\1,

'I

CUDOREÐE

OKO ZA OKO?!

Mišna: Bava kama

list 83/b
Tko rani druga svoga dužan mu je po pet
osnova: za štetu, za bol, za lijecenje, za nerad
i za sramocenje.
Kako za štetu? Ako ga je oslijepio na jedno
oko, osakatio mu ruku, slomio nogu, treba sma-
trati kao da je rob koga na trgu nude na pro-
daju, pa koliko je vrijedio, a koliko sada vri-
jedi.
Bol. Ako ga opece ražnjem ili klinom, cak
i po noktu, na mjestu gdje rana ne nastaje,
odmjeri se koliko bi covjek njegova kova htio
uzeti da se podvrgne takvim mukama.
Lijecenje. Ako ga je udario, dužan je da ga
da lijeciti. Izrastu li mu otekline, ako su od
udarca, dužan je, ako nisu od udarca, oslobo-
den je. Ako se [rana] zalijeci, zatim ponovo
otvori, dužan je dati ga lijeciti, ali ako se iz-
lijecio onako kako je potrebno, nije dužan dati
qa se lijeci.
Nerad. Treba ga gledati kao da je cuvar
krastavaca, jer mu je odštetu za ruku i za
nogu vec vjerojatno dao.
12 Talmud 177
 Sramota. Sve prema [položaju] sramQtioca
i osramocenog.
Gemara:
Izl 21, 24 Zašto, zar ne rece Milosrdni: Oko za oko.
Lev 24, 20
Možda je rijec doslovno o oku? Ne treba ni
da pomisliš .na to, jer se uci: Mogao bi po-
misliti da onome koji izbije nekome oko, tre-
ba izbiti oko, tko [nekome] odsijece ruku, tre-
ba mu odsjeci ruku, tko [nekomu] slomi nogu,
treba mu slomiti nogu. Odgovor ceš naci u
Lev 24, 21 Spisu Tko smlati covjeka i Tko umlati govece.
Isto kao što onaj koji umlati govece placa
naknadu, tako i onaj koji smlati covjeka pla-
ca naknadu. Ako po tebi nije tako, znaj da je
Br 35, 31 receno: Ne uzimajte otkupnine za život ubo-
jice koji je kriv za smrt. Za život ubojice ne-
ceš uzeti otkupninu, ali ceš zato uzeti otkup-
ninu za glavne udove koji su nepovratni. Na
Lev 24, 21 što se odnosi ovo smlati. Na: 'l'ko umlati go-
vece, neka plati, ali tko smlati covjeka neka
bude ubijen. Zar ovdje ne piše o ubojstvu?
Lev 24, 18 Ne, vec se ovo uzima odavde: Tko umlati
govece, neka ga nadoknadi. Zivot za život.
Lev 2~, 19 A odmah je do toga: Tko ozlijedi bližnjega
sIJoga, neka mu se ucini kako je on ucinio.
Ali ovdje nema [rijeci] smlati!? Medutim, mi-
sli se na udarac, da recemo: Kao što udarac
o kome je rijec kod goveceta obvezuje na na-
knadu, tako i udarac o kome je rijec kod co-
vjeka obvezuje na naknadu. Ali, evo, zar ne
Lev 24, 17 piše: Ako covjek zada smrtonosan udarac dru-
gome, mora se smaknuti. Da, ali [se i ovo od-
nosi na naknadu] novcem. Otkud sad novcem,
ja bih rekao uistinu srnaknucem. Tako što ne-
moj ni pomisliti, prvo, jer se usporeduje Tko
178
I/lnlati govece, neka ga nadoknadi, a drugo,
-';lojoš piše Tko ozlijedi bližnjega svoga, neka
1/1'11, se ucini kako je on ucinio - iz svega
OV(Jgazakljuci da je mišljena novcana naknada.
A što onda treba znaciti ono: Ako po tebi
Ilije tako? Za ucitelja se pojavljuje još i ova
pot.eškoca: S kojega si stajališta zakljucio da
In'ba uciti iz navoda Tko umlati govece, umje-
nt.o Tko smlati covjeka? Ja bih rekao: O ozlje-
dnma treba suditi prema [zakonu o] ozljeda-
1I\1l, a ne suditi prema [zakonu o] usmrcenju.
