danas ima široki spektar korištenja sirovina koje su nastale kao produkt recikliranja ili
oporabe otpada i normalno se koriste kao sirovine. Pokušat ćemo navesti neke
primjere radi ilustracije. Njihova je velika vrijednost u tome što su se sačuvali prirodni
resursi, uštedila se energija i nije zagadio okoliš. U slijedećoj tablici vidjet ćemo koji
materijali se mogu reciklirati kojim postupkom te koje vrste materijala se ne mogu ili
ne smiju reciklirati . Njihova sudbina je odlaganje na deponiju i odlazak u otpad.
Snalažljivi ljudi svakim danom pronalaze nove metode za recikliranje, i svojom
domišljatosti pronalaze nove proizvode koji se mogu izrađivati iz recikliranih
materijala i služiti svojoj svrsi.

4
 MOGUĆNOS
TI OBRADE I
         
ZBRINJAVA
VRSTA NJA
OTPADA Goriv
Biološ
Reciklira Spaljiva o iz Odlaga
Piroliza ka
nje nje otpad nje
obrada
a
Industrijski DA DA DA NE NE DA
Komunalni DA DA DA DA DA DA
Medicinski NE DA DA NE NE NE
Građevinsk
NE NE NE NE NE DA
i
Poljoprivre
NE DA DA DA DA DA
dni
Pepeo i
NE NE NE NE NE DA
ulje
Opasni
NE DA DA NE NE NE
otpad
Tablica 1: Zbrinjavanje otpada i postupci obrade

VRSTA POČETAK NAČINA

MOGUČNOST UPOTREBE
MATERIJALA RECIKLIRANJA

Razne vrste ambalaže,

toaletni papir, izolacioni
Papir Organizirano prikupljanje
materijali, ponovno
pretvaranje u papir za štampu

Mljevenje u sječku za loženje

(pelete), prekrajanje većih
ploha i korištenje u obrtima za
Prikupljanje i razdvajanje
popravke ili izradu nekih
Drvo prema mogućnosti
predmeta, u proizvodnji
upotrebe
papira, u proizvodnji panel
ploča, za loženje direktno kao
otpad
Za izradu poljoprivrednih i
Prikupljanje, sortiranje i građevinskih folija, ambalaže
Plastika
mljevenje ili nekih predmeta koji nisu
suviše zahtjevni u pogledu

5
 mehaničkih svojstava, za
neke proizvode u kućanstvu i
industriji i još mnogo drugih
npr. dijelovi igračaka koje ne
dolaze u doticaj sa djetetom i
sl. , dodavanje u određenom
postotku novim materijalima
kod prerade.
Mogućnost potpune upotrebe
Prikupljanje i razdvajanje i jednostavnija proizvodnja
Metali
po vrsti metala nego dobivanje novih
materijala iz rudače
Mljevenjem betona može se
dobiti sirovina za asfaltiranje i
gradnju, stara opeka može se
očistiti i upotrijebiti za zidanje
Građevinski
Prikupljanje i sortiranje nekih statički manje
materijali
zahtjevnih objekata, većina
toga na žalost se ne može
iskoristiti osim drvenog
otpada
Zeleni otpad može se koristiti
u kompostiranju te se kao
gnojivo vraća u tlo, od nekih
vrsta slame proizvode se
izolacioni blokovi za gradnju,
Poljoprivredni postoje pokušaji da se od
Prikupljanje i sortiranje
otpad slame počne proizvoditi
ambalaža za jaja, voće i sl.,
od slame se izrađuju
skulpture, intenzivno se
razmišlja o boljem korištenju
kukuruzovine

Izrada pogonskog goriva za

Otpad organskih Organizirano prikupljanje i
dizelske motore, koristi se kao
goriva i ulja sortiranje po vrsti
gorivo u loženju

Odjeća koja je cijela i čista

može se darovati u
humanitarne svrhe, tekstilni
otpadci u proizvodnji mogu se
ponovo rasčešljati i upotrijebiti
Tekstil Prikupljanje i sortiranje za tkanje, mogu se izrezati
trake i napraviti krpeni tepisi,
može se poderana odjeća ili
vratiti u proizvodnji za tkanje,
ili koristiti kao krpe za brisanje
u prljavijoj industriji

