Zbornik - Radova Duhan U Bosni I Hercegovini

ZBORNIK RADOVA
s međunarodnog znanstveno-stručnog skupa

ZBORNIK RADOVA
Duhan
u Bosni i Hercegovini
– jučer, danas i sutra
Mostar, 2. i 3. listopada 2017.
Duhan u Bosni i Hercegovini – jučer, danas i sutra

ZBORNIK RADOVA

Nakladnik:
Federalni agromediteranski zavod
Mostar, Biskupa Čule 10
Za nakladnika:
Prof. dr. sc. Marko Ivanković
Uredništvo/Znanstveni odbor:
Akademik Marko Ivanković, Akademik Jakov Pehar, Prof. dr. sc. Jure Beljo,
Prof. dr. sc. Nevenko Herceg, Prof. dr. sc. Hamid Ćustović, Prof. dr. sc. Ivan Ostojić,
Prof. dr. sc. Adrijana Filipović, Doc. dr. sc. Ana Mandić, Dr. sc. Frano Strikić,
Dr. sc. Marin Čagalj, Dr. sc. Miro Barbarić, Mr. sc. Maja Đemidžić, Mr. sc. Marija Prlić
Glavni urednik:
Prof. dr. sc. Jure Beljo
Tajnica Uredništva:
Ornela Čolić, iur.
Grafička priprema i tisak:

FRAM ZIRAL, Mostar
Naklada:
200 komada
CIP - Katalogizacija u publikaciji

Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo
633.71(497.6)(063)(082)
MEĐUNARODNI znanstveno-stručni skup Duhan u Bosni i Hercegovini (2017 ; Mostar)
Duhan u Bosni i Hercegovini - jučer, danas i sutra [Elektronski izvor] : zbornik radova
s Međunarodnog znanstveno-stručnog skupa Duhan u Bosni i Hercegovini - jučer, danas i
sutra / Međunarodni znanstveno-stručni skup Duhan u Bosni i Hercegovini - jučer danas i
sutra, Mostar, 2. i 3. listopada 2017. - El. knjiga. - Mostar : Federalni agromediteranski zavod,
2017. - 294 str.
Način dostupa (URL): http://www.faz.ba/sites/default/files/Zbornik_Duhan%20u%20
Bosni%20i%20Hercegovini-%20ju%C4%8Der%2C%20danas%20i%20sutra.pdf. - Nasl. s nasl.
ekrana. - Izvor opisan dana 5.10.2017.
ISBN 978-9926-8198-2-8
COBISS.BH-ID 24438022
ZBORNIK RADOVA
Duhan
Sadržaj
Jure Beljo, Milojka Nadaždin, Ana Mandić
Značaj Duhanskog instituta Mostar za duhan i
poljoprivredu Bosne i Hercegovine...................................................................7
Gordana Miceska , Miroslav Dimitrieski

VARIETY STRUCTURE AS AN ESSENTIAL FACTOR FOR SUSTAINABLE
DEVELOPMENT OF THE PRODUCTION OF ORIENTAL TOBACCO
IN REPUBLIC OF MACEDONIA AND MARKETING OF TOBACCO
PRODUCTION COMPETITIVE IN FOREGIN MARKETS .........................................18
Miomir Jovanović, Miljan Joksimović i Aleksandra Despotović

ANALIZA STANJA I PRESPEKTIVE RAZVOJA DUVANSKE INDUSTRIJE
U CRNOJ GORI........................................................................................................................ 28
Romina Kabranova, Zlatko Arsov

TOBACCO PRODUCTION IN MACEDONIA............................................................... 37
Marin Čagalj, Josip Gugić, Frane Strikić

POVIJESNI PREGLED UZGOJA DUHANA U DALMACIJI....................................... 48
Mile Peševski
DUHAN U REPUBLICI MAKEDONIJI – JUČER, DANAS I SUTRA.......................60
Jure Beljo, Marko Ivanković, Nevenko Herceg

GOSPODARSKO I SOCIJALNO ZNAČENJE UZGOJA DUHANA U
HERCEGOVINI........................................................................................................................ 70
Marko Ivanković, Brano Markić, Maja Đemidžić

Ekonomski, tržišni i tehnološki aspekti nestanka
proizvodnje duhana u Hercegovini............................................................... 83
Jakov Pehar
ZNAČAJ ZNANSTVENO – ISTRAŽIVAČKOG RADA ZA
POLJOPRIVREDU U BOSNI I HERCEGOVINI.............................................................101
Hamid Čustović
DOPRINOS DUHANSKOG INSTITUTA MOSTAR U PEDOLOŠKIM
ISTRAŽIVANJIMA I RAZVOJU POLJOPRIVREDE HERCEGOVINE.................... 111
5
Hasan Nurkić
Duhan u Posavini u prošlosti i sadašnjosti.............................................131
Borko Sorajić, Tea Zerdelić

DUHAN U ISTOČNOJ HERCEGOVINI – PRIMJER OPŠTINE LJUBINJE........... 144
Marin Čagalj, Marko Ivanković

Temeljne značajke duhanske industrije u EU - s posebnim
osvrtom na Republiku Hrvatsku..................................................................... 153
Frano Ljubić
OD PROIZVODNJE DUHANA MOGLO SE PREŽIVJETI I NAUČITI
KAKO ŽIVJETI....................................................................................................................... 166
Marinko Šakota
DUHAN U DJELIMA DIDAKA BUNTIĆA.................................................................... 186
Marko Ivanković, Jure Beljo

Revitalizacija uzgoja hercegovačkoga tipa duhana - mit
ili realnost?.....................................................................................................................204
Vladimir Trninić
PRIHODI SEOSKIH GOSPODARSTAVA MOSTARSKOG BLATA........................220
Ivan Jurilj, Miroslav Marić, Marko Vukoja

ZNAČAJ ZAŠTITE HERCEGOVAČKOG DUHANA RAVNJAKA
OZNAKOM ZEMLJOPISNOG PODRIJETLA............................................................... 237
Ivan Ostojić, Mladen Zovko, Danijela Petrović

VAŽNIJI ŠTETNICI DUHANA (Nicotiana tabacum L.) NA
PODRUČJU HERCEGOVINE............................................................................................ 255
Ivan Vukojević, Jure Beljo, Zrinka Barišić Marenić

UTJECAJ TEHNOLOGIJE OBRADE DUHANA NA PROSTORNU
ORGANIZACIJU DUHANSKIH STANICA NA PODRUČJU HERCEGOVINE....266
Marija Naletilić
KRIJUMČARENJE DUHANA IZ HERCEGOVINE U BOSNU,
DALMACIJU I DRUGE KRAJEVE OD 1918. DO 1941. GODINE.............................284
6
Značaj Duhanskog instituta Mostar
za duhan i poljoprivredu Bosne i
Hercegovine
Beljo, J1., Nadaždin, M2., Mandić, A1.
Sažetak
Duhanski institut Mostar osnovan je 1952. godine. Bila je to prva znan-

stvenoistraživačka organizacija u poljoprivredi Hercegovine, a osnovana
je u cilju unapređenja duhanskog gospodarstva Bosne i Hercegovine.
No istraživački rad u duhanu počeo je znatno ranije. Može se reći da je
istraživački rad na kulturi duhana započet osnivanjem uzornih dobara
u vrijeme Austrougarske, a nastavljen je osnivanjem Duhanske ogled-
ne stanice u Domanovićima. Ono što je obilježilo osnivanje Duhanskog
instituta je sustavni znanstvenoistraživački rad koji je svoju primjenu
našao ne samo u duhanskom gospodarstvu, već i u drugim poljoprivred-
nim kulturama i općenito agraru Bosne i Hercegovine. Duhanski institut
osnovan je ponajprije radi unapređenja proizvodnje duhana koji je u to
vrijeme bio najvažnija poljoprivredna kultura i jedna od važnijih gos-
podarskih djelatnosti Hercegovine. Međutim, tehnologija proizvodnje je
stagnirala, što se odražavalo na smanjenim prinosima, slabijoj kvaliteti i
smanjenoj konkurentnosti hercegovačkog duhana na tržištu. Istraživači
Instituta odmah su napravili program unapređenja duhana kao kulture
i duhanskog gospodarstva koji je uspješno provođen tijekom djelovanja
Instituta. Tijekom svog djelovanja Duhanski je institut sustavno radio
na unapređenju proizvodnje i obrade duhana, uvođenjem odgovarajućeg
sortimenta, primjenom adekvatnih agrotehničkih mjera i tehnoloških
rješenja. Sve je to rezultiralo povećanjem opsega proizvodnje, poboljša-
njem kvalitete i povećanjem konkurentnosti našeg duhana na tržištu. No
istraživanja koja su provodili istraživači Instituta, napose u oblasti pedo-
logije, ishrane bilja, zaštite bilje, kemije, ekonomike, našla su primjenu
i u drugim kulturama i djelatnostima osim duhana, što je doprinijelo
razvoju ukupnog agrara Bosne i Hercegovine. Stoga je Duhanski institut
1 Prof. dr. sc. Jure Beljo, Agronomski i prehrambeno-tehnološki fakultet Mostar, jbeljo@sve-mo.ba
Doc. dr. sc.. Ana Mandić, Agronomski i prehrambeno-tehnološki fakultet Mostar
2 Dr. sc. Milojka Nadaždin, Fra Franje Milićevića 15/2, Mostar
7
Mostar nezaobilazna tema u svim raspravama o agraru Bosne i Hercego-

vine u drugoj polovini 20. stoljeća.
Ključne riječi: Duhan, Duhanski institut, proizvodnja duhana, duhansko

gospodarstvo
Uvod
Znanstvenoistraživački rad i primjena znanstvenih spoznaja u praksi temelj je
unapređenja svake gospodarske djelatnosti. Takav je slučaj i s duhanom, od-
nosno duhanskim gospodarstvom. Unapređenje proizvodnje duhana u Bosni
i Hercegovini jasno je povezano s početkom organizirane proizvodnje duhana
i osnivanjem uzornih polja nakon austrougarske okupacije. Bio je to začetak
znanstvenoistraživačkog i stručnog rada u duhanu, što se odmah osjetilo u
praksi. Uzorna, odnosno pokusna polja su odigrala korisnu ulogu u razvoju
proizvodnje duhana, a osnivanjem Duhanske ogledne stanice u Domanovi-
ćima znanstveni i stručni rad dignut je na višu razinu. No tek je osnivanjem
Duhanskog instituta u Mostaru počeo sustavni znanstvenoistraživački rad u
duhanu i agraru Bosne i Hercegovine.
Osnivanje Duhanskog instituta proisteklo je ponajprije iz potrebe za una-
pređenjem duhanskog gospodarstva na području Bosne i Hercegovine, ali
je njegovo djelovanje imalo višestruko značenje za duhansko gospodarstvo
i poljoprivredu Bosne i Hercegovine. Bila je to prva znanstvenoistraživačka
organizacija u poljoprivredi Hercegovine. Rad Instituta i projekti koje je izvo-
dio našli su primjenu ne samo u duhanskom gospodarstvu, već i u ostalim
granama poljoprivrede. Institut je na stanovit način bio i rasadnik stručnih
i znanstvenih kadrova, jer su stručnjaci ponikli u Duhanskom institutu bili
angažirani u visokoobrazovnim institucijama, gospodarstvu izvan duhanske
djelatnosti, u državnim i društvenim organizacijama.
Odmah nakon osnivanja Duhanskog instituta njegova stručna služba poče-
la je rad na ispunjavanju misije radi koje je Institut osnovan. To je podrazumi-
jevalo povećanje prinosa, poboljšanje kvalitete i produktivnosti u proizvodnji
i obradi duhana. Osim toga, koliko su im to mogućnosti dopuštale, angažirale
su se i drugim djelatnostima agrarnog gospodarstva, poput zaštite bilja, istra-
živanja zemljišta, agrotehničkih zahvata, kemijskim analizama, ekonomskim
istraživanjima. U svim spomenutim djelatnostima Institut je dao određeni do-
prinos, što ga čini značajnim činiteljem u razvoju agrara Bosne i Hercegovine.
8
ZNAČAJ DUHANSKOG INSTITUTA MOSTAR ZA DUHAN I POLJOPRIVREDU BOSNE I HERCEGOVINE
Potrebe za osnivanjem Duhanskog instituta

Od početka organizirane proizvodnje 1880-ih godina duhan je za veći dio me-
diteranskog dijela Hercegovine bio glavna poljoprivredna kultura i najvažnija
gospodarska djelatnost. Austrougarska je vlast radi unapređenja proizvodnje
odmah uz otkupna poduzeća osnovala uzorna dobra, odnosno pokusna polja
na kojima se primjenjivala za to vrijeme suvremena tehnologija uzgoja. Ta su
polja bila uzor sadiocima duhana, tako da su i oni nastojali primjenjivati iste
metode uzgoja i agrotehničke postupke koji su se izvodili na uzornim dobrima.
Na uzornim poljima su izvođeni prvi pokusi s različitim sortama, načinima
sadnje, gnojidbe, berbe i sušenja. Bio je to začetak stručnog i kakvog-takvog
znanstvenog rada u duhanu.
Do tada u Bosni i Hercegovini nije bilo stručnih osoba koje bi nešto znale
o uzgoju duhana, o sortama, agrotehnici i koje bi mogle raditi na terenu i sa-
vjetovati sadioce. Stoga su prve stručne osobe u proizvodnji i obradi duhana
bili stranci, dovedeni iz drugih područja Monarhije, gdje je stručni rad već bio
primjenjivan u praksi. Uz te strance su se obrazovali i domaći ljudi i oni su po-
stupno preuzimali poslove u otkupnim uredima i uzornim poljima. No domet
uzornih polja ipak je bio ograničen, i kad su ispunila svoju zadaću, postupno su
gašena. Nakon završetka Prvog svjetskog rata ostala su samo tri pokusna polja,
ali je i njihovo djelovanje bilo svedeno na minimum.
Zbog važnosti koju je duhan imao za sadioce, lokalnu zajednicu i državu u
cjelini, bilo je očito i novoj vlasti, odnosno Upravi državnih monopola koja je
vodila sve poslove u duhanskoj industriji, da treba nastaviti sa stručnim i znan-
stvenim radom u proizvodnji duhana. Ali sada je trebalo preći na višu razinu,
jer su dometi nekadašnjih uzornih polja već bili prevladani. Stoga se uteme-
ljuje Duhanska ogledna stanica u Domanovićima, koja će kasnije postati dio
Instituta za duhan u Prilepu kao jedine znanstvenoistraživačke organizacije u
duhanu u tadašnjoj državi. Zadaća je te stanice bila unapređenje kulture du-
hana u Bosni i Hercegovini. Stručno osoblje stanice u početku je bilo iz drugih
dijelova tadašnje države, poglavito iz Srbije, ali su stručne poslove i vođenje
stanice postupno preuzimali visoko obrazovani domaći ljudi,. Većina njih je
prethodno prošla višegodišnji operativni rad u poduzećima za otkup i obradu
duhana, gdje su stjecali znanja o duhanu, a napose o hercegovačkom tipu.
Ogledna stanica Domanovići ispunjavala je postavljene zadatke, kako u po-
gledu izvođenja programa unapređenja proizvodnje duhana, tako i u obrazo-
vanju i osposobljavanju domaćeg stručnog kadra koji je bio u stanju uhvatiti
9
se u koštac sa svim izazovima u duhanskoj industriji Bosne i Hercegovine. Na

toj su stanici započeta prva sustavna istraživanja sortimenta hercegovačkog
tipa duhana, izvođeni su različiti agrotehnički pokusi u cilju povećanja pri-
nosa, poboljšanja kvalitete i općenito povećanja produktivnosti u proizvodnji
duhana. Stručnjaci Ogledne stanice Domanovići predstavljali su jednu vrstu
savjetodavne službe za cijelo tadašnje uzgojno područje Bosne i Hercegovine,
ali isto tako Dalmacije i Crne Gore, gdje se uzgajao hercegovački tip duhana.
Odavde su polazile sve inovacije koje je trebalo uvesti u proizvodnju duhana.
Na Duhanskoj oglednoj stanici započeta je i izdavačka djelatnost u duhanskoj
industriji Bosne i Hercegovine; tu su se tiskale prve knjige o hercegovačkom
duhanu, te znanstveni i stručni radovi o proizvodnji i sušenju duhana.
No i pored nesumnjivo uspješnog rada Duhanske ogledne stanice Doma-
novići na unapređenju kulture duhana u Bosni i Hercegovini, već desetak godi-
na nakon osnivanja te stanice zapaženo je da za dalje unapređenje ova stanica
neće biti dovoljna. Stoga se pojavila ideja za osnivanjem Duhanskog institu-
ta, kao znanstvenoistraživačke organizacije koja bi se bavila svim aspektima
istraživanja u duhanskoj industriji. Za tu se ideju posebno zalagalo Udruže-
nje sadilaca duhana Hercegovine Ovo je Udruženje osnovano još 1919. godine
kao nevladina i nestranačka udruga koja je promicala interese sadioca duhana
u Hercegovini. Predstavljalo je sve sadioce duhana u Hercegovini, a u njenoj
upravi su bili predstavnici sva tri naroda, odnosno konfesije. Na godišnjoj
skupštini Udruženja 1939. godine zaključeno je da se od državnih vlasti zatraži
osnivanje posebnog instituta za duhan sa sjedištem u Mostaru. Obrazloženje
je bilo da postojeći Institut za duhan u Prilepu ne može zadovoljiti potrebama
duhanskog gospodarstva Bosne i Hercegovine već samo osnivanje novog insti-
tuta može na pravi način unaprijediti to gospodarstvo.
Inicijativu Udruženja sadilaca duhana za osnivanje Duhanskog instituta za-
ustavila su ratna događanja. Tijekom rata prestalo je djelovanje i Udruženja
sadilaca. Nakon rata ponovo je aktivirana inicijativa za osnivanjem instituta.
Početkom 1950-ih godina ubrzan je postupak za utemeljenje instituta, a dr-
žavnim strukturama je objašnjeno da je to nužno zbog stručnih i ekonomskih
razloga. Proizvodnja duhana u Hercegovini je stagnirala, prinosi su bili veoma
niski, a duhan je bio jedina kultura od koje je seosko stanovništvo moglo pre-
živjeti. Konačno je u 1952. godini Osnovan Duhanski institut u Mostaru, kao
prva znanstvenoistraživačka organizacija u poljoprivredi Hercegovine.
10
Postignuća Duhanskog instituta

Kao znanstvenoistraživačka organizacija Duhanski je institut osnovan ponaj-
prije s ciljem opsluživanja i unapređenja duhanskog gospodarstva Bosne i Her-
cegovine. Njegova je funkcija bila višestruka: znanstvena, stručna, edukativna i
savjetodavna. No kao jedina poljoprivredna znanstvenoistraživačka organiza-
cija s relevantnim znanstvenim i stručnim kadrovskim potencijalom Duhanski
institut nije se bavio samo duhanom već i drugim kulturama, odnosno istraži-
vanjima u drugim područjima poljoprivrede. Stoga se značenje Duhanskog in-
stituta može ocjenjivati u njegovim postignućima u duhanskom gospodarstvu,
s jedne strane, te općenito u poljoprivredi, s druge strane.
Rezultati Duhanskog instituta u duhanskom gospodarstvu

Odmah nakon osnivanja Duhanskog instituta svi odjeli i svo stručno osoblje
započelo je, prema zacrtanom dugoročnom programu, raditi na različitim za-
dacima i projektima čiji je rezultat trebao donijeti poboljšanje u proizvodnji
duhana, u kvalitativnom i kvantitativnom pogledu. Ponajprije se to odnosilo
na izbor odgovarajućeg sortimenta za uzgojna područja Hercegovine i Bosne,
a potom primjena optimalnih agrotehničkih rješenja u proizvodnji duhana.
Da bi se odabrale najpogodnije sorte za odgovarajuća staništa i utvrdila op-
timalna agrotehnička rješenja osnovano je na različitim lokalitetima Bosne i
Hercegovine 13 pokusnih polja, od kojih je 10 bilo u Hercegovini, a tri u Bosni.
Pokusna polja vodili su poljoprivredni tehničari, a na njima su izvođeni više-
godišnji pokusi s različitim sortama, gnojivima, vremenu i razmacima sadnje,
zakidanju vegetacijskog vrha, načinu sušenja i druge mjere. Zahvaljujući ovako
široko provedenim ispitivanjima, odabrane su i za praksu preporučene sor-
te koje najbolje ostvaruju svoje genetske potencijale u određenim ekološkim
uvjetima. Program selekcije i razvoja novih sorata bio je kontinuiran projekt
Instituta, iz kojega su proistekle neke nove sorte, poput VH 32 i svijetla herce-
govina, pogodne za neka staništa u Hercegovini. Na koncu su sortna istraživa-
nja rezultirala izradom programa rajonizacije sorata na odgovarajuća staništa.
U značajne uspjehe Duhanskog instituta može se ubrojiti i razvoj sorte sto-
lac 17 i njeno uvođenje na uzgojno područje Bosne. Sorta stolac 17 selekcija je
Duhanskog instituta, dobivena križanjem hercegovačkih i virdžinijskih sorata
i izborom u potomstvu tih križanja. Uvođenje sorte stolac 17 značilo je pre-
kretnicu u proizvodnji duhana na području Bosne. Do tada se u proizvodnji
11
duhana u Bosni promijenilo više tipova i sorata, od cigarnog duhana, poluori-

jentalnog krupnolisnog duhana do hercegovačkog sortimenta. No bez obzira
koji je bio tip duhana i koja je sorta uzgajana, u Bosni se uvijek proizvodio du-
han inferioran po kvaliteti. Bio je to duhan niže vrijednosne kategorije čija se
sirovina upotrebljavala uglavnom u cigarete nižih kvalitetnih grupa. No sorta
stolac 17 uz sušenje toplim zrakom davala je sirovinu flue-cured virdžinijskog
tipa, a to je dominantni tip sirovine u svijetu. Uvođenjem stoca 17 potpuno je
promijenjena tehnologija proizvodnje duhana u Bosni, promijenjen je tip siro-
vine, koji je odmah prihvaćen od proizvođača duhanskih proizvoda. Zahvalju-
jući tome u Bosni se održala proizvodnja duhana. Iako sorte stolac 17 već dugo
nema u proizvodnji, jer su je zamijenile nove produktivnije virdžinijske sorte,
ona je bila temelj kasnije proizvodnje duhana u Bosni.
Do osnivanja Duhanskog instituta primjena mineralnih gnojiva u proizvod-
nji duhana bila je neredovita i neracionalna. Do tada i nije bilo pravog duhan-
skog gnojiva, već se primjenjivalo ono što su predlagali proizvođači gnojiva i
trgovci. Stoga su na već spomenutim pokusnim poljima izvedeni gnojidbeni
pokusi na šest glavnih tipova duhanskih tala, a nakon toga su provedeni i de-
monstracijski pokusi u komercijalnoj proizvodnji. Rezultat tih ispitivanja bile
su nove formulacije duhanskih gnojiva. U suradnji s tvornicama mineralnih
gnojiva napravljena je nova receptura miješanih duhanskih mineralnih gno-
jiva, nazvana „duhanski kas“ (DUKAS - kalijev amonijev superfosfat), NPK
4:10:14. Tvornička izrada i primjena tih gnojiva u praksi započela je već 1957.
godine. Kasnije je, opet u suradnji s tvornicom gnojiva sačinjena nova receptu-
ra NPK 7:14:21, a to se gnojivo i danas koristi, ne samo u duhanu, već i u proi-
zvodnji drugih kultura, napose u vinovoj lozi.
Djelovanje Instituta posebno je bilo učinkovito u nekim kriznim situacija-
ma poput pojave opasnih uzročnika bolesti ili štetnika. To se naročito vidjelo
1961. godine kada se u nas pojavila plamenjača duhana (Peronospora tabaci-
na) dotad nepoznata bolest. Već u prvoj godini nakon pojave ova je bolest
poharala hercegovačka duhaništa i nanijela katastrofalne štete. Odmah nakon
pojave ove bolesti stručna služba Instituta je počela provoditi mjere za suzbi-
janje patogena i smanjenja štete od ove bolesti. U program suzbijanja bolesti
uključili su se odjeli zaštite bilja i agrotehnike Prihvaćen je program zaštite koji
je obuhvaćao kemijske mjere, ali i preventivne mjere poput izmjene tipa lijehe
i načina proizvodnje duhanskog rasada. Budući da su sadioci odmah prihvatili
12
predložene mjere, proizvodnja je već za dvije godine vraćena na raniji opseg, a

plamenjače više nikada nije prouzročila značajnije štete u proizvodnji.
Slično je bilo i s pojavom virusa prstenastog venuća rajčice (TSWV), „od-
nosno prstenaste nekroze“ kako se ova bolest u početku zvala. Odmah nakon
pojave ove opasne bolesti polovinom 1970-ih godina, stručna služba Duhan-
skog instituta, temeljem vlastitih spoznaja i stranih iskustava predložila mjere
za njeno suzbijanje. No u ovom slučaju radilo se o suzbijanju prijenosnika,
kukca tripsa (Thrips tabaci Lind), jer nema sredstava kojima se virus izravno
suzbija. Tom je prigodom Institut objavio brošuru u kojoj je opisana biologija
tripsa, način prenošenja virusa i mjere suzbijanja. Zahvaljujući promptnom
djelovanju Instituta, štete od ovog patogena su uskoro značajno smanjene. Isto
je tako Odjel za zaštitu bilja predložio mjere za suzbijanje nematoda korje-
novih guka (Meloidogyne spp), koje su na nekim užim uzgojnim područjima
gotovo onemogućile proizvodnju duhana.
Institut je vodio računa i o razini stručnosti operativnih službi koje su obav-
ljale stručne poslove na terenu. U tom je kontekstu Institut u suradnji s podu-
zećima za proizvodnju, otkup i obradu duhana organizirao tečajeve, seminare
i druge vidove edukativnih priprema za terenske službe i instruktore. Na tim
skupovima su terenski službenici dobivali stručna znanja koja su potom mogla
upotrijebiti u radu sa sadiocima.
Veliki je doprinos Instituta u promjeni sustava manipulacije duhana. naime
do 1960-ih godina u obradi i manipulaciji hercegovačkog duhana većina po-
slova obavljana je ručno, što je zahtijevalo puno živog rada i visoke troškove
obrade. Tada je Institut u suradnji s Udruženjem „Hercegovina duhan“ izveo
trogodišnje pokuse s novim sustavom manipulacije tzv. tonga manipulacijom.
Nakon uspješno izvedenih pokusa taj je sustav koncem 1960-ih i početkom
1970-ih godina uveden u sva poduzeća za proizvodnju, otkup i obradu duha-
na. Bilo je to uvođenje industrijskog sustava obrade duhana. Time je u velikoj
mjeri olakšana magazinska manipulacija i ubrzan postupak i obrade duhana.
Također je značajno smanjen udio živog rada, smanjeni troškovi i povećana
produktivnost u obradi duhana.
Sva su se navedena postignuća odrazila na poboljšanje stanja u duhanskom
gospodarstvu. To je dovelo do povećanja prinosa po jedinici površine, ujedna-
čavanja kvalitete duhana i na koncu do povećanja produktivnosti u proizvod-
nji i obradi duhana. Zahvaljujući uvođenju virdžinijskog tipa duhana u Bosni
danas je prosječna površina jednog duhanskog gospodarstva 3 - 4 ha, što je
13
golemo povećanje u odnosu na nekadašnjih 0,5 - 1 ha. Spomenimo također da

je u poduzećima za otkup i obradu nakon uvođenja tonga sustava manipulacije
broj radnika višestruko smanjen, a po jednom radniku obrađivano je 6 - 8 tona
umjesto ranijih 2 - 3 tone. U sva je ta dostignuća ugrađen rad znanstvenika i
stručnjaka Duhanskog instituta.
Doprinos Duhanskog instituta ukupnoj poljoprivredi

Iako je Duhanski institut u svom radu najbolje rezultate postigao na unapre-
đenju proizvodnje i obrade duhana kao i ukupnog duhanskog gospodarstva,
ne može se zanemariti njegovo uspješno djelovanje u drugim djelatnostima
gospodarskog i društvenog života. Prije osnivanja Duhanskog instituta u Mo-
staru je postojao Poljoprivredni zavod, osnovan 1948. godine, kao institucija
koja je trebala u kontinuitetu obavljati zadatke iz oblasti poljoprivrede. Me-
đutim, bez odgovarajućeg stručnog osoblja i opreme, a naročito specijalista za
pojedine oblasti, opseg i razina usluga Zavoda nisu mogli zadovoljiti zahtjeve
poljoprivrede Hercegovine. Stoga je već prilikom osnivanja Duhanskog insti-
tuta u Mostaru dogovoreno da njegovi stručnjaci „pokrivaju“ i neke oblasti iz
opće poljoprivrede. U tom smislu posebno su apostrofirani odjeli pedologije i
ishrane bilja, zaštite bilja i agrotehnike.
Najviše istraživanja i zadataka za druge djelatnosti proveo je Odjel pedo-
logije i ishrane bilje. To se može razumjeti, budući da je tlo temeljno sredstvo
za svaku biljnu proizvodnju, a u to vrijeme u Hercegovini nije bilo druge in-
stitucije koja bi se bavila istraživanjem tla. Odjel pedologije i ishrane bilja ra-
dio je brojna istraživanja tala u Hercegovini, a među njima su veoma opsežna
istraživanja tala Imotsko-bekijskog polja. Rezultati istraživanja tala provedeni
u Institutu korištenu su u vinogradarstvu, voćarstvu, povrtlarstvu, livadarstvu.
Temeljem istraživanja ovog Odjela izvršeni su hidromeliorativni zahvati na
više lokaliteta. Radilo se na istraživanju treseta i mogućnosti njegove primjene
u poljoprivrednoj proizvodnji. Ovaj je Odjel radio na izradi pedoloških karata,
kako onih na državnoj i regionalnoj razini, tako i onih lokalnih. Primjerice
izrađene su pedološke karate proizvodnih područja Čitluka, Širokog Brijega i
Orašja, a te karte mogu poslužiti kao temelj za planiranje poljoprivredne pro-
izvodnje i načina gnojenja.
Odjeljenje za zaštitu bilja od samog početka je bilo također angažirano
i na drugim kulturama osim duhana. Tih godina posebno je bila aktualna
14
antiperonosporna služba i stručnjaci iz zaštite bilja Duhanskog instituta, za-

jedno sa stručnjacima Stanice za zaštitu bilja, koja je bila operativnog karakte-
ra, svake su godine pratili pojavu biljnih bolesti i štetnika na području Herce-
govine. Radili su na identifikaciji i utvrđivanju opsega pojave važnijih bolesti
i štetnika , te predlaganje adekvatnog načina suzbijanja. Kao ovlašteni savezni
i republički inspektori za zaštitu bilja dugo su vremena obavljali fitosanitarne
kontrole određenih roba pri uvozu i izvozu. Do 1965. godine suradnici u zaštiti
bilja iz Duhanskog instituta bili su ovlašteni za te kontrole u luci Ploče preko
koje su uvožene goleme količine žita, agruma, pamuka, graha i drugih poljo-
privrednih proizvoda.
Odjeljenje agrotehnike i odjeljenje pedologije i ishrane bilja ostvarili su
uspješnu suradnju s industrijom mineralnih gnojiva - Zorka Šabac, Zorka Su-
botica, INA Kutina. Izvedeni su brojni pokusi i istraživanja različitih formu-
lacija mineralnih gnojiva. Rezultat te suradnje i zajedničkih istraživanja bile
su dvije formulacije miješanih gnojiva koje su korištene u duhanu, ali i dru-
gim kulturama. Jedna od tih formulacija (NPK 7:14:21) i danas se primjenjuje
u gnojidbi vinove loze i drugih poljoprivrednih kultura. U okviru Odjeljenja
agrotehnike provedena su 1960-ih godina ispitivanja sitne mehanizacije - mo-
tokultivatora, što je bilo prvo takvo ispitivanje u Hercegovini. Rezultati ovih
ispitivanja našli su primjenu u kultivaciji duhana, ali i u drugim kulturama.
Ovo je Odjeljenje radilo na najpogodnijem tipu gnojišta za stajsko gnojivo,
istraživanju plodoreda, utjecaju monokulture, „umornosti tla“ i drugim zada-
cima koji su primjenjivi u različitim poljoprivrednim djelatnostima.
Institut je veliku pažnju posvećivao doškolovanju i osposobljavanju mladih
stručnjaka. Budući da je Duhanski institut dugo vremena bio jedina znanstve-
noistraživačka institucija u Hercegovini, vodilo se strogo računa o kvaliteti
osoba koje će biti zaposlene. Odabir kadrova je bio takav da mogu doći samo
oni najkvalitetniji. Odmah nakon prijema u Institutu upućivani su na specija-
lizacije iz pojedinih oblasti (pedologija, entomologija fitopatologija, kemija i
drugo) na fakultete u Beograd, Sarajevo, Zagreb kao i na postdiplomske studi-
je, a osuvremenjivanje i permanentna dopuna znanja osiguravana je odlaskom
na studijska putovanja u zemlju i inostranstvo, razmjenom iskustava i stalnom
suradnjom sa srodnim institucijama. Zahvaljujući tome prve doktorske diser-
tacije iz poljoprivrednih znanosti urađene su upravo u Duhanskom institu-
tu. Kada je početkom 1960-ih godina osnovana Viša poljoprivredna škola u
Mostaru dio nastavnog osoblja bio je upravo iz Duhanskog instituta. Kakav
15
je bio profil stručnog kadra u Institutu govori i to što je upravo iz Duhanskog

instituta odabrana osoba (Ambroz Kapor) za saveznog inspektora za duhan.
U Duhanskom institutu rađene su ekonomske analize, kemijska istraživanja i
brojni drugi poslovi i zadaci namijenjeni različitim poljoprivrednim i drugim
djelatnostima.
Zaključak
Duhanski institut u Mostaru bio je prva znanstvenoistraživačka institucija u
Hercegovini. Osnovan je u cilju unapređenja duhanskog gospodarstva, budući
da je duhan u to vrijeme bio jedna od najvažnijih gospodarskih djelatnosti u
Hercegovini. Sukladno postavljenim programskim ciljevima Institut je u zna-
čajnoj mjeri unaprijedio proizvodnju i obradu duhana u Bosni i Hercegovini.
Među najznačajnijim postignućima Duhanskog instituta su izbor odgova-
rajućeg sortimenta za različita staništa uzgojnog područja Hercegovine, kao i
razvoj i uvođenje u proizvodnju novih produktivnijih sorata. Institut je una-
prijedio sustav gnojidbe, riješio pitanja zaštite duhana u kritičnim razdoblji-
ma pojave novih bolesti i štetnika. Izmijenio je sustav obrade duhana uvo-
đenjem tonga manipulacije, čime je u velikoj mjeri povećana produktivnost
u obradi. Uvođenjem nove sorte i novog tipa duhana na području Bosne u
potpunosti je promijenjena tehnologija proizvodnje i spašena proizvodnja na
ovom području.
No zahvaljujući svojim stručnim potencijalima Duhanski institut je dao
značajan doprinos i drugim poljoprivrednim djelatnostima, ne samo duhan-
skom gospodarstvu. To se ponajprije odnosi na istraživanje tala kao temelja
svake biljne proizvodnje, zatim angažman stručnjaka iz zaštite bilja u različitim
projektima i zadacima, primjena različitih agrotehničkih mjera, a znanstvenici
Instituta bili su angažirani kao predavači u visokoobrazovnim institucijama.
Iz svega navedenog u ovom radu može se zaključiti da je Duhanski institut
Mostar odigrao veoma važnu ulogu u unapređenju duhanskog gospodarstva, u
vrijeme kada je duhan bio jedna od najvažnijih gospodarskih djelatnosti Her-
cegovine. No Duhanski institut istodobno je svojim djelovanjem doprinio ra-
zvoju i drugih agrarnih djelatnosti u Bosni i Hercegovini.
16
Summary
The Tobacco Institute Mostar was founded in 1952. It was the first scientific
research organization in the agriculture of Herzegovina, and it was estab-
lished in order to improve the tobacco economy of Bosnia and Herzegovina.
But research work in tobacco has started much earlier. It can be said that the
research work on the tobacco culture started with the establishment of ex-
perimentally fields at the time of Austro-Hungarians and continued with the
establishment of the Tobacco Experimental Station at Domanovići. That one
what distinguished the founding of the Tobacco Institute is the systematic sci-
entific research work, which found the application not only in the tobacco
economy, but also in other agricultural crops and in general in the agriculture
of Bosnia and Herzegovina. The Tobacco Institute was founded primarily to
improve tobacco production, which at that time was the most important agri-
cultural crop and one of the most important economic activities of Herzegovi-
na. However, production technology stagnated at that time, reflecting to lower
returns, lower quality, and reduced competitiveness of Herzegovinian tobacco
on the market. Researchers of the Institute immediately developed a program
of improving of tobacco crop and tobacco economy, which was successfully
implemented during the Institute’s activities. During its activities, the Tobacco
Institute has been working systematically on improving of tobacco produc-
tion and processing, introducing appropriate varieties, applying appropriate
agrotechnical measures and technological solutions. All this has resulted in
an increase in the extent of production, improving quality and increasing the
competitiveness of our tobacco on the market. However, research carried out
by the Institute’s researchers, particularly in pedology, plant nutrition, plant
protection, chemistry and economics, has been applied in other crops and ac-
tivities other than tobacco, which has contributed to the development of the
entire Bosnia and Herzegovina agrarian sector. Therefore, the Tobacco Insti-
tute Mostar is an unavoidable topic in all the discussions on the agriculture of
Bosnia and Herzegovina in the second half of the 20th century.
17
VARIETY STRUCTURE AS AN ESSENTIAL FACTOR

FOR SUSTAINABLE DEVELOPMENT OF THE
PRODUCTION OF ORIENTAL TOBACCO IN
REPUBLIC OF MACEDONIA AND MARKETING
OF TOBACCO PRODUCTION COMPETITIVE IN
FOREGIN MARKETS
University St. “Kliment Ohridski”-Bitola, Scientific Tobacco Institute-Prilep

st. “Kicevski pat” bb, 7500 Prilep, Republic of Macedonia
e - mail: miceskagordana@yahoo.com miroslavdimitrieski@yahoo.com
ABSTRACT
In the last 10 years in Macedonia are produced only oriental types of

tobacco which achieved an average annual production of unprocessed
raw tobacco amounting to around 25,000 tonnes, with the exception of
two vintages (2008 and 2015). This production is competitive and com-
patible with the real needs of the market. Accordingly, in this ten year
period total production by year shows that the Republic of Macedonia
has continued sustainable development of tobacco production and the
variety structure is extremely heterogeneous, especially in type prilep
and there are no direct payments (subsidies).
Thus, based on a whole set of research. The analysis of the parameters
it was found that the introduction of subsidies by the government € 1
per kg of tobacco from 2009 to date and improving the variety structure
as a major factor in the introduction of the variety Prilep 66- 9/7 in the
primary tobacco production in this period is decisive for the increase in
production and achieving sustainable development in the last 10 years.
The variety Prilep 66-9 / 7 in the last two years has represented an aver-
age of 88% in total production and over 97% in the production of the
type prilep. This variety is not only achieve sustainable development of
tobacco production, significantly increased the competitiveness of to-
bacco production in the market and realize a much higher export price
for 1kg processed tobacco in the previous year period.
Key words : tobacco, varieties, prilep, jaka,basma, production
18
VARIETY STRUCTURE AS AN ESSENTIAL FACTOR FOR SUSTAINABLE DEVELOPMENT OF THE PRODUCTION...
INTRODUCTION
Tobacco has conquered the world not only for the pleasure it gives during
smoking but also for the high revenues it brings to the countries in which it is
grown. Tobacco was introduced in Macedonia from Turkey in 1638 and ever
since it has been highly valued for its economic and social importance. Ac-
cording to Turkish statistical data, total tobacco production in R. Macedonia
before the Balkan wars was 4-5 million kg. The production of this crop start
increasing after the Second World War, to reach 36.221 tons in 1982.
Tobacco production takes a very important place in the economy of Mace-
donia due both for economic and social reasons. Tobacco cultivars grown in R.
Macedonia are of oriental origin, mainly of the types Prilep, Jaka and Basma.
With a share of 3%, R. Macedonia is positioned among the eight major tobacco
producing countries in the world. Of the total arable land in the country to-
bacco occupies 3,4% in the area under energy crops around 81.1 % of the total
area. The average tobacco planted area in Macedonia in the period 2008-2016
was 16025 ha. With an average yield of 1.437 kg/ha, the total production for the
same period was 23 068 tons of oriental tobacco, but it is presumed that it can
achieve up to 35.000 tons. Tobacco share in the total exports of R. Macedonia
was 3.7% (Statistics Annual of RM for 2011). At first sight that seems to be an
insignificant segment in the foreign trade relations of the country, but its real
value can be figured out when we take into consideration that the total exports
in 2015 was 24 893 tons of oriental tobacco. The importance of tobacco for
Macedonian economy is even more obvious when compared to the total ex-
ports of agricultural products in 2015 , in which it participated with over 22% .
All activities and processes related to production of this crop are regulated by
law (The Tobacco and Tobacco Products Act). According to the provisions of
this Act, tobacco producers are allowed to use only certified seed material and
the only authorized institution for production of such material is Scientific
Tobacco Institute from Prilep.
The aim of our investigation is to study importance of the tobacco produc-
tion in Macedonia for economic and social reasons.
Presently, tobacco production in the country is managed by nine purchas-
ing companies with foreign capital (Socotab, Alliance One, Strumica Tabak,
etc.) and one domestic company - Tututnski Kombinat - Prilep. Oriental to-
bacco is grown in several areas: Pelagonia (which covers 46.8% of the area un-
der tobacco in R. Macedonia), Strumica, Radovis and some minor regions.
19
7-10 years ago, a conglomerate of varieties could be observed in these regions,

but now, due to the selection work of the experts from Tobacco Institute – Pr-
ilep, the varietal structure is far more homogenous and a share of almost 80%
of the total oriental tobacco production in the country accounts for the variety
Prilep P 66-9/7.
Pelagonia is the largest tobacco growing region, especially the Prilep area
which accounts for 25% of the oriental tobacco production. The most domi-
nant variety in this region is of the type Prilep, while in the other regions Yaka
and Basma tobaccos can also be observed.
Foto. 1 Region of Pelagonia
This is a newly created variety, recognized in 2004 and added to the list
of registered varieties of domestic agricultural plants (Official Gazette of the
Republic of Macedonia No.70/2004. Authors of this variety is Prof.dr. Dimi-
trieski M. and prof. dr.Miceska G.) Plants are ellipsoid-conic in shape, with
height average of 65 - 75 cm, depending on conditions of growing and applied
cultural practices. Average leaf number of leaves is 52 and they are uniformly
distributed on the stem. Average size is in the limits of 18 - 22 cm for the larg-
est leaf, 16-18 cm for the middle and 8 - 10 for the top leaves. Inflorescence is
relatively small, moderately to tightly condensed, semi-oval in shape.
20
Foto 2. Eastern region Foto 3. Strumica – Radovis region
Prilep 66-9/7(Miceska at all. 2014)is suitable for growing at loose, light and
drained soils, with poor supply of nutrient elements, showing especially good
results under irrigation conditions. The variety also achieves good yields and
quality in soils with medium supply of nutrients, where no possibilities for ir-
rigation exist, yielding small-leaf aromatic and substantial tobacco typical for
the type Prilep. Length of the growing season from planting to the beginning
of flowering is 70 - 75 days. The variety is resistant to blue mold and bassara
disease, and tolerant to viruses. The Dry tobacco yield averages 2000 - 3600
kg/ha, depending on conditions of growing and applied cultural practices.
Prilep 66-9/7 belongs to the group of small-leaf aromatic tobaccos with
uniform raw typical for the type Prilep. It has fine, soft and substantial dry leaf
tissue, with yellow-orange color of the middle leaves and orange to light red
of the upper. It is distinguished by high percentage of high-graded tobacco.
(Dimitieski M at all. 2014).
Chemical composition of this tobacco is variable and depends greatly on
conditions of growing and applied agrotechnical measures. The average val-
ues of major chemical compounds range within the following limits: nicotine
1.0 % (irrigated) - 2.30 % (non-irrigated), proteins 5 % - 8%, soluble sugars
18.50% - 29.00% and Shmuk’s quality index 2.5 - 5.0.
During smoking, this tobacco is medium in strength, with full and sweetish
taste and strongly expressed, intensive aroma.
21
Prilep 66-9/7 Seed plot of P 66-9/7
The average area under tobacco in R. Macedonia for the period 2008 - 2016
was 16 052 ha. According the oriental tobacco production in the country has
increased from 16 280 tons purchased tobacco in 2008 to 30 997 tons in 2013
(Table 1).
Of course, this is primarily due to the interest shown by the foreign com-
panies for Macedonian oriental tobacco, characterized by good quality and
yield, which is included in the American blend cigarettes by 7-10% and it is
known that these cigarettes account for almost 70% of the world cigarette
manufacture.
The number of contracts, the areas planted with tobacco in hectares and
total subsides are also presented in Table 1.
22
Table 1: Production of tobacco in R. Maedonia in the period 2008-2016

Number of Areas under Purchased
Year Total subsidies €
contracts tobacco/ ha tobacco/tons
2008 30.519 17.185 16.280 11.799.512,20
2009 38.710 16 212 23.196 22.655.291,29
2010 40.743 18 846 26.393 25.749.268,00
2011 33.234 15.677 21.024 20.511.219,00
2012 29.090 14.609 27.993 27.310.244,00
2013 42.367 19.806 30.997 30.240.976,00
2014 34.445 14.030 24.857 23.623.171,00
2015 28.454 14.127 18.910 35.035.691,00
2016 27.380 13.978 25.167 24.554.097,00
2017 29.132 14.342 26.532 oчекувано
Source: Ministry of agriculture, forestry and water economy of R. Macedonia
The tobacco purchase in the last year 2016 of production recorded upward
movement, with noticeable decrease of the average purchase price Table 2. In
2016 the purchase amount was 59% higher compared to 2014, while the aver-
age price was 1,90€/kg. The increase of production appeared as a result of the
stimulative measures undertaken by the government of the Republic of Mac-
edonia and the subsidies for tobacco of 1€ per kg (Table 1).
Table 2. Quantity of purchased tobacco

Year 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016
Quantity (tons) 23.196 26.158 21.024 27.993 30.997 24.857 18.910 25.167
Average price €/kg 3,12 2,22 2,68 2,93 2,48 1,90 3,00 3,20
If we analyze the prevalence of the purchased tobacco by types of tobacco

(Table 3), it can be concluded that the type Prilep participates with an aver-
age of 78.56% (2010-2016 in the total purchase of tobacco.) Its participation is
above all the level of uniformity and quality of tobacco raw material, as well as
the varietal structure of the type Prilep represented in the tobacco production
in the Republic of Macedonia, which completely coincides with the results
given in Table 4, for the representation of the high classes of purchased to-
bacco in accordance with the Rulebook on Tobacco purchased in the Republic
of Macedonia.
23
Table 3 . Purchase of leaf tobacco by types

Types/ Year
in tones 2010/2011 % 2011/2012 % 2012/2013 % 2014/2015 %
Prilep 18.364 70,00 14.838 73,00 20.320 72,77 16.684 88,22
Yaka 6.704 25,56 5.327 26,41 6.913 24,75 2.150 11,36
Basmak 1.161 4,43 0.730 0,04 690 2,47 77 0,41
Total 26.229 100,00 20.165 100,00 27.923 100,00 18.911 100,00