N;lprotiv: O covjeku se sudi prema [zakonu o]
"'\Ivjeku, a ne sudi se o covjeku prema [zako-
lilI o] govecetu. To je, naime, baš pouka [1'e-
"'l'nice]: Ako po tebi nije tako, znaj da je
n'{~('no: Ne uzimajte otkupnine za život ubo-
Jice koji je kriv za smrt, vec on mora biti
I/maknut. Za život ubojice neceš uzeti otkup-
lIinu, ali ceš uzeti otkupninu za glavne udove,
I{oji su nepovratni. A zar nije nakana navoda:
NI' uzimajte otkupnine za život ubojice odstra-
1I.i,'nje [slucaja] glavnih udova? Zar nije bio
Ilužan kako bi Milosrdni mogao iskazati: Ne
IUlžnjavaj ga dvostruko, da mu uzmeš novac
I da ga još pogubiš. Premda to vec proizlazi
il onog: Koliko odgovara njego'voj opacini, [što Pnz 25, 2
1'.lIl1ciJza jednu opacinu ga možeš okriviti, ali
~n 1Il~ možeš okriviti za dvije opacine.
1\ da [navod] nije bio nužan, kako bi Milo-
'Inini mogao iskazati: Ne uzimaj mu novac da
lli ga zatim oslobodio? Ako bi bilo tako, Milo-
III'dlli bi mogao napisati: Ne uzimajte otkup-
IliIH' za onoga koji je kriv za smrt! - što bi
1I11'lIiznacilo za život ubojice, ako ne da se iz
'ogli zakljuci kako jedino za život ubojice ne
I!llIlJd uzimati otkupnine, ali možeš za glavne
1\,1"
179
 udove koji su nepovratni. Ali, kako je napisa-
no: Ne uzimajte otkupnine, što ce meni zna-
citi Tko smlati sa Tko umlati? Rekao bih: ako
se zakljucuje samo po predašnjem štivu, mo-
gao bih reci: Ili ce dati vlastito oko, ili ce za
njega dati vrijednost svoga oka. Tome nas po-
ucava navod o govecetu: Tko umlati govece
neka plati, ali i tko smlati covjeka neka plati.
Uci se: Rabi Dostaj, sin Jhudin, rece: »Oko
za oko maci novcanu naknadu.« Ti kažeš: zna-
ci novcanu naknadu, ali možda to nije tako,
vec si možda pod tim mislio doslovno na oko.
A što ceš reci ako je oko jednoga bilo veliko,
a oko drugoga malo? Kako tada da primije-
nim Oko za oko? A ako si htio reci da tada
treba od njega naplatiti novcanu naknadu, zar
Lev 24, 22 Nauk ne govori. Neka vam je jednak sud -
sud koji je isti za sve. Rekao bih: kakva je
poteškoca u ovom slucaju? Zar možda ne bi
rekao da je za uzimanje ocnog vida Milosrdni
rekao da se ima uzeti ocni vid? Jer ako ne ka-
žeš tako,
list 84/a kako možemo malenog koji je ubio velikog,
i velikog koji je ubio malenog osuditi na smrt,
kada Nauk kaže: Neka vam je jednak sud -
sud koji je isti za sve vas? Dakle, ako je net-
ko uzeo život, Milosrdni kaže: treba [ubojici]
uzeti život? Sto ne bi bilo i ovdje da onome
tko uzme neciji ocni vid Milosrdni kaže: tre-
ba mu uzeti ocni vid?
Uz to se uci: rabi Simon, sin Johajev, rece:
»Oko za oko znaci novcanu naknadu«. Ti ka-
žeš: znaci novcanu naknadu, ali možda to nije
tako, vec si možda pod tim mislio doslovno na
oko. A što ceš reci za slijepca koji je nekoga
oslijepio, sakatoga koji je nekoga osakatio, za
180
l'l)galja koji je nekoga obogaljio? Kako na ove
da primijenim Oko za oko - sud koji je isti
1.111ivevas? Rekao bih: kakva je tu poteškoca?