6
Tablica 2: Mogućnosti primjene recikliranih materijala

Slika 1: Recikliranje i ponovna uporaba papira

7
Slika 2: Recikliranje i ponovna uporaba stakla

Slika 3: Recikliranje i ponovna uporaba stakla

8
4. Rasprava
Pitanje recikliranja je jedno od najvažnijih pitanja današnjice. Kvaliteta našeg života u
budućnosti uvelike ovisi od toga kako ćemo postupati sa otpadom danas. Na svijetu
živi 7,4 milijardi ljudi. Zamislite kako bi planet Zemlja izgledala da svako od tih 7,4
milijardi ljudi nepravilno raspolaže otpadom. Svatko od nas godišnje proizvede 400
kilograma otpada. Svake godine 12.5 tona papira i kartona se potroši samo u Velikoj
Britaniji, a potrebno je 24 stabala za jednu tonu novinskog papira. Iz otpada preko
80% energije može se iskoristiti kao električna ili toplinska energija u industriji ili za
građanstvo. Svakog dana posiječe se između 80.000 do 160.000 drva u svijetu.
Recikliranjem štedimo resurse te se poboljšava okolišna bilanca. Recikliranjem
plastike uštedi se oko 2 tone CO2 .

U Hrvatskoj je tijekom 2019. godine nastalo ukupno 1,8 milijuna tona komunalnog
otpada. U Hrvatskoj se reciklira i kompostira tek 16% otpada za razliku od europskog
prosjeka koji je 43%. Statistike pokazuju da je 2004. Postotak recikliranog
komunalnog otpada u Hrvatskoj bio 3%, ali je u 2017. Godini narastao za 21%. 2016.
Godine udio ambalažnog otpada u Hrvatskoj bio je 54,7%, ali do 2030. taj broj bi
trebao biti 70%.

Za 2020. Godinu cilj recikliranja odnosno materijalne oporabe bio je 70%, no

nažalost taj cilj nije ispunjen. Doneseni su novi ciljevi koje je potrebno postići do
2022. Godine, a neki od njih su: smanjiti ukupnu količinu proizvedenog komunalnog
otpada za 5%, odvojeno prikupiti 60% mase proizvedenog komunalnog otpada,
unaprijediti sustav gospodarenja otpadnom ambalažom, unaprijediti sustav
gospodarenja opasnim otpadom, sanirati lokacije onečišćene otpadom, itd. Procjenu
količina proizvedenog komunalnog i biorazgradivog komunalnog otpada od 2015. do
2030. prikazujemo grafički (slika1)

9
 Slika 4: . Procjena količina proizvedenog komunalnog i biorazgradivog komunalnog otpada od 2015. do 2030.

Kvantitativni ciljevi za količine otpada jesu:

CILJEVI % U GODINI
2005 2010 2015 2025
Stanovništvo obuhvaćeno 80 85 90 99
organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada
Količina odvojeno skupljenog i 6 8 12 25
recikliranog komunalnog otpada
Količina obrađenog otpada 2 10 20 30
Količina odloženog otpada 95 80 68 45
Količina odloženog 95 85 75 35
biorazgradivog komunalnog
otpada od količine proizvedene
1995
Tablica 3: Kvantitativni ciljevi za količine otpada

Kvantitativni ciljevi za odlagalište otpada:

10
 CILJEVI 2005 2010 2015 2025
Broj službenih odlagališta 187 100 50 14-21
Udio saniranih odlagališta 5 65 75 100
(% na osnovu 2020.)
Broj županijskih centara 0 3-7 7-10 14-21
za gospodarenje otpadom
Broj regionalnih centara 0 1-2 2-3 4
za gospodarenje otpadom
Tablica 4: Kvantitativni ciljevi za odlagalište otpada

U Hrvatskoj statistike pokazuju da sve više ljudi brine o otpadu, no brojevi bi trebali
biti znatno veći.

Sve što može biti reciklirano, ne mora biti reciklirano. Društvo treba reciklirati resurse,
a ne smeće jer upravo recikliranje smeća nepotrebno troši resurse koje u osnovi
težimo sačuvati.