Table 4. Purchased amount of row tobacco in tons and share of purchased classes in %
2014 2015 2016
Class
Tobacco Tobacco Tobacco
Tobacco Tobacco % Tobacco %
% tons tons
I 245 1,06 2 264 11,98 4 020 16,00
II 3.987 17,39 11 711 61,98 17 366 69,00
III 12 102 52,80 4 579 24.23 3 610 14,30
IV 6584 28,73 337 1,78 162 0,6
V 618 0,002
Total 22 918 100,00 18 892 100,00 25 160 100,00
According to the State Statistical Office, tobacco exports from the Republic
of Macedonia in 2010 was 16 546 tons, which is over 69% of the total tobacco
production. The share of tobacco in the total exports from the country was
3.7% (Statistical Yearbook of the Republic of Macedonia, 2011). At first sight,
it might seem that tobacco takes insignificant part in international economic
relations of the Republic of Macedonia. In terms of agri-exports, however, ex-
ported tobacco in 2013 amounted to 25 444 tons, which is a share of over 22%
from the total exports from R. Macedonia Table 5.
24
Table 5. Amount of exportet and imported of fermented tobacco in the period 2010-
2015 (tons)
Year fermented tobacco Tobacco export Tobacco import
2010 26 229 16 546 2 911
2011 20 165 21 495 3 625
2012 27 923 22 462 4 986
2013 30 997 25 440 3 197
2014 24 857 22 588 3 463
2015 18 910 24 893 3 616
CONCLUSIONS
In general, the presented data for the investigation period (2006-2013) reveal
an upward trend in production of oriental tobacco in R. Macedonia. Tobacco
is strategic crop and I believe that all questions and disputes regarding the
ban on its future production in these areas have no basis, taking into account
the Global strategy on tobacco as well as the assumptions of FAO experts on
the increase of its production by almost 25%. The real question for us is how
to find a place in that framework and to make the best use of the comparative
advantages of this area for stable production of oriental tobacco. If we want to
resolve that problem, several important factors should be taken into account:
- specification of tobacco growing areas, to stop the production of varie-
ties in regions where the inappropriate climate, pedological and other
factors significantly affect the quality of tobacco.
- taking proper measures to stabilize the varietal purity by:
consistent upholding of the Law on Tobacco;
- use only of certified seed, supplied from authorized breeder;
- constant work on creation of new varieties which will retain typical
traits of the type;
- use of varieties with low environmental variability, i.e. higher biological
plasticity;
- timely contract-signing and information on purchase prices of leaf to-
bacco;
- financial support for scientific-rersearch activities;
- Further subsidization of purchased tobacco per kg and for moderniza-
tion of agricultural mechanization;
25
- investments in micro-accumulations;
- consolidation of agricultural properties;
- introducing modern technologies in the process of production.
Only with a well-coordinated cooperation among the Ministry of Agricul-

ture, Forestry and Water Economy, Tobacco Institute, buyers, tobacco asso-
ciations, manufacturers and farmers there is a real opportunity to resolve the
problems.
Finally, one of the most important measures is consolidation of tobacco
growing areas wider in the Balkans, by commercialization of varieties suitable
for specific regions in the neighboring countries for higher competitiveness in
the world market and a more stable production of a given type.
REFERENCES
1. Dimitrieski M.; Miceska G.2017: Morpho-biologikal characteristics of
some new oriental aromatic varieties and lines of Prilep tobacco in
production region of Pelagonia. 16-18 May . 2 nd International Balkan
Agricultural Congress in Tekirdağ, Turkey. Book of abstracts. pp 391
2. Miceska G.Dimitrieski M., 2014.Newly created perspective lines of the
oriental aromatic tobacco type Prilep. Agribalkan , Balkan agricultural
congres, 8-11.09., Edirne, Turkey, Agribalkan congress book, p. 449
3. Miceska G., Dimitrieski M., 2010. Morfološke karakteristike novih lini-
ja orientalnog duhana tip prilep otporan na TMV. 45 ti Hrvatski i 5 ti
Međunarodni simpozij agronoma. Opatija, 15-19.02.2010. Zbornik ra-
dova . str. 466-469 .
4. Узуноски М., 1985. Производсво на тутун, Скопје.
26
STRUKTURA SORATA KAO BITAN FAKTOR

ODRŽIVOG RAZVOJA PROIZVODNJE
ORIJENTALNOG DUHANA U REPUBLICI
MAKEDONIJI I MARKETING PROIZVODNJE
DUHANA KONKURETNOG NA STRANIM
TRŽIŠTIMA
University St. “Kliment Ohridski”-Bitola, Scientific Tobacco Institute-Prilep

st. “Kicevski pat” bb, 7500 Prilep, Republic of Macedonia
e - mail: miceskagordana@yahoo.com miroslavdimitrieski@yahoo.com
SAŽETAK
U poslednjih 10 godina u Makedoniji proizvedeni su samo orijen-

talni tipovi duvana koji su ostvarili prosečnu godišnju proizvodnju
neprerađenog sirovog duvana u iznosu od oko 25.000 tona, sa izu-
zetkom dve berbe (2008. i 2015. godine). Ova proizvodnja je konku-
rentna i kompatibilna sa stvarnim potrebama tržišta. Shodno tome,
u ovom desetogodišnjem periodu ukupna proizvodnja po godina-
ma pokazuje da je Republika Makedonija nastavila sa održivim ra-
zvojem proizvodnje duvana, a struktura sorte je izuzetno hetero-
gena, naročito u tipu prilepa i nema direktnih isplata (subvencija).
Dakle, na osnovu čitavog istraživanja. Analiza parametara utvrdila je
da je uvođenje subvencija od strane vlade 1 evra po kilogramu duvana
od 2009. do danas i poboljšanje strukture sorte kao glavnog faktora u
uvođenju sorte Prilep 66- 9/7 u primarnu Proizvodnja duvana u ovom
periodu je odlučujuća za povećanje proizvodnje i postizanje održivog
razvoja u poslednjih 10 godina. Sorta Prilep 66-9 / 7 u poslednje dve
godine je u prosjeku iznosila 88% u ukupnoj proizvodnji i preko 97% u
proizvodnji tipa prilep. Ova sorta ne samo da ostvari održivi razvoj pro-
izvodnje duvana, značajno je povećala konkurentnost proizvodnje du-
vana na tržištu i ostvarila znatno višu izvoznu cenu za 1kg obrađenog
duvana u prethodnom period.
Ključne reči: duvan, sorte, prilep, jaka, basma, proizvodnja
27
Miomir Jovanović, Miljan Joksimović, Aleksandra Despotović
ANALIZA STANJA I PRESPEKTIVE RAZVOJA

DUVANSKE INDUSTRIJE U CRNOJ GORI
Miomir Jovanović, Miljan Joksimović i Aleksandra Despotović1
SAŽETAK
Proizvodnju duvana i razvoj duvanske industrije u Crnoj Gori u drugoj

polovini XX vijeka karakterišu pozitivni trendovi u rastu i razvoju. Ipak,
početkom XXI vijeka sa nastavkom procesa tranzicije došlo je do odre-
đenih problema u procesu privatizacije, koji su rezultirali negativnim
trendovima u dijelu proizvodnje i prinosa, odnosno prerade duvana što
je u značajnoj mjeri uticalo i na ostvareni deficit u spoljnotrgovinskom
poslovanju.
U radu se analizira stanje u primarnoj proizvodnji i duvanskoj industriji
Crne Gore sa posebnim naglaskom na perspektivu razvoja u narednom
periodu.
Ključne riječi: duvan, industrija, proizvodnja, potrošnja
UVOD
Crna Gora i dalje ne iskorištava u punoj mjeri svoje proizvodne potencijale.
Na gazdinstvima je uglavnom zastupljena naturalna proizvodnja najvećim di-
jelom za sopstvene potrebe, dok je ostatak namijenjem direktnoj prodaji na
tržnicama. Komercijalna tržišna proizvodnja je na dosta niskom nivou. U bilj-
noj proizvodnji, pored grožđa (za vino) komercijalno je značajna proizvodnja
duvana i povrća. Proizvodnja žitarica je zanemarljiva.
Niska intenzivnosti proizvodnje i nerazvijena tržišna struktura, samo su
neke od karakteristika proizvodnje kod pojedinih proizvoda i grupa proizvo-
da. Generalno, nastavljen je nedostatak u kooperaciji između proizvođača i
potrošača (Jovanović, M., 2004). Komparacija otkupnih cijena u Crnoj Gori
i pojedinim članicama EU pokazala je da se proizvodi u Crnoj Gori mogu
razvrstati u grupe proizvoda sa natprosječno visokim cijenama koji iskazuju
1 Miomir Jovanović, Miljan Joksimović, Aleksandra Despotović, Univerzitet Crne Gore, Bio-
tehnički fakultet, Centar za agroekonomska proučavanja i ruralni razvoj, Mihaila Lalića bb,
81000 Podgorica, miomirj@t-com.me
28
ANALIZA STANJA I PRESPEKTIVE RAZVOJA DUVANSKE INDUSTRIJE U CRNOJ GORI
relativno manju konkurentnost (krompir, voće, mlijeko i mlječni proizvodi,

pileće i svinjsko meso), odnosno grupu proizvoda kod kojih su cijene relativno
niske, koje ukazuju na veću konkurentnost (duvan i jagnad). Opšta je ocje-
na da su cijene u poljoprivredi relativno visoke i time poljoprivreda iskazuje
priličnu mjeru cjenovne nekonkurentnosti. Dohodak stanovništva predstavlja
dominantnu varijablu koja utiče na ponašanje potrošača (Jovanovic, M., 2016).
Crna Gora je neto uvoznik poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Ve-
lika uvozna zavisnost ogleda se i u velikom učešću poljoprivrednih proizvo-
da u ukupnom uvozu, koji preko 3 puta prevazilazi njihovo učešće u izvozu
(Jovanović, M and Despotović, A., 2014). Ukupna robna razmjena poljopri-
vredno-prehrambenih proizvoda je u stalnom porastu. Uz povećavanje izvoza
i uvoza raste i deficit. Glavni izvozni proizvodi su vino i tokom prethodnih
desetak godina duvan. Pokrivenost uvoza izvozom bila je na nivou od oko 1/4.
Kapaciteti duvanske industrije u Crnoj Gori su prevashodno bili skoncen-
trisani u jednoj kompaniji, koja se suočavala sa brojnim problemima: siva eko-
nomija, otežano finansiranje tekućeg poslovanja, neriješeno pitanje privatiza-
cije i sl.
Tokom analiziranog perioda, registrovano je i određeno povećanje proi-
zvedenih količina duvana, iako često podaci zvanične statistike ne korespo-
ndiraju sa podacima dobijenim iz drugih relevantnih izvora2. Proizvodnja je
locirana u podgoričkom proizvodnom području (Zeti i Malesiji). Do 2003. go-
dine, isključivo se gajio hercegovački duvan, kada se u masovnu proizvodnju
uvode dva nova, visokoprinosna američka tipa duvana: berlej i merilend. Na
trend povećanja proizvodnje duvana u Crnoj Gori presudan uticaj imaju visoki
prinosi koji se postižu gajenjem novih tipova duvana.
MATERIJAL I METOD
Raspoloživi dokumentacioni materijal uslovio je i interval istraživanja i na-
čin obrade podataka. Za potrebe analize u ovom radu korišćeni su raspoloživi
statistički podaci Zavoda za statistiku Crne Gore (MONSTAT), strateških do-
kumenata, kao što su „Strategija razvoja poljoprivrede 2015-2020“, „Agende
ekonomskih reformi“, dokumenata Sekretarijata za razvoj, Centralne Banke
2 Prema podacima Duvanskog kombinata u Podgorici proizvedena količina duvana od 1999.

godine povećala se za 7 puta. U 2004. proizvedeno je 504 tone, a u 2005. godini 634 tona.
Organizovana proizvodnja počinje formiranjem crnogorskog monopola 1903. godine, što
predstavlja prvu organizovanu proizvodnju neke kulture u poljoprivredi Crne Gore.
29
Crne Gore, Ministarstva finansija Crne Gore, Zavoda za zapošljavanje i dr. U

radu je korišten metod tabelarne i komparativne analize, kojima su prikazani
apsolutni i relativni pokazatelji kretanja proizvodnje, uvoza i izvoza duvana i
proizvoda od duvana.
REZULTATI ISTRAŽIVANJA
Pozitivni makroekonomski trendovi u Crnoj Gori, tokom poslednjih godina,
pružaju dobru osnovu za unapređenje i razvoj postojećih kapaciteta, kao i za
stvaranje povoljnog investicionog ambijenta za nova ulaganja, uključujući i
tzv. „green field“ investicije posebno u oblasti proizvodnje duvana i duvanske
industrije (tabela 1).
Tabela 1. Makroekonomski indikatori 2007-2013.

Makroekonomski
2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013
indikatori
BDP u tekućim cijenama
2.680,0 3.085,6 2.981,0 3.104,0 3.234,0 3.148,9 3.327
(mil.EUR)
Realan rast BDP-a (%) 10,7 6,9 -5,7 2,5 3,2 -2,5 3,3
BDP po stanovniku
4.280 4.908 4.720 5.006 5.211 5.075 5.356
(EUR)
Industrijska proizvodnja
0,1 -2 -32,2 17,5 -10,3 -7,1 10,6
- stopa rasta (%)
Dolasci turista 1.150.000 1.188.100 1.207.700 1.263.000 1.373.500 1.439.500 1.492.006
Broj zaposlenih3 156.408 166.221 174.152 161.742 163.082 166.531 171.474
Stopa nezaposlenosti
19,4 16,8 19,1 19,7 19,7 19,7 19,5
(%)4
Izvoz roba i usluga (mil.
1.156,4 1.226,4 1.027,8 1.157,7 1.382,6 1.389,4 1.390,1
EUR)
Uvoz roba i usluga (mil.
2.305,7 2.880,5 1.948,8 1.960,5 2.099,6 2.166,4 2.065,5
EUR)
Izvor: MONSTAT Izvor: Agenda ekonomskih reformi, MONSTAT, Sekretarijat za razvoj, CBCG, Ministarstvo finansija
RCG, ZZZ CG 5
U Crnoj Gori postoje povoljni uslovi za gajenje duvana, posebno u Primor-

skom i Zetsko-bjelopavlićkom rejonu (oblast oko Skadarskog jezera). Među-
tim, nakon povećanja proizvodnje u prethodnom periodu do 2007. godine,
3 Podaci iz administrativnih izvora MONSTAT-a;

4 Anketna stopa nezaposlenosti za populaciju 15+ MONSTAT;
5 Izvor MONSTAT - http://www.MONSTAT.org/cg/page.php?id=249&pageid=62
30
zabilježen je trend pada kako u površinama tako i u ukupnom prinosu tabela 2.

Na osnovu baznih indeksa (bazna 2007 godina), evidentno je u posmatranom
periodu došlo do smanjenja površina i prinosa po hektaru.
Tabela 2. Proizvodnja duvana u Crnoj Gori u periodu 2007 – 2012

2007=100 2008 2009 2010 2011 2012
Požnjevena
159 100 154 96,88 126 79,24 125 78,62 125 78,61 112 70,40
površina u ha
Prinos tona -
358 100 324 90,50 272 75,97 270 75,41 258 72,06 226 63
ukupno
Prinos tona
2,3 100 2,1 91,30 2,2 95,60 2,2 95,60 2,1 91,30 2,0 86
po ha
Izvor: MONSTAT
Usled naglašenih problema u poslovanju jedine fabrike za proizvodnju du-

vana u Crnoj Gori, evidentan je bio prekid u prodaji i otkupu duvana u periodu
2008. i 2009.godine, da bi se sa ovim aktivnostima na relativno niskom nivou
nastavilo u narednim godinama tabela 3.
Tabela 3. Prodaja i otkup duvana u Crnoj Gori u period 2007 – 2014 (t i ha)
2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014
Duvan (suvi list), (t) 550 0 0 238 187 77 78 51
Izvor: MONSTAT
Kada je u pitanju odnos izvoza i uvoza duvana i proizvoda od duvana u

Crnoj Gori, naročito je naglašeno smanjenje, u periodu od 2007-2010 godine,
da bi nakon toga došlo do osjetnog povećanja učešća izvoza u uvozu tablela 4.
Tabela 4. Izvoz i uvoz duvana u Crnoj Gori u period 2007 – 2013 (000 €)
HS tarifna oznaka i
2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014
naimenovanje
GI24 duvan i proizvodi od
1.205 561 699 134 394 2.251 5.673 5.903
duvana- Izvoz
GI24 duvan i proizvodi od
14.968 21.105 20.467 17.578 14.910 11.678 12.724 11.930
duvana- Uvoz
Izvoz/Uvoz 8,05 2,65 3,41 0,76 2,64 19,27 44,58 49,48
Izvor: MONSTAT6, Strategija razvoja poljoprivrede i ruralnih područja 2015-2020
6 Izvor MONSTAT - http://www.MONSTAT.org/cg/page.php?id=249&pageid=62
31
Dosadašnje mjere, koje su se u velikoj mjeri odnosile na podršku inputima

ili cijenama, neminovno su morale da pretrpe nužne izmjene, tako što je kod
nekih ratarskih kultura (duvan, krompir i dr.) došlo do transformacije u podr-
šku po hektaru zasnovane površine. Ovo sve u cilju modifikcije ovih mjera ka
njihovom potpunom razdvajanju od proizvodnje (decoupling) i time preuzi-
manja EU modela koji podrazumijeva jedinstveno plaćanje po ha površine, uz
ispunjavanje određenih uslova, bez obzira koja se kultura gaji. Podrška proi-
zvodnji duvana ostvaruju poljoprivrednici koji su u tekućoj godini zasijali i/ili
zasadili površine pod duvanom, uz uslov da sprovode redovne agrotehničke
mjere i imaju zaključen ugovor sa registrovanim obrađivačem duvana. Podrška
se preračunava po ha zasijane i/ili zasađene površine pod duvanom, uz uslov
da je gustina sadnje 17.000 biljaka po ha.
Mjere tržišno-cjenovne politike u biljnoj proizvodnji, imale su najveće uče-
šće kod podrške proizvodnji duvana, sjemenskog krompira i programu razvo-
ja malinarstva. U prethodnom periodu, jedino je podrška proizvodnji duvana
predstavljala klasičnu podrška proizvodu putem cjenovne naknade. Svi ostali
programi pripadali su politici ruralnog razvoja bilo kao podrška manje po-
voljnim područjima, održavanju ekstenzivne proizvodnje ili kao podrška in-
vesticijama. Cjenovne potpore u strukturi mjera tržišno-cjenovne politike su
bilježile značajno učešće, sa naglaskom da je blagi trend povećanja budžeta za
tu grupu mjera, upravo, rezultat većeg ukupnog iznosa podrške proizvodnji
duvana. Podrška po jedinici proizvoda (kg osušenog duvana) bila je ista to-
kom posmatranog perioda, ali je iz godine u godinu značajno rasla ukupna
proizvodnja.
Analiza cijena duvana u Crnoj Gori pokazuje tendenciju pada, tako da je
znatno niža nego u Evropskoj uniji, gdje se istorijski posmatrano, kao primjer
može uzeti Grčka (prosjek cijena 2001-2004: 2.915 eur/t). Ako se uzme u obzir
da je, pored toga u poređenju sa EU, u Crnoj Gori znatno niža i budžetska
podrška proizvođačima, može se zaključiti da je sadašnja proizvodnja duva-
na u Crnoj Gori konkurentna u poređenju sa zemljama EU. No, i pored toga,
gledano na duži rok, perspektiva ovog sektora je veoma neizvjesna. Analize
na nivou EU, naime ukazuju da će proizvodnja duvana i u proizvodno najpo-
godnijim područjima Evrope teško konkurisati cijenom tržištima van Evrope.
Proizvodnja duvana je još uvijek malog obima, ukoliko se uporedi sa ras-
položivim zemljišnim resursima. Ekspertske ocjene govore da u neposrednoj
blizini Skadarskog jezera postoje površine koje su manje povoljne za gajenje
32
drugih kultura, a pružaju sve uslove za gajenje duvana. Optimalnim korišće-

njem tih površina proizvodnja duvana mogla bi se višestruko uvećati u pore-
đenju sa današnjim nivoom.
U pogledu cijene, koja je za npr. berbu iz 2005. godine godine iznosila
oko 2 eura, duvan sada predstavlja konkurentnu kulturu, za čije gajenje vlada
veoma veliko interesovanje među proizvođačima. Međutim, dalji razvoj ove
grane u znatnoj mjeri će zavisiti od poslovne politike Duvanskog kombinata
Podgorica, odnosno od njegove privatizacije koja je i dalje aktuelna.
Mogućnosti daljeg razvoja

Scenarijska analize mogućih budućih kretanja u poljoprivrednoj proizvodnji
pokazala je da postoje realni tehnološki potencijali za znatno povećanje proi-
zvodnje u narednih desetak godina. Scenario koji polazi od pretpostavke da su
modernizacija i razvoj poljoprivrede i ruralnih područja Crne Gore jedan od
prioriteta u ukupnoj razvojnoj politici države ukazuje da je uz jačanje tržišne
infrastrukture realno očekivati povećanje poljoprivredne proizvodnje za 15%
do 30% (krompir, voće, vino, mlijeko, sve vrste mesa), a u nekim sektorima i
mnogo više (povrće, masline, duvan, žito).
Ukoliko bi se privatizacijom Duvanskog kombinata Podgorica okolnosti za
proizvodnju duvana pogoršale (nedostatak ekonomskog interesa budućeg vla-
snika da otkupljuje duvan, dalje padanje cijene na svjetskom tržištu, uskraćiva-
nje direktne podrške proizvođačima), proizvodnja duvana bila bi dovedena u
pitanje. Ako se u takvom scenariju ne bi iznašlo alternativno tržište prodaje za
sirovi duvan, onda bi ova proizvodnja čak mogla da bude ugašena.
Nastavak sadašnjih pozitivnih trendova vodiće daljem povećanju površine
pod duvanom i do promjene strukture zasađenog duvana u korist širokolisnih
tipova, koji su znatno prinosniji. Uvođenjem novih tipova duvana u proizvod-
nju i određenim tehnološkim inovacijama prinos duvana po hektaru, koji po-
sljednjih godina značajno raste, dostigao bi 3,5 t/ha. To bi za rezultat imalo
dostizanje proizvodnje od oko 1.200 t ili trostruko više u poređenju sa peri-
odom 2002-2004. Treba imati u vidu da je berba 2005. već dostigla nivo od
630 t. Međutim, teško je prognozirati da će se održati izrazito pozitivan trend
ispoljen u posljednjih nekoliko godina, jer se, generalno posmatrano, uslovi
za proizvodnju duvana u EU pogoršavaju (reforma podrške za duvan koja je
bila najveća u biljnoj proizvodnji značiće njeno razdvajanje od proizvodnje i
dalju redukciju). Ukoliko Duvanski kombinat bude nakon privatizacije radio
33
projektovanim kapacitetom, biće mu potrebno oko 3.000 t duvana godišnje.

Ako od te količine 40% bude iz domaće proizvodnje, što je u skladu sa sadaš-
njim zakonskim rješenjem, onda bi to iznosilo 1.200 t.
Prirodni potencijal u vidu raspoloživih resursa za višestruko veću proi-
zvodnju postoji. Međutim, teško je predvidjeti kretanje konkurentnosti, pa je
taj tehnološki potencijal teoretski i treba ga prihvatiti sa rezervom. Ukoliko
bi se javila prilika za izvoz, ovu bi proizvodnju trebalo širiti u skladu sa tim
mogućnostima, jer raspoloživi zemljišni kapaciteti u Crnoj Gori omogućuju
neuporedivo veću proizvodnju duvana, posebno berlej tipa, po čijoj proizve-
denoj količini Crna Gora može da bude među prvima u Evropi. Stvaranjem
pretpostavki za izvoz, daljnjim tehnološkim razvojem ova proizvodnja bi se
vrlo brzo proširila. Proizvodnja na oko 3.000 ha, sa prinosima 4,5 t/ha učinilo
bi nas značajnim izvoznikom duvana.
ZAKLJUČAK
Proizvodnja duvana i razvoj duvanske industrije u Crnoj Gori u drugoj polo-
vini XX vijeka karakterišu pozitivni trendovi u rastu i razvoju. Ipak, početkom
XXI vijeka sa nastavkom procesa tranzicije došlo je do određenih problema u
procesu privatizacije, koji su rezultirali negativnim trendovima u dijelu pori-
zvodnje i prinosa, odnosno prerade duvana što je u značajnoj mjeri uticalo i na
deficit u spoljnotrgovinskom poslovanju privrednih subjekata.
LITERATURA
1. Anketna stopa nezaposlenosti za populaciju 15+ MONSTAT;
2. Crnogorska poljoprivreda i Evropska unija, Strategija razvoja proizvod-
nje hrane i ruralnih područja, Ministarstvo poljoprivrede (2006), Pod-
gorica,
3. http://www.MONSTAT.org/cg/page.php?id=249&pageid=62
4. https://www.amiscg.org/Dokumenta1/Strategija%20%20skracena%20
verzija2.pd,1-32.
5. Jovanovic, M., (2016): Empirical analysis of income changes impact on
food consumption expenditure. Agriculture and Forestry, 62 (3): 49-56.
DOI:10.17707/AgricultForest.62.3.04
34
6. Jovanović, M., 2004: Food Market from the tourism consumption aspe-
ct. Agriculture & Forestry, vol. 50. Issue 1-2: 127-137, Podgorica, UDK:
339.133
7. Jovanović, M., Despotović Aleksandra, 2014: Analysis of position of
agro-food trade in Montenegro’s foreign trade. Agriculture & Forestry,
vol. 60. ISSUE 1: 235-243, Podgorica, UDC (UDK) 631.11(497.16) ,
8. Komić, J. (1996): Metodi statističke analize kroz primjere. Centar, Beo-
grad, pp. 104-121.
9. Strategija razvoja poljoprivrede i ruralnih područja 2015-2020, Vlada
Crne Gore Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja, 2015, Podgo-
rica
35
ANALYSIS OF THE SITUATION AND
POSSIBILITIES OF DEVELOPMENT OF THE
TOBACCO INDUSTRY IN MONTENEGRO
Jovanović, M., Joksimović, M., Despotović, A.
Abstract
Production of tobacco and the tobacco industry development in Mon-

tenegro in the second half of the twentieth century is characterized by
positive trends in growth and development. However, at the beginning
of XXI century with the extension of the transition there have been cer-
tain problems in the averages of privatization, which resulted in negative
trends in the area of production and yields, or processing tobacco which
has significantly affected the deficit in foreign trade.
The paper analyzes the situation in tobacco industry of Montenegro with
a special emphasis on the possibilities for development in the future.
Key words: tobacco industry, production, consumption

(Footnotes)
36
TOBACCO PRODUCTION IN MACEDONIA
Romina Kabranova1, Zlatko Arsov 1
Abstract
Tobacco is extremely important crop because of the great influence on

the global political, economic, social and religious life of the world popu-
lation. The first data on tobacco growing for the Balkans and Macedonia
date back to the ancient time, from the beginning of the 17th century.
The aim of this paper is to present the current situation regarding the
structure of tobacco production in Macedonia, as well as area, quantity
and yield (kg / ha). For material in this paper, which refers to the quan-
tity produced oriental tobacco by species, data from the State Statisti-
cal Office of the Republic of Macedonia and the Economic Chamber of
Macedonia were used. A large number of factors influence the growth
and expansion of this crop (soil, climatic conditions, agro-technical
measures during vegetation, etc.). Oriental tobacco is distinguished by
numerous small leaves with thin ribs, material tissue of the leaves, which
gives an extremely intense aroma of taste during smoking. Tradition-
ally, it is a tobacco with high quality and estimated with a high usable
value. The quantity of oriental tobacco produced in Macedonia has been
stable in recent years. An over 22,000 tons of raw oriental tobacco are
produced and about 20,000 tons processed, mainly exported to the in-
ternational market. The amount of tobacco produced in Macedonia is
symbolic compared to some countries, but it is extremely important for
the Macedonian economy.
Keywords: oriental tobacco, area, yield, regions
Introduction
Tobacco is produced in almost 120 countries in the world. Macedonia pro-
duces tobacco from the period of the Ottoman Empire, and as a result of the
good appraisal that an exceptionally favorable territory (natural conditions)
and gives exceptionally high quality. Very cheap and numerous labor force are
1 Faculty of Agricultural Science and Food - Skopje Ss. Cyril and Methodius University in
Skopje, Macedonia rkabranova@yahoo.co.uk
37
always making this production to be competitive and with the low prices for
a refined dry tobacco. Because of the long tradition of people of Macedonia,
today it is the greatest part of the world with small but exceptional quality of
well-known all over the world oriental tobacco leaf. While in the world, the
trend of production goes upward with the increase in the yield of unit area, in
Macedonia there are frequent oscillations, which in some years are the result
of climate change, but often also of the non-existent purchase prices for 1 kg
of tobacco. The production varies both by number of producers, and by the
production quantity of tobacco by region. The regional regions in the country
are fully oriented towards the production of other agricultural products that
provide a better turnover of assets in one current year. Since the disintegra-
tion of former Yugoslavia, to this day, the only common „business branch“ of
the former fraternal republics was the smuggling of so-called excise goods,
tobacco, alcohol and other products, of which every serious country in the
world collects revenues (Hadžić Mersiha, 2014). Illegal trade in cut tobacco
and cigarettes in all Balkan countries causes huge losses.
Material and method

The complexity of this topic has determined the need to use official data of the
Bureau of Statistics of RM, Economic Chamber of Macedonia-Association of
producers of tobacco and tobacco products and the use of other literature in
the field of tobacco production (Surface: MAFWE) and tobacco processing in
Macedonia and the region. In the processing of data, the analysis of the pro-
duction was carried out for one long period. Method of calculating the average
for ten consecutive years (2006-2016) was used.
Discussion
The tobacco industry is one of the most stable industries from which much
benefit there Macedonian economy. The tobacco industry accounts for 4% of
total industrial output and 4.1% of employment in the total industry. Tobacco
use has emerged as a reliable source of income. Therefore, economic point of
view, the economy of the Republic of Macedonia, the tobacco is extremely im-
portant. A large proportion of urban population (not agricultural) is addition-
ally involved in tobacco production in order to increase their family budget
38
and improve their livelihoods. From the presented assortment, mainly fine
leafy aromatic types of tobacco (Prilep, Jaka, Basmak). Yield and quality of
oriental tobacco types and varieties are closely dependent on soil and climate
conditions, and their combined action in the area of cultivation. The require-
ments sat by this type of tobacco are much warmth, little rain and not very fer-
tile soils (Gjeorgjievski 1990). For these reasons, long ago in this region legally
regulate the types and varieties of tobacco production by regions. Filipovski
(2004) states that since 1931 the Office of the State monopoly made a deci-
sion (no. 803 from 10.01.1931 year), which despite maximum number tobacco
ropes to be propagating in certain areas, and also was fortified and variety
composition in areas at state level. Last constructive decision or judgment for
determining the production regions and areas types of raw tobacco, in rela-
tion to the previous Law on Tobacco in 1996 was published in Official Gazette
no. 24/1997 year. With this clarification 5 production regions were established
(North, West, Southwest, Central-East and South-East). At that time, the divi-
sion by region is not correlated with the real statistical regions of the country.
The existing law on tobacco and tobacco products in 2006, does not provide
for classification of tobacco types, ie, purchasing companies according to their
needs make contracts with producers planned. Macedonia has municipalities
where the main occupation and existence of the inhabitants is the production
of tobacco.
Republic of Macedonia for the purpose of harmonization with the Regula-
tion 1059/2003 of the European Parliament in 2007 adopted the Nomenclature
of Territorial Units for Statistics - NTES (Official Gazette of the Republic of
Macedonia No. 158/2007). This provides a unique and unified division of ter-
ritorial units at regional and local level. The nomenclature of the territorial
units consists of 5 levels. The first and second levels are for the whole territory.
The third level consists of 8 non-administrative units, the fourth level consists
of 84 municipalities and the fifth level of 1776 settlements. The eight non-
administrative regions according to this classification are: Vardar region, East
region, Southwest region, Southeast region, Pelagonia region, Polog region,
Northeast region and Skopje region.
39
Table 1. Tobacco production by statistical regions for the period 2011-2015, according
to the planted areas in ha
2011 2012 2013 2014 2015 Average

Regions ha % ha % ha % ha % ha % ha %
Vardar 2139 8.06 1182.72 8.10 1316.14 6.65 1142.65 8.37 923.32 6.54 1340.8 7.56
Eastern 607 2.29 361.08 2.47 324.9 1.64 307.7 2.25 196.23 1.39 359.4 2.03
South –
67 0.25 26.26 0.18 48.82 0.25 52.7 0.39 42.85 0.30 47.5 0.27
Western
South -
11581 43.64 4305.02 29.47 6333.64 31.98 3539.98 25.94 3259.77 23.07 5803.9 32.71
Eastern
Pelagonia 11469 43.22 8460.13 57.91 11557.09 58.35 8418.72 61.69 9484.55 67.14 9877.9 55.67
Polog 2 0.01 0 0.00 0 0.00 0 0.00 0 0.00 0.4 0.00
North -
75 0.28 4.15 0.03 5 0.03 4.1 0.03 1.7 0.01 18.0 0.10
Eastern
Skopje 597 2.25 269.51 1.84 220.76 1.11 180.33 1.32 218.49 1.55 297.2 1.67
Total 26537 100.0 14608.9 100.0 19806.4 100.0 13646.2 100.0 14126.9 100.0 17745.1 100.0
Souce: MAFWE – Sector Field Crops – Anual reports (2006-2017).
From the presented data in Table 1, it can be noted that during the analyzed
period (2011-2015), traditionally the largest tobacco areas are in the Pelagonia
region, an average of 55.67% for the period, followed by the Southeast with
32.71% and Third place is the Vardar region with 7.56%. Other regions are not
important for tobacco production. This distribution remains unchanged all
the time during the analyzed period and even ten years ago. In other statisti-
cal regions, other agricultural crops and activities are dominant. So the most
tobacco is grown in Pelagonia (Prilep, Krivogastani, Krusevo and Bitola) and
the Southeast region (Radovis and Strumica). The region of Skopje for the
analyzed period has little participation in the planted tobacco areas with a
share of 1.67%. Skopje as a major consumer center for food products is more
characteristic in the production of garden crops, and the Polog region after the
livestock production.
Average yield of raw tobacco per type of tobacco by statistical regions is
presented in Table 2.
40
Table 2. Average yield per type of tobacco and region for the 2013 harvest
Regions*
Agronomic
1 2 3 4 5 6 7 8
parameters
South – Western
South - Eastern
North - Eastern
Average yield
Variety
Number of
plants per
Pelagonia
hectare
Eastern
Skopje
Vardar
Polog
(t/ha)
prilep 1.8 1.8 1.8 1.8 1.7 / 1.8 1.9 **150 000 1.8
yака 1.5 1.6 1.5 1.6 1.6 / 0.0 1.5 **150 000 1.5
basmak 1.4 1.4 1.4 1.3 1.4 / 1.5 1.4 ** 150 000 1.4
*Nomenclature of Territorial Units for Statistics of the Republic of Macedonia.
The data in Table 2 show that mainly where tobacco is grown, planting is
machine-made (for this reason, the 150 000 plants per unit area is the same
for all regions). The average yield is the highest for varieties of the type Prilep
(1.8 t / ha), and the lowest for the type of basmak (1.4 t / ha), which is certainly
due to the biological potential of the varieties of the appropriate types, ie this
proves that in certain regions it is necessary тo cultivate those types of tobacco
that most suit the soil type and the area, for obtaining higher yield per straw,
and a raw material of appropriate quality.
For the 2014 harvest, the region’s share is as follows: Pelagonia region par-
ticipate with 11681.4 tons, southeast region with 9.499.0 tons, Vardar region
with 2079.4 tons, the Eastern region with 837.1 tons and Skopje region with
382.5 tons (Souce: MAFWE – Sector Field Crops – Anual report 2015). Other
regions have a very low production of tobacco. One part of the population is
engaged through seasonal jobs in industries, and trade in tobacco and tobacco
products.
The number of producers (number of tobacco production contracts), area
and yield of dried (unprocessed) tobacco is presented in Table 3.
41
Table 3. Number of contracts, Area, Yield

Crop Number of contracts Area, ha Yield, kg/ha
2007 29.646 17.132 1.287

2008 29.827 17.064 1.001
2009 37.195 17.088 1.412
2010 40.743 18.846 1.400
2011 33.234 15.677 1.341
2012 29.090 14.609 1.916
2013 42.367 19.806 1.577
2014 34.445 14.030 1.772
2015 28.454 14.127 1.341
2016 27.380 13.980 1.799
Average 32.874 16.345 1.480
Souce: MAFWE – Sector Field Crops – Anual reports (2006-2017).
The largest tobacco area in the last ten years was 19,806 ha in 2013 (Table
3), and in the same year it had the highest purchase of 30,997 tons of tobac-
co (Table 4). This purchased quantity of raw tobacco is repeated after twelve
years (1999 harvest) when a record 32398 tons of tobacco were purchased. The
number of concluded contracts on average for the analyzed period is 23874,
and the average yield is 1480 kg / ha. The areas under Oriental tobacco in the
Republic of Macedonia are only in a small part are covered with irrigation
systems. Therefore, the yield over the years varies from 1001 kg / ha to 1799 kg
/ ha mainly as a result of climatic conditions (low or optimal precipitation in
the vegetation period).
For the 2017 harvest, the number of concluded contracts is the same as for
the 2016 harvest. About 19,000 tons of tobacco is expected to be completely
oriental. This decrease in quantities is the result of an extremely dry summer
in 2017, but high quality is expected. The production of quality tobacco is the
ultimate goal both for producers and for purchasers. The poor quality of to-
bacco is not good for both sides.
42
Table 4. Purchased price and subsidies (1999-2016)

Average price, Subsidies, Subsidies Тоtal,
Crop Purchased quantity, t
eur/kg eur/kg euro
1999 32.398 1,90
2000 28.212 1,67
2001 20.097 1,87 0,24 4.901.707,32
2002 21.401 2,00
2003 23.000 1,27
2004 19.830 2,23
2005 23.206 2,04 0,24 5.660.000,00
2006 19.681 1,92 0,24 4.800.243,90
2007 16.290 2,29 0,49 7.946.341,46
2008 16.126 2,72 0,73 11.799.512,20
2009 23.222 3,12 0,98 22.655.291,71
2010 26.393 2,22 0,98 25.749.268,29
2011 21.024 2,68 0,98 20.511.219,51
2012 27.993 2,93 0,98 27.310.243,90
2013 30.997 2,49 0,98 30.240.975,61
2014 24.857 1,90 0,98 23.619.837,40
2015 18.910 3,01 0,98 18.448.780,49
2016 25.154 3,20 0,98 24.540.487,80
Average 23.990 2,30 / /
The average production of oriental tobacco is for analyzed period is 23990

tons per year. There are large differences in the purchased quantities, from
16126 tonnes for the 2008 harvest to the maximum for the analyzed period
of 32398 tonnes for the 1999 harvest. This is mainly due to the demand for
tobacco and the next occurrence. After several years, a subsequent increase in
the purchase price follows its decline. After that price drop, for example, 2013
and 2014, the next 2015 harvest is with a declining interest in tobacco produc-
tion, with less planted areas, but the price is beginning to grow again. With the
average price of around 1,90 eur/kg (crop 2014), for the purchase of the entire
last year’s production of 24857 tons, it took 2.9 billion denars or 213,6 mil-
lion euros for purchasing. The purchase price of tobacco was approximately
the same, 1,92 eur/kg, in 2006. The highest purchasing price was for the 2016
crop, 3,20 eur/kg. Subsidies for producers are paid by the Paying Agency of
the Republic of Macedonia directly to the producer’s account. In the last 10
years, the value is 0,98 eur (60 den) per kilogram of purchased tobacco, for all
purchased classes.
43
The dependence between the price and the quantities purchased is shown
in Figure 1.
Chart 1.- Dependence between the price and the purchased quantities
Domestic consumption of Oriental tobacco is very small, it is estimated

that it is no greater than 1000 tons. So much tobacco is used by both domestic
cigarette factories. Accordingly, we can freely say that 98% of produced to-
bacco is exported. Tobacco exports are presented in Table 5.
Table 5.-Tobacco exports for the period 2006-2015, tons

Year Quantity, tons Value, USD Average export price USD/ kg
2006 29.408 92.128.000,00 3,20
2007 24.015 89.012.000,00 4,00
2008 19.739 97.104.150,00 5,03
2009 16.112 87.529.610,00 5,63
2010 16.839 88.517.520,00 5,46
2011 21.849 118.222.500,00 5,50
2012 22.954 119.048.600,00 5,30
2013 25.444 155.208.400,00 6,10
2014 22.558 126.324.800,00 5,60
2015 22.493 94.470.600,00 4,20
Average 21.559 83.176.382,11 4,24
Source: Economic Chamber of Macedonia-Association of producers of tobacco and tobacco products
From the data presented in Table 5, it can be noted that the average tobacco
export for the analyzed period is 21559 tons and is value 83.176.382,11 USD, at
an average export price of 4,24 USD/ kg. The smallest amount of exported
tobacco is in 2009 year, 16112 tons, and the largest quantity in 2006 is 29408
44
tons. The highest export value was recorded in 2013, when the highest export
price of 6,10 USD / kg was achieved.
Conclusion
Tobacco is one of the most intensive crops. Tobacco production as the first
link in the tobacco business chain, and at the same time traditional agricultural
activity, which involves engagement of up to 15% of the entire population in
Macedonia, requires the need for its modern development in accordance with
world and scientific achievements. On the other hand, in the developed mod-
ern tobacco production, implementation of the modern scientific and expert
achievements in the field is necessary. In particular, the quality, yield, man-
agement, teamwork, improvement in operations, use of scientific and expert
consulting services, motivation and control are expressed. The use of scien-
tific and expert consulting services is a basic factor for the development of
a modern family business of tobacco growers. Tobacco production depends
primarily on price policy (state concern / protection policy), which should en-
sure market stability and motivation among individual producers. The strat-
egy should be developed in the direction of stable production policy in terms
of investments / capital, investments, employment opportunities, price policy,
use of professional and scientific services, etc. The tradition and centuries-old
specialization in the production of this crop is the basis for further efficient
and high-quality tobacco production. Special attention should be paid to the
protection and improvement of the variety structure on the territory of the
Republic of Macedonia, the continuous control of the variety representation,
following the needs of foreign buyers in terms of the quality and quantity of
the raw material.
References
Arsov Z., Kabranova R., Dimov Z., Spirkovska M. (2012). Analysis of Produc-
tion and Purchase of Oriental Tobacco in Balkan; International Symposi-
um for Agriculture and Food - Skopje, Macedonia, 12-14 December, 2012.
UDC: 338.439.4:633.71; UDC: 339.187.6:633.71; 497.
Filipovski Gj. (2004).
45
Gjeorgjievski K. (1990). Tobacco and tobacco products - with emphasis on

ecology of tobacco. Business publishing - Skopje, 556.
Hadžić Mersiha: Novija istorija šverca duvana na našim prostorima (25. август
2014). Гето Србија https://getosrbija.wordpress.com/author/getosrbija
MAFWE – Sector Field Crops – Annual reports (2006-2016)
Mukaetov D. (2013). Assessing Agriculture Vulnerabilities in Republic of Mac-
edonia for the design of Adaption Measures to Climate Change with Bio-
MA. Skopje, May 2013; 83.
Economic Chamber of Republic Macedonia (2016). Expectations of tobacco
industry after completed purchase of tobacco - (16.3.2016.).
State Statistical Office of Republic of Macedonia (2008). Nomenclature of Ter-
ritorial Units for Statistics of the Republic of Macedonia, Skopje. Classi-
fications, methodologies, nomenclatures and standards; ISSN 1409-7044;
ISBN 978-9989-197-32-1 COBISS.MK-ID; 53.
State Statistical Office of Republic of Macedonia (2016). Regions of the Repub-
lic of Macedonia; Regional Year Book, 2016. ISSN: 1857-6141; 131.
46
PROIZVODNјA DUVANA U MAKEDONIJI

Fakultet za zemjodelski nauki i hrana - Skopje
Univerzitet Sv. Kiril i Metodij - Skopje, Makedonija
rkabranova@yahoo.co.uk
Sažetak
Duvan je kultura koja je izuzetno značajna zbog velikog uticaja na glo-

balni, politički, ekonomski, socijalni i verski život svetske populacije.
Prvi podaci o gajenju duvana za Balkan i Makedoniju datiraju nazad u
davna vremena, još od početka XVII veka. Cilј ovog rada je da predstavi
trenutnu situaciju o strukturi proizvodnje duvana u Makedoniji kako i
površine, količinu i prinos (kg/ha). Kao materijal u ovom radu, koji se
odnosi na količinu proizvedenih orijentalnih duvana po tipovima; kori-
šćeni su podatci iz Državnog zavoda za statistiku Republike Makedonije,
kako i sa strane Privredne komore Makedonije.
Veliki broj faktora utiču na rast i razvoj ove kulture, istovremeno i na
biološkim, morfološkim i tehnološkim osobinama duvana (tlo, klimat-
ske uvjeti, agrotehničke mere u toku vegetacije itd.). Orijentalni duvan
odlikuje se brojnim ali malim listovima, nežne nervature, a visoka mi-
rišlјavost lista daje izuzetnu i intenzivnu aromu ukusa tokom pušenja.
Tradicionalno, to je duvan sa visokim kvalitetom i visoke upotrebne
vrednosti. Količina proizvedenog duvana u Makedoniji u zadnjim je go-
dinama visoka i stabilna. Proizvodi se nešto više od 22.000 tona siro-
vog orijentalnog duvana i oko 20.000 obrađenog. Obrađeni duvan, oko
19.000 tona, izvozi se na međunarodnom tržištu. Količina proizvedenog
duvana u Makedoniji je simbolična u poređenju sa nekim zemlјama, ali
je izuzetno važna za makedonsku ekonomiju.
Klјučne reči: orientalni duvan, površine, prinos, regioni
47
POVIJESNI PREGLED UZGOJA DUHANA U

DALMACIJI
Marin Čagalj1, Josip Gugić2, Frane Strikić1
SAŽETAK
U Austriji je do 1670 godine bilo dozvoljeno saditi i uvoziti duhan uz

neznatnu pristojbu, dok od 1701 godine je Car Josip II. odredio točna
monopolska pravila za sadnju i proizvodnju duhana, a Dalmacija čim je
potpala pod Austriju je počela primjenjivati ta pravila. Od 1798 do 1886
godine, carska Austrija je uvela zabranu slobodnog uzgajanja duhana
u Dalmaciji, a od ove zabrane jedno je bila izuzeta Poljička Republika.
Nakon 1886 ondašnje Ministarstvo financija, tadašnja vrhovna vlast, po-
novno dozvolila sadnju duhana u Dalmaciji. Duhan se sadio u Imotskim
općinama: Poljica, Vrgorac, Slivno, Runović, Podbablje, Vinjani, Imot-
ski, Glavina, Postranje, Ričice, Lokvičići, te u dijelu Stona, Dubrovnika
i Cavtata. Svaki proizvođač duhana morao je zasaditi najmanje 2.000
strukova duhana. Obzirom da je uzgoj duhana u to doba uzimao sve više
maha, počeo se uzgajati i gdje su za duhan bili nepovoljni agro-klimatski
čimbenici, a to se održavalo na kvalitetu proizvedenog duhana. Obzirom
na takve okolnosti, dozvole za sadnju su se počele ograničavati. Paralelno
s dozvolom sadnje duhana i povećanjem površina pod duhanom, osni-
vane su i stanice za otkup duhana. Tako su prve otkupne stanice bile u
Vrgorcu, Imotskom, Drnišu, Biogradu, Sinju, Splitu, Trogiru, Zadvarju,
Metkoviću i Gružu, uz dvije ispostave u Vrlici i Kotoru. Od 1909 godine
do 1927 godine u Dalmaciji se proizvodilo od 30 do 364 vagona duhana
za tržište. Prema dostupnim podacima iz toga razdoblja, 1895 godine
duhan je uzgajalo 13.080 gospodarstava, zasadivši otprilike 36 milijuna
sadnica. U razdoblju od 1909 do 1913 godine broj sadnica duhana se po-
peo na oko 70-80 milijuna sadnica koji se uzgajao na oko 1.400 ha. S
propasti Austro-Ugarskog carstva i pripojenjem Dalmacije u kraljevinu
SHS (Srba-Hrvata-Slovenaca), na Dalmaciju su se počeli odnositi mono-
polski državni propisi, što je dovelo do propadanja i zatvaranja otkupnih
stanica u Biogradu, Drnišu, Splitu, Zadvarju i Dubrovniku. Nakon za-
vršetka drugog svjetskog rata proizvodnja duha se zadržala u području
1 Institut za jadranske kulture i melioraciju krša, Put Duilova 11, 21 000 Split, Hrvatska
Odgovorni autor (e-mail): marin.cagalj@krs.hr
2 Veleučilište Marko Marulić, Petra Krešimira IV 30, 22 300 Knin, Hrvatska
48
POVIJESNI PREGLED UZGOJA DUHANA U DALMACIJI
Unutrašnjosti Dalmacije i to posebno u okolici Drniša, Sinja, Imotskog

i Vrgorca gdje je predstavljala značajan izvor prihoda za mnogobrojna
poljoprivredna gospodarstva. Zbog maćehinskog odnosa države prema
proizvođačima te favoriziranjem duhana iz Makedonije proizvodnja se
u ovom području smanjivala da bi konačno nestala sedamdesetih godina
prošlog stoljeća.
Ključne riječi: duhan, uzgoj, Dalmacija, povijesni pregled, Republika