1.111' možda ne bi rekao: ako je moguce, onda
o~lt.variti,ako nije moguce, onda nam nije mo-
f.(lJ{~(~,pa da ga pustimo na slobodu? Jer ako
ti lI('ceš to da rekneš, što bi trebalo da ucinimo
Im 1imrtno ranjenim koji je ubio zdrava i cijela
c~l)vjeka?Dakle: Ako je moguce, onda ostvariti,
/I Ilko nije moguce, onda nije moguce, pa cemo
f.(1lpustiti na slobodu.
lJ školi rabi Jišmaela, se uci: "Stivo kazu-
JI': Tako neka se zada i
nj~mu. Adavanje ni- Lev 24, 20
I" ništa drugo do novcana naknada.« Ali od-
rllul bi i rijeci rana koju je on zadao drugome
hil I) znacile novcanu naknadu. Rekao bih da se
ti rdwli rabi Jišmaelovoj ovo tumaci kao suviš-
III) xt.ivo, jer je vec napisao: Tko ozlijedi bliž- Lev 24, 19
svoga, neka mu se ucini kako je on Uci-
HJt'!J1l
1/10. A što ce meni reci još i Tako neka se
i
ntda njemu? Kad se izvuce iz toga zakljucak,
tI) znaci - novcanu naknadu. A što ce meni
/'/,,/(/ koju je on zadao drugome? Jer se htjelo
1\llpi1iatitako neka se zada i
njemu, a napisa-
1\0 jI' još i rana koju je on zadao drugome.
Skola rabi Hije uci: »Stivo kazuje: Ruka Pnz 19, 21
rud, znaci stvar koja se daje iz ruke u ruku,
u (do je drugo do novac?« Ali, odsad bi i rije-
1'1 nOf}a nozi znacile isto. Rekao bih da se u
Ilkoll rabi Hije to tumaci kao suvišno štivo,
JI'" .il' vec napisano: Ucinite mu kao što je on Pnz 19, 19
"/0 uciniti svome bratu. Ali ako bi ti po-
11'11
1l11~lloda je uistinu tako, što ce meni ruka
fl/d? Kad se izvuce iz toga zakljucak, to znaci
lIovcanu naknadu. A što ce meni noga nozi.
181
_ ·~I·· •.~~OOIII~Um~.I.lnl
IU~~
To je tako, jer je vec napisano Ruka ruci, pa
je zatim napisano noga nozi.
Abaje rece: »To se zakljucuje po onome što
se uci u školi Hizkijinoj. Jer se, naime, u
školi Hizkijinoj uci: oko za oko, život za ži-
vot, a ne život i oko za oko<-<.Ali, ako bi ti
pomislio da je uistinu to tako, nekada se do-
ista može sluciti da se oko i život uzimaju za
oko, ukoliko ga napusti duša u vrijeme dok
ga oslijepljuju. A u cemu je ovdje poteškoca?
Možda je mišljeno kako bi trebalo da smo ga
odmjeri1i: može li podnijeti, onda da izvršimo,
ali ako ne bi mogao podnijeti, onda da ne iz-
vršimo. Ukoliko bismo izvršili poslije našeg od-
mjeravanja bi li mogao podnijeti, a njegova ga
duša pri tom napusti, ako umre - neka umre.
Jer, zar nismo ucili o šibanju: Ako su mu od-
mjeri1i i umre pod njegovom rukom, ovaj je
osloboden.
Izl 21, 2.5 Rav Zvid rece u ime Rave: <-<Štivokazuje:
Rana za ranu ... -«
OPAKI I NEPOKORNI SIN
Sanhedrin Mišna:
list 68/b
Pnz 21, 18-21 i
Opaki nepokorni sin - otkad postaje od-
govoran prema zakonu o opakom i nepokor-
nom sinu 1 Od vremena kada mu porastu dvije
dlake, sve dok ga ne obujmi brada. Donja, a
ne gornja [brada] - samo su se mudri izra-
žavali cistim jezikom. Jer je receno: Ako co-
vjek imadne ... sina, sina, a ne kcer, sina, a
ne [stasala] covjeka. Malodobni je osloboden
jer još nije podvrgnut svim zapovijestima.
182
(;cmara:
Na osnovi cega je malodobni osloboden?