Jednu od ključnih komplikacija predstavlja praksa podcjenjivanja odlagališnih

prostora u cilju odvraćanja od ilegalnog deponiranja. Subvencije su potrebne, no
donose izazove u vidu učinkovitog odabira što reciklirati, a što odbaciti. S obzirom na
odlagališne subvencije možda ćemo baciti nešto što bi bilo isplativije reciklirati.
Drugim riječima tržištem generirano rješenje teško će funkcionirati uz
subvencionirano jeftino odlaganje.

Recikliranje, uključujući troškove skupljanja otpada u malim miješanim količinama,

transport do sortirnoga postrojenja, sortiranje, čišćenje, prepakiravanja i opet
transport, često na velike odaljenosti, do tržišta koje će konačno proizvod kupiti za
neku realnu potrebu, gotovo uvijek je skuplje od lokalnog deponiranja tog istog
otpada. Budući da je ekonomski problem recikliranja nasuprot deponiranja zamućen
odlagališnim subvencijama, društvo odabire drugu najbolju opciju uporabe moralnog
uvjeravanja te pozivanja na društveni angažman namjesto zadovoljenja osobnih
interesa građana. Rašireno je stajalište da je recikliranje uvijek najbolji izbor bez
obzira na cijenu npr. pranje ambalaže u perilici posuđa prije nošenja na recikliranje
kada sama cijena pranja premašuje ukupni ekonomski doprinos ili pak sagorijevanje
goriva čekajući u redu pred reciklažnim centrom.

11
 Slika 5: Gospodarenje otpadom u Republici Hrvatskoj (HAOP, 2017)

Djelatnosti gospodarenja otpadom su zbrinjavanje, prijevoz, oporaba, sakupljanje i

druga obrada otpada.

Kako bismo izbjegli stvaranje nepotrebnog otpada, uvodimo prioritetne mjere prije
nego što otpad nastane (izbjegavanje otpada i smanjivanje otpada). Već stvoreni
otpad bi trebalo što bolje iskoristiti sljedećim metodama: ponovna upotreba za istu
namjenu, ponovna upotreba bez obrade i recikliranje otpada (iskorištavanje uz
obradu). Idealno bi bilo kada bismo odlagali samo obrađeni i iskorišteni otpad.

12
 Slika 6: Piramida gospodarenja otpadom (Otpad nije smeće, 2002)

Jedna od glavnih zadaća gospodarenja otpadom jest da zbrinjavanje otpada koji

preostaje nakon obrade, ne predstavlja opasnost za buduće naraštaje. Potrebno je
izbjeći način odlaganja otpada koji bi mogao dovesti u opasnost ljudsko zdravlje i
štetno djelovanje na okoliš, a naročito način koji bi doveo u rizik čistoću mora, voda,
tla i zraka.

Kako bi gospodarenje otpadom bilo uspješno, potreban je nadzor. Nadzor nad

postupcima gospodarenja otpadom (sakupljanje, prijevoz, obrada, zbrinjavanje,
obrada i odlaganje) omogućuje dugoročno očuvanje kakvoće okoliša i krajobraza.

Informiranje javnosti u vezi gospodarenja otpadom je nužno kako bi sačuvali okoliš.

Jedinice lokalne samouprave dužne su o svom trošku organizirati godišnju provedbu
informativnih aktivnosti u vezi gospodarenja otpadom na svom području.

Troškovi gospodarenja otpadom obuhvaćaju troškove odvojenog sakupljanja otpada,

troškove prijevoza otpada, troškove drugih mjera gospodarenja otpadom koje nisu
pokrivene prihodom ostvarenim prometom otpada.

Gospodarenje otpadom je od koristi za Republiku Hrvatsku i stanovnike Republike

Hrvatske, o postupanju s otpadom treba razmišljati svaki pojedinac, država, ali
13
najviše najneposredniji oblik uprave. Sredstva je potrebno pronaći kako ne bi nastala
prijetnja okolišu i ljudskom zdravlju. Dio sredstava za financiranje gospodarenja
otpadom osiguravaju fondovi Europske unije, npr. Europski fond za regionalni razvoj.