Hrvatska
Uvod
Nicotiana rustica i Nicotiana tabacum su dvije od 64 vrste iz roda Nicotia-
na, porodice Solanaceae koju koriste ljudi. Obje vrste su autohtone američke
vrste, a smatra se da ih je u Europu Kristofor Kolumbo 1511 godine (Ožanić,
1955). Stručno ime Nicotiana duhan je dobio po Francuzu Jean Nicotu (Oža-
nić, 1955), koji je sjeme duhana koji je dobio od botaničara Damiao de Goesa
posadio u svome vrtu u Portugalu, a zatim ga prenio u Francusku 1560 godine.
U Portugalu se duhan sadio na dvorskim vrtovima gdje su liječnici prouča-
vali njegova ljekovita svojstva. Iako je duhan bio poznat po svojim ljekovitim
svojstvima te se koristio isključivo kao lijek, krajem XVI. stoljeća pušenje du-
hana proširilo se Španjolskom, Portugalom, Engleskom i Nizozemskoj (Oža-
nić,1955). Protiv sve veće pošasti pušenja pobunile su se državne vlasti i crkva,
a kada nisu mogli spriječiti pušenje, državne vlasti su proglasile duhan mo-
nopolom, te ga počeli oporezivati. Španjolci su od 1606 godine uveli dodatno
oporezivanje na duhan i to od 7,5 % na duhan proizveden na Kubi, te 25 na
duhan proizveden u Santo Domingu. Nadalje, uveli su i restrikcije da se sav
duhan uvozi u Španjolsku kroz grad Sevilju, pa je tako 1620 godine osnovana i
prva seviljska tvornica duhana. Širenju duhana u Europi najviše su doprinijeli
pomorci. Pomorci su u Europu donijeli iz Amerike običaj šmrkanja duhanova
samljevenog lišća. Širenju pušenja u Španjolskoj i Italiji doprinijeli su đaci una-
toč zabrani pušenja na javnim mjestima u većini europskih država sve do 1848
godine (Ožanić, 1955).
Vrsta Nicotiana rustica sadrži znatno veću koncentraciju nikotina od vrste
Nicotiana tabacum, s žutim cvijetom i listovima manjim od listova Nicotiana
tabacum. Obzirom na veliku koncentraciju nikotina, koristila se i u šamani-
stičkim ritualima (diplomski). U današnje vrijeme vrsta Nicotiana tabacum se
najčešće koristi za konzumaciju, u obliku pušenja (Gately, 2001) i najraširenija
49
je vrsta duhana koja se uzgaja na pet kontinenata iako je tropska i subtropska

biljka te se uzgaja i u umjerenoj klimatskoj zoni. Nicotiana tabacum naraste
od 1 do 2m visine.
U sjevernoameričkom društvu duhan se isključivo koristio kao lijek zbog
blagih analgetičkih i antiseptičkih svojstava, te su ga primjenjivali prilikom
zubobolje ili otvorenih rana. Primjena duhana od samih početaka kao lijeka
se raširila i u novije vrijeme duhan se inhalirao, žvakao, jeo, pio, pušio, mazao
po tijelu, koristio u kapima za oči i napicima, a Amerikanci su ga počeli kon-
zumirati i pušenjem.
Uzgoj duhana u Dalmaciji

Prve naznake dolaska duhana na područje Dalmacije, točnije u Dubrovačku
Republiku datiraju iz 1632 godine kada se spominje uvoz duhana iz Ancone.
Prema odluci Senata Dubrovačke Republike iz 1648 godine uvodi se i povećava
carina na uvoz duhana u Dubrovačku Republiku. 1663 godine uveden je mo-
nopol na duhan u Dubrovačkoj Republici i trajao je sve do 1808 godine kada je
došlo do kraha Republike. Od 1665 godine Mletačka Republika je proizvodnju
i prodaju duhana dala u zakup, a do 1670 godine u Austriji se duhan mogao
slobodno uvoziti i saditi, dok 1701 godine Car Josip II nije carskim dekretom
odredio monopolska pravila za sadnju, preradu i proizvodnju duhana koji su
od tada pripadali državi. Dubrovnik je postao središte tranzitne trgovine du-
hana 1721 godine, a duhan je dolazio sa Balkana. Trgovina duhana trajala je sve
do kraja Dubrovačke Republike. Trgovina duhana bila je moguća zahvaljujući
odluci Senata prema kojoj se na sve duhane primjenjuje povlastica slobodnog
i nesmetanog tranzita. Ne postoje podaci o proizvodnji duhana na području
Dubrovačke Republike (Bauk, 2015). Nakon gotovo četiri stoljeća pod Mle-
tačkom vlasti i pripojenja Dalmacije Austriji u listopadu 1797. čime je Dalma-
cija pretvorena u zasebnu teritorijalno-upravnu jedinicu izravno podčinjenu
Beču, i za nju su počeli važiti propisi carskog dekreta. Austrija je 1798. godine
zabranila do tada slobodno uzgajanje duhana u Dalmaciji (Ožanić, 1955.), je-
dino se ta zabrana nije odnosila na Knežiju Poljica. Porazom od Francuske,
1805. Dalmacija je pripala pod francusku upravu i Dandolo je od Napoleona
ishodio dozvolu za slobodan uzgoj duhana u cijeloj Dalmaciji. Razdoblje dru-
ge austrijske uprave od 1813. do 1918. godine i novo uspostavljene Kraljevine
Dalmacije koja je postala zasebna krunovina pod vodstvom Beča te uređena
50
prema Austrijskim zakonima. Od 1814. godine opet su stupile odredbe o uz-

goju duhana u Dalmaciji, odnosno zabrana slobodnog uzgoja duhana koja je
trajala sve do propasti Austro - Ugarske monarhije 1918. godine. Unatoč zabra-
ni uzgoja duhana u Dalmaciji za vrijeme Austro – Ugarske monarhije, 1886.
godine, tadašnje Ministarstvo financija kao vrhovna vlast dozvolila je uzgoj
duhana u općinama Poljica, Vrgorac, Slivno, Runovići, Podbablje, Vinjani,
Imotski, Glavina, Postranje, Ričice, Lokvičići, Poljica, te Stonu, Dubrovniku
i Cavtatu. Ova odluka o uzgoju duhana u navedenim općinama propisivala je
da svaki uzgajivač mora posaditi najmanje 2.000 strukova duhana (Ožanić,
1955.). Poljoprivrednici Dalmacije iskoristili su ovu odredbu o uzgoju duhana u
Dalmaciji, te su ga počeli uzgajati i na područjima kojima klimatski duhan nije
pripadao, što je za posljedicu imalo pad kvalitete duhana, te su se dozvole za
uzgoj duhana počele ograničavati. S dozvolom za sadnju duhana u Dalmaciji
su počeli nicati i otkupne stanice duhana, a prema Ožaniću (1955.) prvi uredi
za otkup duhana su osnovani u Vrgorcu i Imotskom, nedugo zatim i u Dr-
nišu, Biogradu, Splitu, Trogiru, Zadvarju, Metkoviću, Gružu, Vrlici i Kotoru.
Prema podacima Ožanića (1955.) u Dalmaciji se 1889. godine duhan uzgajao
na površini od 126 ha s ukupnim prinosom od 119,7 t s prinosom od 0,9 t/ha,
dok se 1895 godine bilo 13.080 uzgajivača duhana s predanih ukupnih 896,8 t
uzgojenog duhana. Prema podacima (Tablica 1) iz 1905. godine (Stručna komi-
sija Austrijske duhanske zajednice) vidljivo je da je uzgoj duhana u Dalmaciji
od 1884. godine konstantno rastao, te je 1903. godine duhan uzgajalo 19.793
uzgajivača na površini od 1.257 ha sa zasađenih 62.859.000 biljaka duhana. Iz
Tablice 1 je vidljivo da je prosječna otkupna cijena duhana varirala od najnižih
104,00 Kruna (1890.) do najviših 144,00 Kruna (1903.).
U Tablici 2 su prikazani podaci iz otkupnih ureda u Dalmaciji za 1903. i
1904. godinu, te je vidljivo da je 1904. godine otkup bio manji za 132,9 t. Prema
Stipetiću (2005.), od 1900.-1904. godine u Republici Hrvatskoj proizvodilo se
godišnje oko 1.800 t duhana.
U monografiji o Poljicima (1903.-1905.) Ivanišević (1987.) govori o sadnji
duhana prije i uvođenja organizirane proizvodnje i periodu do kada se sadio
kriomicu uslijed carskog dekreta kada se sadio kriomice oko Mosora, a to se
nazivalo kuntobrand (kontra zabrana). O sadnji duhana u Runovičima i Zmi-
javcima piše fra Silvestar Kutleša (1993) u monografiji o Imotskoj krajini, te
spominje da je proizvodnja brzo proširila nakon 1884 godine, te da su do tada
ljudi javno uzgajali duhan, što su u vrijeme zabrane potajno radili. O širenju
51
organiziranog uzgoja duhana Kutleša kaže i da onaj tko je imao više zemlje
za sadnju duhana bio i bogatiji, te da je duhan gospodarski uzdigao područje
Imotske krajine.
Tablica 1. Uzgoj duhana u Dalmaciji od 1884. - 1903.

Broj zasađenih Prosječna cijena
Godina Broj uzgajivača Površina (ha)
biljaka kg/Kruna
1884. 89 3,30 188.000 118,00
1885. 142 9,10 328.000 119,00
1890. 2.954 171,60 9.048.000 104,00
1895. 13.080 727,50 36.080.000 119,00
1900. 15.515 897,60 44.567.000 126,00
1901. 17.418 1.018,30 50.465.000 120,00
1902. 18.700 1.115,70 55.566.000 128,00
1903. 19.793 1.257,20 62.859.000 144,00
Izvor: Stručna komisija Austrijske duhanske zajednice (1905.)
Pripojenjem Dalmacije u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca (SHS) 1918.

godine, na Dalmaciju se počeli primjenjivati monopolski propisi Kraljevine
Srbije. Obzirom na veliku proizvodnju monopolska uprava Kraljevine SHS-a
je 1931. godine uslijed velike ekonomske krize donijela zakon kojim su se ogra-
ničavale dozvole za sadnju duhana u Dalmaciji, te ujedno i svrstala duhane
uzgojene u Dalmaciji i Hercegovini u niže kategorije što je za posljedicu imalo
i nižu otkupnu vrijednost duhana.
Kutleša (2005.) kaže da je to bio iznimno težak period za uzgajivače duhana
u Dalmaciji obzirom na niske otkupne cijene, a maloprodajne cijene duhan-
skih proizvoda bile su visoke, pa se tako sve više razvijao šverc u vidu utajivanja
dijela prinosa i krijumčarenja duhana.
Iz Tablice 3 vidljivo je da je broj odobrenih biljaka duhana za sadnju kon-
stantno opadao od najviših 88.793.000 (1909) do 42.000.000 (1932), ali je za
usporedbu od 1932. godine i monopolističke odredbe o ograničenju broja stru-
kova pao na najnižih 11.000.000. Kraljevina SHS je odredbu o ograničenju
sadnje duhana pravdala činjenicom da su Dalmatinski i Hercegovački duhan
lošije kvalitete od Makedonskog, te ne zadovoljava pušače. Ograničavanjem
duhanske proizvodnje i otkupne urede u Splitu, Drnišu, Biogradu, Zadvarju i
Dubrovniku su prestale sa radom.
52
Tablica 2. Otkupne stanice po količinama i vrijednosti (Austrijske Krune) za 1903. i

1904. godinu
Otkupni ured Priložena količina (t) Vrijednost (Krune)
Imotski 477,4 626.842
Metković 122,2 166.740
Sinj 264,5 256.845
Split 345,1 414.930
Vrgorac 180,3 273.331
Ukupno 1903 godina 1.389,5 1.738.688
Ukupno 1904 godina (manje) 132,9 311.356
Izvor: Stručna komisija Austrijske duhanske zajednice (1905)
Duhan se tada dijelio u četiri kategorije; Ekstra kategorija, I. kategorija, II.

a, b i c kategorija, III. A, b,c i d kategorija, te IV. Kategorija. Dalmatinski duhan
je otkupljivan od 1931 godine po II. B i III. Kategoriji (Ožanić, 1955), a otkupne
cijene duhana u tim kategorijama su bile niže od troškova proizvodnje duha-
na. Trgovačko-industrijska komora iz Splita je 1938 godine izdala izvještaj po
pitanju duhana te prigovorila na niskim otkupnim cijenama duhana, o nepra-
vednom svrstavanju u niže kategorije Dalmatinskih i Hercegovačkih duhana.
Osnivanjem banovine Hrvatske 1939 godine Dalmatinski duhan se otkupljivao
prema II. a kategoriji sve do 1941 godine i početka II. svjetskog rata.
Kategorije duhana (prema Ožanić, 1955):
• Ekstra kategorija: dobro dozreli, potpuno zdravi i besprijekorno sređeni
ovršni listovi plemenitih sitolisnih sorata turskog podrijetla, proizvede-
nih na najbrižljivije obrađenim tlima u Makedoniji.
• I. kategorija: listovi sitnolisnih duhana finog mirisa i nježna tkiva proi-
zvedeni po brdskim područjima Makedonije.
• II. kategorija: listovi sitolisnih duhana i dobro uzgojeni nježni duhani
krupnolisnih sorata, od koji se rade duhanske prerađevine fine kakvoće.
o II. a) kategorija: lišće duhana proizvedeno na ocjeditim tlima Make-
donije,
o II. b) kategorija: lišće brdskih sitolisnih duhana proizvedenih na po-
dručju Srbije,
o II. c) kategorija: dobro uzgojeno mirisno i nježno lišće krupnolisnih
sorata duhana uzgojenih na području Srbije, Hercegovine, Dalmacije
i Crne Gore.
53
• III. kategorija: duhani koji se zbog svojih osobina mogu upotrijebiti za

preradu u duhanske prerađevine srednje kvalitete.
o III. a) kategorija: duhani Makedonije proizvedeni na bujnim bašten-
skim tlima,
o III. b) kategorija: duhani stare Srbije uzgojeni na dubokim ravničar-
skim tlima,
o III. c) kategorija: kabasti poljski ili u višim zemljopisnim predjelima
uzgojen duhan Hercegovine, Dalmacije i Crne Gore,
o III. d) kategorija: duhani brdskih bosanskih rasadnih područja.
• IV. kategorija: duhani koji se mogu upotrijebiti isključivo za izradu pro-
stih duhanskih prerađevina.
• U razdoblju od 1940 – 1941 godine i ratnog stanja u Europi te većeg
izvoza duhana ponovno je porasla proizvodnja duhana. Epidemija bo-
lesti plamenjače na duhanu 1960 i 1962 godine značajno je devastirala
površine pod duhanom u Dalmaciji i Hercegovini, a za rezultat je ima-
la značajan pad proizvodnje te zatvaranje duhanskih stanica u Sinju i
Drnišu. Duhanska industrija u Dalmaciji je tijekom 1970-ih postupno
odumirala (Nikolić Đerić i sur., 2015).
• Za vrijeme talijanske uprave (1923) u Zadru na području Arbanasi osno-
vana je državna tvornica duhana, te na Zadarskom poluotoku deset pri-
vatnih prerađivača duhana. Osam prerađivača duhana u Zadru bavilo
se proizvodnjom cigareta, dok su dva prerađivača proizvodili rezani du-
han. U vrijeme II. Svjetskog rata (1941-1945) uništene su tri privatne
tvornice i ostali prerađivači (Bauk, 2015). Oslobođenjem Zadra 1944 go-
dine renovirana i revitalizirana državna tvornica duhana u Arbanasima
u kojoj je radilo stotinjak radnika, u velikoj većini žena. U zamjenu za
ručak, radnice su Narodnooslobodilačkoj vojsci davale 40 cigareta za
jedan obrok. Proizvodile su se tzv. orijentalne cigarete bez filtera (sa ori-
jentalnim tipom duhana). U šezdesetim godinama na međunarodnom i
domaćem duhanskom tržištu javila se sve veća potražnja za cigaretama
s filterom koju tvornica duhana u Zadru nije mogla proizvoditi zbog
zastarjele tehnologije, što je dovelo i do pada proizvodnje na domaćem
tržištu.
54
Tablica 3. Sadnja i količine duhana u Dalmaciji od 1909-1939 godine

Godina Odobrena sadnja biljaka Otkupljeno duhana (t)
1909 88.793.000 3.640
1910 84.520.000 2.960
1911 87.887.000 2.010
1912 83.397.000 2.760
1913 76.503.000 3.555
1922 - 680
1923 - 1.690
1924 - 2.226
1925 - 1.050
1926 - 770
1927 - 300
1930 66.100.000 -
1931 65.500.000 -
1932 42.000.000 -
1933 11.000.000 -
1934 16.000.000 -
1935 20.790.000 -
1936 29.200.000 -
1937 43.000.000 -
1938 26.000.000 -
1939 30.000.000 -
Izvor: Ožanić (1955)
Od 1974 godine, državna tvornica duhana seli s Arbanasa u zgradu u Gaže-

nici i unaprjeđuje tehnologiju proizvodnje i počinje s proizvodnjom cigareta
s filterom, što je za posljedicu imalo povećanje proizvodnje i potrošnje na do-
maćem duhanskom tržištu, te izvoza na inozemno tržište duhanskih proizvo-
da. U tom razdoblju porasla je potražnja za cigaretama s lakšim američkim
duhanima virginia i burley. Uslijed porasta stanovništva, većih prihoda doma-
ćinstava i povećanja navike pušenja, tadašnje tržište Jugoslavije je raslo brže od
svjetskog tržišta duhanskim proizvodima.
55
Prema podacima iz 1985 godine (Nikolić Đerić i sur., 2015) u Jugoslaviji je

godišnja potrošnja cigareta per capita (po stanovniku) iznosila 2.300 cigareta,
dok je usporedbe radi svjetski prosjek per capita bio 1.000 cigareta.
Zaključci
Početne spoznaje o duhanu u Dalmaciji datiraju od 1632 godine i uvoza duhana
iz Ancone u Dubrovačku republiku. Kroz povijest, s promjenama vlasti i razli-
čitih monopolističkih odredba i zabrana uzgoja duhana koji su se primjenjivali
i na Dalmaciju, uzgoj duhana je oscilirao, sukladno zabranama i odredbama.
Prvi službeni podaci o proizvodnim količinama i površinama pod duhanom
datiraju iz 1884 godine, kad se na području Dalmacije duhan uzgajao na po-
vršini od 3,3 ha, a uzgojem se bavilo 89 gospodarstava. Uzgoj duhana je bio u
konstantnom porastu do 1903 godine, kada se uzgajao na 1.257,2 ha i uzgojem
se bavilo 19.793 gospodarstva. Sukladno povećanoj proizvodnji i potražnji na
tržištu duhana, u Dalmaciji su osnivane i duhanske stanice u Vrgorcu i Imot-
skom, nedugo zatim i u Drnišu, Biogradu, Splitu, Trogiru, Zadvarju, Metko-
viću, Gružu, Vrlici i Kotoru. Od 1931 godine uslijed velike ekonomske krize u
Kraljevini SHS i odredbe o zabrani i ograničenju uzgoja duhana u Dalmaciji,
te svrstavanjem duhana uzgojenog u Dalmaciji u niže kategorije i smanjenja
otkupne cijene koja je bila niža od troškova uzgoja, za uzgajivače duhana u
Dalmaciji su uslijedila teška vremena i duhan se sve više počeo napuštati. Su-
kladno tome, poraslo je krijumčarenje i šverc duhana. Nakon epidemije pla-
menjače 1960 i 1962 godine i značajnog pada proizvodnje duhana počele su
se zatvarati i duhanske stanice. Duhanska industrija u Dalmaciji potpuno je
iščezla krajem 1970-ih godina. Kako u svijetu, tako i u Dalmaciji duhan je bio
zaslužan za gospodarski razvoj i iznimno važna gospodarska grana koja je ot-
hranila mnoge obitelji i spriječila njihovo iseljavanje s ruralnih područja.
Literatura
Bauk, M. (2015). „Povijest duhana“. Diplomski rad. Sveučilište u Zagrebu, Filo-
zofski fakultet, Katedra za antropologiju. Rujan, 2015, Zagreb.
Gately, I. (2001). „Tobacco: a cultural history of how an exotic plant seduced
civilization. London: Simon & Schuster.
56
Kutleša, S. (1993). „Život i običaji u Imockoj krajini. Imotski: Matica hrvatska,

Ogranak Imotski; Split: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti – Zavod
za znanstveni i umjetnički rad.
Nikolić Đerić, T., Šoša, D. i Živković, M. (2015). “Dim – priča o duhanu.” 30.
Siječanj – 31. Svibanj 2015., str. 23.
Ožanić, S. (1955). “Poljoprivreda Dalmacije u prošlosti”. Izdanje društva agro-
noma NRH-podružnica Split. Split.
Stipetić, V. (2005). „Razvitak poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj: tenden-
cije, stanje i osnovni problemi“. Zbornik radova Sveučilišta u Rijeci, Eko-
nomski fakultet, svezak 1, str. 25-49.
Stručna komisija Austrijske duhanske zajednice (1905). Travanj, Beč.
57
Historical Review of Tobacco Cultivation

in Dalmatia
Abstract
Until 1670 in Austria, it was allowed to plant and import tobacco for a
small fee, while from 1701 Car Josip II. determined the correct monopoly
rules for planting and producing tobacco, and Dalmatia as soon as it
came under Austria has to begin to apply these rules. From 1798 to 1886,
Imperial Austria introduced a ban on free tobacco cultivation in Dalma-
tia, and from this ban, the Poljička Republic was excluded. After 1886,
the former Ministry of Finance, in those time supreme authority, again
allowed the cultivation of tobacco in Dalmatia. Tobacco was planted
in Imotski municipalities: Poljica, Vrgorac, Slivno, Runović, Podbablje,
Vinjani, Imotski, Glavina, Postranje, Ričice, Lokvičići, and in the part
of Ston, Dubrovnik and Cavtat. Every tobacco producer had to plant at
least 2,000 tobacco plants. Given that tobacco growing at that time was
growing more and more, cultivation was begun and where tobacco was
adversely affected by agro-climatic factors while maintaining the quality
of tobacco produced. Given such circumstances, planting permits began
to be restricted. In parallel with tobacco planting and tobacco growing,
tobacco redemption stations were also set up. Thus, the first purchas-
ing stations were in Vrgorac, Imotski, Drniš, Biograd, Sinj, Split, Tro-
gir, Zadvarje, Metković and Gruž, with two offices in Vrlika and Kotor.
Between 1909 and 1927, in Dalmatia were produced between 30 to 364
tobacco wagons. According to available data from that period, in 1895
tobacco was cultivated in 13,080 holdings, planting approximately 36
million seedlings. In the period from 1909 to 1913, the number of seed-
lings of tobacco increased to about 70-80 million seedlings and grown
on about 1,400 ha. Since the collapse of the Austro-Hungarian Empire
and the advent of Dalmatia into the reign of the SHS (Serb-Croat-Slo-
venes), Dalmatian monopolistic state regulations have begun and lead
to the deterioration and closure of the redemption stations in Biograd,
Drniš, Split, Zadar and Dubrovnik. After the end of the Second World
War, production of tobacco remained in the interior of Dalmatia, es-
pecially in the surrounding of Drniš, Sinj, Imotski and Vrgorac, where
it represented a significant source of income for numerous agricultural
holdings. Because of the country’s attitude towards the producers and
58
the favoring of tobacco from Macedonia, production in this area has di-
minished to eventually disappear in the seventies of the last century.
Key words: tobacco, cultivation, Dalmatia, historical review, Republic

of Croatia
59
Mile Peševski
DUHAN U REPUBLICI MAKEDONIJI – JUČER,

DANAS I SUTRA
Mile Peševski1
SAŽETAK
Ne postoje točni podaci o početku proizvodnje duhana u Makedoniji, no

pretpostavlja se da su ga u Makedoniju donijele Osmanlije. Zahvaljujući
povoljnim klimatsko-zemljopisnim uvjetima, proizvodnja duhana u
Makedoniji od tada počinje nagli rast. To potvrđuje i Felix Bejaur –
poznati francuski konzul u Grčkoj koji još 1796. godine u izvještaju svojoj
vladi za Makedoniju piše da je “od svih zemalja u svijetu, ona najpogod-
nija za sadnju duhana” i da se duhanom u Makedoniji bavi oko 20,000
obitelji koje ukupno proizvode 12,800 tona. O velikoj količini duhana u
Makedoniji govori i podatak da se u Prilepu izgradilo skladište za duhan
već 1873. godine.
O proizvodnji duhana do 1949. godine postoje djelomični podaci. No,
od 1950. godine do danas postoje potpuni statistički podaci. U ovom
periodu (1950-2016) količina duhana varira od 7,159 tona 1952. godine do
35,895 tona 1982. godine, s prosječnim prinosom od 1,064 kg/ha.
Duhan ima relativno veliko značenje i u periodu “nove povijesti” Repub-
like Makedonije. Prosječna površina zasađenog duhana u razdoblju od
1991. do 2016. godine iznosila je 18,643 ha, a prosječan prinos 1,316 kg/
ha. Duhanom se bavilo oko 27,000 do 55,000 obitelji. Vlada Republike
Makedonije subvencionira proizvodnju duhana iznosom od 1 EUR po
kilogramu, bez obzira na kvalitetu duhana. U ukupnom izvozu, duhan
i prerađeni duhan imaju prosječan udio od 4.5% (1991-2015), a u uvo-
zu 0.6%. Udio duhana u izvozu poljoprivrednih dobara je nad 28%, a
u uvozu 4.5%. U ovom periodu, prihodi od duhana iznose 81.5 miliona
američkih dolara neto deviznog efekta.
Ako se ne promijene dosadašnji faktori proizvodnje, površina zasađena
duhanom 2030. godine iznositi će 17,644 ha, a proizvodnja će se povećati
na 28,194 tone. Vrijednost izvoza će se povećati od sadašnjih 104,591,015
na 215,084,742 EUR pri čemu će se osigurati neto devizni prihod od
187,975,372 EUR.
Ključne riječi: duhan , proizvodnja, izvoz, uvoz
1 Univerzitet “Sv. Kiril i Metodij” u Skopje, Fakultet za zemjodelski nauki i hrana – Skopje.
60
DUHAN U REPUBLICI MAKEDONIJI – JUČER, DANAS I SUTRA
UVOD
Duhan kao industrijska kultura u Makedoniji se uzgaja više stoljeća. Postoji ne-
koliko verzija o njegovoj prvoj pojavi na Balkanskom poluotoku, no najtočnija
je najvjerojatnije ona prema kojoj su duhan donijeli francuski vojnici u drugoj
polovici 16. stoljeća. Od tada, duhan se brzo širi i zahvaća najbolje obradive po-
vršine u Makedoniji, odnosno postao je konkurencija žitnim kulturama. Kao
rezultat toga, tijekom posljednjih godina 16. stoljeća smanjila se proizvodnja
žita, a nedostatak žita je onda bio povod za revolt makedonskog naroda protiv
turske vlasti. Zato sultan Mustafa II (1664-1703), kako bi Makedoniju napravio
žitnicom, najprije zabranjuje uzgajanje duhana, a potom zabranu zamjenjuje
visokim porezima. No, Makedonci su i dalje nastavili proizvoditi duhan. Zbog
toga, specijalnom zapovijedi sultana od 1687. godine, dozvoljava se slobodna
proizvodnja i trgovina duhanom. Dostupni podaci govore da proizvodnj duha-
na od ove godine postepeno no sigurno raste.
Prema Félix de Beaujour (francuski konzul u Solunu od 1794-1799) u Ma-
kedonij se proizvode dvije vrste duhana poznate pod imenom Nicotiana lati-
folia i Nicotiana rustica. Ove kulture obuhvaćale su 1/8 obradive površine, a
od duhana je živjelo oko 20.000 obitelji (vidi, Félix de Beaujour: Tableau du
commerce de la Grèce: formé d’après une année moyenne, depuis 1787 jusq’en
1797, Tome 1, Paris, p 77). U istoj knjiz na strani 93 navodi se da je ukupna
proizvodnja duhana samo u Makedoniji iznosila oko 100.000 bala (po 100 oka
svaka bala, a 1 oka = 1,280 g) odnosno 12.800.000 kg. Poslije otprilike 100 godi-
na, proizvodnja duhana u Makedoniji prema P. Dičevu kojeg je citirao Bitovski
(1960) iznosi oko 35.000 tona.
U početku, duhan se proizvodio samo za potrebe domaćeg tržišta, no ka-
snije postaje najtraženiji proizvod među stranim trgovcima i kao izvozna roba
zauzima jedno od prvih mjesta u izvozu Otomanske Imperije. Francuska, u
kojoj se od 1629. godine slobodno koristi duhan, bila je prva zemlja koja je po-
čela uvezivati orijentalni duhan iz Makedonije (Bitovski, 1960).
Potražnja i trgovina duhanom naglo je počela rasti od 1843. godine kada
se duhan počeo prerađivati u cigarete. Radi toga, 1973. godine u Prilepu je iz-
građeno skladište za duhan. Proizvodnja duhana u Makedoniji (a i u cijelom
Otomanskom carstvu), najviše se forsiralo radi izvoza. Ova konstatacija se
potvrđuje i činjenicom da je u drugoj polovici 19. stoljeća u cijeloj tadašnjoj
Makedonij postojalo nad 90 trgovačkih kuća. Među njima najpoznatije su bile:
61
Mile Peševski
The American Tobacco Company, The Commercial Comp. of Salonica Limi-

ted (Herzog et Comp.), Mayer Cie i Kiazim Eminet Cie (Bitovski, 1958).
Podaci govore da se početkom 20. stoljeća (1909-1912) izvozilo gotovo 80%
od ukupne proizvodnje duhana u oko 20 zemalja.
Republika Makedonija je zemlja u kojoj se gotovo isključivo proizvodi samo
orijentalni (aromatični) duhan. Pritom dominiraju sorte prilep i jaka.
MATERIJALI I METODE
Za realizaciju postavljenog cilja korišteni su sekundarni podaci koje je objavio
Državni zavod za statistiku Republike Makedonije (DZS) u Statističkom pre-
gledu: Poljodjelstvo, voćarstvo i lozarstvo. Broj godina koje su analizirane je
različit i zavisi o dostupnim podacima. Tako je na primjer bazna godina za po-
vršinu, proizvodnju i prosječne prinose 1950. godina, a završna je 2016. godina.
Potrošnja se analizirala na osnovu desetogodišnjeg perioda (2007-2016). Za
otkup i otkupne cijene korišteni su statistički podaci za 15 godina (2002-2016).
Podaci za količinu i cijene pri izvozu i uvozu duhana i duhanskih prerađevina
odnose se na 11 godina (2006-2016). Dinamika broja farmera koji proizvode
duhan je analizirana prema podacima Ministarstva za poljoprivredu, šumar-
stvo i vodoprivredu (MZŠV) za period od 1997. do 2016. godine. Predviđanje,
tj. trend za nadolazeći period se bazira na podacima za 25 godina (1991-2016),
odnosno za 11 godina (2006-2016). Vjerujemo da je taj period dovoljna osnova
za predviđanje budućih trendova u korištenju poljoprivrednog zemljišta do
2030. godine, odnosno za sljedećih 14 godina. Analiza trenda je matematič-
ka tehnika koja se često koristi za predviđanje budućih događaja. Ova analiza
pomaže odrediti hoće li se vrijednosti generalno povećati ili smanjiti (postati
“bolje” ili “lošije”). U statističkoj terminologiji, ona određuje dali se distribu-
cija vjerojatnosti iz koje proizlazi trend promijenila tijekom vremena. Analiza
trendova je posebna vrsta regresijske analize gdje je zavisna varijabla ona vari-
jabla koja se treba predvidjeti, a nezavisna varijabla je vrijeme.
Jednadžba za krivulju trenda je F = a + bt,
gdje je: F – prognoza, t – vrijeme, a – y presjek, b – zakrivljenost
b = (nΣXY – ΣXΣY) / [nΣX2 – (ΣX)2]
Ova jednadžba opisuje ravnu liniju, gdje Y predstavlja varijablu, a X vri-
jeme. Linearnom regresijom se teže uočavaju prekretnice i promjene. Ona je
ocrtana ravnom linijom, čak i onda kada su podaci sezonalnog karaktera ili
62
kada bi se bolje opisali krivuljom. Specifikacije za predviđanje su: n je jednako

povijesnom korištenju varijable koja će se koristiti u izračunu vrijednosti za a
i b.
Tijekom istraživanja korišteno je više statističkih metoda uobičajenih za
ovakav tip istraživanja. Podaci su analizirani pomoću MS-Excel (2013).
REZULTATI ISTRAŽIVANJA
POVRŠINA, PROIZVODNJA I PRINOSI
Proizvodnja duhana u svijetu odvija se na ukupno 3,963,630 ha (2014), od-
nosno na 0.008% poljoprivredne površine (48,937,696.1 km2). Pritom, najveći
proizvođač je Kina (Tabela 1) s gotovo 42% udjela u ukupnoj proizvodnji du-
hana u svijetu. Prvih 10 zemalja proizvodi gotovo 80% ukupne proizvodnje
duhana (7,176,650 t).
Od ukupno 122 zemlje, Republika Makedonija se nalazi na 29. mjestu s ob-
zirom na količinu proizvedenog duhana (25,574 t) u 2014. godini.
Tabela 1 – Top 10 zemalja prema površini, proizvodnji i prinosu duhana, 2014.

Površina (ha) Prinos (kg/ha) Proizvodnja (t)
Ukupno u svijetu 3963630 1810 7176650
Kina 1463080 2047 2995400
Indija 432679 1666 720725
Brazil 415842 2074 862396
Indonezija 209400 937 196300
SAD 153114 2596 397535
Malavi 123110 1026 126348
Turska 99262 752 74696
Mozambik 76317 1272 97075
Zambija 65668 1706 112049
Argentina 62247 1919 119434
Izvor: http://www.fao.org/
Procjenjuje se (Filiposki et al, 2010) da je oko 4% ukupne svjetske proi-

zvodnje duhana orijentalnog tipa. Najveća količina (oko 64%) proizvodi se na
Balkanskom poluotoku (Anakiev B., Peševski M., 2003), odnosno u Turskoj,
63
Mile Peševski
Grčkoj, Bugarskoj, Makedoniji, Albaniji i Srbiji Osim u ovim zemljama, ori-

jentalni (aromatični) duhan proizvode i Italija, Egipat, Sirija, Tajland i dr. Na
primjer, proizvodnja orijentalnog duhana u Tajlandu (ili kako ga tamo zovu
„turski duhan“) obuhvaća 10-15% ukupne količine (zajedno s virginijom i bur-
leyem) proizvedene u periodu između 1990. i 2001. godine (Sarntisart I., 2003).
Može se reći da se u Republici Makedoniji proizvode isključivo orijentalni
tipovi duhana: prilep, jaka, basmak, džebel, otlja. U ukupnoj količini otkupnog
duhana – 25,221 t (prosjek 1986-2016) dominira tip prilep s 56% i tip jaka s 26%
udjela (MZŠV). Krupnolisni duhan (virginia i burley) se ne proizvodi od 2005.
godine. Njegovo mjesto zauzima tip basmak čija je proizvodnja u 2005. godini
iznosila 1,168 t, do 2009. godine narasla je na 3,324 t, da bi se potom smanjila
na samo 56 t u 2016. godini.
U Republici Makedoniji, proizvodnja duhana danas je koncentrirana uglav-
nom u dvije statističke regije: u Pelagonijskoj regiji s oko 47% i u Jugoistočnoj
regiji s oko 38% od ukupne površine (Damčeski K., 2013).
U svakom slučaju, u proteklih 67 hodina, duhan u Republici Makedoniji
proizvodio se na prosječno 22,926 ha (Tabela 2) u relativno širokom intervalu.
Pritom, maksimum je ostvaren 1966. godine, a minimum 1995. godine.
Prosječna proizvodnja duhana, pri prosječnom prinosu od 1,064 kg/ha,
iznosi 26,960 t. Opće je poznato da količina proizvodnje ovisi kako o zasijanoj
površini, tako i o postignutim prinosima. Kao rezultat toga, proizvodnja du-
hana u proteklom periodu se kretala od 7,159 tona 1952. godine, do 35,895 tona
1982. godine.
Tabela 2 – Neki pokazatelji u proizvodnji duhana u Republici Makedoniji (1950-

2016)
Površina (ha) Prinos (kg/ha) Proizvodstvo (t)
Prosjek 22926 1064 23960
Minimum 10894 540 7159
Maksimum 34100 1554 35895
Interval 23206 1014 28736
Stdev 5797 271 6724
Cv 25 25 28
Izvor: Naš izračun na osnovu statističkih podataka
64
Ovaj relativno dug period od 67 godina može se podijeliti na dva sub-pe-

rioda: jedan od 1950-1990 i drugi od 1991-2016. Analiza kretanja površine za-
sađene duhanom u prvom periodu pokazuje da trend ima uzlaznu putanju.
Nasuprot ovome, u drugom periodu, tj. periodu novije povrijesti Republike
Makedonije, trend ima silaznu putanju (Graf 1). U ovakvim uvjetima, negativ-
ni trend će se nastaviti i u sljedećem periodu. Izračuni pokazuju da se svake
godine smanjuje površina zasađena duhanom i to po 39 ha. Kao rezultat toga,
površina pod duhanom u 2030. godini iznositi će 17,644 ha.
Graf 1 – Trend u površini zasađenoj duhanom u Republici Makedoniji od 1991. do 2030. godine
Sljedom činjenice da prosječni prinosi u periodu od 1991. do 2016. godine

generalno imaju uzlaznu putanju, u sljedećem periodu (do 2030) ukupna pro-
izvodnja duhana će se povećati (Graf 2). Proizvodnja duhana godišnje će se
povećavati prosječno po 152 tone, a na kraju perioda (2030. godine) ukupna
proizvodnja iznositi će 28,194 tone.
65
Mile Peševski
Graf 2 – Trend proizvodnje duhana u Republici Makedoniji od 1991-2030 godine
OTKUP, PRERADA I TRGOVINA DUHANOM I DUHANSKIM

PROIZVODIMA
Prema podacima MZŠV u periodu od 1997. do 2016. godine, duhanom su se
bavila prosječno po 34,711 domaćinstva. Njihov broj varira od godine do go-
dine u intervalu od 27,690 domaćinstava s tendencijom blagog opadanja (od
54,661 u 1998. godini do 27,380 u 2016. godini). Posebnost kod ovih domaćin-
stava je činjenica da je samo 13 njih registrirano kao gosppodarski subjekti, dok
se ostali izjašnjavaju kao individualni proizvođači duhana.
Otkup i preradu duhana obavlja 12 trgovačkih društava a samo dvije tvorni-
ce proizvode duhanske proizvode (2016). Otkupne cijene u periodu od 2002.
do 2016. godine kretale su se od 1.33 EUR/kg (2002) do 3.03 EUR/kg (2016), a
prosječna cijena iznosila je 2.45 EUR/kg.
U svakom slučaju, prerađeni duhan i proizvedeni duhanski proizvodi su
predmet izvoza. Prema podacima DZS, duhan i proizvodi od duhana u uku-
pnom izvozu imaju udio od 4.5% (1991-2015), a u uvozu 0.6%. Udio ove grupe
proizvoda u izvozu poljoprivrednih dobara je 28%, a u uvozu 4.5%. U ovom
periodu, prihodi iznose 81.5 miliona američkih dolara neto deviznog efekta. U
proteklom periodu (2006-2016), Republika Makedonija izvozila je u 63 zemlje
66
na svim svjetskim kontinentima. U top 10 zemalja (Grčka, Belgija, SAD, Bugar-

ska, Njemačka, Srbija, Kosovo, BiH, Hrvatska i Indonezija), 95.3% ukupne vri-
jednosti ove vrste proizvoda je makedonski duhan i proizvodi od duhana.
U istraživanom periodu, količina izvoza je varirala u relativno širokim
granicama (između 32, 677 i 18,396 tona), a prosjek iznosi 25,676,868 kg (Ta-
bela 3). Ipak se može ustanoviti da trend ima umjerenu uzlaznu putanju.
Tabela 3 – Količina i vrijednost izvoza i uvoza duhana i duhanskih proizvoda (2006-

2016)
Količina (kg) Vrijednost (EUR)
Izvoz Uvoz Izvoz Uvoz
Prosjek 25676868 3515449 104591012 9501615
Minimum 18396374 2163911 77016436 4510839
Maksimum 32735721 5956587 164927114 21188872
Interval 14339347 3792676 87910678 16678033
Stdev 4179850 994561 25491577 4499193
Cv 614 353 410 211
Izvor: Naši izračuni na temelju podataka DZS – Statistički pregled: Vanjska trgovina, 2007-2017
Analiza podataka proteklog perioda pokazuje da je količina izvoza svaku

godinu veća od količine uvoza duhana i duhanskih proizvoda. Taj odnos je u
prosjeku 1:7.3.
Izvozne kao i uvozne cijene duhana i duhanskih proizvoda, tijekom anali-
ziranog perioda kontinuirano su rasle. U ovom slučaju, cijene izvoza od 2.80
EUR/kg u 2006. godini povećale su se na 5.04 EUR/kg u 2016. godini, a cijene
uvoza od 2.27 EUR/kg na 4.09 EUR/kg.
Ako se u budućem periodu (do 2030) ne promijene postojeći uvjeti, tada će
Republika Makedonija do kraja 2030. godine prihoditi 187,975,372 EUR neto
deviznih sredstava samo od duhana i duhanskih proizvoda.
ZAKLJUČAK
Iako je udio površine zasađene duhanom u Republici Makedoniji u odnosu na
ukupnu površinu relativno mali, za državu ima (a imati će i ubuduće) veliko
značenje.
Duhan se uspješno uzgaja i na relativno neplodnoj zemlji. Ima svoje
tehničko i ekonomsko značenje u plodoredu.
67
Mile Peševski
Prihodi od duhana obogaćuju budžet gotovo 35,000 domaćinstava.