Na osnovi cega? [Mišna] uci razlog: »jer još
nije podvrgnut svim zapovijestima«. I dalje,
gdje da nademo kako Pismo propisuje kaznu
Iza malodobna], a ovdje je bio nužan navod
iz Štiva kako bi ga izuzeli iz odgovornosti? Mi
nloga pitamo: hoce li opaki i nepokorni sin biti
pogubljen zbog svoga grijeha ili ce biti pogub-
l.i(~nzbog svoga kraja? A kako ce biti pogub-
l.i(~nzbog svoga kraja, a onda bi to vrijedilo i
zn malodobnoga ? A tako isto, zar zakljucak
»sina, a ne [stasala] covjeka« podrazumijeva
.•malodobnog«?! •
Rav Jhuda rece u ime Rava: »Zar ne rece
SUvo: Ako covjek imadne ... sina, sina koji
1 ck: što nije stasao do snage covjeka.«
»Sve dok ga ne obujmi brada. Donja ... «
ild. Rabi Hija je ucio: »Sve dok mu ne obujmi
knmu«. Kad je stigao, rav Dirni rece: »To zna-
c'i, da obujmi ud, a ne da obujmi mošnje.-«
Rav Hisda rece: »Ako malodobni dobije po-
mela, njegov sin nece biti odgovoran prema
Izakonu] o opakom i nepokornom sinu, jer
jI' receno: Ako covjek imadne ... sina,
dakle, covjek sina, a ne sin sina.« Zar je ovaj
navod bio nužan za zakljucak rav Jhude u ime
Hava? Ako je tako, zašto Štivo ne glasi: Ako
Ilin postane covjek?! Zašto onda: Ako covjek
imadne ... sina? Da se izvede zakljucak rav
II isele. A možda cijeli navod uci samo to?! Ako
JI' tako, zašto Štivo ne glasi: sin covjecji - za-
Mo: covjek ... sina? Izvedi oba zakljucka. Ali,
III He kosi s Rabinim [mišljenjem], jer Raba
I'C'(~(': »Malodobni ne može imati poroda. Jer je
1 1'('1' no : Ako covjek ne bi imao bližeg rodaka«. Br 5, 8
183
 A zar imaš covjeka u Izraelu koji nema bližeg
rodaka?
[...]
list 69/a A eto, u školi rabi Jišmaela uci se o sinu,
a ne o ocu. Kako? Ako se time htjelo reci da
je [njegova žena] zatrudnjela poslije toga što
su mu narasle dvije dlake i rodila prije no što
ga je obujmila brada - zar meduvrijeme u
tom slucaju nije dugo? A zar rabi Kruspedaj
nije rekao: »Cijelo vrijeme za koje je opaki i
nepokorni sin [odgovoran prema zakonu] nije
duže od tri mjeseca.«
[...]
A što se poteškoca oko [zakljucka] rabi
Kruspedaja tice, kada je došao, rav Dimi rece:
»Na Zapadu kažu: sin, a ne netko tko je
viden da ga nazivaju ocem.«
[ ...]
list 69!b-70/a »Sina a ne kcer~~- Uci se: rabi Simon re-
ce: »Pravno, i kcer bi trebalo da je obuhvace-
na [zakonom o] opakom i nepokornom sinu, jer
mnoge može navesti na grijeh, ali Pismo je
presudilo: sina, ane kcer.«
Mišna:
Kada postaje odgovoran? Kad pojede tarte-
mor mesa i popije pola loga talijanskog vina.
Rabi Josej rece: ••Minu mesa i log vina.« Ako
je jeo u družini koja je svetkovala, ili je jeo
prigodom utvrdivanja punog mjeseca, ili jeo
drugu desetinu u Jeruzalemu, ili jeo [meso]
strvine, životinje koje su divlje zvijeri raz-
derale, gmaze i kukce, jeo nedopuštene plodo-
ve, prvu desetinu od koje nije prinesena po-
dizanica, i drugu desetinu i posveceno koji
nisu otkupljeni, jeo nešto cime je izvršio za-
184
povijest ili nešto cime je izvršio prijestup, jeo
bilo koje jelo, ali nije jeo meso, pio bilo koje
pice, ali nije pio vino, time nece postati Opaki
i nepokorni sin, vec samo ako je jeo meso i pio
i
vino, jer je receno: Izjelica je pijanica. I una- Pnz 21, 20
toc tome što ocita dokaza za to nema, ipak
ima nagovještaja za to, jer je receno: Ne druži Izr 23, 20
se s vinopijama i žderacima mesa!