4. Zaključak

Odvojeno sakupljanje otpada i recikliranje osnove su modernog upravljanja otpadom

jer na taj način štedimo prirodne resurse, smanjujemo gomilanje otpada na
odlagalištima i štitimo okoliš. Kada bi svi prestali reciklirati, odlagališta otpada bila bi
puna za 30 do 50 godina. Kada bi odlagališta bila prepuna, smeće bi pokrili sa
zemljom kako bi stvorili velika brda. Iako je smeće čvrsto pod Zemljom, nalazi se u
okruženju bez kisika. Na taj način stvara se plin metan koji je jedan od uzročnika
globalnog zagrijavanja. Naše smeće bi također završilo u oceanu gdje se već
trenutno nalazi više milijuna plutajuće plastike. Bez recikliranja potrošnja fosilnih
goriva bila bi veća nego ikad što također uzrokuje globalno zagrijavanje. Svatko u
svom domu odlučuje što će razvrstati kao otpad, a što kao smeće. Većina stvari koje
koristimo završi kao smeće jer čak 80% stvari koristimo samo jednom i zatim bacimo.

Zbog toga je bitno znati nekoliko korisnih savjeta za recikliranje:

-razmisliti prije kupnje je li nam proizvod uopće potreban

-kupovati recikliranje proizvode
-birati proizvode sa što manje ambalaže
-izbjegavati kupovinu jednokratnih proizvoda
-koristiti punjive baterije
-plastične vrećice zamijeniti platnenim, a plastične boce zamijenite staklenim

Neodgovarajuće gospodarenje otpadom je najveći problem u očuvanju okoliša

Republike Hrvatske. Količine otpada se povećavaju svake godine, a infrastruktura
koja bi ga trebala zbrinjavati, nije dovoljno razvijena. Da bi gospodarenje otpadom
funkcioniralo u potpunosti, potrebno je propise i pravila provoditi u cijelosti. Kršenje
propisa dovodi do zagađenja okoliša. Zagađenje zraka i vode, nije samo problem
Republike Hrvatske, već cijelog svijeta. Kako bi se suzbio globalan problem,
potreban je angažman svih naroda svijeta.

14
Recikliranje počinje kod kuće i jedna je od najjednostavnijih stvari koju možemo
učiniti, a da ima pozitivan utjecaj na okoliš. Stvaranje društva u kojem odbačene
stvari i proizvode nećemo tretirati kao otpad-smeće već kao vrijedne sirovine koje
ćemo ponovno vraćati u tehnološke procese i na taj način štedjeti prirodne resurse i
sačuvati naš planet, trebaju postati naš prioritet i obveza, ne samo radi nas samih,
već zbog budućih generacija.

15
 5. Literatura
Zakon o održivom gospodarenju otpadom: https://www.zakon.hr/z/657/Zakon-o-odr
%C5%BEivom-gospodarenju-otpadom, 1.1.2020.
M. Zorica, Završni rad, gospodarenje otpadom:
https://repozitorij.vus.hr/islandora/object/vus%3A1173/datastream/PDF/view, 2018.
Šibenik
Zavod za zaštitu okoliša i prirodu: http://www.azo.hr/lgs.axd?t=16&id=3874,
25.9.2017.
European Enivronment Agency: https://www.eea.europa.eu/data-and-
maps/indicators/waste-recycling-1/assessment-1, 22.11.2019
Odluka o donošenju plana gospodarenja otpadom republike hrvatske za razdoblje
2017. – 2022. godine: https://narodne-
novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_01_3_120.html, 11.1.2017.

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost: https://zaljepsunasu.hr/sto-

mozemo-s-otpadom/

Korištenje staklenog otpada: https://www.vetropack.hr/hr/staklo/recikliranje/

Zaštita okoliša: https://hr.wikipedia.org/wiki/Za%C5%A1tita_okoli%C5%A1a, 6.

prosinca 2020.
Vrste otpada: https://cistocabl.com/upravljanje-otpadom/vrste-otpada/
Otpad: https://hr.wikipedia.org/wiki/Otpad, 17. svibnja 2020.
Što je otpad, a što smeće: https://makarska.hr/hr/sto-je-otpad-a-sto-smece/2660,
2013.
Zagreb holding, pojmovnik: https://www.cistoca.hr/gospodarenje-otpadom-
8/edukacija-1513/pojmovnik-1534/1534
Recikliranje: https://hr.wikipedia.org/wiki/Recikliranje, 23. kolovoza 2020.
Kemeter, D. (2015) Održivo gospodarenje otpadom

16