Sredstva od izvoza duhana i proizvoda od duhana pozitivno utječu na
trgovački balans Republike Makedonije.
U budućnosti, ako se sadašnji uvjeti koji utječu na ovaj sektor ne promi-
jene, duhan će zadržati, ako ne i poboljšati, svoju poziciju i ulogu za Republiku
Makedoniju.
LITERATURA
Anakiev B., Peševski M. (2003): Vlijanieto na svetskiot pazar na tutun i cigari
vrz makedonskoto proizvodstvo. Tutun, 3-4, 124-129, Prilep.
Bitovski K. (1958): Iz istorije duvana u Makedoniji do njene podele 1912 god.
Tutun, God.VIII, br. 3, pp 106-112, Prilep.
Bitovski K. (1960): Od istorijata na tutunot vo Makedonija (danok, fabriki, mo-
nopol, izvoz). Tutun, God. X, br. 8-9, pp 261-272, Prilep.
Damčeski K. (2013): Analiza na proizvodstvoto na tutun vo Republika Make-
donija po regioni i opštini. Magisterski trud, Naučen institut za tutun
– Prilep.
Državen zavod za statistika na Republika Makedonija, Statistički godišnik na
RM, 1951-2017, Skopje.
Državen zavod za statistika na Republika Makedonija, Statistički pregled:
Nadvorešna trgovija, 2007-2017.
FAO (2017): FAOSTAT Database on Agriculture.
Filiposki B. (2010): Teritorizacija na izvozot na tutun od Republika Makedoni-
ja. Trud pod mentorstvo. Naučen institut za tutun, Prilep.
Filiposki K., Pesevski M., Ralevic N., Kabranova Romina (2010): Production of
oriental tobacco in the Balkan countries. Тутун/Tobacco, Vol.60, No 7-12,
94-102, Prilep.
Sarntisart I. et al. (2003): An economic analysis of tobacco control in Thailand.
Health, Nutrition and Population (HNP) Discussion paper. Presented at a
meeting on the Economics of Tobacco Control in the South- East Asia Re-
gion, in Jakarta, Indonesia, December 3-4, 2003
http://fr.wikipedia.org/wiki/Félix_de_Beaujour
68
TOBACCO IN REPUBLIC OF MACEDONIA –

YESTERDAY, TODAY AND TOMORROW
Mile Peshevski2
Abstract
The exact data of tobacco production in Macedonia is unknown, there-
fore is assumed that the Ottomans brought it. Thanks to the right cli-
mate and soil conditions the production of tobacco in Macedonia has
been growing since. In the year of 1796, a famous French consul Felix
Bejaur in his Government report states that: “from all the countries in
the world, Macedonia is the most suitable country for tobacco growth”,
also in that time 20 000 families bred tobacco with total production of
12.800 tones. In 1873, a tobacco storage has been built in Prilep which is
also a fact that Macedonia had a significant amount of tobacco.
Since then and until the year of 1949 there are partial data, but since 1950
till today there are completely statistical data for tobacco production. In
this period (1950-2016) the amount of tobacco production had variated
from 7,159 tons per year in 1952 to 35,895 tons per year in 1982, with an
average yield of 1,064 kg/ha.
The tobacco has relatively high importance for the period of “new his-
tory” of Macedonia.
In the period of 1991 to 2016 the average tobacco surface amounts 18,643
ha, and the average yield 1,316 kg/ha. About 27 to 55 thousand families
today deal with tobacco.
The Government of the Republic of Macedonia subsidizes the produc-
tion of tobacco with one euro per kilo, regardless of the quality of to-
bacco. In the total export, tobacco and tobacco products participate, on
average (1991-2015) with 4.5%, and in the import with 0.6%. While in the
export of goods from the agricultural sector tobacco participates with
over 28%, and in the import with 4.5%. Of the tobacco in this period, an
average net foreign exchange effect of USD 81.5 million is provided.
If the current factors of production are not changed, the tobacco surfa-
ce in 2030 will be 17,644 hectares, and the production will increase to
28,194 tons. The value of exports will increase from the current 104,591
thousands to 215,085 thousand EUR, providing a net foreign exchange
inflow of 187,975 thousand EUR.
Key words: tobacco, production, export, import
2 University “Ss Cyril and Methodius” in Skopje, Faculty of agricultural sciences and food
– Skopje.
69
GOSPODARSKO I SOCIJALNO ZNAČENJE

UZGOJA DUHANA U HERCEGOVINI
Jure Beljo1, Marko Ivanković2, Nevenko Herceg3
Sažetak
Duhan je u Hercegovini prisutan više od tri stoljeća, no tek u 19. stoljeću

počinje rasti njegovo gospodarsko značenje. U vrijeme Turske duhan se
slobodno proizvodio za vlastite potrebe, ali i za prodaju, odnosno raz-
mjenu. Turska je uvela monopol 1875. godine, ali organizirana proizvod-
nja duhana u Bosni i Hercegovini počinje tek dolaskom Austrougarske i
osnivanjem državnog monopola tzv. BH duhanske režije. Otada počinje
uspon duhana kao kulture i robe, počinje rasti njegovo gospodarsko, ali
i socijalno značenje za sadioca duhana u Bosni i Hercegovini. U vrijeme
Austrougarske prihod od duhana činio je do trećine proračuna Bosne
i Hercegovine. Tvornice duhana i otkupna poduzeća predstavljala su
začetak industrije u Bosni i Hercegovini,. Otkupna poduzeća zapošlja-
vala su puno radne snage, što je za ruralnu, nerazvijenu Hercegovinu
bio itekako važno za poboljšanje standarda življenja. U Hercegovini je
do konca 1990-ih godina bilo devet, a jedno kraće vrijeme 10 otkupnih
poduzeća. U nekim općinama poduzeća za proizvodnju, otkup i obradu
bila su dugo vremena najvažnije gospodarske organizacije, generirale su
značajan dio društvenog proizvoda i sudjelovala u svim razvojnim pro-
jektima na razini općina. Koliko je uzgoj duhana bio važan vidi se i po
broju sadilaca duhana. Sve do početka 1980-ih godina gotovo da nije bilo
seoskog domaćinstva koje se nije bavilo uzgojem duhana. Proizvodnja
je bila dobro organizirana, bio je osiguran plasman, predujam koji su
sadioci dobivali nakon sadnje bio jedna vrsta povoljnog kredita, a duhan
je bio glavni izvor gotova novca. Duhan je bio kultura od koje se živjelo
i s kojom se živjelo. Stoga je duhan, osim svog gospodarskog značenja
imao i socijalni karakter. U njegovu uzgoju i proizvodnji sudjelovali su
svi članovi obitelji, kako oni aktivni, tako isto žene, djeca i starije osobe.
O gospodarskom značenju uzgoja duhana i duhanu kao socijalnoj kultu-
ri pisali su poznati hercegovački franjevci fra Didak Buntić i fra Dominik
1 Prof. dr. sc. Jure Beljo, Agronomski i prehrambeno-tehnološki fakultet Mostar, jbeljo@sve-
mo.ba
2 Prof. dr. sc. Marko Ivanković, Federalni agromediteranski zavod Mostar
3 Prof. dr. sc. Nevenko Herceg, Prirodoslovno matematički fakultet Mostar
70
GOSPODARSKO I SOCIJALNO ZNAČENJE UZGOJA DUHANA U HERCEGOVINI
Mandić. No čim se poboljšao standard življenja, čim su hercegovački

ratari mogli živjeti bez uzgoja duhana, duhan gubi svoje gospodarsko i
socijalno značenje i postupno odlazi u povijesne knjige.
Ključne riječi: uzgoj duhana, hercegovački duhan, gospodarstvo, soci-

jalna kultura.
Uvod
Duhan je kao poljoprivredna kultura, kao roba i kao sredstvo za življenje pri-
sutan u Hercegovini gotovo tri stoljeća. Za vlastite potrebe ili za prodaju uzga-
jao se u Hercegovini u vrijeme Turske, ali je organizirana proizvodnja počela
prije oko 140 godina dolaskom Austrougarske na ove prostore. Tada počinje
nova era u uzgoju duhana u nas. Bio je to začetak tržišne poljoprivrede u Her-
cegovini. Ovisno o prirodnim uvjetima ali još više o ekonomskim i društvenim
okolnostima, imala je proizvodnja duhana u proteklom razdoblju uspone i pa-
dove. Bilo je velikih oscilacija u proizvodnji od godine do godine, ali se uvijek
na duhan gledalo kao na prvu kulturu.
Od samih početaka njegova uzgoja imao je duhan veliko značenje ne samo
za sadioce, već i za državu. Porez na duhan i duhanske proizvode bio je važan
dio državnog proračuna od početka organizirane proizvodnje pa do 1980-ih
godina, kada počinje stagnacija i opadanje proizvodnje ovog duhana. Zbog
svoje iznimne kvalitete hercegovački duhan bio je cijenjena izvozna roba. Još
za vrijeme Turske duhan iz Hercegovine izvozio se u Bosnu, Dubrovačku re-
publiku, Dalmaciju i Austriju. Kasnije se izvozno tržište hercegovačkog duha-
na proširilo na europske i vaneuropske zemlje, a izvoz duhana iz Hercegovine
uvijek je donosio značajan prihod državnoj kasi.
Opseg proizvodnje je varirao ovisno o uzgojnim uvjetima, ekonomskim
mjerama i tržišnim kretanjima, a u optimalnim uvjetima proizvodnja je izno-
sila do 15.000 tona. Samo otkupna vrijednost te količine duhana iznosila je
60 do 70 milijuna današnjih KM, što je za stanovništvo tadašnjih duhanskih
proizvodnih područja predstavljalo golemu potporu. Prvi počeci industrijske
proizvodnje u Bosni i Hercegovini vezani su upravo za proizvodnju, obradu
i preradu duhana. Proizvodnja duhana dugo vremena bila je najvažnija gos-
podarska djelatnost Hercegovine. Zbog brojnih prednosti u odnosu na druge
kulture, proizvodnja duhana raširila se u sva područja gdje su za njegov uzgoj
postojali povoljni agroekološki uvjeti.
71
No uz mnogobrojne gospodarske prednosti, proizvodnja duhana u Herce-

govini imala je i jasno izražen socijalni karakter. U ruralnim i slabo razvijenim
područjima duhan je bio glavni izvor dohotka i najvažniji izvor gotova novca.
Duhan je zapošljavao veliki broj radne snage, te pomogao da se ta područja
ne rasele. U proizvodnji duhana bili su angažirani svi članovi domaćinstva, od
najmlađih do najstarijih. Sve su to bile prednosti zbog kojih se uzgoj duhana u
Hercegovini zadržao kao ekonomska i socijalna kategorija. Tek kada počinje
intenzivniji razvoj Hercegovine i promjena standarda življenja na selu, duhan
postupno gubi svoje značenje i počinje stagniranje i opadanje njegova uzgoja.
Gospodarsko značenje duhana

Razdoblje neorganizirane proizvodnje
Ne zna se kada se točno duhan počeo uzgajati u Hercegovini, ali je konzu-
miranje duhana u Bosni i Hercegovini zabilježeno već polovinom 17. stoljeća
(Jelavić, 1908.). Iz toga bi se moglo zaključiti da je već postojala proizvodnja.
No za cijelo vrijeme Osmanlijske vlasti proizvodnja duhana nije bila organizi-
rana. Svatko je sadio za sebe onoliko koliko su mu to mogućnosti dopuštale,
zapravo koliko mu je trebalo za osobnu potrošnju i eventualno za prodaju. Iako
proizvodnja nije bila organizirana, postojali su trgovci duhanom koji su kupo-
vali duhan od proizvođača i onda ga dalje plasirali prerađivačima ili u izvoz.
Budući da se već tada u Hercegovini proizvodio kvalitetan duhan, trgovci su ga
izvozili u Bosnu, Dalmaciju i Dubrovnik. U Dubrovniku je u knjigama eviden-
cije putnika i robe u razdoblju od 1716. do 1816. naveden veliki broj trgovaca iz
Bosne i Hercegovine, koji su između ostalog sa sobom donijeli i duhan. Većina
njih je bila iz Mostara, Sarajeva, Travnika i Trebinja (Kapor, 1953.).
U počecima proizvodnje duhana u Bosni i Hercegovini nije se plaćao ni-
kakav porez, osim što je kmet, kao i za svaku drugu kulturu morao agi davati
odgovarajuću naknadu (hak). No polovinom 19. stoljeća uveden je porez na
sadnju i prodaju duhana. U tzv. Desetinskom defteru iz 1850/51. točno se navo-
di koliko je u kojem kotaru proizvedeno duhana i koliko je naplaćeno poreza.
Dok je na oku (1,28 kg) grožđa porez iznosio 10 para, za duhan je iznosio 200
para4 (Aličić, 1980.). Korist od duhana, ne samo za sadioce već i za državu
4 Para je u 19. stoljeću u Turskoj bio naziv sitnog novca, a 1 groš iznosio je 40 para.
72
dobro je uočio hercegovački vezir Ali-paša Rizvanbegović, koji je u velikoj

mjeri zaslužan za širenje uzgoja duhana u Hercegovini.
U to vrijeme nije bilo klasične prerade duhana, ali su postojali obrtnici koji
su rezali duhan ručno na priručnom uređaju tzv. avanu (havanu), a rezači du-
hana zvali su se „havandžije“. Prodajom rezanog duhana bavili su se „tutund-
žije“, a rezani duhan prodavao se u posebnim trgovinama. U Sarajevu je 1880.
godine bilo 68 takvih „duhandžinica“ (Stajić, 1927.). Na ove obrte kao i na izvoz
duhana država je ubirala porez. Obrtnici koji su radili s duhanom udruživali
su se u esnafe, pa su polovinom 19. stoljeća postojali tutundžijski esnaf (trgovci
duhanom), esnaf havandžija (rezača) luledžija, čibukdžija. Tutundžije i havan-
džije imale su u Sarajevu zajednički esnaf, koji je 1848. brojio 96, a luledžijski 12
članova (Kreševljaković, 1949.). Moguće je čak da su se pred kraj turske vlada-
vine ručno pravile i cigarete od izrezanog duhana i cigaretnog papira (Kapor,
1953.).Sve su to bili sitni obrti koji nisu zapošljavali mnogo radne snage, ali su
državi donosili kakav takav prihod.
Duhan je prema tome od prvih početaka uzgoja u Hercegovini bio važ-
na gospodarska djelatnost. Bilo je to vrijeme kad u Hercegovini osim poljo-
privrede, sitnog obrta i trgovine, gotovo da nije bilo drugih djelatnosti. Osim
prodaje za gotove novce duhan je bio pogodno sredstvo za razmjenu za druge
poljoprivredne proizvode, čija je proizvodnja u mediteranskom dijelu Herce-
govine bila nedovoljna, poput krumpira, žita, sira ili pak za maslinovo ulje iz
Primorja. Značenje duhana za jedan uži lokalitet Renner (1897.) pokazuje na
primjeru Trebinja. Opisujući Trebinje i njegovu okolinu Renner piše: „Svijet
živi od trgovine s Dubrovnikom, od maloga obrta, a osobito od sađenja du-
hana. Duhan je pribavio Trebinju svjetski glas, kakav mu povijesna prošlost
nikada ne bi pribavila. Trebinjski duhan za cigarete ide u najfinije duhane na
svijetu i najmilija je sorta sultanu. Sve ga se više sadi i opet se ne može da udo-
volji, koliko ga se traži“. No ipak u cjelini, zbog nedovoljne organiziranosti i
relativno male proizvodnje, duhan nije državi donosio ni blizu onoliko prihoda
koliko je mogao dati i koliko se to ubiralo u vrijeme organizirane proizvodnje.
Kapor (1954.) navodi da je prihod od različitih pristojbi na promet duhanom u
1868. godini iznosio svega 100.000 forinti, a 1874. 160.000 forinti.
Razdoblje organizirane proizvodnje

Dolazak Austrougarske na prostore Bosne i Hercegovine značio je prekretnicu
u proizvodnji duhana, kako u tehnološkom, tako organizacijskom, ali još više
73
po povećanju njegova gospodarskog značenja. Za Austrougarsku vlast bilo je

veoma važno proizvesti što veće količine duhana u Hercegovini, jer duhani iz
drugih područja Monarhije po kvaliteti nisu mogli konkurirati našem duhanu.
Austrougarska vlast odmah uvodi monopol osnivajući posebnu Bosansko-Her-
cegovačku duhansku režiju. Nakon toga slijedi osnivanje Ureda za proizvodnju
otkup i obradu duhana u centrima proizvodnje duhana u Bosni i Hercegovini,
te tvornica cigareta. Proizvođači su sada obvezni sklapati ugovore o proizvod-
nji i sve proizvedene količine predati otkupnom uredu. Na taj način uvodi se
precizna evidencija o proizvodnji duhana i duhanskih proizvoda, a država pu-
tem svojih institucija redovito ubire porez. Zahvaljujući dobroj organizaciji,
stimulativnim mjerama i zainteresiranosti uzgajivača, proizvodnja se ubrzano
povećava, a veliku korist od toga imala je država, ali i sadioci.
Austrougarska je vlast forsirala proizvodnju duhana iz jednostavnog ra-
zloga, jer je to bio jedan od glavnih izvora za punjenje državnog proračuna.
Duhan je donosio državi golemu dobit. Tako je primjerice u ukupnom prora-
čunu Zemaljske vlade za 1894. godinu od 14.010.990 forinti prihod od duhana
iznosio 4.606.000 forinti, ili 30%. To je trideset puta više nego prije 20 godina
u vrijeme Turske vlasti. To pokazuje koliko je austrougarska administracija do-
bro organizirala proizvodnju, ali i provodila poreznu politiku. Takav se trend
u ubiranju poreznih prihoda od duhana i duhanske industrije nastavio kroz
cijelo vrijeme austrougarske uprave u Bosni i Hercegovini. Primjerice u 1912.
godini kada je već industrija bila razvijena, od ukupnog proračuna zemaljske
uprave u iznosu od oko 84 milijuna kruna, prihodi od duhana kroz poreze i
namete iznosili su više od 18 milijuna kruna, daleko više nego bilo koja druga
pojedinačna stavka (Bosansko-hercegovački kompas, 1913.).
Očito je da je austrougarska vlast veoma uspješno koristila duhan za pu-
njenje proračuna Zemaljske vlade za Bosnu i Hercegovinu. Prema izvješću o
poslovanju BiH režije za 1910. godinu vidi se da je od ukupnog prihoda režije
od 17.429.300 K čist prihod iznosio 8.569.200 K, dakle skoro 50% ukupnog pri-
hoda (Bosansko-hercegovački kompas, 1911.). Usto, značajna sredstva su dobi-
vena od izvoza duhana i cigareta. Izvoz duhana iz BiH u 1910.godini iznosio je
1.474 t u vrijednosti od 3.801.110 K. S druge strane uvoza nije bilo.
Bio je to začetak tržišnog gospodarstva u BiH, a tvornice duhana i podu-
zeća za otkup i obradu bila su prvi industrijski objekti. Duhanska industrija u
cjelini je zapošljavala je mnogo radne snage. U Hercegovini je u duhanskoj in-
dustriji bilo zaposleno više radnika nego u bilo kojoj drugoj djelatnosti. Pogoni
74
za obradu i preradu duhana bili su prvi industrijski objekti u Hercegovini. Du-

hanska industrija 1910. pojedinačno je zapošljavala najviše radnika. Duhanska
režija je 1904. zapošljavala 1133 radnika, što je gotovo polovina svih zaposlenih
u to vrijeme u Hercegovini (Smoljan, 1995.). No kasnije se taj odnos mijenjao
jer se zaposlenost u duhanskim poduzećima smanjila, a rasla je zaposlenost u
drugim djelatnostima.
U to je vrijeme prihod od uzgoja duhana i za sadioce imao veliku vrijednost.
Bilo je to vrijeme u kojemu je uz povoljnu cijenu bilo moguće otkupiti kmetsko
selište i mnogi su kmetovi otkupili svoja selišta upravo zahvaljujući sredstvima
dobivenim od uzgoja duhana. Prema nekim podacima u područjima uzgoja
duhana veći je bio postotak otkupa selišta nego u drugim područjima. Po služ-
benim podacima pred Prvi svjetski rat sveukupna otkupna vrijednost duhana
u Hercegovini iznosila je 4.727.000 kruna u zlatu (Mandić, 1937.), što je za
ondašnje prilike bila golema vrijednost.
Dva su razloga bila radi kojih se duhan u Hercegovini brzo raširio i postao
atraktivan kao kultura za uzgoj. Prvi je što nije bilo dovoljno površina za proi-
zvodnju žitarica, a i prinosi su žitarica bili niski. Drugi razlog je profitabilnost,
sigurnost otkupa i dobivanje gotovog novca. O tome piše jedan Hercegovac u
listu Narodna sloboda broj 80 od 4 listopada 1919.: „Za 100 kg duhana dobivalo
se 160 – 200 kruna, a 100 kg žita košta 12 – 16 ili 20 kruna. Na njivi gdje bi mo-
glo biti 100 kg duhana ne može se dobiti nikako 5 kvintala žita i kad bi najbolje
rodilo. Tu je računica za sadnju duhana“. Tu je dakle računica, s iste površine
dobije se više od pet puta veća vrijednost.
I kasnije je sve do polovine 1980-ih godina duhan, nekad manje, nekad više,
imao za sadioce i državu, a još više za lokalnu zajednicu, veliko gospodarsko
značenje. To je posebno bilo istaknuto dok je Hercegovina bila bez industrije
i mogućnosti zapošljavanja seoskog stanovništva. Prihod od duhana pomo-
gao je sadiocima preživljavanje u najtežim vremenima. Nekima je to bio jedini
izvor gotova novca. Duhanske stanice, odnosno poduzeća za proizvodnju, ot-
kup i obradu duhana, sve do modernizacije tehnološkog procesa obrade po-
četkom 1970-ih godina zapošljavale su veliki broj radne snage, posebno ženske.
To je tim važnije što je to sve bila seoska radna snaga. Osim toga duhan je bio
veoma važna izvozna roba. Svake godine izvozila se stanovita količina duha-
na, što je za tadašnju državu bio značajan izvor deviznih sredstava. Od 1960.
do 1964. godine iz Hercegovine je izvezeno 46 % ukupne proizvodnje duhana
(Odić, 1980.).
75
O značenju duhana za Hercegovinu govore statistički podaci iz tog vre-

mena. U nekim izrazito duhanskim općinama poput Čitluka, Gruda, Širokog
Brijega, Ljubuškog pod duhanom se u vrijeme optimalne proizvodnje nalazilo
više od 10 % oranica i bašča. Proizvodnja je u tim godinama iznosila do 165 kg
po jednom poljoprivrednom stanovniku. Radi usporedbe, u na području Her-
cegovine iznosila je 23 kg, a u cijeloj tadašnjoj državi 3 - 4 kg po poljoprivred-
nom stanovniku. U tim općinama gotovo da nije bilo seoskog domaćinstva
koje se nije bavilo uzgojem duhana (Odić, 1980.).
Sve su kalkulacije govorile da je duhan visoko dohodovna kultura, jer je da-
vao visoku bruto prihod po jedinici površine. Međutim valja reći da je u tome
nadnica bila niska jer je u proizvodnji duhana utrošeno mnogo živog rada. U
proizvodnji duhana uvijek je bila angažirana i manje produktivna radna sna-
ga, žene, djeca, stariji. Dokaz tomu je što opseg proizvodnje nije značajnije
smanjen nakon velikog odliva radne snage na rad u inozemstvo. Primjerice
početkom 1970-ih godina iz četiri zapadnohercegovačke općine, Čitluka, Gru-
da, Ljubuškog i Širokog Brijega bilo je na radu u inozemstvu više od 11.500
radnika, što je činilo više od 12 % ukupnog stanovništva. No opseg proizvodnje
ostao je isti ili se u nekim godinama i povećao u odnosu na vrijeme prije odla-
ska te radne snage u inozemstvo (Odić, Jelčić, 1980.).
Prednosti duhana u odnosu na druge kulture

Proizvodnja duhana tradicionalno je dobro organizirana. Odnosi između ot-
kupljivača i proizvođača uređeni su ugovorom kojim se precizno utvrđuju pra-
va i obveze obje ugovorne strane. U proizvodnji duhana proizvođaču pomaže
stručna služba poduzeća za otkup, osigurano je kvalitetno selekcionirano sje-
me i potrebni repromaterijali, uz uglavnom povoljan kredit koji se otplaćuje na
otkupu. Takvo što rijetko je u nekoj drugoj poljoprivrednoj proizvodnji.
Više je razloga radi kojih je duhan bio u prednosti u odnosu na druge poljo-
privredne kulture. Ponajprije proizvodnja duhana bila je organizirana bolje od
ijedne druge kulture. Sva ugovorena količina je otkupljena, a dobivale su se po-
zajmice na račun tekuće proizvodnje. Duhan je kultura pogodna za mala gos-
podarstva kakva prevladavaju u nas i na takvim gospodarstvima daje relativno
dobar dohodak. Duhan uspijeva i na manje plodnim tlima, bolje nego većina
drugih ratarskih kultura. Zapravo, na takvim tlima kao što su plitke crveni-
ce u Hercegovini duhan nema alternativne zamjene. Duhan se također dobro
76
se uklapa u plodosmjenu s drugim kulturama, napose sa strnim žitaricama,

nekim leguminozama, te povrtlarskim kulturama. Zajedničkim uzgojem tih
kultura bolje se iskorištava radna snaga i sredstva rada tijekom godine, bolje se
planira mehanizacija i zemljišne površine..
Duhan je kao kultura veoma pogodan za mala poljoprivredna gospodarstva
kakvih je u Hercegovini najveći dio, budući da je prosječna površina obradivog
zemljišta po domaćinstvu manje od 2,5 ha. Rijetke su ratarske kulture koje
mogu na tako malim površinama davati dohodak kakav daje duhan. S jednog
ha duhana ostvari se u prosjeku oko 6000 - 7000 KM ukupnog prihoda, od-
nosno oko 3500 – 4000 KM dohotka. U proizvodnji pšenice, kao najvažnije
ratarske kulture, može se ostvariti dohodak od oko 700 – 800 KM, što znači
da je odnos dohotka i površina između duhana i pšenice 5:1 u korist duhana.
U proizvodnji duhana osiguran je plasman svih proizvedenih količina.
Ugovorom između proizvođača i poduzeća koje se bavi otkupom i obradom,
utvrđeni su kriteriji za preuzimanje duhana. Otkupljivač je bio obvezan sve
upotrebljive količine duhana preuzeti prema unaprijed određenim cijenama.
Sigurnost otkupa po utvrđenim cijenama, na uvijek nestabilnom tržištu po-
ljoprivrednih proizvoda kakvo je kod nas, važan je argument za proizvođače
da se odluče za duhan kao kulturu. Neorganiziranost poljoprivrednog trži-
šta najbolje se pokazuje na primjeru proizvodnje smilja, kada je zbog stihijne
proizvodnje i velike ponude naglo pala cijena, a u pitanje je došao otkup svih
proizvedenih količina
Proizvodnja duhana potpomaže razvoj i drugih djelatnosti kao što je proi-
zvodnja gnojiva, zaštitnih sredstava i brojnih drugih repromaterijala kao i sitne
mehanizacije. Sva ova sredstva potrebna su u manjem ili većem obujmu u pro-
izvodnji duhana pa duhan posredno potiče opći gospodarski razvoj. Zahva-
ljujući dobroj organizaciji i stručnom vođenju proizvodnje, podiže se ukupna
razina poljoprivrede. Naime, duhan se najčešće uzgaja u kombinaciji s drugim
kulturama u mješovitim domaćinstvima pa se stručno znanje stečeno u ovoj
proizvodnji primjenjuje i u proizvodnji drugih kultura.
Socijalni aspekti proizvodnje duhana

Osim čisto ekonomskih razloga koji motiviraju ljude da se bave proizvodnjom
duhana, ova djelatnost oduvijek je imala i naglašenu socijalnu notu. Duhan se
obično uzgajao u ruralno prenaseljenim područjima gdje nije bilo industrije i
77
zapošljavanja, tako da je duhan angažirao višak radne snage. To je dobrim dije-

lom spriječilo potpuno raseljavanje stanovništva iz nekih pasivnih područja. U
proizvodnji duhana aktivno se može uključiti manje produktivna radna snaga
kao što su žene, starije osobe pa i djeca. Na taj način ta manje produktivna
radna snaga koja se inače ne bi mogla zaposliti u nekim industrijskim djelatno-
stima daje značajan doprinos dohotku kućanstva.
U nekim područjima Hercegovine u kojima se uzgajao elitni hercegovački
duhan to je postalo značajno socioekonomsko pitanje. Tu je bilo mnogo sta-
račkih domaćinstava koja nemaju drugih prihoda osim poljoprivrede. Nakon
nestanka duhana nema neke druge profitabilne kulture koja bi ga zamijenila.
Na taj način problem uzgoja duhana nije samo problem proizvođača koji se
time bave, već je to opći problem kojim se mora baviti društvo u cjelini.
U proizvodnji duhana je od početka organizirane proizvodnje, pa sve do
polovine 1980-ih godina bilo uključeno između 20.000 i 25.000, a nerijetko i
više domaćinstava. U vrijeme kada u ruralnim područjima u kojima se uzgajao
duhan praktično nije bilo industrije ni mogućnosti zapošljavanja to je za seo-
ska domaćinstva bio itekako važan izvor prihoda. To se najbolje vidi iz poznate
poslanice koju je fra Didak Buntić uputio tadašnjem poglavaru Zemaljske vla-
de u kojoj kaže da je „Hercegovcu je ili mriet ili se seliti, ili duhan saditi, drugo
ne preostaje zbog suše, pomanjkanja svake druge zarade i prenapučenosti ovoga
kršnoga kraja, od koga niti jedna četvrtina nije prikladna za obrađivanje“ (Ni-
kić, 2000.).
Značenje duhana za hercegovačkog seljaka prikazao je nepoznati autor u
članku „Uzgoj duhana u primorskoj banovini“ iz 1930. „..Duhan je u dijelu Dal-
macije i Hercegovine našao sebi povoljno tlo, a stanovništvo tih krajeva opet
u duhanu svoju glavnu bilinu s kojom će ono da živi ili bez koje će da umire...
Nema druge biline koja bi ga mogla potpuno zamijeniti...I dok za ljude u dru-
gim krajevima duhan znači samo narkotično sredstvo užitka i obmane, u Dal-
maciji i Hercegovini on je postao, a tako mora i da ostane, biljka hraniteljica i
glavni izvor narodne privrede“, piše ovaj autor (Odić, Jelčić, 1980.).
O odnosu duhana i hercegovačkih seljaka pisao je i Vladko Maček, pred-
sjednik HSS-a nakon Stjepana Radića. „U Hercegovini je seljaštvo, osim voćar-
stva i nešto vinogradarstva, živjelo uglavnom od duhana. Prodaja duhana bila
je državni monopol, a cijene po državi ustanovljene bile su vrlo niske. S dru-
ge strane, kukuruz, od kojega je narod uz ovčije mlijeko i sir uglavnom živio,
78
morao se uvoziti. Taj su posao obavljali privatni trgovci koji su iz te trgovine

dobivali za sebe nerazmjerno veliki dobitak“ (Maček, 1992.).
Zaključak
Duhan je od početka uzgoja u Hercegovini imao veliko gospodarsko značenje,
kako za sadioce tako i za državu. Duhan je dugo vremena bio najvažnija gospo-
darska djelatnost, a sadiocima je često bio najvažniji izvor gotova novca.
Početak organizirane proizvodnje duhana bio je ujedno i početak industrij-
ske proizvodnje u Hercegovini. Poduzeća koja su se bavila proizvodnjom, ot-
kupom, obradom i preradom duhana zapošljavala su veliki broj radne snage,
što je za ruralna područja Hercegovine bilo od velike važnosti sve dok se nisu
razvile druge gospodarske djelatnosti.
Duhan je u odnosu na druge kulture imao brojne prednosti, što mu je po-
moglo da se njegov uzgoj brzo proširi. Te prednosti su dobra organizacije pro-
izvodnje, osigurana prodaja, pogodnost za uzgoj na malim gospodarstvima
na kojima daje relativno dobar dohodak, dobro uspijeva i na manje plodnim
tlima, a dobro se uklapa u plodosmjenu s drugim kulturama. Proizvodnja du-
hana pomaže razvoj i drugih gospodarskih djelatnosti.
Osim čisto ekonomskih razloga radi kojih se duhan uzgajao, proizvodnja
duhana imala je uvijek izražen socijalni karakter. Uzgoj duhana angažirao je
mnogo radne snage, ne samo aktivne već i one manje aktivne. U proizvodnji
duhana uspješno sudjeluju žene, djeca i starije osobe, što u značajnoj mjeri
poboljšava ukupni prihod kućanstava koja se bave uzgojem duhana.
Literatura
Aličić, A. 1980. Desetina u Bosni polovinom XIX vijeka. Prilozi instituta za
istoriju, 17, 129-174.
Bosansko-hercegovački kompas, izdanja 1911/1912 i 1912/13. Sarajevo.
Jelavić, V. 1908. Doživljaji Francuza Poullet-a na putu kroz Dubrovnik i Bosnu
(godine 1658.). Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, 1:23-76
Kapor, A. 1953. Proizvodnja duhana u Hercegovini. Mostar.
Kapor, A. 1954. Prerada duhana u Bosni i Hercegovini. Fabrika duvana Sarajevo.
79
Kreševljaković, H. 1949. Gradska privreda i esnafi u BiH. Godišnjak istoriskog

društva BiH, 1:168-209.
Maček, V. 1992. Memoari. Zagreb.
Mandić, D. 1937. Kultura duhana u Hercegovini. Glasnik Jugoslavenskog pro-
fesorskog društva, 11-12:1071-1076.
Nikić, A. (2000.) Fra Didakova skrb za Hercegovinu – dokumenti. Mostar,
Spomenica preuzvišenom gospodinu ministru Burianu., Široki Brijeg,
20.XI.1909. Franjevačka knjižnica i arhiv u Mostaru.
Odić, M. 1980. Prilog poznavanju hercegovačkog tipa duhana. Fond za duvan,
Beograd.
Odić, M., Jelčić, S. 1980. Duhan u Bosni i Hercegovini od 1880. do 1979. godine.
Duhanski institut Mostar.
Renner, H. 1896. Durch Bosnien und Herzegovina kreuz und quer. Berlin. Pri-
jevod Ibrahim Dizdar, Sarajevo 2007.
Smoljan, V. 1995. Industrija Hercegovine do Prvog svjetskog rata. Hercegovina
godišnjak za kulturno i povijesno naslijeđe 2(10):109-122.
Stajić, U. 1927. Gajenje duvana. Štamparija državne markirnice, Beograd
80
ECONOMIC AND SOCIAL IMPORTANCE OF

TOBACCO GROWING IN HERCEGOVINA
Summary
Tobacco has been grown in Herzegovina for more than three centuries,
but only in the 19th century its economic significance has begun to in-
crease. At the time of the Ottoman Empire, production of tobacco was
free for the own needs of grower, but also for sale or exchange. Turkey
has introduced a monopoly in 1875, but the organized tobacco produc-
tion in Bosnia and Herzegovina begins only with the arrival of Austro-
Hungarians and the establishment of a state monopoly, the so-called BH
tobacco direction. Since then begins the rise of tobacco as a crop and
commodities, and its economic and social significance for the tobacco
growers in Bosnia and Herzegovina has begun to grow. At the time of
Austro-Hungarian tobacco income had made up to one third of the
budget of Bosnia and Herzegovina. Tobacco factories and purchasing
companies were the beginning of the industry in Bosnia and Herzego-
vina. The purchasing companies employed a lot of workforce, which was
vital for rural, undeveloped Herzegovina, to improve standards of living.
By the end of the 1990s there were nine and a short time 10 purchasing
companies in Herzegovina. In some municipalities the companies for
production, purchasing and processing have been the most important
economic organizations for a long time. They generated a significant
part of the national product and participated in all development projects
at the municipal level. The number of tobacco growers has shown the
importance of tobacco growing. Until the beginning of the 1980s, almost
all rural households were involved in tobacco cultivation. The produc-
tion was well organized, the purchasing was ensured, the advance pay-
ment that the growers got after planting was a kind of favorable loan, and
tobacco was the main source of cash. Tobacco was the crop from which
they lived and with which they lived. Therefore, tobacco, in addition to
its economic significance, had also a social character. All members of
the family participated in the growing and production, both active as
well as women, children and the elderly persons. About the econom-
ic significance of tobacco and tobacco cultivation as a social crop was
written by well-known Franciscan Friars Didak Buntić and Fr. Dominik
Mandic. But as soon as the standard of living was improved and the
81
Herzegovinian peasants were able to live without tobacco production,
the tobacco lost its economic and social significance and gradually went
into historical books.
Key words: tobacco growing, Herzegovinian tobacco, economy, social

crop
82
Ekonomski, tržišni i tehnološki aspekti
nestanka proizvodnje duhana u
Hercegovini
Marko Ivanković1, Brano Markić2, Maja Đemidžić3
Sažetak
Kao važna gospodarska kultura duhan u Hercegovini se organizirano

uzgajao preko 130 godina. Zadnja otkupna stanica u Stocu je ugašena
2012. godine. Postavlja se logičan niz pitanja: koji su uzroci nestanka
proizvodnje duhana u Hercegovini? Kada je počela stagnacija njegove
proizvodnje odnosno prodaje kao kvalitetne sirovine za proizvodnju
cigareta i ostalih duhanskih proizvoda??? Što je trebalo poduzeti da bi
se ova važna gospodarska kultura i hercegovački tip duhana održali u
proizvodnji?
U zatvorenom ekonomskom sustavu dogovorne ekonomije kakva je bila
u ex državi, duhan je imao socijalnu komponentu. Prema istraživanjima
(Jelčić, 1978), financijski rezultat u proizvodnji duhana u punoj kalku-
laciji je uvijek bio negativan. Visoko učešće ljudskoga rada je uvijek do-
vodilo do negativnog financijskog rezultata, pa su ovu stavku pojedini
autori izbacivali iz kalkulacije proizvodnje duhana i obračuna prihoda i
rashoda, odnosno financijskoga rezultata.
Opća globalizacija nije mimoišla ni duhansku industriju, napose proi-
zvodnju cigareta. Danas na svjetskom tržištu dominira cigareta blend
tipa u čijoj se mješavini nalazi samo duhan tri tipa: virdžinije flue-cu-
red, berleja i orijentalnog duhana. Svi drugi lokalni tipovi duhana, u
koje spada i hercegovački duhan, postupno gube svoje mjesto na tržištu.
Hercegovački duhan ima još neke nedostatke koji ograničavaju njego-
vu upotrebu u blend cigaretama i suvremenom tehnološkom procesu
proizvodnje cigareta. Ono što je nekada predstavljalo najveću vrijednost
hercegovačkog duhana, njegova izvorna aroma i zaokružen okus puše-
nja danas ne odgovara mješavinama cigareta. Hercegovac nameće svoj
karakter mješavini, što nije poželjno u današnjem tehnološkom procesu
1 Federalni agromediteranski zavod Mostar, B. Čule 10, 88000 Mostar, marko.ivankovic@faz.

gov.ba
2 Ekonomski fakultet Sveučilišta u Mostaru. Matice hrvatske bb, 88000 Mostar, brano. mar-
kic@sve-mo.ba
3 Tvornica duhana Rovinj
83
izrade cigareta. Osim toga obrada krupnolisnih duhana u koje spada i

hercegovac, obavlja se postupkom ridrainga i ižiljavanja i duhan u tvor-
nicu dolazi kao strips, u vidu sitnih komadića lista. Obrada hercego-
vačkog duhana obavlja se tonga manipulacijom i fermentacijom, u listu
nije odstranjena središnja žila, što uvelike ograničava njegovu upotrebu
u proizvodnji cigareta. Tvornice cigareta davno su iz svog tehnološkog
procesa izbacile uređaje za ižiljavanje i taj postupak prepustile podu-
zećima za obradu duhana-U osamdesetim godinama dolazi do pojave
tkz. blend cigarete, gdje se drastično smanjuje udio hercegovačkoga tipa
duhana. S tehnologijskoga aspekta već tada hercegovački tip duhana po-
staje „nepoželjan“ u proizvodnji duhanskih prerađevina. Je li ovaj aspekt
trebao biti „signalno zvono“ za budućnost proizvodnje hercegovačkog
tipa duhana? Je li duhanska industrija prije svega u BiH trebala već tada
reagirati na pravi način, odnosno izdvojiti ovu visokokvalitetnu sirovinu
za razvitak gotovih proizvoda na bazi ovoga tipa sirovine ( rezani duhan,
cigareta, cigara, duhan za lulu i ostalo)?
Promjenom društveno-političkoga sustav i otvaranjem tržišta stekli su
se preduvjeti da se uloženi rad umjesto u proizvodnju duhana bolje valo-
rizira na tržištu. Svjedoci smo , posebice nakon nemiloga rata, procvata
trgovine i uslužnih djelatnosti. Također, u istom razdoblju dolazi do po-
većanja standarda ukupnog života u ruralnim područjima. Sve pobroja-
ne potrebe nisu se mogle adekvatno servisirati iz proizvodnje duhana.
Dakle, s jedne strane tehnologijski aspekt u proizvodnji cigareta i s druge
strane ekonomski aspekt doveli su do postupnog a li sigurnoga gašenja
organizirane proizvodnje duhana u Hercegovini.
Ključne riječi: hercegovački duhan, tehnološki aspekt, ekonomski as-

pekt, standard
1. Uvod
Prema Zakonu o poljoprivredi („Službene novine FBIH“, br.90/07) -“obiteljsko
poljoprivredno gospodarstvo“ je samostalna gospodarska i socijalna jedinica
utemeljena na vlasništvu i/ili uporabi proizvodnih resursa i upravljanju obitelji
u obavljanju poljoprivredne djelatnosti. Omiljena tema autora nekadašnjih so-
cijalističkih zemalja (Štambuk, 2002., Radinović, 2007., Stipetić, 2005.,), Fra-
nić, Grgić, Njavro 2002., i 2004.)
Opći stav ekonomskih analitičara je da u poljoprivrednom sektoru mogu
opstati samo oni OPG-ovi koji ostvaruju dohodak paritetan dohotku u nepo-
ljoprivrednim djelatnostima. Povijesno gledano dohodak izvan poljoprivrede
84
EKONOMSKI, TRŽIŠNI I TEHNOLOŠKI ASPEKTI NESTANKA PROIZVODNJE DUHANA U HERCEGOVINI
se stalno povećava što zapravo prisiljava poljoprivredne proizvođače na stalni

rast poljoprivredne proizvodnje i uroda po ha čime zapravo „održavaju“ do-
hodak paritetan nepoljoprivrednim djelatnostima (Stipetić, 2005.). Problema-
tikom ekonomike proizvodnje duhana u Hercegovini bavio se Jelčić, S. (1983.).
Mala usitnjena gospodarstva u Hercegovini stoljećima su bila orijentirana na
proizvodnju duhana hercegovačkog tipa (organizirana proizvodnja preko 140
godina). Duhan u Hercegovini je u navedenom razdoblju uvijek bio više od
same njegove ekonomske važnosti. Važna je oduvijek bila socijalna pa i odgoj-
na komponenta ove proizvodnje s obzirom da se radi o radnointenzivnoj pro-
izvodnji koja ruralnim i slabo razvijenim područjima i zapošljava veliki broj
radne snage. Ova činjenica je snažno utjecala na opstanak ruralnih područja
jer je sprječavala iseljavanje.
Prvi počeci industrijske proizvodnje u Bosni i Hercegovini vezani su upra-
vo za proizvodnju, obradu i preradu duhana. Opseg proizvodnje je varirao
ovisno o uzgojnim uvjetima, ekonomskim mjerama i tržišnim kretanjima, a u
optimalnim uvjetima proizvodnja je iznosila do 20.000 tona (Beljo i sur, 2016.)
Procijenjena otkupna vrijednost proizvodnje duhana u Hercegovini je
iznosila duhana iznosila je 30 do 40 milijuna današnjih KM.
S obzirom na prirodnost područja, zastupljenost kraških pašnjaka, terasa i
veliki broj parcela, ova će regija i u budućnosti počivati na malom posjedu koji
nužno ne mora biti ograničavajući čimbenik, jer se i na njemu može organi-
zirati poljoprivredna proizvodnja (proizvodi visoke vrijednosti) koja će anga-
žirati radne resurse kućanstva i postići dobre financijske učinke (Radinović i
sur., 2004.).
2. Cilj i metode rada

Cilj rada je osvijetliti ekonomske, tržišne i tehnološke aspekta nestanka pro-
izvodnje hercegovačkog tipa duhana u Hercegovini s obzirom da se ipak
virdžinijski tipovi i berlej uspješno održavaju u proizvodnji na sjeveru Bosne
i Hercegovine. Tek sagledavanjem povijesnih činjenica i konteksta promjene
društveno-političkog uređenja BiH, moguće je postaviti temelje za buduću
proizvodnju ove vrlo važne kulture, ali sada na tržišnim temeljima.
85
3. Geneza problema proizvodnje hercegovačkoga tipa

duhana
3.1. Odnos države (monopola) prema ovoj proizvodnji
Mnogi autori pišu da je najvjerojatniji početak proizvodnje duhana u Herce-
govini bio u 17. Stoljeću i da je u Hercegovinu donesen trgovačkim vezama
Mletačke republike i Turske (Preissecker, 1914). Interesantno je napomenu-
ti da je Dubrovačka republika uvela monopol na proizvodnju duhana kada i
Mletačka republika (1676.). Iste godine u Dubrovačkom arhivu iz 1676. godine
spominje se krijumčarenje duhana iz Hercegovine u Dubrovačku republiku
(Kapor, 1953).
Turska carevina na izdisaju uvodi slabo organiziran monopol na duhan tek
1875. godine, nakon čega je proizvodnja u Hercegovini stagnirala. Tek sustavnu
i organiziranu proizvodnju uz monopol uvodi Austrougarska vlast. Monopol
ili Bosansko-hercegovačka duhanska režija omogućava dolazak stručnjaka iz
drugih dijelova monarhije koji značajno unaprjeđuju proizvodnju duhana, Da-
lje, osnivaju se otkupni uredi u Mostaru, Ljubuškom, Stocu, Trebinju, Čapljini,
Ljubinju, nešto kasnije u Širokom Brijegu, Orašju, Foči i Bratuncu. Utemeljuju
se tvornice cigareta u Sarajevu, Mostaru i Banja Luci. Pogoni
Austrougarska je vlast vođen prije svega vlastitim interesima punjenja
državnoga proračuna forsirala proizvodnju duhana u BiH. tako (Beljo i sur.,
2016) navode „ da je u 1912. godini kada je već industrija bila razvijena, od uku-
pnog proračuna zemaljske uprave u iznosu od oko 84 milijuna kruna, prihodi
od duhana kroz poreze i namete iznosili su više od 18 milijuna kruna, daleko
više nego bilo koja druga pojedinačna stavka (Bosansko-hercegovački kompas,
1913).
3.2. Razdoblje monopola 1920. – 1940.

U zajedničkoj državi Srba, Hrvata i Slovenaca (SHS) a kasnije prvoj Jugo-
slaviji bila je dosta razvijen a proizvodnja duhan (Makedonija, Hercegovina
.....), ali Upravi državnih monopola u Beogradu ne prepoznaje vrijednost her-
cegovačkog duhana. Tako su napuštena neka tradicionalna vanjska tržišta, a
tvornica cigareta u Berlinu prodana. U domaćoj preradi, već tada, napušta se
izrada cigareta od samog hercegovačkog duhana. Tako (Odić i sur, 1988) na-
vode da se 1923. godine provodi jedinstveni program izrade cigareta a stara
86
imena hercegovačkih duhanskih proizvoda se napuštaju. Jasno, ovo dovodi do

smanjena je potrošnja ovoga tipa duhana u domaćim tvornicama.
Dalje, propisi o procjeni na otkupu ovi duhani su podcijenjeni i otkuplji-
vali su se po II A I B I III kategoriji, a ukidaju se tkz „privilegije“ sadiocima
(pušilula i osiguranje od grada), tako da se proizvodnja duhana u Hercegovini
i Bosni dovodi u sve teži položaj.
Prvih poslijeratnih godina proizvodnja duhana u Hercegovini je niska (oko
2.000.000. kg), kao posljedica svih tih promjena i relativno niskih otkupnih
cijena.
Kad su cijene povećane porasla je i proizvodnja, pa je 1923, godine proi-
zvedeno oko 2.7000.000 kg, a prosječna otkupna cijena je bila relativno vi-
soka (34,47 din.). zbog toga u sljedećoj godini dolazi do velikog povećanja
proizvodnje koja dostiže skoro 6.000.000 kg. Međutim, kako je te godine i u
Makedoniji bila velika berba, sav proizvedeni duhan se nije mogao potrošiti
u zemlji, a ni u izvozu se nisu mogle plasirati veće količine, jer su nekadašnja
tržišta bila već zaposjednuta i zasićena duhanima iz drugih zemalja (Grčka,
Bugarska). Stoga se sadnja ograničava, a cijene smanjuju, tako da 1927. godine
proizvodnja u Hercegovini pada na najnižu razinu od uvođenja monopola i
otkupljuje se ispod 1,5 milijuna kilograma. Sljedećih godina cijena se poprav-
lja, proizvodnja raste i dostiže 1930. godine opet preko 6.000.000 kg, ali iza
toga se primjenjuju mjere za ograničavanje i destimulaciju, kao:
Ukidanje II A kategorije u otkupu, sniženje otkupnih cijena i odobrava-
nje manjeg broja duhanskih strukova za sadnju. U godinama 1933., 1934.,1935.
sadnja je opet ograničena, a proizvodnja ispod 2.000.000 kg. U tim godinama
i cijene su neshvatljivo niske (9,75; 6,21 i 5,50 din.), pa se stanovništvo Herce-
govine, kojemu je proizvodnja bila glavni izvor prihoda, nalazi u veoma teškoj
ekonomskoj situaciji i , kao što se kaže u jednoj publikaciji iz tog doba:
„To je bila propast i umiranje Hercegovine koja je zadnjih godina upućena
samo na kulturu i prihod od duhana“ (D. Mandić, 1937.)
Uprava monopola na razne načine ograničava proizvodnju hercegovačkog
duhana i favorizira širenje i povećanje proizvodnje sitnolisnih makedonskih
duhana. U Hercegovini se osniva Udruženje sadilaca duhana koje se, raznim
predstavkama ministarstvima i vladi, bori za postizanje boljeg položaja herce-
govačkog duhana. Tako, npr., u brošuri „Naši zahtjevi“ iz 1923. godine, Udru-
ženje u ime 16.000 sadilaca iz Hercegovine traži da se izravna kruparinski
doplatak za hercegovačke duhane sa doplatkom z duhane iz drugih područja
87
iste vrste, kako bi u otkupu prosjek bio jednak, jer to „oni“, tj. hercegovački
duhani, op.p.) i zaslužuje po priznanju same Uprave monopola radi njihova
vanrednog kvaliteta“.
Protestira se i protiv kupovanja inozemnih duhana na štetu domaće pro-
izvodnje. Direktno se optužuju neki od tadašnjih visokih činovnika Uprave
monopola kao glavni krivci za nazadak proizvodnje duhana u Hercegovini.
Interesantno je zabilježiti da je ovo udruženje tada (1923. god.) predlagalo
da se izvrši melioracija kraških polja u Hercegovini da bi se na njima mogle
uzgajati žitarice, kako bi se sva brdska zemlja mogla upotrijebiti za uzgoj du-
hana. Prema obrazloženju u tom prijedlogu, Hercegovina bi mogla godišnje
proizvoditi 5-8 miliona kilograma duhana na 6 do 10 hiljada hektara, od čega
bi država imala čisti prihod 100 do 120 milijuna dinara godišnje, odnosno
regulacija bi se uz takve prihode mogla isplatiti za dvije godine. U prijedlogu
se zaključuje da bi ovom regulacijom „bila jednom zauvijek riješena današnja
pasivnost Hercegovine“. U kasnijim zahtjevima i predstavkama traži se uvo-
đenje kruparinskog fonda za obeštećenje gradom oštećenih duhana, pravilna
procjena duhana u zelenom stanju, pravilnije kategoriziranje duhana u mje-
rilima za otkup, itd. (Knjižnice udruženja sadilaca duhana za godine 1923.,
1929., 1930. i 1936.)
Zbog aktualnosti ovih zahtjeva treba napomenuti da je Udruženje tada tra-
žilo i pojednostavljenje Mjerila za otkup i predlagalo samo sedam klasa bez
potklasa.
U svrhu poboljšanja kvaliteta traži se „da se u svim krajevima, pa i u Her-
cegovini, zabrane vodeni (navodnjavani) duhani, amerikanski duhani i ze-
len (otava), jer te vrste kvare dobar glas i vrijednost pravog dobrog duhana“
(Knjižnice udruženja sadilaca duhana za godine 1929.).
Interesantno je, također, da je Udruženje tražilo 1936. godine da se za
Hercegovinu osnuje posebni Duhanski institut „koji će proučavati specijalne
prilike i uvjete za što intenzivniju i bolju kulturu krupnolisnih duhana, kojoj
zadaći Institut u Prilepu neće moći zadovoljiti“. U nešto kasnijim zaključcima
traži se osnivanje duhanske stručne škole u Mostaru za „praktički odgoj mo-
nopolskih činovnika koji bi tu na 1-2 godišnjem školovanju prešli sve faze kul-
ture i prerade duhana, od uzgoja sjemena do gotove cigarete u kutiji“. Budući
da je duhansko sjeme koje sadiocima izdaje Ogledna stanica u Domanovićima
„nečisto, zaraženo raznim bolestima i degenerirano“, traži se da se iz te stani-
ce „ukloni neiskusni i nenaobraženi poljodjelac s nižom Poljodjelskom školom
88
i da se tu postave stručnjaci sa fakultetskom spremom kojima će se staviti na

raspolaganje potrebni krediti i tehničke sprave za urednu i stručnu odgoju i
selekciju sjemena“ (Knjižnice udruženja sadilaca duhana za godine 1936.).
Posebna se borba vodila za dozvolu sadnje većeg broja duhanskih struko-
va. Naime, Uprava monopola jer svake godine za svako područje proizvodnje
u kraljevini Jugoslaviji određivala koliko se duhanskih strukova može posadi-
ti. Prebacivanje određene količine se kažnjavalo i kod sadioca bi se vršilo po-
ništavanje (čupanje) viška presađenih strukova. Sadioci su se tužili na kriterije
odobravanja sadnje prema kojim se nekim područjima odobravalo daleko više
sadnje nego što bi se stvarno posadilo pa tako, npr., Gujić (2) ističe da je 1936.
godine od ukupno odobrene sadnje u Vardarskoj banovini posađeno oko 65%,
u Drinskoj 75%, a u Moravskoj samo oko 15 %, dok je te iste godine u Primor-
skoj banovini (Hercegovina, Dalmacija) posađeno oko 6 % više od dozvoljene
sadnje. (Veća sadnja se tolerirala ako nije prelazilo 10 % od dozvoljene). Gujić
kaže da se zbog takve politike odobravanja sadnje gomilaju rezerve u skla-
dištima i da se duhani iz drugih područja stavljaju i u hercegovačke cigarete
čime se gubi originalni i specifična kvaliteta nekada vrlo poznatih i cijenjenih
hercegovačkih cigareta (Gujić, K., 1936.).
3.3. Razdoblje 1945. – 1990.