[ ...]
Mišna: list 71/a
Ako je ukrao od ocevog, a jeo na ocevu
podrucju, ili od drugih [ljudi], a jeo na pod-
ru~ju drugih [ljudi], ili od -drugih [ljudi] a jeo
na ocevu podrucju, time nece postati opaki
nepokorni sin, vec samo ako je ukrao ocevo,
jeo na podrucju drugih [ljudi]. Rabi Josej,
sin rabi Jhude, rece:
»Samo ako je ukrao ocevo i majcino.«
[...]
Ako bi se dogodilo da otac hoce, a majka
nece, ili ako otac nece, a majka hoce, onda
i
on nece postati opaki nepokorni sin.
Rabi Jhuda rece: »Ako bi njegova majka
bila nepodobna za njegova oca, onda on nece
i
postati opaki nepokorni sin.
Gemara:
Sto znaci ••nepodobna«? Hocemo li time
reci da je ona sudski oglašena krivom za zlo-
cin koji se kažnjava zatorom ili smrcu? Na
kraju krajeva, njegov je otac njegov otac i
njegova je majka njegova majka!? Još i više,
on govori o slicnosti njegovu ocu. Jer se ta-
koder uci: raba Jhuda je rekao: ••Ako njegova
majka nije slicila njegovu ocu ·po glasu, vanj-
185

ištini i stasu, onda on ne može postati opaki
nepokorni sin ..«
Pnz 21, 20
Kako to? Tako što Štivo kazuje: On nece
da sluša naš glas, a kako po tome glas mora
biti isti, tako moraju biti isti i po vanjštini i
po stasu. A cije je onda ovo ucenje: Opaki
nepokorni sin nikada nije postojao i nikada
nece ni postojati. Taj je (zakon] zapisan samo
da bi ga ti izucavao i za to dobio nagradu.
Cije onda? Rabi Jhudino. A ako hoceš, mogu
ti reci da je rabi Šimonovo, jer se uci: Rabi
Šimon rece:
••Zar da ga otac i majka izvedu na kame-
novanje samo zato što je pojeo tartemor mesa
i popio log talijanskog vina? Takvo što odista
nikada nije bilo niti ce ikada biti! A zašto je
taj zakon napisan? Da bi ga ti ucio i za to
dobio nagradu.«
Rabi Jonatan rece: ••Ja sam ga vidio i sje-
dio mu na grobu!«
[ •.. J
Mišna:
Ako bi jedan od njih bio jednoruk, kljast
u ruku, nijem, slijep ili gluh, onda on ne može
postati opaki i nepokorni sin, jer je receno:
Pnz 21, 19-20
Neka ga njegov otac injegova mati uhvate
- dakle, ne [mogu biti] jednoruki, i neka ga
izvedu - dakle, ne [mogu biti] kljasti, neka
kažu - dalde, ne [mogu biti] nijemi - Ovaj
naš sin -'-- dakle, ne [mogu biti] slijepi, nece
da sluša naš glas - dakle, ne [mogu biti.]
gluhi.
Gemara:
Iz toga bi trebalo zakljuciti da se Štivo
ima tumaciti doslovno? - To je ovdje drukci-
je, jer je ovaj cijeli navod iz Štiva suvišan.
186
II
COVJEK JE STVOREN SAM Sanhedrin
i:1
II
list 38/a
Ucahu ucitelji naši: covjek je stvoren sam. II
A zbog cega? Da Minejci ne bi govorili kako
na nebesima ima više gospodstava.
1",
i Drugo objašnjenje: zbog pravednih i zbog
opakih. Da ne bi pravedni govorili: Mi smo
:,inovi pravednika; a opaki [da ne bi] govorili:
IVIismo sinovi opakoga.
Drugo objašnjenje: Zbog plemena. Kako se
plemena ne bi natjecala medu sobom. Jer se
i sad, kad je stvoren sam, natjecu, a da su
:;lvorena dvojica, natjecala bi se još i više.
Drugo objašnjenje: Zbog pljackaša i zbog
lI:1silnika. ,leI' i sada, kada je stvoren sam,
pljackaju i cine nasilje, a da su stvorena dvo-
jica, cinili bi to još i više.