Jedini relevantan pisani izvor je već spomenuti autor S. Jelčić (Ekonomika
proizvodnje duvana u Hercegovini, 1983.). U ovome djelu je opisana ekonomi-
ka proizvodnje duhana, gdje se jasno vidi da u analiziranim godinama (1976.
i 1977.) ekonomičnost proizvodnje duhana u Hercegovine je 0,68 odnosno
0,64.
89
Tablica 1. Ukupni troškovi proizvodnje duhana u Hercegovini (DEM/ha)

UKUPNI troškovi PROIZVODNJE 1976. 1977.
Red.br. Opis stavke Iznos (DEM/ha) Iznos (DEM/ha)
1. Materijalni troškovi 1.475,92 1.293,52
2. Tuđe usluge 100,13 68,32
3. Amortizacija- sredstva rada 403,54 457,36
4. Amortizacija - izravna 424,64 397,06
5. Ljudski rad 11.830,11 12.715,75
6. Ostali izravni troškovi 391,17 379,64
7. UKUPNO IZRAVNI TROŠKOVI 14.625,50 15.311,64
8. Neizravni troškovi 260,29 236,51
9. Ostalo 0,00 0,00
10. UKUPNO: 14.885,79 15.548,16
Izvor: Jelčić, S.: Ekonomika proizvodnje duvana u Hercegovini, str. 140.
Uz standardne troškove proizvodnje cca 15.000 DEM/ha i urode od cca

2.000 do 2.200 kg/ha (ovisno o vremenskim prilikama) i prosječnim otkupnim
cijenama na razini 4,50 KM/kg ukupna vrijednost proizvodnje je iznosila cca
10.000 DEM. Troškovi proizvodnje hercegovačkog tipa duhan su stalno rasli
do rata, ali su otkupne cijene su ostale iste. Ovakav pristup države koja je uvi-
jek propisivale minimalne ili zagarantirane otkupne cijene imala je p destimu-
lirajući učinak na proizvođače.
3.3.1. Troškovi ljudskoga rada

Kao radno-intenzivna poljoprivredna proizvodnja utrošak ljudskoga rad u
proizvodnji hercegovačkog tipa duhana je izuzetno visok (godine 1977. = 3.677
ha/ha). Prosječna cijena sata ljudskog rada je premašivala ukupnu vrijednost
duhana proizvodnje po ha.
Tablica 2. Troškovi ljudskog rada

Red. Opis
br. stavke Jed.mj. Količina Cijena (DEM/jed. mj.) Iznos (DEM) Godine
1. Ljudski rad sat/ha 3.791 3,1205 11.830,11 1976.
2. Ljudski rad sat/ha 3.677 3,4581 12.715,43 1977.
Izvor: Jelčić, S.: Ekonomika proizvodnje duvana u Hercegovini, str.134. i 135.
90
Iz ovoga podatka se jasno iščitavaju tadašnje političke, ekonomske i socijal-

ne prilike u Hercegovini. U takvim prilikama dolazi do pojave krijumčarenje
duhana („šverc“). To je zapravo jedini, istina ilegalni, tržišni kanal koji omo-
gućava kakvu takvu realniju valorizaciju uloženoga ljudskoga rada u proizvod-
nju hercegovačkog tipa duhana i povećanje dohotka osiromašenoga puka u
Hercegovini.
Tablica 3. Vrijednost ljudskoga rada po djelatnostima (1976. - 1977. godine)

Red. Jed. Cijena Cijena
br. Opis stavke mj. (DEM/ jed. mj.) INDEKS (DEM/jed. mj.) INDEKS
1. Proizvodnja duhana sat 23,81 100 29,36 100
2. Društveni kombinati sat 32,06 1,35 37,95 1,29
Prehrambena
3. sat 32,78 1,38 38,2 1,30
industrija
4. Vinarstvo - vinarije sat 35,2 1,48 40,2 1,37
Livnica- teška
5. sat 32,9 1,38 41,98 1,43
industrija
6. Obojeni metali sat 39,02 1,64 48,61 1,66
7. Metalne konstrukcije sat 38,86 1,63 47,73 1,63
Izvor: Jelčić, S.: Ekonomika proizvodnje duvana u Hercegovini, str.134. i 135.
Dakle, iz tablice je vidljivo da je vrijednost ljudskoga rada u proizvodnji

duhana daleko ispod vrijednosti u nekim granama industrije ( 1,00 : 1,63).
Postavlja se pitanje do kada će se taj rad ili može li se uopće zadržati u ovoj
proizvodnji?. Bilo je samo pitanje vremena i otvaranje tržišta što je nastupilo
rušenjem Berlinskoga zida i velikim političkim promjenama u istočnoj i jugo-
istočnoj Europi.
Tablica 4. Vrijednost proizvodnje duhana u Hercegovini 1976. i 1977. godine

Red. Količina
br. Opis stavke Jed.mj. /kg/ha) Cijena (DEM/kg) Iznos (DEM) Godina
1. Duhan kg 2.286 4,46 10.186,63 1976.
2. Duhan kg 2.041 4,88 9.959,79 1977.
Izvor: Jelčić, S.: Ekonomika proizvodnje duvana u Hercegovini, str.143.
Vidljivo je da je financijski rezultat negativan. Ovdje napominjemo da

je autor (što je bila gotovo praksa) izračunao financijski rezultat bez jed-
noga vrlo važnoga elementa – troškovi ljudskoga rada čime je jasno dobio
91
pozitivan rezultat. Navodimo ovu vrlo važnu činjenicu koja oslikava logiku
o(p)stanka ove proizvodnje, jer „raditi se mora“ kad nema drugoga boljeg
izvora dohotka.
Držimo da je ovdje vrlo jasno pokazana sva logika i ekonomika ove pro-
izvodnje u Hercegovini i da geneza problema vjerojatno kreće i ranije , ali
je sada jasno na znanstveno-stručan način opisan i publiciran. Dakle, to su
godine kada je država s obzirom da je duhan monopolska proizvodnja i vrlo
važan izvor punjenja proračuna trebala osmisliti dugoročnu strategiju pro-
izvodnje duhana u Hercegovini. Ta prilika je propuštena a osamdesete go-
dine su bile vrijeme nesnalaženja i konfuzije u cijelom lancu vrijednosti a
posebice na razini odgovornosti državnih organa vlasti odgovornih za ovu
proizvodnju. U mnogim raspravama prije i nakon rata prevladavalo je mi-
šljenje odgovornih u otkupnim stanicama da će „uvijek netko morati saditi
duhan u Hercegovini, jer je tako već 100 godina i tako će biti i dalje“. Prosječ-
na proizvodnja po domaćinstvu je bila na razini 20.000 struka (0,50 ha) ili
800 – 1.000 kg duhana godišnje. Ovakva proizvodnja je tražila potpuni radni
angažman cijele obitelji. Prosječna peteročlana obitelj je mogla ostvariti do-
hodak 4.000 do 4.500 DEM/godišnje ili 900 DEM/per capita.
Međutim, velikim političkim a time i ekonomskim promjenama, nažalost
i ratnim događanjima koje su zahvatile ove prostore uvidjeli smo potpuni
apsurd u pristupu i dugoročnoj brizi za ovu proizvodnju.
Dakle, ekonomski aspekt ove proizvodnje nije izdržao promjene u poli-
tičkim prilikama koje su nužno dovele do novih ekonomskih prilika u Herce-
govini. Negativni koeficijenti ekonomičnosti ove poljoprivredni proizvodnje
jasno su ukazivali da će se ona postupno, ali sigurno smanjivati i doći na
ekonomski beznačajnu razinu
Drugi tržišni aspekt proizvodnje hercegovačkog tipa duhana je također
vrlo značajan. Njegova geneza problema također kreće u navedenim godi-
nama ili točnije kazano pojavom tkz. „blend“ cigarete koja u načelu kori-
sti virdžinijske tipove duhana i berlej a smanjuje udjele u recepturama za
hercegovački tip duhana. Ratne godine (1992.- 1995) su dodatno pridonijele
smanjivanju proizvodnje hercegovačkoga tipa duhana. Tako je proizvodnja
u 1996. godini iznosila svega 1.725 tona (Beljo i sur, 2016.). S padom pro-
izvodnje jedno po jedno poduzeće za otkup i obradu prestaje s radom da
bi konačno 2013. godine s prestankom rada otkupnog poduzeća u Ljubinju
završio organizirani otkup duhana u Hercegovini nakon 134 godine. Danas
92
u Hercegovini od nekadašnjih 10 poduzeća za otkup i obradu duhana nema

više ni jednog poduzeća. Stanoviti opseg proizvodnje duhana u Hercegovini
još uvijek postoji, prema slobodnoj procjeni iznosi 100 do 150 tona, ali to
više nije komercijalna i organizirana proizvodnja, već se plasira kroz ilegalne
kanale (Beljo i sur. 2016.)
Velike tvornice duhana i duhanskih prerađevina su logično vođene profi-
tom i nisu pozornost poklanjali poluorijentalnom duhanu kakav je hercego-
vački tip s vlastitom aromom i jedan od rijetkih tipova duhan u svijetu koji
se može pušiti bez miješanja s drugim tipovima duhana. Njegov potencijal
u marketinškom smislu nije tada prepoznat od strane duhanske industrije a
posebice o tome nisu vodili brigu odgovorni ljudi na razini države. Ovo jasno
pokazuje odnos države prema cijeloj ovoj proizvodnji, ali regiji Hercegovini.
U sveopćoj globalizaciji tvornice cigareta se vode maksimizacijom profita
kupujući duhan na svjetskom tržištu i orijentirajući se na druge tipove du-
hana čime lokalni tipovi (hercegovački) gube tržište. Raspadom bivše države
raspalo se tržište od 25 milijuna potrošača.
4. Tehnološki uzroci gubitka tržišta

Hercegovački duhan nekada se koristio za cigarete orijentalnog i poluori-
jentalnog tipa. U tim je cigaretama hercegovački duhan bio dio mješavine
ili su cigarete rađene samo od ovoga duhana. No svjetsko tržište cigareta
u potpunosti se promijenilo, što je u velikoj mjeri odredilo mjesto i ulogu
hercegovačkog duhana na duhanskom cigaretnom tržištu. Danas Evropom
i Amerikom dominira blend cigareta – cigareta koja u sebi ima zastupljene
tri osnovne vrste duhana, a to su virdžinija, berlej i u znatno manjoj mjeri
orijentalni ili poluorijentalni duhan. Osim ovih duhana u recepture se dodaje
ekspandirano rebro, ekspandirani duhan i duhanska folija kao alati za blen-
diranje te postizanje traženog proizvoda sa svojim degustacijskim i regula-
tivnim zahtjevima.
Drugi tip cigarete koja danas također dominira u svijetu je Virdžinijska
cigareta ili kako je još zovu Britanska cigareta. Ovaj je tip cigarete dominan-
tan na tržištima istočne Azije, poglavito Kine, te Afrike. Za ovu cigaretu se
koriste uglavnom virdžinijski duhani. Ona najčešće nema u sebi orijental-
nih ili poluorijentalnih duhana cak ni kada je u svojoj modificiranoj formi
u kombinaciji sa malom količinom berleja uglavnom da joj poboljša brzinu
93
gorenja. Također se koriste kao alati za blendiranje ekspandirano rebro, ek-

spandirani duhan i duhanska folija ali u nešto manjoj mjeri nego kod blindi-
ranih cigareta.
Prema tome najzastupljenije cigarete u svijetu danas su blendirane i
virdžinijske, koje opet imaju svoje podvarijante. Na svjetskom tržištu gotovo
da nema vise orijentalnih i poluorijentalnih cigareta kao ni tamnih cigareta.
Ove su cigarete bile dominantne uglavnom u Evropi, što je jedan od razloga
njihova nestajanju na svjetskom tržištu. Razvijanjem regulative u ograniča-
vanju tara, nikotina i ugljičnog monoksida od kraja 1980-ih godine ove vrste
cigareta su u nepovoljnom položaju jer ih je teško, bolje reći skoro nemo-
guće, dobiti da zadrže svoja pušačka svojstva i kvalitetu i budu u skladu sa
regulativom. Također na ovo utječe smanjenje pušenja u ovom geografskom
području, a na istočnoazijskom području, gdje je od 1980-ih godina došlo
do povećanja pušenja, ovi tipovi cigareta nisu prihvaćene jer je tržište osim
Japana dominantno virdžinijsko. Pušačima na tom području ne odgovaraju
karakteristike ukusa ovih tipova, a također su jako osjetljivi na miris spored-
ne struje dima koja je izražena i specifična kod ovih cigareta.
Kada je riječ o orijentalnim i poluorijentalnim duhanima trebamo imati u
vidu daje najpogodnije područje za njihov uzgoj u cijelom svijetu u takozva-
nom balkanskom i sredozemnom bazenu čiju zapadnu granicu čini Hercego-
vina a istočnu Liban. Zemlje u kojima je najveća i najkvalitetnija proizvodnja
ovih duhana su Makedonija, Bugarska, Grčka i Turska. Iz ovog bazena je i
potekla orijentalna i poluorijentalna cigareta i sirila se dalje uglavnom po
Evropi i djelimice po sjevernoj Africi i Sjevernoj Americi. Već nakon Drugog
svjetskog području iz kojeg je potekla.
Veoma je važno reći da se danas u cigaretnoj industriji svi tipovi du-
hana, osim sitnolisnih orijentalnih duhana, koriste u obliku stripsa. To su
uvjetovali uglavnom tehnološki razlozi. Brzina mašina za izradu cigareta u
zadnjih 100 godina jako je povećana, a moderne mašine postale su osjetljive
na materijale koji su nedovoljno ujednačeni. Osim toga mijenjaju se zahtjevi
potrošača, a jedan od razloga je i stalno podizanje cijene cigareta zbog akci-
znih politika. Svi ovi faktori stavljaju hercegovački duhan u inferiorni polo-
žaj. Veličina lista i debljina glavnog rebra hercegovačkog duhana nije najade-
kvatnija za stripsovanje (ižiljavanje). S druge strane za današnju tehnologiju
izrade cigareta i zahtjeve potrošača problematično je ako se koristi i reže
cijeli list bez odvajanja glavnog rebra, a takva se tehnologija koristi u tonga
94
manipulaciji i obradi hercegovačkog duhana. Za blendirane cigarete iz ovog

razloga su sitnolisni orijentalni duhani iz receptura istisnuli poluorijentalne
duhane a samim time i hercegovački poluorijentalni duhan.
No osim promjene tipa cigarete, zadnjih desetljeća velike su promjene
nastale u konstrukciji i osobinama cigarete, posebno u sadržaju najvažnijih
sastojaka. Nekada je bilo uobičajeno da cigareta sadrži više od 20 mg kon-
denzata, odnosno tara, a danas je u svijetu teško naći cigarete koje imaju tar
iznad 10 mg iako regulativa to ne sprečava kao recimo u EU. Kina je jedno od
velikih tržišta u kojima se još uvijek mogu naći proizvodi sa tarom od 15 mg
i više i sa sadržajem nikotina od preko 1 mg. Međutim, u Kini kao i cijelom
svijetu ozbiljna je tendencija rasta segmenta cigareta sa 10 mg tara i niže.
Rezultat je to potrošačkog trenda i još vise ambicije industrije da se približi
ostatku svijeta. Kina je uvela odnedavno svoj program za smanjivanje tara,
nikotina i CO. Kako bi se razvio proizvod koji ispunjava zahtjeve 10 mg tara
i niže osim duhana je potrebno uključiti u recepturu i materijale duhanskog
porijekla koji poboljšavaju sagorljivost cigarete kao sto su duhanska folija,
ekspandirano rebro i ekspandirani duhan. Danas je vrlo teško naći cigaretu
koja u sebi ne sadrži ove komponente kao alate za blendiranje kako bi se
dobio proizvod u zadanom regulativnom okviru. Valja reći da bi se herce-
govački duhan, uz određena tehnološka poboljšanja mogao uklopiti u ove
normative.
4.1. Hercegovac kao sirovina za potrošnju rezanog duhana za motanje

Danas na tržištu postoji potražnja za duhanom za motanje cigarete i to u
dvije verzije: RYO (roll your own - smotaj sam svoju) i MYO (make your
own - napravi sam svoju) duhana. Ova je potražnja zadnjih godina rasla na
tržištima i tamo gdje historijski nije bila prisutna i to uglavnom zbog agre-
sivne akcizne politike na tvorničke cigarete koje postaju sve manje dostupne
brojnim skupinama potrošača. Pogotovo raste segment MYO koji je direktno
ekonomičnija ponuda- Ti se proizvodi puše se najčešće u hilznama sa filte-
rom formata cigarete. S druge strane RYO segment je postojao i ranije na
nekim tržištima a u određenoj mjeri je zamijenio cigarete koje izumiru kao
sto je tamna cigareta u zapadnom dijelu Evrope (koji je trgovao sa duhanima)
i orijentalna cigareta u istočnom dijelu Evrope koji je proizvodio orijentalni
i poluorijentalni duhan.
95
Hercegovački duhan je jako dobra sirovina za RYO duhane za potrošače

koji preferiraju orijentalni i poluorijentalni karakter ukusa cigarete. Poznato
je da je ovaj duhan kombinacijom (blendiranjem) svojih insercija jedan od ri-
jetkih duhana u svijetu, ako ne i jedini, koji daje potrebne parametre fizikalne
(kao sto je brzina gorenja), kemijske (omjer tara i nikotina) te degustacijske
(zaokruženost slatkoće i arome) koji potrošaču daju traženo zadovoljstvo
prilikom pušenja. Iako povoljna sirovina za ovaj segment, njegova obrada
i prerada bi trebale biti prilagođene tome da se eliminira prisutnost rebra u
gotovom proizvodu jer današnji potrošač to zahtjeva. To bi bio rezani duhan
u formi tzv. „flora“, u kojemu je prije rezanja ručno odstranjeno glavno rebro.
Mogućnosti za odstranjivanje rebra postoje, ali je vjerojatno najadekvatniji
način da se ručno odvaja plojka od glavnog rebra. Budući da se hercegovački
duhan zbog tehnoloških razloga više ne primjenjuje u cigaretama blend tipa,
ovo bi možda bilo rješenje za njegov ponovni izlazak na tržište.
Zaključci
- Nekada najvažniji važan izvor prihoda, a bavljenje proizvodnjom duhana
utjecalo je i na smanjeno iseljavanje. Tako naš slavni fra Didak Buntić piše
tadašnjem poglavaru Zemaljske vlade „Hercegovcu ili mriet ili se seliti, ili
duhan saditi, drugo ne preostaje zbog suše, pomanjkanja svake druge zarade
i prenapučenosti ovoga kršnoga kraja, od koga niti jedna četvrtina nije pri-
kladna za obrađivanje“ (Nikić, 2000).
- Silazni trend proizvodnje hercegovačkoga tipa duhan je počeo davnih se-
damdesetih i početkom osamdesetih godina prošloga stoljeća
- Razlozi su tržišni, tehnološki, demografski zbog čega Hercegovini nikada
više neće imati nekadašnju razinu proizvodnje
- Tržišne okolnosti nisu išle u prilog proizvodnje hercegovačkoga tipa duha-
na nego upravo suprotno – stalno je izbacivan iz receptura u proizvodnji
cigareta pod snažnim pritiskom i širenjem proizvodnje blend cigareta ute-
meljene na virdžinijskim tipovima duhan i berleju
- Maćehinski odnos prema ovoj proizvodnji od uvođenja monopola (1880.)
je u biti ostao uvijek isti. Proizvođači su uvijek u ukupnom lancu vrijednosti
uvijek dobivali najmanji dio kolača. Najsigurniji u ovom lancu je bio fiskus
koji je od ove proizvodnje uzimao cca 70% a u pojedinim godinama i više.
96
- Niske otkupne cijene duhana održavale su se skoro 20 godina na istoj razini

uz stalno povećanje industrijskih proizvoda čime je ova proizvodnja dove-
dena u poznati apsurd nazvan „škare cijena“.
- Mali posjed, niska produktivnost uz visoko učešće ljudskoga rada koji je bio
potplaćen u odnosu na druge djelatnosti doveo je do postupnoga smanjenja
ove proizvodnje u Hercegovini. Proizvođači nisu mogli reagirati na ove po-
jave stalnim povećanjem proizvodnje , kako bi zadržali istu razinu dohotka
- Država kao monopolista u ovoj proizvodnji također ne reagira adekvatno
u sedamdesetim i osamdesetim godinama prošloga stoljeća. Izostaju mjere
koje bi stimulirale primarnu proizvodnju, a na razini države izostaju mjere
vanjsko-trgovinske i carinske politike koje bi povećale potrošnju ovoga tipa
duhana u domaćim tvornicama
- Malo je zemalja u svijetu koje imaju tako povoljne uvjete i drugu tradiciju
proizvodnje duhana kao što ima Bosna i Hercegovina
- Međutim, otvaranje tržišta u devedesetim godinama prošloga stoljeća
omogućava izlazak radne snage iz proizvodnje duhana i traženje bolje pla-
ćenih poslova i adekvatniju valorizaciju faktora rada
Literatura:
Beljo,J., Herceg,N., Nurkić, H.:Proizvodnja duhana u Bosni i Hercegovini – od
blistave prošlosti do neizvjesne budućnosti; Radovi Poljoprivredno-pre-
hrambenog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, God. LXI, broj 66/2 Works
of the Faculty of Agriculture and Food Sciencies, University of Sarajevo,
Vol. LXI, No. 66/2, str; 48-61.
Gujić, K. : Duhansko pitanje, Zagreb, 1936.
Kapor, A. (1953) Proizvodnja duvana u Bosni i Hercegovini. Mostar.
Knjižnice udruženja sadilaca duhana za godine 1923., 1929., 1930. i 1936.)
Mandić, D.: Hercegovački duvan, Glasnik Jugoslavenskog profesorskog druš-
tva, VII/VIII 1937., svezak 11-12
Nikić, A. (2000) Fra Didakova skrb za Hercegovinu – dokumenti. Mostar,
Spomenica preuzvišenom gospodinu ministru Burianu., Široki Brijeg,
20.XI.1909. Franjevačka knjižnica i arhiv u Mostaru.
Preissecker, K. (1914) Der Tabakbau. II Band, Wien, 1914
97
Radinović, S. Ekonomska ocjena poslovnog razvitka obiteljskog poljoprivred-

nog gospodarstva – studij slučaja, Agronomski glasnik 1/2008, pregledni
znanstveni članak, ISSN 0002-1954
Stipetić, V. (2005.): Transformacija poljoprivrednih gospodarstava i kreditira-
nje ruralnih sredina, Sociologija sela, 43(167):61-81.
Franić. R., Grgić, Z. (2002.): Agroturizam na obiteljskom poljoprivrednom
gospodarstvu u Hrvatskoj – pretpostavke i izgledi razvitka, studij slučaja,
ACS, Vol.67(2002), No. 3 :131-141.
Franić. R., Grgić, Z., Njavro, M. (2004.): EU-integracijski pritisak i potraga za
pravim akterima tržišnog razvoja poljoprivrede, Društvena istraživanja, 1-2
(69-70): 49-71.
98
Economomical, market’s, and

technological aspects of disappearence
of tobacco production in Herzegovina
Abstract
As an important economic culture tobacco in Herzegovina has been

organized for over 130 years. The last purchasing station in Stolac was
canceled in 2012. There is a logical set of questions: what are the causes
of tobacco production in Herzegovina? When did it begin to stagnate
its production or sales as quality raw materials for the production of
cigarettes and other tobacco products ??? What was to be done to keep
this important economic and prehistoric type of tobacco in production?
In a closed economical system of a negotiated economy like the ex-state,
tobacco had a social component. According to research (Jelcic, 1978),
the financial result of tobacco production in full calculations has always
been negative. High participation of human labor has always led to nega-
tive financial results, and this item was eliminated by individual authors
from the calculation of tobacco production and the calculation of rev-
enues and expenditures or financial results.
Global globalization did not overwhelm the tobacco industry, especially
cigarettes. Today, the world market is dominated by a cigar type blend
of a mixture of only three types of smoking tobacco: flue-cured turnips,
berry and oriental tobacco. All the other local types of tobacco, includ-
ing the Herzegovinian tobacco, gradually lose their place in the market.
Herzegovinian tobacco still has some shortcomings that limit its use in
the blend of cigarettes and the modern technological process of cigarette
production. What once represented the highest value of Hercegovinian
tobacco, its original aroma and its rounded smoking taste today does not
match the blend of cigarettes. Herzegovina imposes its character on the
mix, which is not desirable in today’s technological process of cigarette
making. In addition, the processing of krupnose tobacco, which belongs
to the hercegovac, is carried out by the method of redrawing and fry-
ing and the tobacco in the factory comes as strips, in the form of tiny
pieces of the leaf. Tobacco processing of herbicide tobacco is carried out
by manipulation and fermentation, the leaf has not been removed from
the leaf, which greatly restricts its use in the manufacture of cigarettes.
99
Cigarette factories have long since disposed of processing equipment
from their technological process and handed it over to tobacco process-
ing companies. M.Sc. Maja Đemidžić (Tobacco Factory Rovinj)
In the 1980s, tkz appeared. A blend of cigarettes, where drastically re-
duces the participation of the Herzegovinian tobacco type. From a tech-
nological point of view, then the hercegovican type of tobacco becomes
„undesirable“ in the production of tobacco products (cigarettes and the
like). Is this aspect a „signal bell“ for the future of the production of the
Herzegovinian type of tobacco? Should the tobacco industry first and
foremost in B & H have to react in the right way, or to isolate this high
quality raw material for the development of finished products based
on this type of raw material (smoked tobacco, cigarettes, cigar, tobacco
smoke and the like)?
By changing the socio-political system and opening up the market, the
preconditions for investing in tobacco production instead of tobacco
production are gained in the market. We are witnessing, especially af-
ter the failure of the war, the flourishing of trade and service activities.
Also, in the same period, there is an increase in the standard of living in
rural areas. All listed needs can not be adequately serviced by tobacco
production. Thus, on the one hand, the technological aspect of cigarette
production and the economic aspect on the other hand led to the grad-
ual and safe shutdown of organized tobacco production in Herzegovina.
Key words: Herzegovinian tobacco, technological aspect, economic as-

pect, standard
100
ZNAČAJ ZNANSTVENO – ISTRAŽIVAČKOG RADA
ZA POLJOPRIVREDU U BOSNI I HERCEGOVINI
Jakov Pehar1
SAŽETAK
U vrijeme kad se o znanstveno istraživačkom radu malo govori i nema

osiguranih poticaja za tu važnu društvenu djelatnost za svaku državu, u
Mostaru se planira znanstveno – stručni skup na temu „Duhan u BiH –
jučer, danas, sutra“ za 2. listopada 2017. godine. To je izvanredna ideja i
direktan povod za moj rad koji će ukratko prokomentirati značaj znan-
stveno-istraživačkog rada za poljoprivredu u Bosni i Hercegovini. Za-
pravo u ovoj gospodarskoj djelatnosti istraživački rad počeo je još na
početku stoljeća, neposredno nakon dolaska Austrougarske monarhije.
Stvaraju se ogledne stanice u Gacku 1886. godine za stočarsku proizvod-
nju, u Mostaru 1888. godine za vinogradarstvo dok je u Domanovićima
1927. godine organizirana ogledna stanica za duhan u sklopu Tutunskog
instituta u Prilepu. Pored područja Hercegovine i u Bosni su organizi-
rani počeci istraživačkog rada za voćarstvo, tako da je poljoprivredna
proizvodnja bila praćena znanstveno-istraživačkim projektima, savjeto-
vanjima i obrazovanjem na razini srednjeg školstva, kasnije i Fakulteta
za oblast poljoprivrede. Međutim, pravi i konkretniji rad po znanstvenoj
metodologiji započinje osnivanjem velikih poljoprivrednih kombinata
kao što su „AIPK Bosanska Krajina“ u Banja Luci, „UPI“ u Sarajevu i
„HEPOK“ u Mostaru. Vlada tadašnje Narodne Republike Bosne i Her-
cegovine osniva posebni organ kao Republički savjet za znanstveni rad
koji će osnovati za potrebe poljoprivrede u Mostaru Duhanski institut
1952. godine, kao najstariju znanstvenu instituciju kod nas, da bi kasni-
je 1968. godine formirala institute u okviru poljoprivrednih kombinata
HEPOKA- a, UPI-a i AIPK Bosanska Krajina. S obzirom na kratkoću
vremena i raspoloživu dokumentaciju, ovdje će se opširnije obraditi Du-
hanski institut i HEPOK-IRI u Mostaru koji će se 1980. godine integrirati
u jedinstvenu organizaciju pod nazivom Agronomski institut u Mosta-
ru. Kasnije 2006. godine ovaj Institut preuzima Vlada Federacije Bosne
i Hercegovine i preimenuje ga u Federalni agromediteranski zavod. To
isto se dešava u Sarajevu i Banja Luci.
1 Akademik Jakov Pehar, Hrvatska Akademija za znanost i umjetnost u BiH, Matice hrvatske
bb, Mostar, hr.akademija.zu@tel.net.b
101
Jakov Pehar
Prema tomu, poljoprivredna proizvodnja je osjećala potrebu stvaranja

ovakvih institucija koje će zasigurno odigrati važnu ulogu u tehnološ-
kom i općem napretku poljoprivrede u Bosni i Hercegovini. U okviru
toga treba naglasiti i ulogu Poljoprivrednih (Agronomskih) fakulteta u
Sarajevu i Mostaru, a kasnije u Banja Luci, koji proizvode kadrove za
potrebe poljoprivredno-prehrambene proizvodnje, čime se znanstve-
no-istraživački rad podiže na veći stupanj.
Ključne riječi: poljoprivreda, znanost, ogledna polja, instituti, poljopri-

vredni kombinati, tehnološki napredak.
1. UVOD
S obzirom na prirodne uvjete područja Hercegovine i geografskog položaja
ove regije, ocjenjeno je da su tu pogodni uvjeti za poljoprivrednu proizvodnju
sa karakterističnim naglaskom na submediteransko i mediteransko klimatsko
područje. U okviru toga duhan kao dio biljne proizvodnje ušao je u područje
Hercegovine kao atraktivna i profitabilna kultura. Jednako tako kao temelji
istraživačkog rada postavljeni su punktovi još u regionalnim poljoprivrednim
stanicama i to u Gacku 1886. godine i bila je namijenjena za stočarsku proi-
zvodnju. Nakon toga je u Gnojnicama kraj Mostara formirana stanica za vo-
ćarstvo i vinogradarstvo, a u Lastvi kod Trebinja 1888. godine. Bila je osnovana
ogledna stanica i u Livnu o kojoj nemamo pouzdanih podataka.
Međutim, ovdje se radi o duhanu i tema ovoga rada se uklapa u znanstve-
no-stručni skup s međunarodnim sudjelovanjem pod nazivom „Duhan u
BiH-jučer, danas i sutra“, koji će se održati 2. i 3. listopada 2017. godine u Mo-
staru. S obzirom na tematiku spomenutog skupa, u ovome radu dat će se kraći
osvrt na povijesni dio Duhanskog instituta, kao znanstvene institucije, njegovu
ulogu i značaj za poljoprivrednu proizvodnju i ukupno gospodarstvo u Herce-
govini u vremenu i prostoru u kojemu je djelovao.
2. POVIJESNI OSVRT
U uvodnom dijelu naznačene su prethodnice istraživačkog rada u Hercego-
vini, a 1952. godine Vlada NRBiH svojim Rješenjem broj 749 od 17.09. 1952.
godine osniva Duhanski institut sa zadatkom da putem znanstveno-istraživač-
kog rada unaprjeđuje proizvodnju i tehnologiju duhana. To se ocjenjuje kao
prvi počeci znanstvenog pristupa u poljoprivrednoj proizvodnji, što će kasnije
102
ZNAČAJ ZNANSTVENO – ISTRAŽIVAČKOG RADA ZA POLJOPRIVREDU U BOSNI I HERCEGOVINI
poticati stvaranje i drugih znanstvenih institucija u ovome području. To je bio

značajan iskorak u ovoj gospodarskoj djelatnosti čime se otvorila mogućnost
stvaranja prvih kadrova za ovu oblast, koji su postupno i po Zakonu dobivali i
odgovarajuća znanstvena zvanja i titule. Na terenu su organizirani istraživački
radovi, a nakon izgradnje objekata za Duhanski institut 1954. godine, označeni
su počeci rada, tako da je intenzivno Institut otpočeo sa radom 1958. godine.
Paralelno sa time podignuti su objekti kao otkupne stanice za duhan u Stocu,
Čapljini, Grudama, Ljubuškom, Širokom Brijegu i Mostaru u okviru Tvornice
cigareta.
Dolaskom Austrougarske vojske u ove krajeve 1878. godine (okupacija), jav-
lja se interes za druge poljoprivredne proizvodnje i ogledne stanice, vinogra-
darsko-voćarska u Gnojnicama 1886. godine, koja proizvodi prve litre vina,
koje je koristio i carski dvor u Beču pa se tada nazivaju vinogradi carski.
Nakon završetka drugog svjetskog rata stvara se ozbiljan poljoprivredni
kombinat HEPOK koji 1969. godine otvara Istraživačko-razvojni centar kao
znanstvenu instituciju, koja će se baviti uglavnom vinogradarstvom, voćar-
stvom i cvjećarstvom kao i njihovim krajnjim proizvodima. Tu se stvaraju ču-
vena vina Žilavka i Blatina i zaštićuje njihovo geografsko podrijetlo, tako da
ona postaju vina najvišeg kvaliteta. Na taj način stvorene su dvije znanstvene
institucije iz oblasti poljoprivrede sa znatnim brojem kadrova, sa znanstvenim
i stručnim zvanjima, što je mnoge iznenadilo da poljoprivreda ima izoštren
senzibilitet za znanstveni rad. Istina, nakon izvjesnog vremena javljaju se i dru-
gi Instituti, kao u metalnom kombinatu Soko, Strojarskom fakultetu i nekim
drugim fakultetima, kao njihov sastavni dio.
1981. godine donosi se odluka o integraciji ovih znanstvenih institucija, Du-
hanskog instituta i Istraživačko-razvojnog instituta, sa novim nazivom Agro-
nomski institut Mostar koji je registriran kod Osnovnog suda u Mostaru 1993.
godine. Tada ova institucija broji 82 uposlena djelatnika, među kojima je 12
doktora znanosti i 7 magistara znanosti. To je ozbiljan potencijal koji je imao
dobru izobrazbu, tako je stvorena šira i veća mogućnost istraživanja u duhanu
i drugim poljoprivrednim kulturama.
3. ZNAČAJNIJI RADOVI
Ovdje treba napomenuti da su istraživački radovi od samoga početka bili usta-
novljeni na temelju zahtjeva proizvodnje duhana u direktnom kontaktu, što
103
Jakov Pehar
ustvari predstavlja pravi pristup projektima koji je praksa i financirala. Takav

odnos se očitovao kao najbolji model znanstvenog rada koji ima svoju svrhu
i konačno najčešće i primijenjen u praksi. To su bila uglavnom primijenjena
istraživanja, a u nekim slučajevima i fundamentalna kao na primjer nove sorte
duhana i drugo.
Nažalost, takva praksa je napuštena danas i znanost sa istraživačkim ra-
dom je zapostavljena i moglo bi se reći da je u pravom smislu te riječi i nema.
Mnogo je razloga za takvu situaciju i daljnji komentari nisu predmet ovoga
rada, iako tema znanstveno-stručnog skupa predviđa svojim naslovom i takvu
mogućnost.
U periodu od osnivanja Duhanskog instituta pa sve do danas urađen je velik
broj znanstvenih i stručnih radova koji se odnose na kulturu duhana i oni su
detaljno upisani u monografiji pod nazivom „Znanstveno-istraživački rad u
poljoprivredi Hercegovine u vremenu 1952.-2010. godine“, Mostar 2010. godi-
ne. Ovu monografiju je izdao Federalni agromediteranski zavod (ranije Agro-
nomski institut) iz Mostara, kao federalna institucija.
Prema podatcima spomenute monografije u periodu koji je obuhvaćen
ukupno je prezentirano 245 znanstvenih i stručnih radova koji se odnose na
duhan. To su sve uradili uposlenici Duhanskog instituta uključujući u nekim
radovima suradnike sa strane. Inače u ovoj monografiji je prezentirano uku-
pno 910 radova iz svih oblasti poljoprivrede, tako da se može zaključiti da je
znanstveno-istraživački rad u ovome području bio vrlo aktivan i rađeno je
uglavnom na aktualnim temama. Rezultat toga je svakako uvođenje suvreme-
nih tehničko-tehnoloških dostignuća u proizvodnji koju je pokrivao HEPOK,
koji se kasnije, uključujući i trgovinu, preimenovao u APRO – kombinat, koji
je podrazumijevao proizvodnju, preradu, prodaju i ugostiteljstvo i turizam.
Da bi se dobila potpunija slika o znanstveno-istraživačkom radu ove insti-
tucije dat će se kraći pregled značajnijih projekata.
- Barš, Lj.: Dinamika kvantitativnih promjena azotnih materijala u lišću
hercegovačkog duhana u toku vegetacije. Prilep, 1967.
- Barš, Lj.: Ocjena uporabne vrijednosti hercegovačkog duhana na tonga
sortimentima. Mostar, 1977.
- Barš, Lj. : Prilog poznavanju dinamike promjene nikotina u lišću herce-
govačkog tipa duhana u tijeku vegetacije. Tutum, 1,2-1973.
- Beljo, J. : Ispitivanje mogućnosti uvođenja virdžinije duhana na hercego-
vačko proizvodno područje . Mostar, 1981.
104
- Beljo, J.: Genetika, genetsko manipuliranje-oplemenjivanje organizama

na faktor povećanja produktivnosti. Mostar, 1982.
- Beljo, J.: Pušenje i zdravlje – činjenice i predrasude. Sarajevo, 1980.
- Blagojević, M., Nadaždin M. : Efikasnost i fitotoksičnost nekih fungicida
u zaštiti duhanskog rasada od plamenjača. Zagreb, 1963.
- Blagojević, M. : Utjecaj mozaika na prinos i kvalitet duhana. Salzburg,
1963.
- Blagojević, M., Nadaždin M. : Dosadašnja istraživanja otpornosti sor-
te Veliki Hercegovac prema metodama i uzročnika plamenjače. Mo-
star,1979.
- Bumbić, K. : Štetočine duhana u magacinima. Mostar, 1964.
- Buturović, D., Nadaždin M., Bumbić K. : Prva žarišta virusa prstenaste
nekrotičnosti duhana u BiH. Prilep, 1977.
- Delač, I. : Duhan na kršu. Split, 1957.
- Efendić, S. : Mogućnost preorijentacije proizvodnje duhana u BiH. Sara-
jevo, 1956.
- Ivanović, P. : Tehnološke odlike hercegovačkog tipa duhana. Skopje,
1960.
- Jakić, R. : Promjene škroba i topivih šećera u sušenju i fermentaciji kod
Ravnjaka, Svijetle Hercegovine i Virginie Golden Cure. Prilep, 1963.
- Jelčić, S. : Troškovi proizvodnje duhana na području Hercegovine. Sara-
jevo, 1979.
- Kapor, A. : Duhanska pokusna služba u BiH. Mostar, 1956.
- Kurtović, J. : Ekološki uslovi proizvodnje duhana u Hercegovini. Mostar,
1981.
- Kurtović, J. : Agropedološka istraživanja u proizvodnji duhana. Skopje,
1977.
- Kurtović, J. : Prilog poznavanja faktora koje čine crvenice najboljim du-
hanskim tlima u Hercegovini. Mostar, 1973.
- Kurtović, J. : Upotreba treseta u proizvodnji duhanskog rasada. Prilep,
1964.
- Kurtović, J. : Agropedološka studija u proizvodnji duhana u Čitluku sa
pedološkom kartom. Mostar, 1981.
- Mandić, M., Kumbarić, B. : Ispitivanje najpogodnijeg načina berbe i su-
šenja duhana. Mostar, 1979.
105
Jakov Pehar
- Markovina, S. : Ocjena upotrebne vrijednosti duhanskog tipa duhana po

sortama, staništu i stanju plodnosti tla. Mostar, 1980.
- Markovina, S. : Prilog za izradu novih mjerila za kvalitetnu procjenu
duhana hercegovačkog tipa. Beograd, 1961.
- Nadaždin, M. : Bolesti duhana. Mostar, 1964.
- Nadaždin, M. : Proučavanje agresivnosti Perenospora tabacina Adam na
test sortimentu u Hercegovini. Beograd, 1978.
- Odić, M., Beljo, J. : Komparativna ispitivanja nekih sorata hercegovač-
kog tipa duhana. Sarajevo, 1980.
- Odić, M. : Izbor tipova za plantažnu proizvodnju duhana u Hercegovini.
Mostar, 1963.
- Odić, M. : Porijeklo i osobine duhana sorte Stolac 17. Mostar, 1973.
- Rebac, H. : Lagan, brz i precizan način mjerenja duhanskog lista. Prilep,
1962.
- Rožić, V. : Upotreba klimatizacije u tehnološkom procesu obrade duha-
na. Mostar, 1961.
- Sekulović, B. : Štetne materije u hercegovačkom duhanu. Mostar, 1976.
- Ivanović, P. : Tehnološke odlike hercegovačkog duhana. Skopje, 1960.
- Efendić, S. : Bolesti duhanskog roda.
- Beljo, J. : Pravci selekcije hercegovačkog tipa duhana. Skopje, 1981.
Iz predloženih odabranih radova vidljivo je da je Institut imao ozbiljne ra-

dove istraživanja i znanstvenih zaključaka koje je praksa koristila i time se le-
gitimirala kao prva znanstvena institucija u Hercegovini.
4. DVOJBE O UPORABI DUHANSKIH PROIZVODA

Sasvim je opravdano i očekivano da mnoge Udruge, znanstveni i ozbiljni ljudi
pišu i propagiraju lošu stranu uporabe duhanskih proizvoda tj. cigareta. To
redovito rade i sve televizijske kuće, koje najčešće afirmiraju štetne posljedice
uporabe. To treba razumjeti i sa raznih aspekata posmatrati, kao i potrebu sa-
gledavanja i druge strane uporabe duhana i njegovih proizvoda.
Naime, mnoge stvari se danas upotrebljavaju i propagiraju kao štetne po
ljudsko zdravlje, bilo u prehrambenim artiklima, raznim vrstama opojnih dro-
ga i slično. Danas živimo u vremenu drugačijih pogleda i liberalnijeg prilaza
106
načinu življenja, koje je ponekad podložno raznim izazovima. Stav medicinske

znanosti je poznat i on dakako ima svoje uporište i argumente. Pored toga
u svakom segmentu življenja stvari se posmatraju sa više aspekata i u sva-
kom slučaju znanost i istraživanja su društvena vučna poluga koja ima za cilj
napredak.
Pošto se radi o dvojbi oko uporabe duhanskih proizvoda, nameće se po-
treba opširnijeg sagledavanja problema, smještajući to u vrijeme i prostor koji
podrazumijeva prostor Hercegovine kao specifične regije u kojoj je duhan bio
osnovni izvor prihoda obiteljskih gospodarstava i to seže u daleku prošlost, čak
130 godina. U kontekstu ovakvih razmišljanja realniji pristup ovim konstataci-
jama izložit ću u četiri osnovna stajališta koja na određen način daju odgovore
na pitanje dvojbi:
Prvo, duhan treba posmatrati kao sredstvo za uživanje, a ne iživljavanje, kao
što je na primjer kava, alkohol i slično, pod uvjetom da tu mora postojati ogra-
ničenje i mjera do deset cigareta dnevno. Štetni efekti bi zasigurno bili manji i
to podrazumijeva umjerenost kao vještinu življenja. Nadalje, duhan ispunjava
usamljenost i stimulaciju i to se potvrđuje kao društveni ritual, i dokazano je
da se pušač teško koncentrira bez cigarete, a prema nekim hipotezama pušenje
je povezano sa frojdovskom teorijom posebnih zadovoljenja. Sve su to psiho-
loško-psihijatrijski putovi i razne vrste teorija koje se sasvim logično javljaju.
Drugo, ekonomski razlozi su u ovome slučaju jako izraženi. Poznato je da
je duhan, odnosno cigarete državni monopol i da se to drži pod kontrolom.
Otkupna cijena duhana uvijek je bila skromna, ali jako značajna za obitelji koje
su se bavile tom proizvodnjom, a država je imala ogromne prihode, s obzirom
da od svake prodane cigarete državi ide 70% pa i više. To je dosta sigurno pu-
njenje državne kase. Proizvođač je imao osiguran prihod koji mu je omogućio
preživljavanje, školovanje djece i druge potrebe, i to mu je bio nekakav siguran
oslonac. Cijeni se da se u ovome području bavilo ovom proizvodnjom oko 80%
ruralnog stanovništva. Ove napomene zasigurno utječu direktno na istaknu-
te dvojbe, a društveno-ekonomski značaj navodi na opravdano vraćanje proi-
zvodnje duhana u obiteljska gospodarstva, čime se poljoprivredna proizvodnja
i prerada vraća u okvire tradicije koja daje konkretne rezultate.
Treće, uključivanje proizvodnje duhana i legaliziranje tog postupka ima
ogroman utjecaj na demografsku krizu, koja je dostigla ozbiljne razmjere i
predstavlja veliko zlo u našem okruženju. Ovu činjenicu treba imati na umu,
jer će to značajno vezati ljude za opstanak na svojim ognjištima i direktno
107
Jakov Pehar
smanjiti odlazak u tuđe zemlje. Pretpostavlja se da bi ova proizvodnja anga-

žirala najmanje oko 5.000 domaćinstava, koji bi našli razloga i interesa da tu
ostanu. Treba napomenuti da ovo pretpostavlja dobru organizaciju, siguran
otkup proizvodnje i poštenu cijenu.
Četvrto, posmatrajući ovo kroz prizmu strateških opredjeljenja područja
Hercegovine, duhan ide ravnopravno sa proizvodnjama koje po prirodi stvari
pripadaju Hercegovini, a to su vino, rano povrće, ljekovito i aromatično bilje i
svakako tekstilna industrija, koja je potpuno zapostavljena. Ovih nekoliko na-
pomena zasigurno bi našli svoje pravo mjesto u strategiji društveno-ekonom-
skog razvoja Hercegovine koja do sada još nije ozbiljno urađena. U okviru toga
bi svoje mjesto našla znanost i istraživački rad aplikativne naravi i predstavljao
sastavni dio općih nastojanja.
5. ZAKLJUČAK
U ovome radu dat je opći pogled na značaj znanstveno-istraživačkog rada, s
posebnim osvrtom na poljoprivredu kao vrlo važan segment nacionalne eko-
nomije svake zemlje. Ovdje je dat poseban naglasak na poljoprivredu Hercego-
vine i njene specifičnosti ističući duhan kao značajnu kulturu ovoga podneblja.
To je oslikano ukratko kroz povijesni osvrt i tradiciju, ističući značaj te kulture
kojoj se u konačnici i posvećuje ovaj znanstveno-stručni skup.
Posebno je prikazan znanstveni rad posvećen ovoj kulturi i uz to istaknut je
značaj prve znanstveno-stručne institucije pod nazivom „Duhanski institut“, i
sve njene transformacije u vremenu i prostoru.
Istaknuti su neki principi koji eliminiraju ili svode na manju mjeru sve dvoj-
be oko uvođenja ove kulture u legalnu proizvodnju, s tim što to dakako podli-
ježe kritici javnosti i polemici u okviru znanstvenih i stručnih krugova.
Posebno je naglašen značaj utjecaja na demografsku krizu koja ozbiljno za-
brinjava sve društvene slojeve, a posebno u ruralnim područjima. Ovdje bi se
sasvim opravdano, posebno trebalo da istakne i svugdje napiše poznata izreka
našega velikana fra Didaka Buntića koja kaže „…tko ne radi i ne voli svoju ze-
mlju, znojit će se na tuđoj…“
108
THE SIGNIFICANCE OF SCIENTIFIC RESEARCH

FOR THE AGRICULTURE IN BOSNIA AND
HERZEGOVINA
Jakov Pehar
SUMMARY
In these times when it is not spoken much about the scientific research
and when there are not enough initiatives for this important social acti-
vity, a scientific and professional conference is being planned in Mostar
with the topic “Tobacco plant in Bosnia and Herzegovina – yesterday,
today, tomorrow’’ on 2nd October 2017. This is an excellent idea and an
immediate cause for my paper that will in short comment on the signi-
ficance of scientific research onto the agriculture in Bosnia and Herze-
govina. In fact in this economic activity the research started at the be-
ginning of the century, directly after the arrival of the Austro-Hungarian
Monarchy. Model receiving stations were opened in Gacko in 1886 for
cattle raising, in Mostar in 1888 for viticulture, and in Domanovići in
1927 for tobacco plant as a part of Tobacco Institute in Prilep, Macedo-
nia. In addition to the region of Herzegovina, also in Bosnia we have
the beginnings of research on fruit growing. The agricultural production
was followed by the scientific research projects, conferences and edu-
cation on the level of high schools and, later, on the level of the Faculty
for agriculture. However, the real and the significant work according
to the scientific methodology started when the large agricultural insti-
tutes were founded. Those were „AIPK Bosanska Krajina“ in Banja Luka,
„UPI“ in Sarajevo and „HEPOK“ in Mostar. The government of the Peo-
ple’s Republic of Bosnia and Herzegovina then founded a special Repu-
blican Committee for scientific work that in 1952 founded the Tobacco
Institute in Mostar for the purposes of agriculture. That is the oldest
scientific institution in this region. Later in 1968 the Committee foun-
ded institutes as parts of the agricultural institutes HEPOK, UPI and
AIPK Bosanska Krajina. Taking into account the shortness of time and
the disposable documents, hereby we shall present in detail the Tobacco
Institute and HEPOK-IRI in Mostar, that was in 1980 integrated in one
organization – the Institute of Agronomy in Mostar. Later in 2006 this
institute was taken over by the Government of the Federation of Bosnia
109
and Herzegovina and renamed into the Federal Agromediterranean In-
stitute. The same happened in Sarajevo and Banja Luka.
Accordingly, in the agrocultural production there was a need to found
such institutions that will for sure play an important role in the tech-
nological and general advancement of agriculture in Bosnia and Her-
zegovina. Additionaly we are to emphasise the role of the Agricultural
faculties in Sarajevo and Mostar, and later in Banja Luka, that churn out
trained specialists for the agricultural and food production, which puts
the scientific research onto a higher level.
Key words: agriculture, science, model fields, institutes, agricultural in-

stututes, technological advancement.
110
DOPRINOS DUHANSKOG INSTITUTA MOSTAR
U PEDOLOŠKIM ISTRAŽIVANJIMA I RAZVOJU
POLJOPRIVREDE HERCEGOVINE
Čustović, H.1
SAŽETAK
Tlo je ograničeni i u jednoj generaciji neobnovljiv resurs. Bosna i Herce-

govina je izrazita brdsko-planinska zemlja. Preko 80% prostora pripada
brdsko planinskom područje gdje su nagibi na 85% površina veći od 20%.
U tom pogledu ni Hercegovina nije izuzetak. Problem se još više uslo-
žnjava ako se zna da su se zemljišta Hercegovine razvila na krečnjačkim
i dolomitnim supstratima koji u sebi sadrže veoma malo nerastvorenog
ostatka, veoma su porozna, podložna površinskoj i dubinskoj erozija.
Obzirom na čitav niz ograničenja koja zemljišta na području Hercegovi-
ne imaju, razvoj poljoprivredne proizvodnje oduvijek je zavisio od nači-
na upravljanja i poznavanja zemljišnog resursa.
Za razvoj savremene poljoprivredne proizvodnje, Duhanski institut u
Mostaru odigrao je veoma važnu ulogu. U okviru Instituta, Odjeljenje
za pedologiju i ishranu bilja imalo je poseban status. Kao jedina nauč-
na institucija takvog tipa na području Hercegovine Institut, odnosno
Odjeljenje, pružao je i druge vrste usluga poljoprivrednoj proizvodnji ne
samo proizvođačima duhana. U to vrijeme počela je da se razvija inten-
zivna poljoprivredna proizvodnja naročito na društvenom sektoru Her-
cegovine. Radovi na istraživanjima bili su vrlo brojni i pokrivali su čita-
vu teritoriju Hercegovine, počevši od Spiljana iznad Konjica u gornjem
toku Neretve do Ljubinskog, Bilećkog i Ljubomirskog polja na krajnjem
jugoistoku. Istraživanja su obuhvatila dijelove Nevesinjskog polja kao što
su Alagovac, Zlatac, Kosjerevo-Srednje vode, Pogorjelica, zatim voćarski
zadružni objekat u Ljubinju, voćarske i vinogradarske objekte u Ljubo-
miru i Dživaru, vinogradarske objekte u Čitluku, Ljubuškom i Stocu, vo-
ćarski kompleks u Prozoru i dr. Tu su i značajna istraživanja Imotsko-Be-
kijskog polja, Mostarskog Blata, Kočerinskog i Trn polja, Rakitskog po-
lja, „Gornjih horizonata“ i dr. U posebnom fokusu su bila istraživanja
fiziologije ishrane duhanske biljke i uticaja plodnosti tla na odnos izme-
đu prinosa i kvalitetu duhana. Zbog toga se prišlo reonizaciji duhanske
1 Prof. dr. sc. Hamid Čustović, Poljoprivredno-prehrambeni fakultet Univerziteta u Sarajevu
111
Hamid Čustović
proizvodnje i izradi pedoloških karata za područje općina Čitluk (1978),

Orašje (1980) i Lišticu-Široki Brijeg (1984).
Cilj ovog priloga je predstaviti historijski presjek proučavanja tla u Du-
hanskom institutu u Mostaru, Odjeljenje za pedologiju i ishranu bilja, i
njegovog doprinosa razvoju ne samo duhanske pedologije, već i razvoja
savremene poljoprivrede na području Hercegovine, ali i šire.
Ključne riječi: duhan, zemljišta Hercegovine, pedologija, kraška polja,

razvoj poljoprivrede
UVOD
Duhanski institut u Mostaru (u nastavku Institut) osnovan je davne 1952. go-
dine. U to vrijeme važio je za najsavremeniji institut u oblasti poljoprivrede na
području Balkana. U okviru Instituta, ovisno o fazama njegovog razvoja, po-
stojala su različita odjeljenja koja su se bavila različitim aspektima istraživanja
sa stanoviša hemije duhana, selekcije, agrotehnike i tehnologije. Odjeljenje za
pedologiju i ishranu bilja (u nastavku Odjeljenje) imalo je poseban status. Kao
jedina naučna institucija takvog tipa na području Hercegovine, Institut je pru-
žao i druge vrste usluga poljoprivrednoj proizvodnji. Naročito se to odnosi na
Odjeljenje koje se bavilo istraživanjima zemljišta ne samo sa stanovišta potre-
ba duhanske proizvodnje, već i sa stanovišta cijele poljoprivredne proizvodnje
koja se u to vrijeme počela intenzivno razvijati naročito na društvenom sekto-
ru Hercegovine.
OBUHVAT ISTRAŽIVANJA ODJELJENJA ZA PEDOLOGIJU I

ISHRANU BILJA DUHANSKOG INSTITUTA
Istraživanja za potrebe poljoprivrede općenito

Zbog prelaska na samofinansiranje, rad Odjeljenja se proširio na rad za potre-
be poljoprivrede općenito, a ne samo za potrebe duhanske industrije.
U početnom razvoju poljoprivrede na području Hercegovine intenzivno se
prišlo osvajanju neiskorištenih i nedovoljno iskorištenih poljoprivrednih povr-
šina, te podizanju plantažnih objekata. Osnovno od čega se moralo poći bila su
pedološka istraživanja lokaliteta namijenjenih za osvajanje i privođenje kulturi
za potrebe različitih proizvodnji.
112
DOPRINOS DUHANSKOG INSTITUTA MOSTAR U PEDOLOŠKIM ISTRAŽIVANJIMA I RAZVOJU POLJOPRIVREDE...
U tom periodu, istraživanja tla su bila obavezna, jer su investicioni krediti

namijenjeni za tu svrhu bili uslovljeni pedološkim istraživanjima sa prijedlo-
gom agromeliorativnih mjera kako bi se budući zasadi mogli aktivno i pravilno
koristiti.
Radovi su bili vrlo brojni i pokrivali su čitavu teritoriju Hercegovine počev-
ši od Spiljana iznad Konjica u gornjem toku Neretve do Ljubinskog, Bilećkog
i Ljubomirskog polja na krajnjem jugoistoku. Zatim, tu su istraživanja tla dije-
lova Nevesinjskog polja kao što su Alagovac, Zlatac, Kosjerevo-Srednje vode,
Pogorjelica, zatim voćarski zadružni objekat u Ljubinju, voćarski i vinogradar-
ski objekti u Ljubomiru i Dživaru, vinogradarski objekti u Čitluku, Ljubuškom
i Stocu, voćarski kompleks u Prozoru i dr.
U okviru rada na osvajanju neiskorištenih poljoprivrednih površina poseb-
no mjesto zauzimaju istraživanja mogućnosti hidrotehničkih melioracija i mo-
gućnosti iskorištavanja tresetišta „Hutovo blato“ u poljoprivredi.
Kao važan projekat sedamdesetih godina treba istaći i izradu hidropedološ-
ke osnove za melioracije hercegovačkog dijela Imotsko-Bekijskog polja. Osim
ovih istraživanja, veoma mnogo se radilo na istraživanju tla Mostarskog Blata,
Kočerinskog i Trn polja, Rakitskog polja i dr.
Izgradnjom hidrosistema rijeke Trebišnjice pokrenuta je ideja istraživanja
i višenamjenskog korištenja hidro i zemljišnog potencijala „Gornjih horizona-
ta“, kao druge faze novog velikog projekta. Ova ideja, na žalost, nikada nije do
kraja realizirana. Institut je učestvovao u planiranim predprojektnim istraži-
vanjima tla za ovu fazu na području Gatačkog, Nevesinjskog, Dabarskog, Fat-
ničkog i Bilećkog polja, te platoa Dubrava.
Istraživanja tla proširena su i na oblast stakleničko-plasteničke proizvodnje
donjeg toka rijeke Neretve (1974), gdje se po prvi put govori o posljedicama
sekundarnog zaslanjivanja tla na povrtlarsko-cvjećarsku proizvodnju.
Osamdesetih godina, neposredno pred integraciju Instituta sa IRC-om He-
poka u Istraživačko razvojni institut, nastavljena su ova istraživanja u stakleni-
cima „Otok“ Klepci kod Čapljine i istraživanja za potrebe podizanja plastenika
Duhanske stanice Čitluk.
Istraživanja za potrebe proizvodnje duhana i duhanske industrije

U cilju istraživanja za potrebe proizvodnje duhana i duhanske industrije bilo je
neophodno zasnovati ogledna polja. Ogledna polja su zasnovana na području
113
Hamid Čustović
Trebinja, Popova polja, Stoca, Lištice, Čapljine i Gabele u Hercegovini, te na

području Orašja, Gradačca i Bratunca u Bosni.
Institut je značajna istraživanja posvetio fiziologiji ishrane duhanske biljke
i uticaju plodnosti tla na odnos između prinosa i kvaliteta duhana. Jedan od
važnijih faktora koji utiče na svojstva i kvalitet duhana je uravnoteženost i di-
namika kretanja fiziološki aktivnog dušika (azota) i dinamika kretanja sadržaja
ekološke vlage u tlu, u raznim fazama razvoja duhanske biljke.
Iako i drugi faktori mogu imati uticaja na rast, razvoj i kvalitet duhana,
ipak su zemljište i dinamski procesi u njemu presudno važni. Zbog toga se
prišlo reonizaciji određenih područja sa stanovišta mogućnosti uzgoja duhana
i postizanja optimalnog prinosa i kvaliteta. Rezultat toga je izrada tri agrope-
dološke studije i to:
- Agropedološka studija rejona proizvodnje duhana u Čitluku sa pedološ-
kom kartom i kartom plodnosti tla M 1:25000, 1978;
- Pedološka karta rejona proizvodnje duhana područja Orašja u M
1:25000, 1980; i
- Agropedološka studija rejona proizvodnje duhana u Lištici (Široki Bri-
jeg) sa pedološkom kartom, kartom plodnosti tla M 1:25000, 1984, (na-
stavak započetih istraživanja nakon integracije).
Institut je veoma mnogo radio na formulacijama mineralnih đubriva na-

mjenski za duhansku proizvodnju. Delikatnost problema je u tome što jedan
isti elemenat ishrane duhanske biljke u isto vrijeme može imati i pozitivne i ne-
gativne efekte na odnose između prinosa i kvaliteta. Granična linija između te
dvije veličine ovisi o više faktora, pa je vrlo varijabilna i mora biti pod stalnom
kontrolom. Na osnovu rezultata rada, Institut je tvornicama za proizvodnju
umjetnih gnojiva dogovorno davao recepture za spravljanje specijalnih mije-
šanih gnojiva za duhan.
Iz svega navedenog može se zaključiti da je Institut bio nosilac razvoja na-
uke o tlu na području Hercegovine, a ono što ga posebno izdvaja jeste činje-
nica da je u Institutu u Mostaru udaren temelj „Duhanskoj pedologiji“ kao
naučnom pristupu gdje se sagledava dinamika procesa u tlu i bio-fiziološke
karakteristike pojedinih sorata duhana. Ovo je imalo veliki značaj u razumije-
vanju i pravilnoj valorizaciji poljoprivrednog zemljišnog prostora sa stanovišta
proizvodnje duhana kao važne kulture za opstanak stanovništa na području
Hercegovine tog vremena. Najveći doprinos svemu gore navedenom dao je
rahmetli Prof. dr Jusuf Kurtović.
114
Popis najvažnijih bibliografskih radova iz ove oblasti naveden je u Mono-

grafiji “30. godina rada Duhanskog instituta u Mostaru“, Mostar, 1983. godine.
REZULTATI ISTRAŽIVANJA OSOBINA ZEMLJIŠTA ZA POTREBE

PROIZVODNJE DUHANA I OPĆENITO POLJOPRIVREDE
Institut je formalno osnovan 1952. godine, i u sklopu njegove unutrašnje orga-
nizacije, kako je ranije naglašeno, oformljeno je Odjeljenje koje se uobličavalo
postepeno. Samim osnivanjem Instituta nisu mogli biti stvoreni potrebni uslo-
vi za normalan rad navedenog Odjeljenja. Nabavka opreme, osposobljavanje
kadrova i obezbjeđenje potrebnog prostora za rad trajali su više od četiri godi-
ne, tako da se sa radom otpočelo tek 1956. godine i to korištenjem laboratorija
Zavoda za poljoprivredna istraživanja, sve do izgradnje zgrade Instituta 1957.
godine.
Slika. 1. Zgrada Duhanskog instituta 1958. godine
Ovo Odjeljenje je, već tada, posjedovalo savremenu, tek izgrađenu labora-
torijsku zgradu i raspolagalo je, za ono vrijeme, najsavremenijom opremom.
Za razliku od drugih odjeljenja u Institutu, Odjeljenje se karakterisalo po tome
što je njegov rad bio namijenjen potrebama kako duhanske, tako i cijele poljo-
privredne proizvodnje. Za tako širok i opsežan rad bilo je neophodno široko
teoretsko i praktično obrazovanje. Značaj širokog obrazovanja u struci došao
115
Hamid Čustović
je posebno do izražaja kasnije, kada je društveni sistem u ex-Jugoslaviji nauku

počeo tretirati kao „potrošnju“, a ne proizvodnu kategoriju i prepustio je samoj
sebi. Jedino je nauka u vojnoj industriji bila pod patronatom države.
U takvoj situaciji svako odjeljenje Instituta moralo je samo sebi osiguravati
sredstva za finansiranje i opstanak. Tako se i rad Odjeljenja proširio na više
istraživačkih oblasti i to na rad za potrebe šire poljoprivrede i rad za potrebe
duhanske proizvodnje.
Slika 2. Dio laboratorije Odjeljenja za pedologiju i ishranu bilja
NAUČNO-ISTRAŽIVAČKI I STRUČNI RAD ISTRAŽIVANJA

ZEMLJIŠTA IZ POLJOPRIVREDE
Istraživanja mogućnosti hidromelioracija i iskorištavanja tresetišta
U okviru rada na osvajanju neiskorištenih poljoprivrednih površina, posebno
mjesto zauzimaju istraživanja mogućnosti hidrotehničkih melioracija i poljo-
privrednog iskorištavanja tresetišta „Hutovo Blato“. Specifičnost ovih istra-
živanja bila je u tome što se radilo o organskoj materiji-tresetu, sasvim dru-
gačijoj od one koja je vezana za pedološka istraživanja mineralnih zemljišta.
Tresetište „Hutovo Blato“, zajedno sa perifernim zamočvarenim dijelovima,
do izgradnje Hidroelektrane Čapljina, pokrivalo je površinu od oko 5.000 ha.
Za izradu glavnog projekta bilo je potrebno izvršiti predprojektna istraživa-
nja (podloga glavnom projektu) i ukazati na sveukupnu problematiku koja će
116
pratiti izvođenje hidromelioracionih radova. Nakon više godina rada i sagle-

davanja specifičnosti koje posjeduje ovo tresetište, upozoreno je da su ovdje
hidromelioracije vrlo teško izvodljive.
Istovremeno, koristeći ova istraživanja, Prof. Kurtović je odbranio i dok-
torsku disertaciju pod naslovom „Geneza i osobine treseta Hutova blata“ na
Poljoprivrednom fakultetu u Beogradu-Zemunu 1965. godine. Ova doktorska
disertacija štampana je kao knjiga 2009. godine u Federalnom agromediteran-
skom zavodu u Mostaru. Posebno poglavlje u njegovim istraživanjima bili su
problemi hidromelioracija, zato što poslije odvodnje dolazi do velikih promje-
na u morfološkim, hemijsko-fizičkim i ostalim svojstvima tresetišta. U sklopu
tih promjena izuzetno značajno mjesto ima slijeganje tresetne površine koje
na raznim lokacijama može biti vrlo različito. Ako se to ne uzme u obzir čitav
sistem hidromelioracionih radova može biti nepovratno izgubljen. Proračun-
ska istraživanja i mjerenja su pokazala da se slijeganje treseta kretalo u raspo-
nima od 1,05 do 1,80 m.
Nastavljena su istraživanja i drugih tresetišta iz područja krša na području
Livanjskog, Duvanjskog i Nevesinjskog polja, kao i tresetišta ušća rijeke Nere-
tve itd. Odjeljenje je bilo angažovano za istražne radove treseta „Ušća Neretve“
neophodne za izradu projekta hidromelioracija ovog jedinstvenog objekta, ko-
jeg su tada radili stručnjaci Ujedinjenih nacija (FAO).
Na bazi svih ovih istraživanja tresetišta, Prof. Kurtović je objavio ukupno
19 radova, koja je prezentirao na međunarodnim i domaćim kongresima, kao
i vrlo uglednim inostranim i domaćim časopisima i sličnim publikacijama. Od
posebnog značaja među ovim radovima ističemo samo jedan rad prof. Kurto-
vića pod naslovom „Hemijske analize treseta, tresetišta Hutovo blato“. Rad je
objavljen na njemačkom jeziku 1965. godine na međunarodnom kongresu o
tresetima u Kesthelju-Mađarska.
Pedološke podloge za projekte hidromelioracija kraških polja

Za potrebe glavnih i drugih projekata hidromelioracija, hidroenergetskih i po-
ljoprivrednih potencijala kraških polja i sl. neophodne su bile pedološke i dru-
ge podloge za izradu određene projektne dokumentacije. Pedološke podloge,
gotovo za sva kraška polja, radilo je Odjeljenje na čelu sa prof. Kurtovićem.
Radi bolje preglednosti istraživana područja su podijeljena na kraška polja
zapadnog i istočnog dijela Hercegovine.
117
Hamid Čustović
Kraška polja zapadnog dijela Hercegovine-Prvi značajan rad iz ove oblasti

potiče još iz samog početka rada Odjeljenja. Tada se kao prioritetan zadatak
nametnula potreba za izradom hidropedološke osnove za melioracije hercego-
vačkog dijela Imotsko-Bekijskog polja. Na zadatku je bilo angažovano čitavo
Odjeljenje, tako da je poslije tri godine rada dobio svoju konačnu formu. To-
kom rada na terenu otvoren je veliki broj profila, a u laboratoriju analizirano
jako mnogo uzoraka tla. Rad je dobio svoju konačnu formu opsežne studije
pod naslovom „Tla i elementi melioracija hercegovačkog dijela Imotsko-Be-
kijskog polja“. U radu su dati svi pedološki parametri kao podloga za izradu
glavnog projekta po kojem su izvedene hidromelioracije ovog najvećeg her-
cegovačkog kraškog polja površine oko 5.000 ha. Tokom rada u narednim
godinama iz ove oblasti, aktuelizirao se i problem pedoloških istraživanja o
mogućnostima korištenja hidroenergetskih i poljoprivrednih potencijala osta-
lih kraških polja na zapadnoj strani rijeke Neretve. Radilo se o više polože-
nim kraškim poljima slivom okrenutim prema Kočerinskom polju, odnosno
Mostarskom blatu i poljima od njih odvojenog ili paralelnog slivnog područja
rijeke Ugrovače, čije je izvorište vezano za najviše položeno kraško polje-Ra-
kitno. Konačan bilans i jednih i drugih voda završava se u Mostarskom Blatu.
Neophodna predprojektna istraživanja prvog slivnog pravca, to jest-Virskog,
Rastovačko-Posuškog i Kočerinskog polja urađena su u Odjeljenju. Ova istra-
živanja su kasnije dopunjena i za područje Rakitnog i Mokrog polja. Ostala
polja slivnog područja rijeke Ugrovače koja je radio Zavod za agropedologiju
iz Sarajeva, dopunjena su i prilagođena potrebama predprojekta u Odjeljenju.
Izvodi iz svih ovih istraživanja, sintetizovano i sažeto prikazani su u velikom
predprojektu za Hidroelektranu Mostarsko blato pod nazivom „Agropedolo-
gija područja projekta Mostarsko blato“. Ovaj rad se nalazi u dokumentaciji
preduzeća Hidroelektrane na Neretvi.
Kraška polja istočnog dijela Hercegovine-Izgradnjom hidrosistema rijeke
Trebišnjice i formiranjem akumulacija Bileća i Trebinje, prirodni režim nje-
ne vode je promijenjen i usmjeren jednim dijelom prema Hidroelektrani Du-
brovnik, a drugim dijelom prema Hidroelektrani Čapljina. Time je završena
prva faza korištenja vodotoka ove rijeke. Odmah iza toga izvršena su opsežna
istraživanja o mogućnostima daljeg višenamjenskog korištenja voda u njenim
tzv. „Gornjim horizontima“ kao druga faza novog velikog projekta. Potrebna
predprojektna istraživanja za ovu fazu obuhvatala su Gatačko, Nevesinjsko,
Dabarsko, Fatničko i Bilećko polje, te plato Dubrave. Istraživanja za Trusinsko,
118
Dabarsko, Fatničko i Bilećko polje obavljena su od strane Odjeljenja pod ru-

kovodstvom prof. Kurtovića, a u istraživanjima ostalih polja i platoa Dubrave
Odjeljenje se uključivalo parcijalno, za potrebe pojedinih objekata. Projektom
je bilo predviđeno podizanje nekoliko brana sa akumulacijama za hidrocen-
trale, zatim za navodnjavanje ovih polja i vodosnabdijevanje naselja. Za ove
radove trebalo je izvršiti prokopavanje tunela za usmjeravanje vodotoka u pro-
jektovanim pravcima itd.
Sva predprojektna istraživanja kraških polja zapadne i istočne Hercegovine,
bez obzira na to ko su bili nosioci radova, bila su bazirana na kopanju velikog
broja zemljišnih profila do 140 cm dubine, izučavanju njihove stratigrafske
građe, uzimanju uzoraka i izradi velikog broja hemijskih, fizičkih, hidroloških
i drugih analiza. Konačno na zahtjev Instituta APRO-Hercegovina, sa koau-
torom dr. Hamidom Čustovićem, a koristeći sva dotadašnja pedološka istra-
živanja koja su urađena u okviru Duhanskog instituta u Mostaru, vrlo sažeto
sintetizovao je izneseno u pedološkom dijelu predprojekta pod nazivom „Više-
namjensko korištenje voda gornjih horizonata rijeke Trebišnjice“. Ovaj rad je
objavljen pod naslovom „Poljoprivreda“, knjiga prva, Mostar, 1984.
Rješavanje problema zaslanjivanja tla u staklenicima i plastenicima

Kada se staklenička cvjećarska proizvodnja na području Čapljine našla u krizi
zbog propadanja skupih cvjećarskih kultura, Odjeljenje se prihvatilo veoma
složenog zadatka na rješavanju toga problema. Uporednim istraživanjima
kompletnih osobina zemljišta u staklenicima i izvan njih, došlo se do saznanja
da je propadanje cvjećarskih nasada posljedica sekundarnog zaslanjivanja tla
u staklenicima.
U ljetnim mjesecima, slane morske vode po dnu korita rijeke Neretve i njene
pritoke Krupe difuzijom dolaze do područja na kojem su podignuti staklenici.
Slatke (nezaslanjene) vode klize iznad zaslanjenih donjih slojeva. Zaslanjene
vode vrše salinizaciju dubljih slojeva tla iz kojih se u toplom dijelu godine soli
kapilarnim putem penju do površine vršeći zaslanjivanje u zonama korjenovog
sistema cvijeća. Slični procesi se odvijaju i na površinama van staklenika, samo
što se te površine u kišnom periodu godine desaliniziraju. Odjeljenje je dalo
originalna rješenja kako izbjeći ove pojave. To se može pročitati u radu pod
naslovom „Problemi hortikulturne proizvodnje u staklenicima donjeg toka ri-
jeke Neretve“ u kojem su iznesena ova istraživanja sa rješenjima problema.
Rad je objavljen u „Arhivu za poljoprivredne nauke“ jednom od najuglednijih
119
Hamid Čustović
časopisa ex-Jugoslavije u jubilarnom broju povodom 40-godišnjice izlaženja

(1934-1974), sveska 98, Beograd, 1974.
U daljem radu iz ove oblasti nastavljena su detaljna istraživanja tla veli-
kog kompleksa stakleničke proizvodnje „Otok“ kod naselja Klepci-Čapljina i o
tome je objavljen zapažen rad 1982. godine u Zborniku radova Instituta-APRO
Hercegovina. Istraživanja su rezultirala prijedlogom mjera kojima se tla ovih
staklenika mogu kultivisati i oplemeniti do stepena intenzivne stakleničke pro-
izvodnje. Toj svrsi bilo je namijenjeno i korištenje treseta Hutova blata. Rad
pod naslovom „Tlo kao faktor biljne proizvodnje u staklenicima Otok-Klepci“
objavljen je 1983. godine u Zborniku radova Instituta-APRO Hercegovina.
Prethodna istraživanja su se nastavila i nakon integracije sa IRC Hepok u
APRO IRI Mostar 1982. godine i to praktički u istoj laboratoriji i sa istim oso-
bljem koje je radilo u Odjeljenju. Izvršena su potrebna istraživanja za podizanje
plastenika za proizvodnju cvijeća pri Duhanskoj otkupnoj stanici u Čitluku.
Nakon detaljnog ispitivanja tla namijenjenog za plastenik, data je shema naj-
savremenijeg načina zasnivanja supstrata za plasteničku proizvodnju. Rad o
ovim istraživanjima autora J. Kurtović. H. Čustović, N. Duvnjak objavljen je
1983. godine pod naslovom „Osnovne karakteristike tla plastenika u Čitluku
sa prijedlogom mjera zasnivanja supstrata za cvjećarsku proizvodnju“, APRO
Hercegovina IRC, Mostar.
NAUČNO-ISTRAŽIVAČKI RAD O ZEMLJIŠTU KAO FAKTORU U

PROIZVODNJI DUHANA
Ogledna služba za oblast duhanske privrede do osnivanja Instituta bila je sve-
dena samo na rad Duhanske ogledne stanice na Domanovićima kod Čapljine
za Hercegovinu, a u Bosni za ogledno polje pri Duhanskoj stanici u Orašju na
Savi. Formiranjem Instituta i u okviru njega Odjeljenja, ogledno istraživački
rad postaje primarna aktivnost ove institucije.
Zasnivanje oglednih polja i duhanskih plantaža

Da bi površine namijenjene ogledima mogle služiti svojim namjenama mo-
rale su se najprije detaljno pedološki istražiti i agromeliorativnim mjerama
proizvodno što bolje izjednačiti. Za tu svrhu bilo je potrebno izvršiti planira-
nje terena, fertilizacijom ujednačiti plodnost tla, izbalansirati stanje njegovih
120
fizičkih, hemijskih i ostalih svojstava itd. Ovim zahvatima rad na zasnivanju

oglednih polja je dobio sva studijsko-istraživačka obilježja. Ogledna polja su
zasnovana na području Trebinja, Popova polja, Stoca, Lištice, Čapljine i Ga-
bele u Hercegovini, a na području Orašja, Gradačca i Bratunca u Bosni. Slični
zahvati su se morali izvršiti i kod podizanja plantažnih objekata, a u nekim
slučajevima kao npr. kod plantaže „Otok“ kod Vitine još izvršiti predprojektna
istraživanja za izvođenje hidromelioracionih radova. Posebna istraživanja su
se također morala izvršiti da bi se dao odgovor na pitanje da li postoje uslovi
za plantažnu proizvodnju duhana u Mokrom polju kod Lištice (Široki Brijeg).
Ista ovakva istraživanja su obavljena za potrebe podizanja plantaža Filomena
i Slatina u Gradačcu. Po značaju, istraživačkom karakteru i datim rješenjima
koje je dalo Odjeljenje, radovi su u pomenutoj Monografiji svrstani u stručne
radove, elaborate, studije, naučno-istraživačke radove i naučno-istraživačke
projekte.
Istraživanja zakonitosti odnosa duhana i zemljišta

U istraživanjima Odjeljenja značajna pažnja je posvećena kvalitativnim karak-
teristikama hercegovačkog duhana. Pri ovome se vodilo računa i uvijek isticalo
da je izvorni hercegovački duhan postao poznat u svijetu po tome što daje spe-
cifičan tip duhanske sirovine. Ovaj duhan je imao veliku upotrebnu vrijednost
zato što je sam za sebe, uz male mješavine sa drugim tipovima duhanske siro-
vine, davao vrlo kvalitetne cigarete, a za to je pored klime veliku ulogu igrao
tip zemljišta na kojem se duhan uzgajao. U austrougarskom periodu i periodu
Kraljevine Jugoslavije, mnoge ugledne evropske ličnosti i evropski dvorovi tra-
žili su da im sarajevska fabrika izrađuje cigarete od hercegovačkog duhana.
U Kraljevini Jugoslaviji najbolje cigarete su sadržavale preko 60% hercego-
vačkog duhana. U tom vremenu kvalitet hercegovačkog duhana bio je zakon-
ski zaštićen, jer se duhan mogao uzgajati samo na određenim zemljištima uz
ograničeni broj uzgojnih sorata. Međutim, obrt u degradaciji kvaliteta unosi
socijalistički društveni sistem socijalizacijom poljoprivrede i liberalizacijom
proizvodnje po kojoj je proizvođač mogao slobodno raspolagati proizvedenim
duhanom i pri otkupu ga prodavati bilo kojoj duhanskoj radnoj organizaciji
ne samo u Bosni i Hercegovini, nego i u čitavoj ex-Jugoslaviji. Konkurencija
između otkupnih organizacija, unutar koje je nekvalitetan duhan bio dobro
plaćen, mnogo je doprinosila daljoj degradaciji kvaliteta. Uz sve to, izuzetno
veliko pogoršanje u krizi degradacije kvaliteta izazvala je pojava plamenjače
121
Hamid Čustović
1961. godine, do tada nepoznate bolesti (Peronospora tabacina Adam), na koju

su bile totalno neotporne sorte-glavni nosioci kvaliteta. Zato je posebno inte-
resovanje u ovim kretanjima izazvala pojava visoko prinosne kasne sorte „Ve-
liki Hercegovac“ otporne na plamenjaču.
Čitav ovaj splet okolnosti stvorio je anarhično stanje u kojem se u
proizvodnju uvode i ranije odbačene sorte, neracionalno i pogrešno
upotrebljavaju mineralna đubriva, sorte se lociraju na neodgovarajuća tla itd.
U takvoj situaciji Institut je učinio sve ono što je bilo u njegovoj ingerenciji, da
u postojeće stanje unese što više reda i stručnosti, kako bi se koliko-toliko zau-
stavila dalja degradacija i renome hercegovačkog duhana. Zadatak pedologije
u tom zahvatu je bio da izvrši reorganizaciju proizvodnje tako da se postojeće
rane, srednje rane i kasne sorte duhana stacioniraju na odgovarajuća staništa.
Bilo je potrebno predhodno detaljno izučiti kako je tretiran odnos duhana i
tla u dostupnoj literaturi. U dijelu literature u kojoj se veoma detaljno tretiraju
zemljišta koja odgovaraju proizvodnji raznih tipova duhanske sirovine, ona su
se najviše posmatrala sa stanovišta njegovih uopštenih karakteristika, odnosno
mehaničkog sastava, skeletnosti, boje, ocjeditosti, toplotnog režima, plodnosti
itd. Nigdje se, međutim, nije davao odgovor na to zašto su ta zemljišta pogod-
na ili nepogodna za određene grupe duhanskih tipova i da li unutar tih grupa
postoje neke zakonomjernosti odnosa duhana i tla.
Isticalo se da svaki tip duhana može uspješno da se uzgaja samo u uslovima
određenog podneblja i zemljišta koja njemu odgovaraju, jer ako se prenese
u područja drugačijih uslova on mijenja svoja izvorna obilježja i daje sasvim
drugi tip sirovine.
Naučni pristup rješavanja problema zakonitosti odnosa duhana i tla

Rješavanje problema zakonitosti odnosa duhana i tla, moguće je jedino ako
ova problematika dobije naučni pristup. Odjeljenje Instituta je prvo u ex-Ju-
goslaviji prišlo ovom problemu sa naučnog aspekta. U analizi zakonitosti od-
nosa duhana i tla, pošlo se od toga da su duhanska biljka i tlo živi organizmi,
jer upravo u tome leži bit i suština tih odnosa. Biljka, odnosno svaka sorta
duhana, kao živi organizam ima svojstvene biološke i biološko-fiziološke oso-
bine, razvojne faze, ritam rasta i razvoja, fiziološke procese itd. Unutar život-
nog razvojnog ciklusa svaka sorta duhana, u pojedinim razvojnim fazama po-
stavlja određene zahtjeve prema ekološkoj sredini, u prvom redu klimi i tlu.
Svako tlo je također živi i u određenom smislu organizovani organizam koji
122
posjeduje vlastite fizičke, hemijske, biološke i sve druge osobine. U svakom tlu
kao biljnom staništu neprekidno se odvijaju procesi razgradnje, premještanja,
komponovanja, kruženja materija itd. U tom smislu kao što se sorte duhana
međusobno razlikuju, razlikuju se i tla. Ako se svi ti procesi u tlu označe i obu-
hvate pojmom dinamika tla, onda je logično da veća ili manja pogodnost ili
nepogodnost nekog tla za određenu sortu duhana mora ovisiti o tome u kojoj
je mjeri njegova dinamika usaglašena sa životnim potrebama te sorte duhana
tj. sa njenim biološkim, biološko-fiziološkim osobinama, dinamikom rasta i
razvoja, razvojnim fazama, fiziologijom ishrane itd., u čemu i leži bit i suština
zakonitosti odnosa duhana i tla.
Istražujući fiziologiju ishrane duhanske biljke i uticaj plodnosti tla na odnos
između prinosa i kvaliteta duhana, u Odjeljenju se došlo do saznanja da najjači
uticaj na uravnoteženost ta dva najvažnija faktora proizvodnje imaju dinamika
kretanja fiziološki aktivnog dušika i dinamika kretanja sadržaja ekološke vlage
u tlu, u raznim fazama razvoja duhanske biljke. Mada na zakonitost odno-
sa duhana i tla imaju uticaja i drugi faktori, ipak se u reonizaciji proizvodnje
duhana pokazalo da ova dva činioca predstavljaju pouzdane indikatore toga
odnosa i to, bez obzira da li se radilo o rejonima u kojima se već proizvodio
duhan, ili u novim rejonima u koje je trebalo da se uvodi njegova proizvodnja.
Ovako postavljen problem prof. Kurtović prezentira u posebnom prvom
radu, kojeg objavljuje 1971. godine istupajući na VII Međunarodnom simpo-
zijumu za probleme duhana u Skoplju, pod naslovom „Prilog poznavanju fak-
tora koji čine crvenice najboljim duhanskim tlima u Hercegovini“. Iza toga,
1973. godine na Simpoziju o intradukciji i proizvodnji krupnolisnih i visoko
prinosnih sorti duhana u SFRJ, održanom u organizaciji Duhanskog institu-
ta u Mostaru, objavljen je rad o zakonitosti odnosa virdžinijskih duhana i tla
pod naslovom „Prirodni uslovi za proizvodnju duhana sorte „Stolac 17“ u sred-
nje-istočnoj Posavini“.
Dalja istraživanja zakonitosti odnosa duhana i tla u Hercegovini za herce-
govačke, a Bosni za virdžinijske i berlej duhane obuhvatila su više sorti duhana
(rane, srednje-rane i kasne) i više tipova zemljišta u Hercegovini, a hibridne
sorte virdžinijskih i berlej duhana i tipove zemljišta u Posavini. Tokom tih
istraživanja otvarani su zemljišni profili, analizirana njihova kompletna svoj-
stva, praćena dinamika kretanja ekološke vlage i fiziološki aktivnog dušika,
usaglašenost te dinamike sa problemima istraživanih sorti itd.
123
Hamid Čustović
Specifičnost rada na reonizaciji u Posavini

Najveća novina u proizvodnji virdžinijskih duhana je u tome što se duhanski
list nije sušio na suncu nego u specijalno građenim sušnicama na topli zrak.
One se zagrijavaju pomoću peći i cijevi montiranih u unutrašnjosti sušnica.
Za zagrijavanje se koriste razna goriva-ugalj, ulje, električna energija i drugo.
Dimenzije sušnica korištenih u prvo vrijeme bile su 4x4 m sa visinom 470 m.
To su, dakle, bile specijalno građene zgrade u koje je trebalo uložiti velika ma-
terijalna sredstva.
S obzirom na to da se u tako velika ulaganja moralo poći od izbora tla i
njegovog odnosa prema virdžinijskim duhanima, tu se nije smjelo griješiti.
Time je pedologija kao nauka dala svoj značajan dio doprinosa u sveukupnom
velikom poduhvatu reorganizacije, obnove i unapređenja proizvodnje duha-
na kojega je Institut zajedno sa rukovodstvom i stručnom službom preduzeća
„Bosanac“ u Orašju, a nešto kasnije i preduzeća u Gradačcu, ostvario.
Rezultat sveukupnog rada je bio da se broj izgrađenih sušnica 1987. godine
u rejonu pod kontrolom duhanske stanice Orašju popeo na 1.266, a u Gra-
dačcu na 800, sa ukupnom proizvodnjom od oko 6.000 t virdžinijskih i berlej
duhana kao najkonjukturnijih duhana u svijetu.
Posmatrana sa ekonomskog stanovišta, preorijentacija je učinila veliki isko-
rak u pogledu egzistencije stanovništva Posavine, jer je postala izvor prihoda
za oko 5.500 domaćinstava sa oko 16 do 17 hiljada zaposlenih proizvođača i
radnika. Vlastita istraživanja se nisu zaustavila samo za srednjeistočnu Posa-
vinu. Ona su, bilo da su vezana za preduzeća u Orašju, Gradačcu ili Bratuncu,
išla dalje preko područja Brčkog, Bijeljine, Janje, Kozluka i Zvornika na istok i
jugoistok, a na zapadu do Bosanskog Šamca, Odžaka, Jakeša i Modriče.
Na žalost mnoga od ovih istraživanja u vidu projekata, programa i studija
koja su rađena za duhanske stanice su tokom rata nestali.
Istraživanje plodnosti i problemi fertilizacije duhanskih zemljišta

Problem ishrane duhanske biljke je vrlo složen kada je u pitanju uzajamni od-
nos između prinosa i kvaliteta. Pri težnji za što većim ekonomskim efektom,
ove dvije veličine imaju paralelan tok samo do određene granice poslije koje
se razilaze u suprotnim pravcima, što znači da povećanje prinosa ide na štetu
kvaliteta. Taj problem je potenciran i činjenicom što je proizvod radi kojeg se
uzgaja duhan u BiH skoro isključivo duhanski list, a on je izuzetno osjetljiv na
124
stanje i sadržaj elemenata ishrane u tlu i njihovu dinamiku dostupnosti biljci.