TKO DOLAZI DA SE UPRLJA, Joma
list 39/a
VRATA SU MU OTVORENA ...
:=ltoznaci zapis: Ako je do drznika, s njima Izr 3, 34
./" drzak, a skrušenima daruje milost? - [Zna-
1\11: 'fko dolazi da se upr1ja, vrata su mu otvo-
"j'lla, tko dolazi da se ocisti, pomoci ce mu se.
I ~ikoli rabi Jišmaela se ucila: to je kao pri-
r
mj•.r covjeka koji je prodavao naftu i mirišlja-
vI melem. Ako bi mu netko dolazio da mu se
udmjeri nafta, rekao bi mu: ••Izmjeri sebi
.,11111"Ako bi mu netko dolazio da [mu] se
udmjeri mirišljavi melem, on bi mu rekao:
..~IIlI\I'I{;1j
me, dok ne izmjerim zajedno s to-
hOlll, da bismo se zajedno namirisali i ti i ja!«
187

Dava· meda
list 58/b NE KINJI BLIŽNJEGA RIJECIMA
Mišna:
Kako postoji zakidanje prikupovini i pro-
daji, tako postoji i kinjenje rijecima. Neka
nitko ne kaže: Koliko stoji ova stvar? _ a
nece je kupiti. Ako se netko obratio, ne treba
mu reci: Sjeti se svojih prijašnjih djela! Ako
Izl 22, 20 je sin pridošlice, ne treba mu reci: Sjeti se
djela svojih otaca! Jer je receno: Pridošlicu ne
kinji i nemoj ga tlaciti.
Gemara:
Lev 25, 17
Ucahu ucitelji naši: Neka ne zakida covjek
bližnjega svoga! - Spis govori o kinjenju
[zakidanju) rijecima. Ti kažeš o kinjenju ri-
Lev 25, 14 jecima, možda to nije tako, vec o novcanom
zakidanju? Jer, kada se kaže: Kad prodajete
bližnjemu svome ili kupujete iz ruke bližnjega
svoga, onda se ovdje govori o novcanom za-
kidanju.
A kako ja da izvršim [zapovijed): Neka
ne zakida covjek bližnjega svoga kinjenjem
rijecima? Na koji nacin?
Ako se netko obratio, ne treba mu reci:
Sjeti se svojih prijašnjih djela!
Ako je sin pridošlice, ne treba mu reci:
Sjeti se djela svojih otaca!
Ako je pridošlica i došao je da uci Nauk,
ne treba mu reci: Usta koja su jela strvine,
životinje koje su divlje zvijeri razderale, gma-
ze i kukce, dodoše da uce Nauk koji je izre-
cen iz usta Svemoguceg!
Ako na nekoga naidu patnje, ili na nekoga
naidu bolesti, ili ako je netko pokopao svoju
djecu, onda mu ne treba govoriti, kao što su
18.8
i~l!II.
III
I,
Jovu govorili drugovi: Nije li bogobojažljivost Jov 4, 6-7
tvoja uzdanje tvoje, zar ti neporocnost tvoja
ne daje nade? Ta sjeti se: nevin - propade
li. kada?
Ako oslari zatraže žito, ne treba im reci:
Idite k tomu i tomu, jer on prodaje žito, a da
i.
se pri tom zna da taj nikada nije tako što pro- IIII~
i!
davao.
Rabi Jhuda rece: »A ne treba ni bacati oko
na neku robu u casu kada se nema novca!«
Jer je sve ovo stavljeno na srce, a o stvarima
koje su na srce stavljene, receno je Nego se Lev 25, 17
boj Boga svoga!