Saglasno tome jedan isti sadržaj hranjivih materija u raznim tlima (pedološ-
kim sistematskim jedinicama) neće predstavljati jednako hranljivo stanište za
duhan. Iz zemljišta različitih fizičkih, hemijskih, bioloških i ostalih osobina,
a jednakog sadržaja hranjivih elemanata, biljka će uzimati različite količine i
u različitom uzajamnom odnosu hranjiva, jer različita zemljišta predstavljaju
različite dinamičke sisteme.
Problem plodnosti i fertilizacije se dalje komplikuje preko toga što se u BiH
uzgaja čitav konglomerat sorti koje se međusobno razlikuju po tipu sirovine
koju daju, po biološkim i biološko-fiziološkim osobinama, ritmu rasta i ra-
zvoja, fiziologiji ishrane, dužini vegetacije, veličini prinosa itd. Pri tome se u
prvom redu misli na razlike koje postoje između hercegovačkih sorti i sorti
virdžinijskih i berlej duhana koji se uzgajaju u Bosni. Svi ovi problemi bili su
predmet istraživanja Odjeljenja sa ciljem da se na naučnoj osnovi riješi raci-
onalna i odgovarajuća upotreba organskih i mineralnih gnojiva u proizvodnji
duhana. U daljoj raspravi o problemima plodnosti i fertilizacije, detaljno se
radilo na saznanju uticaja nekih biogenih elemenata (elemenata ishrane) na
prinos i kvalitet duhanskog lista. Pored uticaja osnovna tri biogena elementa
(dušik, fosfor i kalij) na kvalitet lista duhana, bilo je važno vršiti analize i uticaj
još dva elementa i to hlora i sumpora, te njihovog ukupnog sadržaja, kao i fizi-
ološki aktivnog oblika.
Osvrti na probleme primjene mineralih gnojiva su prikazani i istraživački i
elaboratski, da bi se što jednostavnije objasnila sva složenost i komplikovanost
zahvata potrebnih pri fertilizaciji duhanskih zemljišta.
Plodnost tla i fertilizacija su imali kontinuitet u radu. Prosječni uzorci sa
duhanskih parcela su uzimani od 0-20 i od 20-40 cm dubine, a rad se ponav-
ljao svake tri do četiri godine. Na osnovu rezultata rada, Institut je tvornicama
za proizvodnju umjetnih gnojiva dogovorno davao recepture za spravljanje
specijalnih miješanih gnojiva za duhan. Tako su, prilagođavajući se potrebama
u određenim vremenskim periodima, bila u upotrebi duhanska gnojiva N:P:K
- 4:10:14, 6:8:12, 6:12:18 i 7:14:21. Recepture za gnojiva su koordinirano rađene i
provjeravane od strane pedološkog i agrotehničkog odjeljenja Instituta.
Iz oblasti istraživanja plodnosti i problema fertilizacije saradnici Odjeljenja
objavili su veći broj radova u godišnjim izvještajima Instituta, zatim Zajedni-
ce jugoslavenskih instituta za duhan, časopisu „Tutun“ i domaćim časopisi-
ma. Ipak, najdetaljniji i najkompletniji radovi, potkrijepljeni velikim brojem
125
Hamid Čustović
analiza i interpretacija, objavljeni su i izneseni u već navedenim „Agropedološ-

kim studijama sa kartama upotrebne vrijednosti u proizvodnji duhana i karta-
ma plodnosti tla“ (za općine Čitluk, Lištica, Bosanske Posavine-Orašje i Lju-
buškog). U njima je odgovoreno i na pitanje: „Zašto dobro pripremljen stajnjak
predstavlja najbolje duhansko gnojivo, iako u njemu, ako se apstrahira njegov
izuzetan uticaj na biološka svojstva tla, odnos osnovnih elemenata ishrane,
teoretski nije dobro usaglašen sa potrebama duhanske biljke?”. Pored ostalih
brojnih radova iz ove problematike izdvaja se rad pod naslovom „Fertilizacija
duhanskih zemljišta u rejonu Čapljine i problemi ishrane duhana“ objavljenom
na Međunarodnom simpoziju o duhanu u Skoplju 1975. godine. Istraživanjem
sveukupne pedološke problematike u proizvodnji duhana, Odjeljenje je dalo
osnovu za definisanje nove pedološke oblasti „duhanske pedologije“ kao po-
sebnog pristupa.
Radovi iz oblasti ekologije i zaštite životne sredine

U ovoj oblasti Odjeljenje se bavilo, uglavnom, analizom faktora koji čine eko-
lošku sredinu područja Mostara i Hercegovine. Za ovo je bilo neophodno
izvanredno poznavanje geoloških prilika, posebno u Hercegovini, gdje se do
detalja proučavala stratigrafija i litologija. U ovim analizama detaljno se pro-
učavala evolucija geomorfološkog sklopa teritorije, njen geološki sastav, ze-
mljišni pokrivač, karakteristike klime, biljnog pokrivača i životinjskog svijeta.
Pošto čitav sklop tih faktora čini jedinstvenu prirodnu cjelinu, čiji dio je i čo-
vjek, posebno se analizira kako su ta sredina i uslovi formirali čovjeka specifič-
nih umnih, fizičkih i drugih karakteristika.
U zaključku svojih širih analiza, povezujući prirodu i čovjeka, prof. Kurto-
vić posebno naglašava: „Živeći u ekološki vrlo siromašnom području čovjek
hercegovačkog krša se morao stalno boriti za samoodržanje, pa je kroz tu bor-
bu razvijao s jedne strane svoj intelekt, bistrinu, oštroumnost i druge intelek-
tualne vrijednosti, a s druge strane fizičku otpornost, snagu i izdržljivost. Zato
je ova sredina davala i daje tako mnogo znamenitih ljudi iz svih oblasti nauke
i javnog života“. Faktori koji čine ekološku sredinu najuže su povezani sa sta-
njem životne sredine, jer ona obuhvata ambijent u kojem egzistira sveukupan
živi svijet, bilo da je riječ o čovjeku ili kojim drugim živim organizmima.
Stanje životne sredine područja Mostara i Hercegovine, kao uostalom i u
čitavom svijetu je industrijsko-tehnološkom i biološkom revolucijom veoma
ugroženo, a time je ugrožena i egzistencija čovjeka ovoga podneblja. Zato
126
ovdje čovjek, u cilju održanja samoga sebe, mora pod svoju kontrolu da stavlja
i prirodne sisteme i životnu sredinu.
U radovima Odjeljenja koji su objavljeni u ovoj oblasti analizira se stanje ži-
votne sredine područja Mostara i Hercegovine, ukazuje na negativan i nekon-
trolisan uticaj faktora industrijsko-tehnološke i biološke revolucije na njeno
nezdravo stanje kod nas. Iz oblasti ekologije i zaštite životne sredine, saradni-
ci Odjeljenja su objavili ukupno 10 radova, uglavnom u Biltenu Univerziteta
„Džemal Bijedić“ u Mostaru, časopisu „Privrednik“, časopisu „MOST“, izvje-
štajima IO-Skupštine Mostar i sl.
Na ovom mjestu neke radove nije moguće komentarisati obzirom da su
nestali ili unišeni.
Tako je na primjer u požaru izgorjelog stana dr. Hamida Čustovića uništena
opsežna studija o geomorfološkom i geološko-pedološkom prikazu područja
primorskog krša od rijeke Zrmanje do rijeke Neretve. Studija je rađena u okviru
projekta „Prirodno-geografske i društveno-geografske karakteristike prostora
od rijeke Zrmanje do rijeke Neretve“ (1982). Nosilac ovog kapitalnog projekta
bio je Odsjek za geografiju Prirodno-matematičkog fakulteta iz Sarajeva.
UMJESTO ZAKLJUČKA
Obzirom na ratna dešavanja bilo je teško doći do orginalnih dokumenata i
radova na kojima je radilo Odjeljenje za pedologiju Duhanskog instituta od
osnivanja pa sve do kraja osamdesetih godina. Ipak, kao najvažniji izvor poslu-
žila je knjiga „Život i djelo Prof. dr Jusufa Kurtovića“, autora Prof. dr Hamida
Čustovića i Husnije Omerćehajića, dipl. ing. poljoprivrede, objavljena 2007.
godine povodom devedeset godina života i rada prof. Kurtovića.
Kao izvori su poslužile urađene opsežne i dokumentovane studije za rejone
proizvodnje duhana u Čitluku, Orašju i Lištici. Sva potrebna istraživanja su do
pred ovaj rat također izvršena i za rejone proizvodnje u Ljubuškom i Grudama,
ali su ostala neobjavljena.
Agropedološke studije po svom obimu i značaju prevazišle su sva dotadaš-
nja istraživanja u pedologiji, jer se po prvi put od strane pedologa dovode u
uzajmanu vezu bio-fiziološke osobine biljaka i pedo dinamski procesi u tlu.
Prva studija urađena je za opštinu Čitluk pod naslovom „Agropedološka stu-
dija rejona proizvodnje duhana u Čitluku“ sa pedološkom kartom i kartom
plodnosti tla M 1:25000, rađena za Duhansku otkupnu stanicu 1978. godine.
127
Hamid Čustović
Čitavo poglavlje posvećeno je analizi odnosa duhana i tla. Studija je štampana

u vidu knjige i sadrži 180 strana kucanog teksta.
Opsežna studija rejonizacije proizvodnje duhana u Posavini je tokom rata
zagubljena. Nekim slučajem je ostala samo pedološka karta sa legendom upo-
trebne vrijednosti pedoloških sistematskih jedinica u proizvodnji virdžinijskih
i berlej duhana. Ostali primjerci ove opsežne studije vjerovatno su sačuvani u
duhanskom preduzeću „Bosanac“ u Orašju.
Uz sve to jedna od najvažnijih praktičnih koristi komentara svake karte je
uvođenje „Poglavlja“ koje po metodici rada nije bilo predviđeno, a to poglavlje
je „Osvrt na potencijalne mogućnosti razvoja i organizovanja poljoprivredne
proizvodnje na teritoriji opštine“. U njima se daje sinteza ekoloških i ostalih
uslova biljne proizvodnje i smjernice za njen budući razvoj i unapređenje. Na
taj način rad na izradi karata i komentara najdirektnije se povezuje sa potre-
bama prakse.
Nakon ove studije pristupilo se izradi „Pedološke karte rejona proizvodnje
duhana područja Orašja“ 1980. godine (područje srednje-istočne Posavine) i
rejonizaciji proizvodnje sa legendom upotrebne vrijednosti kartiranih jedinica
(M 1:25000) u duhanskoj proizvodnji. Studija je također štampana u vidu knji-
ge na 280 stranica kucanog teksta.
Terenska istraživanja „Agropedološke studije rejona proizvodnje duhana
u Lištici“ završena su nekoliko godina prije integracije Instituta, ali je studija
štampana 1984. godine zajedno sa pedološkom kartom, kartom plodnosti tla
M 1:25000 i legendom upotrebne vrijednosti kartiranih jedinica u duhanskoj
proizvodnji. Studija je izrađena u vidu knjige sa 270 stranica kucanog teksta sa
kartografskim prilozima. Ovdje je posebno poglavlje posvećeno istraživanju
zakonitosti odnosa ranih, srednje ranih i kasnih sorti duhana i zemljišta.
I na kraju „Scripta volant, verba manent“ – Riječi odlete napisano ostaje, i
„Aere perennius (Monumentum)“ – Spomenik je koji će vječno trajati.
KORIŠTENI IZVODI
Čustović H., Omerćehajić H., 2007.: Život i djelo Prof. dr Jusufa Kurtovića,
Mostar.
128
Naučno istraživački projekti i Studije i elaborati Odjeljenja za

pedologiju i ishranu bilja
- Osnove za idejni projekat melioracije Rastovačko-Posuškog i Virskog
polja, pedologija i pedostratigrafija, 1961.
- Osnove za idejni projekat melioracije Kočerinskog polja, pedologija i
pedostratigrafija, 1962.
- Idejne osnove za mogućnost melioracija Karaotočke i Svitavske kazete
Hutova blata (pedološka istraživanja), 1963.
- Melioracije Dabarskog polja, pedologija i pedostratigrafija, Idejni proje-
kat, 1965.
- Agropedologija područja projekta „Mostarsko blato“, 1982. O moguć-
nost uvođenja proizvodnje žutih duhana na području SO Kalesija, Ela-
borat za SO-e Kalesija, 1967.
- Tla i elementi melioracija hercegovačkog dijela Imotsko-Bekijskog po-
lja, Mostar, 1957.
- Agroekološko i tipsko reoniranje duhanskih zemljišta u užem reonu
istočnog dijela Srednje Posavine. Zajednica jugoslavenskih instituta za
duvan Beograd, 1972.
- Stanje plodnosti duhanskih zemljišta u proizvodnom reonu Lištice i
problemi pravilne fertilizacije. Zajednica jugoslavenskih instituta za du-
van, Beograd, 1972.
- Pedološke i agrohemijske karakteristike duhanskih zemljišta u reonu
Čapljine i osvrt na novo miješano gnojivo. Zajednica jugoslavenskih in-
stituta, Beograd, 1973.
- Pedološka istraživanja reona proizvodnje duhana u Ljubuškom, 1974.
- Agropedološka studija reona proizvodnje duhana u Čitluku sa pedološ-
kom kartom i kartom plodnosti tla. Duhanski institut Mostar, 1978.
- Studija prirodnih uslova proizvodnje duhana u Srednjeistočnoj Posavini
sa kartom upotrebne vrijednosti tla. Duhanski institut Mostar, 1980.
- Istraživanje uticaja raznih vrsta i količina mineralnih gnojiva na postiza-
nje optimalnog kvalitativnog prinosa viržinskih duhana u Bosni. Zajed-
nica za naučni rad, Beograd, 1981.
- Ekološki uslovi proizvodnje duhana u Hercegovini, u knjizi Tehnologija
proizvodnje duhana, u štampi, 1981.
129
SUMMARY
The soil is a limited resource that cannot be renewed in a generation
time. Bosnia and Herzegovina is a distinctively hilly-mountainous coun-
try. Over 80% of the area belongs to the hilly-mountainous relief whe-
re slopes exceeding 20% are represented on 85% of it. In this respect,
Herzegovina is no exception. The problem gets even more complex due
to the fact that the soils of Herzegovina have developed on limestone
and dolomite substrates which contain very little insoluble residue and
are very porous and subject to surface and deep erosion. Considering
the whole range of limitations of the soils of the Herzegovina region,
the development of agricultural production has always depended on the
method of management and knowledge of land resources.
The Tobacco Institute in Mostar played a very important role in the de-
velopment of modern agricultural production. Within the Institute, the
Department of Pedology and Plant Nutrition had a special status. As the
only scientific institution of this type in Herzegovina, the Tobacco Insti-
tute and its Department of Pedology and Plant Nutrition provided other
types of services not only to tobacco producers but to agricultural pro-
duction in general. At that time, intensive agricultural production began
to develop particularly in the public sector of Herzegovina. There were
numerous research works that covered the entire territory of Herzegovi-
na, starting from Spiljani above Konjic in the upper course of the Neretva
to Ljubinsko, Bilećko and Ljubomirsko fields in the far south-east. The
researches covered parts of Nevesinjsko field such as Alagovac, Zlatac,
Kosjerevo-Srednje vode and Pogorjelica; fruit growers’ cooperative faci-
lities in Ljubinje; fruit and vineyard facilities in Ljubomir and Dživar; vi-
neyard facilities in Čitluk, Ljubuški and Stolac; fruit-growing complex in
Prozor, etc. There were also some significant researches relating to Imot-
sko - Bekijsko field, Mostarsko Blato, Kočerinsko and Trnfields, Rakitsko
filed, the „Upper horizons“ etc. Special focus was placed on the research of
the tobacco plant nutrition physiology and the effect of soil fertility on the
relationship between tobacco yield and quality. This resulted in regiona-
lization of tobacco production and development of soil maps for the mu-
nicipalities of Čitluk (1978), Orašje (1980) and Lištica-Široki Brijeg (1984).
The aim of this attachment is to present the historical section of soil
research in the Tobacco Institute in Mostar-Department of Pedology
and Plant Nutrition and its contribution to the development of not only
tobacco pedology but also to the development of modern agriculture in
the area of Herzegovina and beyond.
Key words: tobacco, soils of Herzegovina, pedology, karst fields, agricul-

tural development
130
Duhan u Posavini u prošlosti i
sadašnjosti
Hasan Nurkić1
Sažetak
Iako se u Posavini duhan uzgajao za vrijeme Turske, organizirana proi-

zvodnja počinje tek nakon Austrougarske okupacije. U Orašju se 1894.
osniva Ogledno dobro, koje kasnije prerasta u Otkupni ured. Organi-
zirana proizvodnja duhana u Posavini u gospodarskom i tehnološkom
smislu može se podijeliti u dva razdoblja. Prvo je razdoblje od početka
organizirane proizvodnje do polovine 1960-ih godina, a nakon toga poči-
nje drugo razdoblje. Prvo razdoblje karakterizira proizvodnja različitog
sortimenta poluorijentalnog duhana i sirovine inferiorne po upotrebnoj
vrijednosti. Drugo razdoblje obilježava proizvodnja krupnolisnih tipova
virdžinija flue-cured i berlej. To su dominantni tipovi duhana na global-
nom duhanskom tržištu. Uvođenjem tih tipova počinje uzlazni trend u
proizvodnji duhana u Posavini. Unapređuje se tehnologija proizvodnje,
postižu se veoma dobri rezultati u uzgoju duhana. Modernizira se teh-
nologija obrade prema svjetskim standardima za ove tipove duhana. No
takav pozitivni trend poremećen je ratnim zbivanjima u 1990-im godi-
nama, a stagnacija se nastavlja i traje do danas. Iako proizvodnja duhana
u Posavini ima veliki potencijal, suočena je s brojnim problemima koji
ograničavaju njezin razvoj i dalji rast. Uz porast troškova proizvodnje
i neadekvatne otkupne cijene, u zadnje se vrijeme sve više ističe pro-
blem nedopuštene trgovine i krijumčarenja. Zbog svih tih razloga uzgoj
duhana u Posavini se rapidno smanjuje. Da bi se proizvodnja duhana u
Posavini vratila na nekadašnju razinu i zauzela mjesto koje joj pripada
u gospodarstvu ovoga područja nužna je suradnja na relaciji proizvo-
đači-poduzeća za otkup i obradu-država. U Posavini kao ruralnom po-
dručju, duhan je jedna od kultura koja može doprinijeti njenom razvoju.
Ključne riječi: duhan, virdžinija, berlej, Posavina
1 Mr. sc. Hasan Nurkić, „Bosanac“ Orašje
131
Hasan Nurkić
Uvod
Područje sjeveroistočne Bosne, a posebno područje Bosanske Posavine, uk-
ljučujući općine Orašje, Šamac, Brčko i Gradačac sa ukupnom površinom od
preko 1.200 km2 obuhvaća 140 seoskih naselja sa oko 130.000 stanovnika. Pri-
je zadnjeg rata gustoća naseljenosti je bila preko 154 stanovnika na km2, ali se
zadnjih godina broj stanovnika smanjuje jer mnogi napuštaju ovo područje.
Udio seoskog stanovništva na ovom području je nešto iznad 40% i znatno je
veći nego u cijeloj Bosni i Hercegovini. Ovako visok udio poljoprivrednog sta-
novništva odrazio se na ukupne socio-ekonomske karakteristike gospodarstva
Posavine.
Duhan je u Posavini dugo vremena bio jedna od važnijih poljoprivrednih
kultura. Valja reći da je proizvodnja duhana od samog početka bila namije-
njena gotovo i isključivo tržištu, a ne samo-opskrbi. Nakon otkupa duhan je
odlazio na doradu u otkupno poduzeće, a kasnije u duhansku industriju. Iako
je duhan još uvijek u sustavu državne kontrole i državnih regulativa, brigu o
proizvodnji i proizvođačima zapravo su preuzeli organizatori proizvodnje, od-
nosno otkupna poduzeća. No u posljednje vrijeme proizvođači sve više izmiču
kontroli i države i otkupnih poduzeća, a tržište duhana preuzima nelegalna
trgovina.
Društvo „Bosanac“ d.d. Orašje skoro 130 godina sudjeluje u organizaciji,
proizvodnji, doradi i prometu duhana, te vodi cjelokupnu brigu oko što uspješ-
nije proizvodnje duhana na poljoprivrednim gospodarstvima srednjeg Bosan-
skog Posavlja. U godinama iza nas, pa i danas poduzeće za proizvodnju, ot-
kup i doradu bio je jedini pouzdani partner poljoprivrednim proizvođačima.
Naravno da je u ovom dugom periodu bilo i različitih poteškoća, ali je „Bosa-
nac“d.d. uvijek bio pouzdan partner, siguran kupac, stručni savjetnik, financi-
jer, kreditor, inovator, mjesto sezonskog i stalnog zaposlenja članova obitelji i
isporučilac repromaterijala kao i potrebnih novčanih sredstava potrebnih za
proizvodnju duhana, pa i drugih ratarskih kultura.
Povijest ovog poduzeća istodobno je i povijest poljoprivrednih proizvođača
Bosanske Posavine koji su kroz proizvodnju duhana razvijali sebe i svoje gos-
podarstvo, a usporedo sa njima je rastao i „Bosanac“d.d. Orašje, kao okosnica
razvoja poljoprivredne proizvodnje u ovom kraju. Stoga je opstanak i razvitak
poduzeća usko povezana sa stanjem proizvodnje duhana. Budući da se proi-
zvodnjom duhana bavi veliki broja individualnih poljoprivrednih proizvođa-
ča duhan je važan, ne samo za poljoprivredu, već i za ukupno gospodarstvo
132
DUHAN U POSAVINI U PROŠLOSTI I SADAŠNJOSTI
Posavine. U ovom radu prikazat ćemo dosadašnji tok, te aktualno stanje, pro-
bleme i moguće pravce razvoja duhanskog gospodarstva u Posavini.
Osnovne karakteristike područja

Karakteristika je ovog područja da su poljoprivredna gospodarstava relativno
mala obzirom na vlastitu i iznajmljenu površinu. Izrazito je veliki broj poljo-
privrednika s površinom imanja do jednog ha, 24 – 28% od ukupnog broja.
Najveći broj gospodarstava, oko 40% koristi 1-3 ha., a svega 10-18 % ima po-
sjede veće od 5 ha. Obzirom na ovakvo stanje u posljednjih 20 godina uči-
njen je znatan napredak u tehnologiji proizvodnje, sortimentu i opremljenosti
poljoprivrednih gospodarstva. Takav tehnološki napredak je rezultirao boljim
proizvodnim rezultatima, većom produktivnosti, standardu i mnogim drugim
aspektima života na selu. Zbog tehnološko tehničkih postignuća znatno su po-
većani prinosi većine kultura pa i duhana. Međutim, daleko važnije promjene
u proizvodnji duhana desile su se u promjeni sortimenta, povećanju produk-
tivnosti, kvalitetnijoj manipulaciji i dr.
Klimatski uvjeti, a posebno temperature i količina oborina u vegetacijskom
periodu su jedan od bitnih faktora u proizvodnji duhana. Na temelju obav-
ljenih istraživanja, dugogodišnjeg praćenja i iskustva može se zaključiti da
klima Posavine pogoduje proizvodnji duhana oba robna tipa posebno robnog
tipa Virdžinija. Klima i tlo područja Posavine omogućavaju uzgoj Virdžinije
dobrog kvaliteta, a posebno su povoljna tla prve terase od rijeke Save (recentni
aluvij) za proizvodnju robnog tipa Berley. Ograničenja na pojedinim područ-
jima ne odnose se na uređen vodno-zračni režim i naravno potreba za navod-
njavanjem u sušnim godinama.
133
Hasan Nurkić
Tabela 1. Srednje mjesečne temperature

Srednja Srednja
Jedinica mjesec mjesec mjesec mjesec mjesec
vrijednost vrijednost
mjere °C V VI VII VIII IX
V - IX I - XII
Prosjek
„ 17,0 20,9 23,4 22,8 18,1 20,4 12,8
2006-2016
Prosjek
15,9 19,0 20,9 20,3 16,9 18,6 11,0
1961-1990
MJESEČNE OBORINE U l/ m2
Prosjek
115,0 96,3 62,9 65,2 68,8 408,2 839,5
2006-2016
Prosjek
92,1 98,8 85,8 73,7 65,0 415,4 872,4
1961-1990
Izvor: federalni HMZ BiH
Proizvodnja kvalitetnih duhana robnog tipa Berley na ovom području zasno-

vana je na smeđim beskarbonatnim mjestimično oglejanim tlima, prema istraži-
vanjima Kurtovića 1972. To su zemljišta koja su se razvila na starim aluvijalnim
terasama rijeke Save i njenih pritoka, a koje su danas van domašaja poplava, ili
se vrlo rijetko javljaju sa malim količinama sedimenta pa tako i kada dođe do
poplava one nemaju znatnog utjecaja na normalan tijek njihovog razvoja.
Ova tla imaju težak i vrlo težak mehanički sastav, mada postoje lokaliteti
i sa lakšim sastavom čija je podloga pjesak ili šljunak . Posebno treba istaći da
na ukupnu glinu otpada preko 70% čestica. Osnovne kemijska svojstva i pH
vrednosti ukazuju da su ova tla nejednako napredovala u genetskoj evoluciji.
Prisutnost karbonata je uočljiva na većim dubinama 100-120 cm, što ima bit-
nog utjecaja na aktivnu i potencijalnu reakciju tla. Najčešće pH vrijednosti su
od 6,80-7,35 dakle u rasponima koje te horizonte čine kiselim do neutralnim.
Sadržaj humusa u ovim zemljištima je relativno visok. Na većini lokaliteta u
oraničnom sloju se kreće oko 3% a vrlo često u rasponu 3-5% ,što ih svrstava u
vrlo humozna tla. Što se tiče ukupnog dušika i on je u granicama dobre sna-
bdjevenosti i kreće se od 0,10 - 0,20 %.
Povijesni pregled proizvodnje

Proizvodnja duhana u Posavini postojala je još u vrijeme Turske, ali je orga-
nizirana proizvodnja počela dolaskom Austrougarske i osnivanjem državnog
monopola, tj. Bosanskohercegovačke duhanske režije. Već 1884. u Orašju je
134
osnovano uzorno polje (Musterplantage) koje je u značajnoj mjeri pomoglo

unapređenju proizvodnje duhana u Posavini (Kapor 1956.). U Posavini su sve
do 1906. godine vršeni su pokusi sa krupnolisnim, uglavnom cigarnim duha-
nima. Duhan iz Orašja klasificiran je kao omotni duhan i koristio se u vrije-
me Austrougarske za proizvodnju cigara. Otkupni ured u Orašju službeno je
započeo s otkupom duhana 1908. godine i bio je nadležan za srezove Brčko,
Bijeljinu i Gradačac. Međutim, do tada je Uzorno polje u Orašju imalo funk-
ciju otkupnog ureda, jer su osim vlastite proizvodnje otkupljivali duhan koji su
oko Bijeljine proizvodili njemački naseljenici (Odić, Jelčić,1980.). Otkup je u
Orašju u vrijeme Austrougarske varirao od 30 do 70 tona, a broj proizvođača
od 200 do 700.
Nakon Prvog svjetskog rata proizvodnja se u Posavini jako povećala. Broj
proizvođača u 1927. godini iznosio je više od 7.000, a otkupljeno je oko 403
tone duhana. Međutim, to je bio duhan lošije kvalitete, a otkupna cijena bila je
dva do tri puta niža nego u Hercegovini. Zbog hiperprodukcije duhana u ta-
dašnjoj državi, a budući da se radilo o duhanu slabije kvalitete, monopolske su
vlasti zabranile 1930. godine uzgoj duhana u Posavini. Proizvodnja je na ovom
području nastavljena tek nakon Drugog svjetskog rata.
Razvoj proizvodnje duhana u Posavini od Drugog svjetskog rata do danas
može se podijeliti u nekoliko karakterističnih etapa.
Period 1946 do 1965 godine, u kojemu dominira proizvodnja sorte ravnjak
i proizvodnja bosanskog tipa duhana, I u ovom periodu proizvodnja znatno
oscilira dižući se do 660.000 kg. u 1957 godini i padajući na 71.580 kg. u 1950
godini. Pojavom peronospore i šteta koje je ta bolest prouzrokovala, ta proi-
zvodnja znatno opada u 1960 i 1961 godini, da bi poslije ponovo rasla i dostigla
najveće vrijednosti u 1963. godini od 800.685 kg. Nakon toga proizvodnja rav-
njaka polagano opada da bi se 1971 god. potpuno ugasila.
Period 1965 do 1974 godine. Obzirom da je u Orašju postojalo ogledno
polje (kasnije ogledna stanica) Duhanskog instituta Mostar, vršeni su stalni
ogledi iz područja agrotehnike i selekcije duhana, pa se na bazi usporednih
istraživanja uvidjelo da dosadašnja sorta Ravnjak ne odgovara ovom području.
Na ovom polju 1964 godine bila je posađena nova sorta „Stolac 17“ i od tada
počinje novi period u proizvodnji duhana u Posavini. Ova se sorta počinje ši-
riti među proizvođačima, grade se sušnice na topli zrak, u proizvodnji rasada
mijenja se tip lijeha, i sad je moguće povećati površine pod duhanom po jed-
nom proizvođaču (Odić, 1971.).
135
Hasan Nurkić
Slika 1. Duhan tipa Virdžinija u polju
Bio je to veliki napredak u proizvodnji duhana u Posavini i uvođenje pot-

puno novog tipa duhana i nove tehnologije proizvodnje. Svu proizvodnju u
cijelosti je pratilo poduzeće „Bosanac“ d.d. Orašje sa svojom infrastrukturom
i kadrovima, tako da je već 1968. godine bilo preko 299 proizvođača u proi-
zvodnji ovog robnog tipa i te godine proizvedeno je 442.000 kg duhana dobrog
kvaliteta. Tvornice duhana dale su pozitivnu ocjenu ovom duhanu i rado su ga
koristile u cigaretama. Već u idućoj godini bilo je angažirano 587 sušnica i u
njima osušena rekordna proizvodnja od 668.188 kg, veća nego i proizvodnja
ravnjaka iz 1957. godine.
Duhan sorte „Stolac 17“u adekvatnim uvjetima proizvodnje bio je zlatnožu-
te do crvenkastožute, odnosno narančaste boje, vrlo finog ,laganog tkiva, tanke
nervature. Odlikovao se niskim sadržajem nikotina do 1% i bio je ujednačen u
svim insercijama. Uvođenjem ove sorte a kasnije i drugih virdžinijskih hibrida
,te prelaskom na suvremenu obradu duhana poduzeće „Bosanac“ d.d. Orašje
već 1977. godine postaje najveći proizvođač duhana u Bosni i Hercegovini.
Period od 1975. do 1990. godine karakteriše se uvođenjem novog sorti-
menta i novog sistema obrade i manipulacije. Obzirom da je novostvorena
sorta „Stolac 17“ pokazivala slabu otpornost na peronosporu što je znatno
136
umanjivalo prinos, zamijenjena je novim hibridima Zagrebačkog duhanskog

instituta i kao najotpornija i najpouzdanija se pored niza drugih pokazala sor-
ta „Drava“ koja je dugo ostala kao vodeća na ovom području. Stručna služba
firme „Bosanac“ d.d. je u suradnji sa oba instituta za duhan (Mostar i Zagreb)
uporno radila na rješavanju mnogobrojnih pitanja iz proizvodnje duhana na
polju kroz osposobljavanje novih sušnih kapaciteta i jednostavnijeg loženja na
ugalj, kasnije montažne sušnice na lož-ulje, a danas se koristi kao energent plin
ili pelet.
Nakon značajnog unapređenja proizvodnje duhana na polju uz primjenu
suvremene tehnologije obrade tla i unapređenja sušenja znatno je smanjeno
učešće živog rada i povećana produktivnost. Proizvodnja flue cured duhana
brzo se usvajala i rasla kako po površinama tako i kvalitetom pa je u 1998.
godini već bila dostigla proizvodnju od 602.313 kg, a ukupna proizvodnja je
bila 1.386.036 kg. Poseban je napredak u proizvodnji ovih duhana uvođenjem
u tehnološki proces suvremenih sušnica za duhan koje su već egzistirale u svi-
jetu i u Podravini. Proizvođači su se opredjeljivali za kapacitet sušnice 78 do
150 rama ovisno o površini koju su zasadili. Uspjehu proizvodnje doprinosi
i suvremena proizvodnja rasada u hidroponima, u zatvorenom prostoru. U
suvremenim uvjetima proizvodnje sa piliranim sjemenom i sijanjem u pliti-
ce koje se postavljaju na vodenu podlogu, obično se takvim rasadom zasadi
19.000 - 25.000 presadnica na 1 ha.
Slika 2. Suvremene „balk“ sušnice za sušenje robnog tipa „virdžinija“
137
Hasan Nurkić
Slika 3. Izgled hidroponske proizvodnje presadnica
Osim proizvodnje robnog tipa Virdžinija ovo proizvodno područje je po-

godno za proizvodnju robnog tipa Burley. Ovdje je posebno je bila udomaćena
sorta „Čulinec“ selekcija Zagrebačkog Instituta i sa njom je ovo proizvodno
područje bilo, a i danas je prepoznatljivo kvalitetom i pušačkim svojstvima
sirovine. Za ovaj tip duhana posebno su bila interesantna zemljišta uz rijeku
Savu i Tolisu, aluvijalna tla čija je vrijednost humusa u pravilu bila veća od
3%. Na takvim tlima i uz intenzivnu gnojidbu čak i u uvjetima suhog ratarenja
postizani su prinosi od 2.200-3.200 kg.
U vrijeme neposredno pred ratna događanja u firmi „Bosanac“d.d. počela
je intenzivna realizacija programa navodnjavanja oba robna tipa tako da je u
to vrijeme napravljeno preko 500 dubinskih bunara za navodnjavanje i nabav-
ljeno 100 tifona (uređaji za navodnjavanje). Poslije rata prešlo se na realizaciju
natapanja po sistemu kap po kap kod robnog tipa Berley i u tom projektu su
postizani su prinosi i od preko 5.000 kg. duhana.
Zbog zahtjeva fabrikacije za nikotinoznijim duhanima u proizvodnje ciga-
reta firma „Boasanac“ d.d. Orašje je ušla u intenzivniju primjenu agro mjere
zalamanja cvasti i primjene fizotropa još od 1982. godine, da bi za vrlo krat-
ko vrijeme proizvođači shvatili nužnost primjene fiziotropa. Ova agro mjera
je znatno poboljšala uporabnu vrijednost robnog tipa „Virdžinija“, a posebno
robnog tipa „Burley“ jer osim izbalansiranog odnosa kemijskih elemenata i
sadržaja nikotina, došlo je do značajnog povećanja prinosa. Odgovarajućom
primjenom fiziotropa prinos se može povećavati i preko 20%. u uvjetima Bo-
sanske Posavine (Nurkić, 1083.).
138
Slika 4. Nasad robnog tipa „Berley“ posle zalamanja cvasti i primjene fiziotropa
U tabeli u prilogu vidljivo je kretanje proizvodnje virdžinije i berleya od

1998. godine do danas. Iz prezentiranih podataka za duži vremenski period
da se zaključiti da je u periodu od 1998-2015 godine proizvodnja duhana je u
stalnom opadanju za oba robna tipa tako da u posljednjim godinama pala na
nivo od 451.613 kg u 2015 godini da bi u 2016 godini bila oko 428.707 kg.
Karakteristika perioda od 1974. do 1990. je uvođenje novog sistema obrade
duhana. Bosanac je bio prva firma koja je uvela obradu duhana po sistemu
ridrainga i ižiljavanja, što se pokazalo kao optimalno rješenje za duhane tipa
virdžinija i Berlery, iako je u početku bilo skepse oko takvog rješenja. Taj si-
stem predstavlja industrijsku manipulaciju i obradu duhana, a ovakvom obra-
dom dobije su proizvod kakav se danas isključivo traži na duhanskom tržištu
u svijetu.
Na koncu mora se konstatirati da svi trendovi vode prema tome da se pro-
izvodnja u postepeno ugasi. Ovaj dostignuti nivo proizvodnje može se zahva-
liti samo velikom utjecaju crnog tržišta To je dobrim dijelom posljedica stal-
nog povećanja akciza na cigarete i duhanske prerađevine, a na drugoj strani
loš pristup politike poticaja ove proizvodnje. Nažalost tu je presudan utjecaj
međunarodne zajednice na status ove proizvodnje koja značajno doprinosi
139
Hasan Nurkić
punjenju proračuna, deviznom prilivu, zapošljavanju, uvođenju novih tehno-

logija, stabilnosti OPG-a, i slično. Kao napomena u 2014 godini gubitak poreza
po osnovu prodanog duhana na crnom tržištu proračun je oštećen za preko
300 miliona KM. Stoga smatramo da je ukidanje ili značajno smanjeno sub-
vencioniranje (poticanje) ove proizvodnje od strane FMPVŠ, uz crno tržište
glavni razlog opadanja i gašenja ovog vida proizvodnje na prostorima Bosan-
ske Posavine.
Zaključak
Iz prezentiranog u ovom radu može se zaključiti da proizvodnja duhana u Po-
savini ima dugu tradiciju, ali je organizirana proizvodnja započela osnivanjem
uzornog polja u Orašju. To je polje kasnije postalo Ogledna stanica Duhanskog
instituta Mostar.
Kroz dugo vremensko razdoblje uzgoja duhana, proizvodnja je varirala
po količini, ali i kvalitetu. Ovdje se proizvodio duhan različitih tipova, od ci-
garnog do poluoriujentalnog, ali je to bio duhan lošije kvalitete. Zbog toga je
jedno vrijeme u Kraljevini Jugoslaviji proizvodnja duhana u Posavini čak bila
zabranjena.
Moderna proizvodnja duhana u Posavini započinje polovinom 1960-ih go-
dina uvođenjem duhana tipa Virdžinija, te kasnije tipa Berlej. To su svjetski
tipovi duhana čija potražnja stalno raste na svjetskom tržištu. Uvođenje tehno-
logije ridrainga i ižiljavanja kao novog sistema manipulacije i obrade duhana,
također je doprinijelo unapređenju duhanskog gospodarstva u Posavini.
Nažalost u posljednje vrijeme u Posavini se sve manje duhana otkupljuje
zbog prodaje na crnom tržištu. Posljedica je to loše politike poticaja i stalnog
povećanja cijena cigareta.
140
Slika 5. Automatske nizalice duhana za robni tip „Berley“
Slika 6. Sušila za duhan (Berley) kod proizvođača
Literatura
Kapor, A.1956. Duhanska pokusna služba u Bosni i hercegovini. Mostar.
Nurkić, H. 1983.,Uticaj nekih fiziotropa na prinos,upotrebnu vrijednost i ke-
mijski sastav duvana tipa „Berley“, Orašje.
Odić, M. 1971. Duhan Stolac 17. Orašje
Odić, M., Jelčić, S. 1980. Duhan u Bosni i Hercegovini od 1880. do 1979. godine.
Duhanski institut Mostar.
141
Hasan Nurkić
Tobacco in Posavina in the past and

nowadays
Nurkić, H.
Summary
Although tobacco was grown in Posavina during Turkey, organized pro-

duction begins only after the Austro-Hungarian occupation. An exem-
plary field in 1894 in Orašje was fonuded, which later became the Purc-
hasing station. Organized tobacco production in Posavina in economic
and technological terms can be divided into two periods. The first pe-
riod was from the beginning of the organized production to the half of
the 1960s, and after that begins the second period. The first period is
characterized by the production of different sorts of semi-oriental to-
bacco and raw materials inferior usability. The second period is chara-
cterized by the production of large leaf types of virginia flue-cured and
berlej. They are the dominant types of tobacco on the global tobacco
market. With the introduction of these types, an upward trend in tobac-
co production begins in Posavina. Production technology improves, and
very good results in tobacco production are achieved. The technology
of processing according to world standards for these types of tobacco is
modernized. But such a positive trend has been distorted by war events
in the 1990s, and stagnation continues and continues to this day. Altho-
ugh the production of tobacco in Posavina has a great potential, it faces
numerous problems that limit its development and further growth. With
the rise in production costs and inadequate purchase prices, the pro-
blem of the illegal trade and smuggling is increasingly highlighted. For
all these reasons, tobacco production in Posavina is rapidly decreasing.
In order to return the production of tobacco in Posavina to the former
level and take the place that belongs to it in the economy of this area, it
is necessary to cooperate on the relations between growers, purchasing
and processing companies and the state. Tobacco is one of the crops that
can contribute to the development of Posavina as a rural area.
Keywords: tobacco, Virginia, Burley, Posavina
142
Tablica 2.
Pregled kretanja proizvodnje duhana sa osnovnim pokazateljima za period 1998 - 2015 godine
Prosječna cijena
Godina Broj proizvođača Zasađene površine (ha) Proizvedeno duhana (kg) Prinos (kg/ha)
(KM/kg)
proizvodnje
B V U B V U B V U B V B V
1998 634 94 728 238 273 511 783.723 602.313 1.386.036 3.294 2.203 2,93 3,39
1999 628 94 722 290 290 580 715.263 635.898 1.351.161 3.043 2.192 2,49 3,20
2000 715 93 808 290 345 635 668.863 492.043 1.160.906 2.306 1.426 3,29 3,30
2001 766 84 850 350 308 658 420.867 245.076 665.943 1.202 795 2,82 3,50
2002 564 68 632 272 277 549 739.777 459.656 1.199.433 2.722 1.659 2,92 3,38
2003 544 61 605 284 241 525 334.719 338.013 672.732 1.178 1.402 2,79 3,82
2004 470 61 531 277 301 578 325.800 362.034 687.834 1.176 1.202 2,79 3,42
2005 317 56 373 209 295 504 346.707 405.562 752.269 1.733 1.370 2,94 3,86
2006 265 53 318 170 280 450 414.994 482.505 897.499 2.442 1.723 3,21 3,97
2007 242 44 286 155 253 408 334.624 431.948 766.572 2.166 1.708 3,72 4,14
2008 201 42 243 158 245 403 260.414 431.138 691.552 1.648 1.754 3,84 4,29
2009 127 23 150 118 156 274 271.162 314.067 585.229 1.843 2.014 4,08 4,33
2010 124 19 143 102 138 240 186.361 236.011 422.372 1.832 1.710 4,13 4,53
2011 150 30 180 169 225 394 396.460 438.890 835.350 2.341 1.950 4,13 4,54
2012 149 30 179 207 454 661 367.386 410.753 778.139 1.775 1.662 4,25 4,41
2013 117 32 149 171 257 429 337.619 273.262 610.881 1.963 1.064 2,51+P 2,30+P
2014 57 39 96 86 217 303 171.141 324.339 495.480 1.980 1.497 2,56+P 2,72+P
2015 48 49 97 66 224 290 140.865 310.748 451.613 2.146 1.387 2,89+DP 3,38+DP
B = berlej, V = Virdžinija
statistički podaci poduzeća „Bosanac“d.d. Orašje
143
DUHAN U ISTOČNOJ HERCEGOVINI – PRIMJER

OPŠTINE LJUBINJE
Sorajić B.1, Zerdelić T.2
Sažetak
Proizvodnja duhana u istočnoj Hercegovini prema pisanim podacima

počinje u prvoj polovini sedamnaestog vijeka. Duhan je na ovo pod-
ručje ušao preko Dubrovačke Republike, koja je tri godine iza Mletačke
Republike, 1663 godine uvela monopol duhana. Sve do formiranja po-
sebnog monopola za područje BiH za vrijeme Austro-Ugarske , na po-
dručju istočne Hercegovine duhan nije imao nekog ekonomskog značaja
za proizvođače, da bi uvođenjem BH režije 1878 godine proizvodnja po-
rasla kvantitativno i kvalitativno. Period Kraljevine Jugoslavije predstav-
lja izvjesnu stagnaciju, dok je period SFRJ značio povećanje proizvodnje
i u kvantitativnom i kvalitativnom pogledu. Period samostalnosti BiH
predstavlja period nezaintersovanosti države za tu proizvodnju i njeno
prepuštanje stihiji i sivom tržištu, što se vidi kroz ukidanje svih otkupnih
stanica duhana u Hercegovini. Viševjekovno postojanje ove kulture na
ovim prostorima dokazuje ekonomsku opravdanost njenog uzgoja. U
prilog ovoj konstataciji idu i prirodni uslovi za proizvodnju specifičnih
kultura posebnog kvaliteta i namjene u koje spada i duhan, kao i stvore-
ne navike i vještine za tu proizvodnju.
Ključne riječi : proizvodnja duhana, monopol, sivo tržište, značaj proi-

zvodnje duhana,
1. UVOD
Proizvodnja duhana u Hercegovini prema pisanim podacima počinje u prvoj
polovini sedamnaestog stolјeća. Austrijski istraživač Preissecker3 tvrdi da su
Bosna , a naročito Hercegovina bile najstarije područje proizvodnje duhana u
evropskoj Turskoj. Duhan je na ovo područje ušao preko Dubrovačke Repu-
blike koja je održavala trgovačke veze sa unutrašnjošću. Mletačka Republika
1 Borko Sorajić, Elektroprivreda RS , Trebinje, Bosna i Hercegovina, bsorajic@ers.ba

2 Tea Zerdelić, Mirakol International CO d.o.o, info@mirakol.ba
3 Preissecker K.:Der tabakbau und die ausbildung des tabaks, Wien , 1914.
144
DUHAN U ISTOČNOJ HERCEGOVINI – PRIMJER OPŠTINE LJUBINJE
1660. godine prva na svijetu uvodi monopol duhana, a nedugo zatim 1663.
godine i Dubrovačka Republika. Koliki je značaj duhana bio vidi se iz uvođenja
carine na duhan u Dubrovačkoj Republici u iznosu od 6% od vrijednosti na
uvoz i 3% od vrijednosti na izvoz duhana (apalat duhana). U kasnijim godi-
nama (1716.-1815.) evidentirano je često dopremanje duhana iz Hercegovine u
većim količinama. Tako je 1716. godine dopremlјeno 16 vreća, a 1771. godine
20 bala duhana iz Mostara. Iz Ljubinja je 1785. godine dopremlјeno 48 vreća
duhana. U to vrijeme duhan se mogao slobodno saditi za vlastite potrebe , dok
se za trgovanje morala imati dozvola od vlasti i plaćala se određena taksa. Uvo-
đenjem poreza na sadnju proizvodnja opada da bi se kasnije ponovo povećala.
Za vrijeme turske vladavine u Hercegovini proizvodnja duhana nije imala
nekog značaja kako za proizvođača tako i za državu. Tek nakon formiranja
posebnog monopola za područje Bosne i Hercegovine (BH režija 1878. godine)
za vrijeme Austro-Ugarske vladavine, proizvodnja raste količinski, a kako je
bila dobro organizovana i stručno vođena proizvodi se duhan visokog kvalite-
ta od kojih količina se dobar dio izvozio u druge države (Nјemačka, Danska,
Švicarska, SAD, Indija, Japan, Kina). Od tada, u razdoblјu od preko sto godina,
može se statistički pratiti proizvodnja duhana po pojedinim periodima. Period
monopola Kralјevine Jugoslavije je period stagnacije proizvodnje iako je za-
bilјeženo neznatno povećanje proizvodnje. Period SFRJ je trajao 47 godina, u
poslijeratnom periodu proizvodnja je sporo rasla zbog neodgovarajuće organi-
zacije u ovoj privrednoj djelatnosti kao i velikih suša (1950. i 1952. godine) koje
su nanijele velike štete proizvodnji duhana na području Hercegovine. U 1961.
godini pojavlјuje se nepoznata bolest u duhanu (Peronospora tabacina, Adam)
koja je uništila 50% struka zasadjenog duhana.
Zlatni period proizvodnje duhana u Hercegovini bio je osamdesetih godina
prošlog stolјeća , kada je proizvodnja dostizala rekordne vrijednosti. Najveći
impuls povećanju proizvodnje dalo je uvođenje visokoprinosnih sorti u prvom
redu sorte veliki hercegovac. Stogodišnje postojanje duhana na ovim prosto-
rima i povećanje njegove proizvodnje kako u kvantitativnom tako i u kvalita-
tivnom smislu, dokazuje da su proizvođači duhana uvijek nalazili ekonom-
sku opravdanost njegove proizvodnje. Zbog toga se u pojedinim dijelovima
Hercegovine koristio i izraz koji se odnosi isklјučivo na proizvodnju duhana
„sirotinjska majka“.
145
U prilog ovoj konstataciji idu i prirodni uslovi koji su predodredili proi-

zvodnju specifičnih polјoprivrednih kultura posebnog kvaliteta i namjene,
među koje spada i duhan.
Proizvodnja duhana na području Ljubinja kretala se kroz istorijske periode
približno kao i proizvodnja duhana u Hercegovini. U doba Austrogurske oku-
pacije Bosne i Hercegovine kada su podizane otkupne stanice duhana, u Ljubi-
nju je takođe 1892. godine izgrađena takva stanica. Zlatno doba duhana bilo je
za vrijeme SFRJ kada je proizvodnja bila organizovana i pod kontrolom države.
U potpori proizvodnje duhana osim raznih mjera koje je država poduzima-
la jedna od mjera je bila i osnivanje Duhanskih instituta čija je aktivnost bila
usmjerena prvenstveno na zdravstvenu kontrolu proizvodnje sjemenskog ma-
terijala kao i praćenje svih ostalih parametara vezanih za proizvodnju duhana.
Od nekadašnjih 37 vagona u otkupu na području opštine Ljubinje trenutna
proizvodnja kreće se maksimalno do 4 vagona, i apsolutno sva proizvodnja
završi na sivom tržištu kao rezani duhan, hercegovačka škija.
Neorganizovanost proizvodnje duhana (nezainteresovanost države za pro-
izvodnju duhana) dovela je do stihijske proizvodnje sa mnogim neželјenim
poslјedicama za proizvodnju kvalitetnog hercegovačkog duhana. Jedna od
najtežih poslјedica je nedostatak kvalitetnog selektivnog sjemenskog materi-
jala koja je dovela do toga da poslije sadnje proizvođači uopšte ne znaju šta
će imati na njivi. Stablјike duhana su ili neujednačene ili su apsolutno zakr-
žlјale toliko da se uopšte sadiocima ne isplati vršiti berbu takvog duhaništa.
Proizvođači međusobno razmjenjuju sjemenski materijal bez ikakve garancije
njegovog kvaliteta. Po vlastitom mišlјenju, to je jedna od osnovnih karakteri-
stika, nekvalitetne odnosno narodski rečeno “nikakve“ proizvodnje duhana. U
periodu uzgoja sorte Veliki hercegovac bila su nezvanična takmičenja među
sadiocima na način da bi sadioci donosili najveće stablјike u otkupne stanice, a
iste bi dosezale visinu i do 3-4 m. Duhaništa su bila ujednačenog izgleda (visine
i kvaliteta bilјaka) što je danas prava rijetkost vidjeti (Slika 1).
146
Slika 1.
2. ZADATAK ISTRAŽIVANјA
U stihijskoj polјoprivrednoj proizvodnji koja se trenutno provodi na području
opštine Ljubinje, proizvodnja duhana i dalјe zauzima posebno mjesto u uku-
pnoj ekonomici individualnih polјoprivrednih gazdinstava. Zbog neorganizo-
vanog otkupa kao i nedostatka nadzora od strane države Bosne i Hercego-
vine nad proizvodnjom duhana, proizvođači svu svoju proizvodnju duhana
plasiraju na sivo tržište u obliku poluproizvoda, rezanog duhana, poznatog
na ostalim tržištima kao hercegovačka škija. Svoje mjesto na tržištu ovakav
proizvod veoma lako nalazi zbog niskog standarda stanovništva kao i stresnog
vremena (nesigurnost sutrašnjice) što za sobom povlačii veliki broj konzu-
menata duhana. Zadatak ovog istraživanja je određivanje linije proizvodnje
duhana na individualnim gazdinstvima koja se bave ovom proizvodnjom na
području opštine Ljubinje. Istraživanje će pokušati dati odgovor na trenutni
položaj linije proizvodnje duhana na individualnim gazdinstvima opštine Lju-
binje koja se bave proizvodnjom duhana. Kroz anketu koja je provedena na
15 gazdinstava opštine Ljubinje obrađivana su gazdinstva koja su anketirana
1987. godine kako bi se stekla što vjernija slika promjena u proizvodnji duha-
na u opštini Ljubinje. Prikuplјen je veći broj podataka (članovi domaćinstva,
147
zemlјište, proizvodni objekti, ratarska proizvodnja, voćarska proizvodnja, sto-

čarska proizvodnja, primanja van gazdinstva, troškovi po pojedinim linijama
proizvodnje kao i ukupna vrijednost proizvodnje po pojedinim linijama itd.).
U ovom radu nisu korišteni svi prikuplјeni podaci zbog toga što su individual-
na gazdinstva analizirana kroz bruto i neto prihode po pojednim segmentima,
rađena je rekapitulacija prihoda i rashoda , na taj način istraživanje ove oblasti
zahtijeva daleko dublju analizu. Na najsažetiji način u radu će se pokušati pri-
kazati trenutno stanje u kome se nalazi proizvodnja duhana.
3. REZULTATI ISTRAŽIVANјA
Zadatak ovog istraživanja je određivanje položaja linije duhana na individu-
alnim gazdinstvima opštine Ljubinje koja se bave ovom proizvodnjom. Zbog
uzajamnog uticaja ekonomskog razvoja i kretanja stanovništva , ovo istraži-
vanje će biti uporedno predočeno sa istraživanjem iste oblasti iz 1987. godine
(istraživanje radio B.Sorajić). Na osnovu toga utvrđeno je drastično smanje-
nje broja stanovnika kao i povećanje starosne strukture članova gazdinstava
(starosna struktura je veoma visoka, 83 % preko 50 godina) kao i zatarjelost
tehničkih sredstava ili njihova potpuna neupotrebljivost. Zbog ograničenosti
prostora za jedan ovakav rad, u radu su korišteni samo neki podaci (neto pri-
hod od ratarstva, neto prihodi od duhana u ukupnom prihodu gazdinstva) od
ukupno prikupljenih podataka iz razloga što ovaj problem zahtijeva daleko du-
blju analizu iz svih aspekata.
Tablica 1. Prosječno članova po gazdinstvu (2017. god.)