Rabi Johanan rece ti ime rabi Simona, sina
Johajeva: »Kinjenje rijecima je veci [grijeh]
od zakidanja na novcu, jer je kod onog rece-
no: Nego se boj Boga svoga! a kod ovoga nije
receno: Nego se boj Boga svoga!«
Rabi Elazar rece: ••Ono se tice njegova ti-
jela, a ovo njegova novca.«
Rabi Smuel, sin Nahmanijev, rece: ••Ovo
se može nadoknaditi, ono se ne može nadokna-
diti.«
Jedan je naucenjak ucio pred rabi Nahma-
nom, sinom Jiehakovim: ••Tko osramoti svoga
druga pred javnošcu, [ucinio] je isto kao da je
prolio krv.« Ovaj mu odgovori: ••Lijepo si to
rekao, jer mi vidimo kako mu nestaje rumeni-
lo i nailazi bljedilo.«
Rece Abaje rav Dimiju: »Cega se cuvaju
na Zapadu?. Ovaj mu rece: ••Nanošenja stida
[drugome].« Jer je rabi Ranina rekao: ••Svi
ce sici u pakao, osim trojice .•• Svi, kako si to
mogao i pomisliti?! Stoviše, svi koji silaze u
pakao vracaju se gore, izuzev trojice koji si-
laze, a ne vracaju se gore. A to su: tko opci s
189
III'''''!
 udatom ženom, tko javno osramoti svoga dru-
ga, i tko svoga druga naziva ružnim nadim-
kom. Zar je nazivanje nadimkom sramocenje?!
- Cak i u slucaju ako je vec sviknuo na
njega.
[...]
list 59
I još rece Rav: »Tko slijedi savjete svoje
žene, survat ce se u pakao, jer je receno:
1 Kr 21, 25
Doista, nitko se ni,je prodao tako kao Ahav.
Rav Papa rece Abajeu: »AH, eto, govore lju-
di: ako ti je žena malena, sagni se, pa joj pri-
šapni!« Nema tu teškoce! - .Jedno vrijedi za
svjetovne stvari, a drugo za kucevne. A po
drugom ucenju: J edna za nebeske stvari, a
drugo za svjetovne stvari!
[... ]
Rabi Jhuda rece: »Neka covjek uvijek bude
pažljiv sa žitom u svojoj kuci, jer nema ras-
Ps 147, 14
pre u covjekovoj kuci bez poslova oko žita,
kao što je receno: On dade mir granicama
tvojim, pšenicom te siti najboljom.-«
Rav Papa rece: »Tako je to, kako ljudi
govore: Napuni li se karlica, jecam ce iz nje,
anesloga zakucati i uci u kucu!«
Arabi Hinana, sin Papin, rece: »Neka
covjek bude uvijek pažljiv sa žitom u svojoj
kuci, jer su Izraelci nazivani siromašnima sa-
Sue 6, 3-6 mo zbog žita, kao što je receno: I kad bi Iz-
raelci posijali i
Utaborivši se na njihovoj zem-
lji i tako su Midjanci bacili Izrael u veliku
bijedu.«
Arabi Helbo rece: »Neka covjek uvijek
bude pažljiv sa štovanjem žene svoje, jer
covjek u svom domu nalazi blagoslova samo
Post 12, 16
zbog svoje žene, jer je receno: I Avmhamu
pode dobro zbog nje.
190
I- •. ]
Ucahu ucitelji naši: Tko kinji pridošlicu, list 59!b
krši tri zabrane, a tko ga tlaci krši dvije. Ko-
ja je razlika? Zbog kinjenja [tri], jer su zapi-
Izl 22, 20
sane tri zabrane: Pridošlicu ne kinji, Ako se
pridošlica nastani u vašoj zemlji, nemojte ga Lev 19, :13
kinjiti, Neka nitko od vas ne kinji bližnjega Lev 25, 17
svoga, a pridošlica je sadržan u [rijeci] bliž-
nji. Ali i što se tice tlacenja, zapisane su tri
[zabrane]: i
nemoj ga tlaciti, Ne tlaci pridoš- Izl 23, 9
licu i
ne postupaj prema njemu kao tlacitelj,
a pod tim se podrazumijeva i pridošlica. Još i
više, kod oba su tri. •
Uci se: rabi Eliezer Veliki rece: »Zbog ce-
ga Nauk na trideset i šest mjesta upozorava,
a neki kažu na cetrdeset i šest mjesta, na pri-
došlicu? Jer mu je nagon zao. Jer je zapisano:
Pridošlicu ne kinji i nemoj ga tlaciti, jer ste Izl 22, 20
pridošlice bili u zemlji egipatskoj.
Uci se: rabi Natan rece: »Manu koju imaš,
ne predbacuj drugu svom!« A to je ono što
ljudi govore: Onome tko ima obješenog u obi-
telji, ne smije se govoriti: Objesi mi ovu ri-
bicu.
191