Pol Prosječno po
Broj gazdinstava Ukupno
Muški Ženski gazdinstvu
15 21 26 47 3,1
Tablica 2. Prosječno članova po gazdinstvu (1987. god.)

Pol Prosječno po
Broj gazdinstava Ukupno
Muški Ženski gazdinstvu
15 35 41 76 5,1
148
Tablica 3. Prosječna starost članova gazdinstva (2017. godina)

starost do 20 20-30 30-40 40-50 50-60 preko 60
muški 3 27 5
ženski 3 7 21 10
ukupno 3 10 48 15
% 3,9 13,5 63,0 20,0
Takođe, negativni trendovi javlјaju se i u opremlјenosti gazdinstava po-

lјoprivrednom mehanizacijom koja je danas dovedena do granice upotrebe ,
odnosno neupotrebljivosti, kako u kvantitativnom tako i u kvalitativnom po-
gledu pa se mnoge radne operacije obavljaju ručno, a iste su se nekada obavlja-
le mehanizovanim načinom (okopavanje duhana na njivi, zaštita duhana vrši
se malim leđnim pumpama na manuelni pogon dok su se nekada koristili ato-
mizeri, leđne motorne pumpe itd.).
Zbog katastrofalne ekonomske situacije u opštini Ljubinje, mladi ljudi od-
laze ne samo sa sela nego i iz urbanog jezgra grada što je dovelo do totalne dea-
grarizacije sela. Sva sela u opštini Ljubinje koja su od gradskog jezgra udaljen-
ija više od 5 km su prazna. Jedino selo koje je aktivno i u kome se život odvija
u petnaest gazdinstava (40-50 godina starosti) jeste Ubosko u čijoj djelatnosti
preovlađuje stočarstvo, dok ostala sela osim pripoljskih sela koja su spojena sa
gradom, jednostavno više ne postoje. Odlaskom mladih sa gazdinstava mijenja
se odnos između ekstenzivnih i intenzivnih površina u korist ekstenzivnih
površina, zbog nedostatka mlade radne snage i motivacije poljoprivrednih
proizvođača. Sve površine ostavljaju se pod livadom dok se mali dio površina
stavlja pod žitarice, a ostatak pod duhanom. S pravom se može kazati da i
proizvodnja duhana spada u ekstenzivni način iskorišćavanja poljoprivrednih
površina zbog mutacije sjemenskog materijala I proizvodnje veoma slabog
sadnog materijala čime se pravi lačana reakcija do krajnjeg proizvoda veoma
niskog kvaliteta. Kada pogledate veći dio duhaništa ponegdje možete primjeti-
ti stabljiku duhana kako viri iz korova maksimalne visine do 50 cm, dok ostale
stabljike ne dostižu veću visinu od 40 cm. U sljedećim tablicama prikazan je
uporedni pregled iskorišćavanja poljoprivrednih površina izvršenih ispitivanja
1987. godine i 2017. godine s napomenom da su se anketirala ista gazdinstva u
godinama provođenja ankete.
149
Tablica 4. Odnos između intenzivnih i ekstenzivnih površina na ispitivanim

gazdinstvima – prosječno po gazdinstvu (1987 godine)
Ukupno Oranice i vrtovi Voćnjaci Vinogradi
ha % ha % ha % ha %
2,32 100 1,97 84,91 0,12 5,17 0,23 9,92
U strukturi oranica i vrtova najzastupljenija su žita prosječno 41,16% iza

kojih dolazi duhan sa 34,27%. Udio površina pod livadama i travnim smješama
u ukupnim površinama oranica i vrtova iznosio je 12,0% (0,24 ha).
Tablica 5. Odnos između intenzivnih i ekstenzivnih površina na ispitivanim

gazdinstvima – prosječno po gazdinstvu (2017. godine)
Ukupno Oranice i vrtovi Voćnjaci Vinogradi
ha % ha % ha % ha %
2,10 100,00 2,10 100,00 0,00 0,00 0,00 0,00
Razlika u ukupnim površinama nastala je zbog prodaje određenih poljopri-

vrednih površina. Očigledan je gubitak voćnjaka i vinograda kao najintenziv-
nije proizvodnje, zbog starosti i ekonomske nemogućnosti održavanja istih.
Udio površina pod žitaricama u ukupnim površinama oranica i vrtova pao je
na 23,57%, a duhana na 15,23%. Udio površina pod livadam i travnim smjesama
u ukupnim površinama oranica i vrtova povećao se na 64,72%.
Opravdanje za izmjene načina iskorišćavanja poljoprivrednih površina u
korist zatravnjenih oranica nalazimo u promjenama linija proizvodnji zbog
toga što svako gazdinstvo po pravilu ima krupnu stoku (krave), a nekoliko njih
i sitnu stoku (manji broj ovaca, 10-20).
U vrijeme „zlatnog doba“ (period od 1970 godine do izbijanja rata) uzgoja
duhana na području opštine Ljubinje (proizvodnja se kretala oko 30 vagona),
udio neto prihoda od proizvodnje duhana u ukupnom neto prihodu od ra-
tarstva iznosio je prosječno po gazdinstvu 69,09%, dok je učešće ratarstva u
ukupnom neto prihodu gazdinstva iznosilo 30,91%. Istraživanje rađeno 2017.
godine (proizvodnja na području opštine Ljubinje kreće se oko 4 vagona) po-
kazalo je da je učešće ratarstva u ukupnom neto prihodu gazdinstva 27,25% , a
učešće neto prihoda od duhana u ukupnom neto prihodu od ratarstva 87,34%.
Pojašnjenje navedenih podataka nalazi se u povećanom neto prihodu od
stočarstva u ukupnom neto prihodu gazdinstva i smanjenom udjelu ratarstva,
odnosno povećanom udjelu neto prihoda od duhana u ukupnim neto pri-
hodima od ratarstva. Jedini prihod na gazdinstvu u “živom novcu” (gotovini)
150
poljoprivredni proizvođači ostvaruju kroz proizvodnju duhana i u stočarstvu

koje im ujedno služi kao rezerva kapitala u slučaju hitnih potreba (zdravstveni
problemi, školovanje djece).
ZAKLJUČAK
Samo postojanje proizvodnje duhana na ispitivanom području, koja počinje u
17 vijeku, govori o kolikom se ekonomskom interesu poljoprivrednih proizvo-
đača radi za tu proizvodnju. Proizvodnjom duhana prema procjeni predstav-
nika Sektora za poljoprivredu opštine Ljubinje bavi se oko 50% stanovništva.
Prema rezultatima ankete u ukupnim neto prihodima od ratarstva duhan
učestvuje sa 87,34%, i da je to najveći , odnosno jedini tržišni proizvod koji
ima prolaz na tržištu. Zbog nemogućnosti bilo kakvog zaposlenja, već stvore-
ne navike, specifični proizvodni objekti za proizvodnju duhana, nemogućnost
kontakta sa bilo kakvim izvorom gotovinskog novca su faktori koji opredjelju-
ju gazdinstva da se bave proizvodnjom duhana. Bez obzira na starost i polnu
strukturu stanovništva proizvodnja duhana daje mogućnost da svi članovi
daju svoj doprinos stvaranju dohodka gazdinstva. Prosječno u svim gazdin-
stvima duhan u ukupnom dohodku poljoprivrednih gazdinstava učestvuje sa
53,72% (u istraživanjima 1987 godine iznosio je 43,90%). Potrebno je napome-
nuti da bez izuzetka sva gazdinstva imaju avane (mašine za rezanje duhana)
čime smanjuju troškove tuđih usluga.
Sve naprijed navedeno sa sigurnošću potvrđuje drugi naziv duhana : “si-
rotinjska majka”. I pored trenutno haotičnog stanja u proizvodnji duhana na
području Bosne i Hercegovine, kretanja na tržištu duhanskih prerađevina u
svijetu (kampanja protiv pušenja), nadati se, da uz jaku podršku i kontrolu
od strane države, proizvodnja duhana na ovim prostorima ima perspektivu
razvoja kao veoma kvalitetan proizvod.
LITERATURA
Jelčić, S.:Ekonomika proizvodnje duhana na području Hercegovine, Mostar, 1983.
Odi, M.,Jelčić, S.: Duhan u BiH od 1880 do 1979 godine, Duhanski institut,
Mostar,1980.
Preissecker K.:Der Tabakbau und die Ausbildung des Tabaks, Wien,1914.
Sorajić B.:Proizvodnja duhana kao činilac ekonomije individualnih gazdinsta-
va Hercegovine, Magistarski rad, Sarajevo 1991.
151
Tobacco in eastern Herzegovina –
example - Municipality of Ljubinje
Sorajić, B., Zerdelić T.4
Summary
Production of tobacco in eastern Herzegovina according to written data

begins in the first half of the seventeenth century. Tobacco entered this
area through the Republic of Dubrovnik, which three years after the Ve-
netian Republic introduced a monopoly of tobacco in 1663. Until the
establishment of a special monopoly for the territory of BiH during the
Austro-Hungarian period, tobacco in the eastern Herzegovina had no
economic significance for the producers, and by introducing of BH law
in 1878, production increased quantitatively and qualitatively. The peri-
od of the Kingdom of Yugoslavia represents certain stagnation, while the
period of the SFRY meant an increase in production both in quantitative
and qualitative terms.
The period of independence of Bosnia and Herzegovina represents a pe-
riod of lack of interest the country for the production and its abandon-
ment to chance and gray market, as can be seen through the abolition of
all purchase tobacco stations in Herzegovina. The centuries-old existen-
ce of this culture in this region proves the economic justification of its
cultivation. In support of this statement there are natural conditions for
the production of specific cultures of special quality and purpose inclu-
ding tobacco, as well as the created habits and skills for this production.
Key words: tobacco production, monopoly, gray market, nature of to-

bacco production.
4 Borko Sorajić, Power Utility of Republic of Srpska, Trebinje, Bosnia and Herzegovina, bso-
rajic@ers.baa
Tea Zerdelić, Mirakol International CO d.o.o, info@mirakol.ba
152
Temeljne značajke duhanske industrije
u EU - s posebnim osvrtom na Republiku
Hrvatsku
Čagalj, M1, Ivanković, M.2
SAŽETAK
U Republici Hrvatskoj duhan se u posljednjih pet godina uzgajao na po-

vršinama od preko 5.500 ha, uzgaja ga preko 1.200 gospodarstava koja
u prosjeku zasade oko 100.000.000 presadnica duhana iz domaćeg sor-
timenta. Ukupna godišnja proizvodnja duhana u Republici Hrvatskoj u
prosjeku je oko 10.500 t s prinosom od oko 1,9 t/ha. U Europskoj Uniji
duhan se uzgaja na preko 91.000 ha, s godišnjom proizvodnjom od oko
215.000 t. U Republici Hrvatskoj djeluje samo jedna tvornica duhana,
koja otkupljuje gotovo 60% uzgojenog duhana u Republici Hrvatskoj,
dok se preostali dio uzgojenog duhana u najvećoj mjeri izvozi na trži-
šta Europske Unije, te manjim dijelom na tržišta Južne Amerike, Afrike,
te Australije. Lidersku poziciju na tržištu Republici Hrvatskoj s gotovo
80% tržišnog udjela drži jedina domaća tvornica duhana. Republika Hr-
vatska sudjeluje u ukupnoj proizvodnji duhana u Europskoj Uniji s oko
5%. Obzirom na povezanost primarne proizvodnje duhana u RH s ciga-
retnom industrijom, Republika Hrvatska je jedina država u kontinental-
nom dijelu Europske Unije koja je zadržala jednaku razinu proizvodnje
duhana. Obzirom na konzumaciju duhanskih proizvoda, procjenjuje se
da u Europskoj Uniji puši oko 15.1 % žena i 21.9 % muškaraca, dok u Re-
publici Hrvatskoj gotovo svaka četvrta osoba je pušač, odnosno oko 25%
populacije su pušaći. Procjenjuje se da godišnje oko 700.000 žitelja EU
umire od posljedica pušenja. Vrijednost uvoza i izvoza Europske Unije
povećala se u posljednjih pet godina za sve skupine proizvoda, a najveću
stopu rasta izvoza zabilježio je sektor hrane, pića i duhana s povećanjem
od 49,5%, također i s povećanjem uvoza iz tog sektora za 33,8%. Duhan-
ska industrija u Republici Hrvatskoj značajna je gospodarska grana koja
godišnje generira oko 4% državnog proračuna. Prema aktualnim zako-
nima, u Republici Hrvatskoj zabranjeno je pušenje na javnim mjestima.
1 Dr.sc. Marin Čagalj, Institut za jadranske kulture i melioraciju krša, Put Duilova 11, 21 000
Split, marin.cagalj@krs.hr
2 Prof. dr. sc. Marko Ivanković, Federalni agromediteranski zavod Mostar
153
Duhanski proizvodi (cigarete, cigarilosi, duhan za lulu, duhan za pu-

šenje, šmrkanje, žvakanje i drugi duhanski proizvodi) oporezuju se od
1994. godine kada se uvode trošarine na duhanske proizvode u hrvatski
porezni sustav, a porezni obveznici su svi proizvođači i uvoznici duhan-
skih proizvoda.
Ključne riječi: duhanska industrija, potrošnja duhana, duhanski proi-

zvodi, Republika Hrvatska, porezni sustav
Uvod
Duhanska industrija jedna je od brzorastućih i najprofitabilnijih industrija u
svijetu. Unatoč brojnim znanstvenim radovima koji upozoravaju na štetnost
dugotrajnog korištenja duhanskih proizvoda (cigarete, cigare, cigarilosi, duhan
za pušenje) na zdravlje i život ljudi (Doll i Bradford, 1999), te okoliša, brojnim
sustavima oporezivanja i trošarina na promet duhanskim proizvodima, tržište
duhanskim proizvodima je u neprestanom razvoju i rastu. Razlog za ekspanzi-
ju tržišta duhanskih proizvoda, leži i u činjenici da u današnje vrijeme suvre-
mene znanosti i tehnoloških inovacija, marketinških strategija i kampanja, du-
hanska industrija se brzo prilagođava trendovima pušača, stvarajući proizvode
koji zadovoljavaju potrebe i želje potrošača (lijep dizajn ambalaža za pakiranje,
različiti okusi, i sl.). Inozemno i domaće tržište duhana i njegovih prerađevina,
u najvećoj mjeri cigareta, iznimno je kompleksno obzirom na mnogobrojne
zakonske regulative kojima podliježe, imajući u vidu da pitanja u svezi same
proizvodnje, obrade i prodaje duhana, te proizvodnje, distribucije, reklami-
ranja i prodaje gotovih duhanskih proizvoda otvaraju brojne i iznimno bitne
etičke, socijalne, ekonomske i pravne dvojbe i kontroverze (Bevanda, 2015).
Temeljna zakonska regulativa u EU (TPD 2014/40) od 20. svibnja 2016. godi-
ne, u svezi s proizvodnjom duhana, pokriva širok spektar regulatornih pitanja
i prema procjenama stručnjaka imati će značajan utjecaj na industriju i cijeli
opskrbni lanac. U Republici Hrvatskoj (RH), Zakonom o duhanu (NN 69/99
i 14/14) regulirani su odnosi u proizvodnji, otkupu, obradi, prometu duhana i
proizvodnji duhanskih proizvoda.
Globalna duhanska industrija je izrazito vlasnički i tržišno koncentrirana
(Stevanović, 2012) gdje su najveći svjetski proizvođači cigareta multinacio-
nalne kompanije s 82,9 % tržišnog udjela, od čega China National Tobbaco
Corporation (44 %), Phillip Morris International (14,6 %), British American
Tobbaco (10,7 %), Japan Tobbaco International (8,9 %) i Imperial Tobacco (4,7
154
TEMELJNE ZNAČAJKE DUHANSKE INDUSTRIJE U EU - S POSEBNIM OSVRTOM NA REPUBLIKU HRVATSKU
%) tržišnog udjela (Statista, 2016). Iz navedenog je vidljivo da navedenih pet

proizvođača određuju trendove na globalnom tržištu duhana. U RH industrija
cigareta je klasični primjer oligopola uzimajući u obzir mali broj proizvođača
koji posluju u ovoj industriju. Proizvođači su međuovisni jedni o drugima, te
imaju direktan međusobni utjecaj jedni na druge. Za nove proizvođače koji bi
se uključili na tržište postoji jaka zapreka iz razloga toga što proizvođači već
imaju razvijene brendove i svoje lojalne kupce. Uz povoljan geografski položaj
RH, te zbog razvijene domaće proizvodnje duhana (Agroduhan Slatina i Hr-
vatski duhani) , RH je zanimljiva globalnim duhanskim kompanijama (Bajo i
Jurinec, 2016) .
Duhanski proizvodi visoko su oporezivani, 300 do 400% u odnosu na pro-
izvođačke cijene, odnosno 60 do 80% od maloprodajne cijene, osiguravajući
visoke proračunske prihode državama (Enciklopedija.hr, 2016). Između 2000.
i 2014. prodaja cigareta na globalnom tržištu porasla je za 8 %. Pretpostavka za
naredno petogodišnje razdoblje za duhansku industriju he da će još rasti, pod
pretpostavkom rasta količina prodaje za 0,9%, a vrijednost za 29% (GCI, 2015).
Glavni cilj rada je analizirati glavna obilježja i karakteristike duhanske in-
dustrije u RH i EU.
Materijal i metode
U svrhu provedbe glavnog cilja u radu su analizirani sektor proizvodnje duha-
na u EU i RH, pružen je pregled trošarina i njihova utjecaja na cijene i promet
duhanskih proizvoda, analizirani su glavni sudionici i struktura tržišta duhan-
skim proizvodima u EU i RH, te je analiziran postotak pušaća prema spolu u
ukupnoj populaciji EU i RH.
Metode koje su se koristile u izradi ovog rada odnose se na prikupljanje
službenih statističkih podataka, proučavanje znanstvene i stručne literature
u vezi zakonskih regulativa o proizvodnji, trgovini i prometu duhanskih pro-
izvoda i njegovih prerađevina. U radu su se koristile metode analize, sinteze,
deskripcije, komparacije, indukcije i dedukcije. Za statističku obradu podataka
korišten je program MS Excel (2010).
155
Rezultati i rasprava
U EU i RH posljednjih pet godina, površine pod duhanom, te ukupna proi-
zvodnja variraju (Tablica 1). Najveće površine pod duhanom u EU su bile u
2013 godini (101.913 ha), dok je najveća zabilježena proizvodnja bila 2011 godi-
ne (214.472 t), dok su u RH u 2012 godini bile najveće površine pod duhanom
(5.958 ha), a najveća proizvodnja 2011 godine (10.643 t). Prinosi variraju od 1
do 3 t/ha.
Tablica 1. Površine pod duhanom i ukupna proizvodnja u EU i RH od 2011-2015 godine

Godine
2011 2012 2013 2014 2015
EU
Požnjevena površina (ha) 96.751 93.182 101.913 90.886 94.500
Ukupna proizvodnja (tis. t) 214.472 197.111 200.512 213.365 205.000
RH
Požnjevena površina (ha) 5.095 5.958 5.172 5.196 4.752
Ukupna proizvodnja (tis. t) 10.643 11.787 9.834 9.164 10.132
Izvor: kalkulacije autora prema DZS (2016) i EUROSTAT (2016)
U EU najzastupljenije sorte uzgajanog duhana su “Virginia”- sušena toplim

zrakom, “Berley”- sušen u hladu i “istočnjački” ili duhani sušeni na suncu. Naj-
zastupljenija sorta je “Virginia” s oko 50% zastupljenosti, zatim “istočnjački” ili
duhani sušeni na suncu s otprilike 35 %, “Burley” s otprilike 15 % (EUROSAT,
2016). Na svjetskom nivou, EU proizvodi godišnje manje od 3 % sirovog du-
hana, uvozi otprilike 400.000 t/god. Najviše duhana u EU se uvozi iz Afrike
i Amerike. Izvoz duhana u EU je otprilike 100.000 t/god (EUROSTAT, 2016).
U 2016 godini vrijednost ukupnog svjetskog izvoza cigareta iznosila je 18.2
milijarde € , što je smanjenje od 8,6 % od 2012 godine. U 2016 godini EU je
izvezla ukupno 59,3 % ukupnog svjetskog izvoza cigareta, u vrijednosti od 10,8
milijardi € (WTEx, 2017). RH je u 2015 godini izvezla neprerađenog duhana u
vrijednosti 12 milijuna €, što je manje za 30% u odnosu na 2014 godinu, dok je
uvoz neprerađenog duhana u 2015 godini iznosio 5,2 milijuna €, što je smanje-
nje od 1% u odnosu na 2014 godinu. Što se tiče izvoza duhanskih proizvoda,
RH u posljednjih pet godina bilježi trend pada izvoza. Najviše je izvezeno du-
hanskih proizvoda iz RH u 2012 godini (58,8 milijuna €), dok je najmanji izvoz
156
zabilježen 2015 godine (37,1 milijuna €) (Grafikon 1). S druge strane, RH bilježi
konstantan trend povećanja uvoza duhanskih proizvoda, gdje je najviši uvoz
bio 2015 godine (63,3 milijuna €) (Grafikon 1). Temeljem iznesenih podata-
ka, vidljivo je da RH u promatranom petogodišnjem razdoblju od 2012-2016
bilježi negativnu vanjskotrgovinsku bilancu duhanskih proizvoda u periodu
od 2013-2016 godine, dok je pozitivna vanjskotrgovinska bilanca zabilježena u
2012 i 2013 godini, kada je izvoz nadmašio uvoz (Grafikon 1). Negativna vanj-
skotrgovinska bilanca duhanskim proizvodima posljednje tri godine za razlog
ima smanjenje proizvodnje duhana, odnosno površina pod duhanom (Tablica
1) i smanjenih prinosa.
Grafikon 1. Izvoz i uvoz duhanskih proizvod u RH od 2012-2016 godine (u milijunima €)
Izvor: DZS (2017): Robna razmjena RH s inozemstvom
Vrijednost prodanih duhanskih proizvoda u RH u razdoblju od 2008 go-

dine, kada je iznosila 266,7 milijuna €, je u konstantnom padu, te je najmanja
vrijednost zabilježena 2014 godine u iznosu od 115,5 milijuna €. Razlog ova-
kvom konstantom padu vrijednosti prodanih duhanskih proizvoda u RH je
pristupanje RH kao punopravne članice u EU u 2013-oj godini, te usklađivanju
trošarina RH s trošarinama EU na koje su iznimno više, te povećanjem proi-
zvođačkih cijena duhana.
157
Godišnje u EU naplati približno 100 milijardi € poreza na duhanske proi-

zvode, dok nezakonita trgovina trenutno čini otprilike 10 % od ukupne trgo-
vine duhanom, što u znatnoj mjeri donosi gubitke u proračunima država EU
(Bevanda, 2015).
Odredbom Zakon o duhanu (NN 69/99 i 14/14) u RH propisani su odnosi
u proizvodnji, otkupu, obradi, prometu duhana i proizvodnji duhanskih pro-
izvoda, te se propisuje da se duhan može proizvoditi samo temeljem pisanog
ugovora o proizvodnji duhana s pravnim subjektom registriranim za obavlja-
nje djelatnosti obrade duhana koja je upisana u Upisnik obrađivača duhana pri
Ministarstvu poljoprivrede RH.
U RH do prodaje TDR-a, trošarine na cigarete bile su tzv. specifične kom-
ponente trošarina koje su se utvrđivale u apsolutnom (fiksnom) iznosu i to po
komadu duhanskog proizvoda u iznosu od minimalno 90,00 € na 1 000 koma-
da ili prerađevine koje su im odgovarale jer generiraju manje porezno optere-
ćenje i poticale su domaću proizvodnju. Prodajom TDR-a i ulaskom jedne od
najvećih multinacionalnih kompanija BAT na tržište RH, te uvoza velikih ko-
ličina duhanskih proizvoda i prerađevina, prednost su dobile proporcionalne
(ad valorem) komponente trošarina generirajući veći profit u proračunu jer se
računaju prema postotku maloprodajne cijene cigareta i to prema EU 2001/37/
EZ direktivi i iznose minimalno 60% prosječne maloprodajne cijene cigareta
(Bajo i Jurinec, 2016).
Tablica 2. Obračun trošarina duhanskih proizvoda iz 1994 godine
Izvor: NN 51/94
158
U strukturi posebnih poreza i trošarina, po veličini pri samome su vrhu Dr-

žavnog proračuna RH prihodi od trošarina na duhanske proizvode (Bevanda,
2015). U porezni sustav RH trošarine na duhanske proizvode uvedene su 1994
godine, a oporezuju se cigarete i ostali proizvodi nastali preradom duhana, a ob-
veznici oporezivanja su svi proizvođači i uvoznici duhanskih proizvoda (Kuliš,
2005). Od 2002 godine nadležnost oporezivanja preuzima Carinska uprava RH
dok je od 1994 nadležnost oporezivanja duhanskih proizvoda bila u nadležno-
sti Porezne uprave. U periodu od 1994 godine (Tablica 2) i uvođenja posebnih
poreza i trošarina za duhanske proizvode do danas (Tablica 3), bilo je promjena
u osnovici, visini i načinu oporezivanja, ponajviše u oporezivanju sitno rezanog
duhana i drugih duhana za pušenje koji prethodno nisu bili oporezivi.
Tablica 2 prikazuje trošarine na cigarete koje su oporezivale po pakovanji-
ma koji sadržavaju 20 cigareta u pakiranju, uvozni duhan, domaći duhan koji
se oporezivao po kilogramu, cigare po komadu i cigarilose po paketima od 20
kom.
U Tablici 3 prikazano je oporezivanje duhanskih proizvoda iz 2013 godine.
U odnosu na 1994 godinu (Tablica 2) , vidljiva je promjena u predmetu opore-
zivanja i visini trošarine. Razlike u visini trošarine su posljedica oporezivanja
cigareta, cigarilosa i cigara, koje su se oporezivale na količinu od 1000 komada,
te zbog proporcionalnih trošarina na maloprodajne cijene cigareta. Razlika je
i u predmetima oporezivanja, jer su ukinute skupine A, B i C cigareta, te je
jedan predmet oporezivanja, ukinute su trošarine za uvozni i domaći duhan,
te je zamijenjena trošarinom na sitno rezani i ostali duhan za pušenje koji se
oporezuje po težini (1 kg).
Tablica 3. Obračun trošarina duhanskih proizvoda u 2013 godini
Izvor: NN 22/13
159
Uzimajući u obzir veliki udjel sredstava ostvarenih prodajom duhanskih

proizvoda u Državnom proračunu Republike Hrvatske, jasno je da duhanska
industrija ima iznimno važnu ulogu u gospodarskom, ali i političkom sustavu
RH.
Prema Bajo i Jurinec (2016), danas se na području RH proizvode nearo-
matični tipovi duhana – “Virginija” (sušena toplim zrakom), “Berley” (sušen
u hladu) i hercegovački duhan (sušen na suncu). Proizvodnja duhana u RH
u današnje vrijeme vezana je isključivo uz dva proizvođača duhana, Hrvatski
duhani d.o.o. s tržišnim udjelom od 80%, te Agroduhan d.o.o. iz Slatine, s tržiš-
nim udjelom od 20 %. Prema procjenama, uzgojem i preradom duhana u RH
se bavi oko 1.300 poljoprivrednih gospodarstava. Broj zaposlenih u duhanskoj
industriji RH je u stalnom porastu, u 2013 godini zabilježen je rast od 1,3 % u
odnosu na 2012 godinu, dok je u 2016 godini u prerađivačkoj industriji proi-
zvodnje duhana, broj zaposlenih porastao za 17,7 % (DZS, 2017), s prosječnim
isplaćenim neto plaćama od 6.832 kn koja je za 24 % bila veća od prosječne
neto plače u 2013 godini (DZS, 2014).
U promatranom i analiziranom periodu od posljednjih pet godina (2012-
2016) tržište duhanskih proizvoda RH privlačno je najvećim multinacionalnim
duhanskim kompanijama, pogotovu nakon 2015 godine kada je British Ameri-
can Tobacco (BAT) kupio domaću Tvornicu duhana Rovinj (TDR). Od 2013-
2015 godine, Adris Grupa (u sklopu koje je i TDR), držali su od 58-60% tržišta,
dok je 2015 prodajom BAT-u tržišni udio TDR pao na 54,7 %. Drugi najveći
tržišni udio na domaćem tržištu duhanskih proizvoda drži Philip Morris In-
ternational s 26,7 %, a slijedi ga Japan Tobacco International s 7 %, Imperial
Tobacco Group s 6,9 %, te British American Tobacco s 6 % (Grafikon 2).
160
Grafikon 2. Struktura tržišta duhanskih proizvoda u RH u 06/2014 i 06/2015 godine
Izvor: Bajo i Jurinec (2015)
Prema službenim podacima EUROSTA-a (2016), u EU prosjek pušača u

ukupnoj populaciji je 18,4 %, od čega 21,9 % muškaraca, te 15,1 % žena. RH je
iznad prosjeka EU po udjelu pušača u ukupnoj populaciji s 24,5 % (gotovo sva-
ka četvrta odrasla osoba je pušač), od čega 28,8 % su muškarci, te 20,5 % žene.
Prema starosnoj strukturi, u RH najzastupljeniji su pušači u dobi od 35-44 go-
dina (36,2 %), zatim u dobi od 45-54 godine (35,4 %), te u dobi od 25-34 godine
(34,2 %), što je ujedno iznad prosjeka EU.
Zaključci
Kako u svijetu, tako i u RH duhanska industrija jedna je od najprofitabilnijih
industrija te važna grana gospodarstva koja sudjeluju u strukturi proračunskih
prihoda. Tržište duhanskih proizvoda na razini EU i RH je u velikoj mjeri oli-
gopolno, s malim brojem proizvođača, te ga karakteriziraju česte izmjene za-
kona i cijena. Tijekom posljednjih dvadesetak godina od osamostaljenja, u RH
su se često mijenjali zakoni što je rezultiralo brojnim poreznim promjenama,
pogotovo u sustavu trošarina. Najviše se promjena u sustavu visine i strukture
trošarina odnosilo na povećanje cijena duhanskih proizvoda. Povećanju cijena
161
pridonijelo je povećanje proporcionalne (ad valorem) komponente trošarina

koje su utvrđene prema postotku maloprodajne cijene od minimalno 60% pro-
sječne maloprodajne cijene. U EU i RH u analiziranom razdoblju od 2012-
2016 godine površine pod duhanom i prinosi su varirali s tendencijom rasta u
idućih pet godina. RH bilježi negativnu vanjskotrgovinsku bilancu duhanskim
proizvodima, a razloga tome je više. Jedan od razloga je i povećanje uvoza od
2015 godine kada je BAT kupio domaći TDR; zatim povećanje cijena cigareta
prelaskom na proporcionalne komponente trošarina, što je za rezultat imalo
povećanje sivog tržišta duhanskih proizvoda. RH je iznad EU prosjeka po po-
stotku pušača u ukupnoj populaciji, također i prema spolu pušača i starosnoj
strukturi istih. Iako je duhanska industrija profitabilna i važna grana gospo-
darstva u RH, svakako ne treba zanemariti znanstveno dokazane štetne učinke
korištenja duhanskih proizvoda, kao što je pušenje i dima koji udišu nepušači,
koje za posljedicu ima povećanje raznih kardiovaskularnih i drugih bolesti,
što s ekonomske strane gledano dovodi do većih troškova u sektoru zdravstva,
iako taj segment nije bio tema ovog istraživanja.
Literatura
Bajo, A. i Jurinec, M. (2016). “Hrvatsko tržište duhana i trošarine na duhan-
ske proizvode”. Aktualni problemi i izazovi razvoja financijskog sustava,
Dio: Hrvatsko tržište duhana i trošarine na duhanske proizvode, Izdavač:
Ekonomski fakultet Zagreb, Urednici: Alen Stojanović; Hrvoje Šimović,
pp.121-141
Bevanda, M. (2015). „Nadzor nad duhanom i odgovornost proizvođača za šte-
tu od duhanskih proizvoda“. Zb. Prav. fak. Sveuč. Rij. (1991) v. 36, br. 1, 125-
156 (2015)
Direktiva vijeća 2014/40 EU od 03.04.2014. o usklađivanju zakona, propisa i
administrativnih odredaba država članica u vezi s proizvodnjom, prezenta-
cijom i prodajom duhana i srodnim proizvodima
Doll, R. i Bradford, H.(1999). “Tobacco: A medical history”, Journal of Urban
Health, vol. 76., No. 3., str. 289. – 313
Državni zavod za statistiku (DZS) (2014). “Godišnje izvješće o stanju poljo-
privrede u 2013. godini”.
162
Državni zavod za statistiku (DZS) (2016). “Poljoprivredna proizvodnja u 2015.

godini-statistička izvješća”. Zagreb. ISSN 1332 – 0297
Državni zavod za statistiku (DZS) (2017). “Robna razmjena Republike
Hrvatske s inozemstvom”. https://www.dzs.hr/Hrv_Eng/
publication/2017/04-02-01_01_2017.htm
Enciklopedija.hr- http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=16513
EUROSTAT (2016). Source: Eurostat (online data code: hlth_ehis_sk3e)
http://ec.europa.eu/eurostat/data/database
GCI- Global Cigarette Industry (2015). http://global.tobaccofreekids.org/files/
pdfs/en/Global_Cigarette_Industry_pdf.pdf
Kuliš, D. (2005).” Plaćamo li Europske trošarine”, IJF, Zaklada Friedrich Ebert,
Zagreb
Statista (2016). “Udio na tržištu po tvrtkama u duhasnkoj industriji”. http://www.
statista.com/statistics/279873/global-cigarette-market-share-by-group
Stevanović, N.(2012). “ Analiza tržišta duvana i duvanskih proizvoda sa poseb-
nim osvrtom na međunarodnu regulativu duvanske industrije” (magistar-
ski rad), Univerzitet Singidunum, Beograd, str. 33.
Zakon o duhanu. Narodne novine 69/99, 14/14.
Zakon o trošarinama. Narodne bovine 22/13.
WTEx (2017). http://www.worldstopexports.com/
tobacco-cigarettes-exports-country/
163
The basic features of the tobacco

industry in the EU - with a special focus
on the Republic of Croatia
Čagalj, M., Ivanković, M.
Abstract
In the Republic of Croatia, tobacco has been cultivated over 5,500 he-
ctares in the past five years and is cultivated on more than 1,200 farms,
within average harvest about 100,000,000 domestic seedlings. The total
annual tobacco production in the Republic of Croatia is around 10,500
tons on average, with a yield of about 1.9 t / ha. In the European Union,
tobacco is cultivated on over 91,000 ha, with an annual production of
about 215,000 tonnes. Only one tobacco factory operates in the Republic
of Croatia, with the redemption of almost 60% of the tobacco produ-
ced in the Republic of Croatia, while the rest of the tobacco is mostly
exported to the European Union markets, and less on the markets of
South America, Africa, and Australia. The leading market position in
the Republic of Croatia with almost 80% of the market share is the only
domestic tobacco factory. The Republic of Croatia participates in total
tobacco production in the European Union with about 5%. Given the
association of primary tobacco production in the Republic of Croatia
with cigarette industry, the Republic of Croatia is the only country in the
continental part of the European Union that has maintained the same le-
vel of tobacco production. Given the consumption of tobacco products,
it is estimated that around 15.1% of women and 21.9% of men are smokers
in the European Union, while in the Republic of Croatia nearly every
fourth person is a smoker, around 25% of the population is smoking. It
is estimated that around 700,000 EU citizens annually die of the con-
sequences of smoking. The value of imports and exports of the European
Union has increased in the last five years for all product groups, with the
largest growth rate of exports recorded the food, beverages and tobacco
sector with an increase of 49.5%, as well as the increase of imports from
this sector by 33.8 %. The tobacco industry in the Republic of Croatia is a
significant branch of industry that annually generates around 4% of the
state budget. According to current laws, smoking in the public places in
the Republic of Croatia is prohibited. Tobacco products (cigarettes, ciga-
rillos, tobacco cigarettes, and tobacco for smoking, whipping, chewing
164
and other tobacco products) have been taxed since 1994 when excise
duties on tobacco products are introduced into the Croatian tax system
and taxpayers are all manufacturers and importers of tobacco products.
Key words: tobacco industry, tobacco consumption, tobacco products,

tax system, Republic of Croatia
165
Frano Ljubić
OD PROIZVODNJE DUHANA MOGLO SE

PREŽIVJETI I NAUČITI KAKO ŽIVJETI
Ljubić, F.1
Sažetak
U neka, ne tako davna, vremena duhan2 je proizvođačima u Hercegovini

predstavljao jednu od rijetkih, ako ne i jedinu, mogućnosti ostvarenja
minimalnih prihoda s kojim se moglo preživjeti, “podizati’’ djecu i ško-
lovati ih. Uzgajao se i proizvodio kopanjem i oranjem, nije bilo strojeva
za obradu zemlje, plastenika za sušenje ni sušara, umjetnog gnojiva ni
zaštitnih sredstava. Podrazumijevalo je to velik broj raznovrsnih aktiv-
nosti, od priprema rasada (“rasoda’’ ili “uspore’’) u koji će se sijati sjeme
i uzgajati stabljike (“strukovi’’) duhana do veličine (“zrelosti’’) za čupanje
i “sadnju’’, pripreme sjemena za sijanje u kojoj se sjeme “leglo’’, držalo
ispod pazuha (čak i djeci) da “proklija’’ kako bi se moglo sijati u rasad,
“sadnje’’ i uzgoja do zrelosti za “branje’’, trganje listova, nizanje na konac
(“kanapu’’), dizanje na drvene kolce (“motke – lige’’) i stavljanje na nosa-
če (“serđene’’) na kojima se sušio, unosio pred kišu i iznosio kad nije pa-
dala, skidao s konca (“snizivao’’) i “demetio’’, a “demeti’’ slagali u “denjak’’ i
nosili, tovarili ili prevozili u poduzeće za otkup, duhansku stanicu ili “do-
ganu’’, na “vagu’’. Uz to duhan se zalijevao, iz zemlje oko njega uklanjali
se crvi “kučke’’, okopavao, ogrtao, “škopio’’, odabrani cvjetovi čuvali se za
sjeme, a stabljike s korijenom, “duvanina’’ čupala se i nakon sušenja palila
što je ujedno predstavljalo i početak pripreme zemlje za sljedeću sadnju.
Nakon toga zemlja se gnojila, kopala ili orala, a zatim prebirala, usitnja-
vala, “redala’’ - “grabljala’’ i vodom posipala po mjestima na kojima će se
saditi, “podlivala’’, a nakon sadnje “strukovi’’ duhana zalijevali se nekoliko
dana svako jutro i pred večer. Na “vagi’’ duhan se vagao, određivala mu
se kvaliteta, “klasa’’ i obračunavao iznos novca za isplatu. Svake godine
joj se radovalo, od nje se puno očekivalo, a donosila je razočarenje, tugu i
1 Frano Ljubić, akademik, prof. emeritus, HAZU BiH, Mostar fljubic46@gmail.com

2 U mojim Uzarićima (mom Širokom Brijegu) govorilo se ikavicom i gubilo se slovo “o’’ kojim
je završavala riječ ako je ispred njega stajalo slovo “a’’ (govorilo se “iša’’ umjesto “išao’’), u
govornom jeziku slovo “h’’ se ispuštalo, kao u riječima “Hrvatska’’ ili “hvala’’ (govorilo se
“Rvacka’’ i “vala’’) ili se pretvaralo u slovo “v’’ kao u riječi kruh (govorilo se “kruv’’), a imena
Frano, Ferdo i Filip izgovarana su Vrane, Verdo i Pilip.
166
OD PROIZVODNJE DUHANA MOGLO SE PREŽIVJETI I NAUČITI KAKO ŽIVJETI
žalost i istodobno poticaj za još veće angažiranje za sljedeći uzgoj i nadu

da će na sljedećoj biti bolje.
Ključne riječi: duhan, rasad, struk, branje, nizanje, “vinac’’, “demet’’, “de-
njak’’, “vaga’’
1. UVOD
Teško je razumjeti zašto se ljudi kao razumna bića ponašaju nerazumno. Zašto
proizvode i koriste proizvode kojima uništavaju svoje zdravlje i okoliš, uvjete
za život. Problem je što neki to čine namjerno, radi brze i lake zarade, a još veći
što to čine i oni koji to ne bi željeli, kojima to nije nakana, već kad žele i nastoje
pomoći sebi i drugima, kad se žele prehraniti, osigurati radna mjesta, odgo-
varajuće plaće i život dostojan čovjeku. Rješavanje tih problema nije moguće
pojedinačno i parcijalno bez angažiranja svih zemalja i cijele međunarodne
zajednice. Jedino tako mogli bi se učinkovito onemogućiti oni koji uništava-
ju životnu sredinu i okoliš namjerno i iznaći mogućnosti “održivog razvitka’’,
života s prirodom i u prirodi, da se ne uništavaju život i životna sredina.3 U
protivnom, nastavi li se dosadašnjom praksom, onečistit će se okoliš i uništiti
životna sredina do razine u kojoj više neće biti moguće živjeti,4 neće biti
moguće izbjeći pesimističan scenarij budućnosti jer ne postoje neograničene
mogućnosti onečišćenja okoliša, neće biti moguće ostvariti ni (nemoguć) ide-
alno optimističan scenarij jer ima za posljedicu ograničenje broja ljudi, ogra-
ničavanje mogućnosti zadovoljenja većih potreba i više razine kvalitete života,
a mogućnosti života na Zemlji mogle bi prestati prije nego se kreira i provede
poželjan, optimističan i razvojni (treći) scenarij prema kojem bi se povećava-
le, proširivale, granice izdržljivosti okoliša i ne bi dovodio u pitanje opstanak
života, povećavala razina moralnih i etičkih načela i mogle zadovoljavati veće
potrebe većem broju ljudi. Za pesimiste koji ni u takvoj varijanti ne misle da
će biti moguć život na Zemlji u bližoj i daljoj budućnosti preostaje nadati se
3 Bez toga se ne može govoriti o dobrim izgledima za budućnost. Zemlja (planet) nije samo
onih koji trenutno žive na njoj već i naraštaja koji će doći iza njih, a ljudi bi se trebali po-
našati prema drevnoj indijanskoj izreci “zemlju nismo naslijedili od svojih predaka već je
posudili od vlastite djece.’’
4 Takav pesimističan scenarij vjerojatan je i lako moguć ako se ne poduzmu odgovarajuće
mjere kojima će se sanirati do sada učinjena šteta, spriječiti daljnje onečišćenje okoliša i
uništavanje uvjeta za život. . Opširnije u radu F. Ljubić: “Sustav 4 E’’, Zbornik radova s me-
đunarodnog znanstvenog skupa ‘An Enterprises Odisey’’, Ekonomski fakultet Zagreb 2002.
167
Frano Ljubić
nekom novom (četvrtom) scenariju, naseljavanju nekog drugog planeta na ko-

jem bi ljudski rod mogao nastaviti živjeti,5 na koji bi se mogao preseliti jedan
broj ljudi6, a na to upozorava i vodeći svjetski astrofizičar Stephen Hawking7
prema čijem mišljenju “ljudi, ako žele preživjeti, moraju napustiti Zemlju kroz
100 godina, vrijeme života na Zemlji istječe, a ljudi trebaju napustiti planet
ako žele preživjeti katastrofe klimatskih promjena, udara asteroida, epidemija
i prenapučenosti’’. Uz to, ljudi uživaju i rabe proizvode koji im izravno naruša-
vaju zdravlje i ugrožavaju život, a jedan od takvih primjera je i duhan i duhan-
ska industrija. Znanstvene spoznaje o njegovoj štetnosti su takve i tolike8 da
će, u vrijeme kad razum nadjača “ne razum’’, biti zabranjeno održavanje svih
znanstvenih i stručnih skupova o duhanu, osim o njegovoj štetnosti, a takva,
znanstveno utemeljena, negativna stajališta o duhanu mogu promijeniti samo
opet znanstveno utemeljena stajališta o njegovim pozitivnim učincima ako ga
je moguće proizvoditi i konzumirati na način i u količinama koji neće negativ-
no utjecati na zdravlje ljudi i ugrožavati životnu sredinu i okoliš.9 Ozbiljan pro-
blem je što na stajališta o duhanu utječu i različiti lobiji i preko medija lansiraju
ono što im odgovara, još veći ako su i znanost i znanstvena istraživanja pod
njihovim utjecajem, a nije isključeno da nisu, jer o duhanu postoje i drugačija
mišljenja.10
5 Opširnije u radu “Zaštita okoliša u funkciji održivog razvitka’’, Zbornik radova s međuna-
rodnog znanstvenog simpozija “Blidinje 2015. str- 369.-387.
6 Teško je i zamisliti da bi to bilo moguće za sve ljude na zemlji
7 https://lider.media/aktualno/hawking-imamo-100-godina-za-bijeg-sa-zemlje/
8 Lj. Šaran: “Šokantna istina o duhanu: Kako je duhan od ljekovite biljke postao glavni kri-
vac za većinu modernih bolesti’’: U modernim cigaretama nalazi se točno 600 kemijskih
aditiva koji su uglavnom kancerogeni toksini i stvaraju ovisnost. Ti aditivi u cigarete dolaze
preko prehrane i gnojenja zemljišta na kojemu se sadi duhan, preko zaštitnog špricanja in-
sekticidima, pesticidima i herbicidima, te u najvećoj mjeri za vrijeme industrijske obrade u
tvornicama, https://matrixworldhr.com/2012/11/21/sokantna-istina-o-duhanu-kako-je-du-
han-od-ljekovite-biljke-postao-glavni-krivac-za-vecinu-modernih-bolesti/
9 Indijanci su koristili duhan i kao pesticid i insekticid te za liječenje upale pluća, bronhija i
sinusa.
10 Radijacija povezana s pušenjem veća za 36 puta od radijacije koju proživljavaju radnici u
nuklearki, ili na nuklearnoj podmornici…najveću dozu akumulacije radijacije možemo za-
hvaliti nuklearnim testovima i eksplozijama (njih preko 2000), velikim havarijama u nukle-
arkama i nuklearnim podmornicama… radijacija u biljku duhana najviše dolazi s umjetnim
gnojivima i aditivima… radijacija u organski proizvedenom duhanu je puno manja od one
koja se nalazi u običnim bananama… nikotin ne stvara ovisnost već kombinacija 599 kemi-
kalija koje se dodaju duhanu… Green Med Info nije naveo korisna svojstva duhana, koji je
vjekovima bio ljekovita biljka, a sada je uzrok svih mogućih zala’’ i postao žrtveni jarac za
sva kancerogena oboljenja… vojno – nuklearni lobi je jedan od najjačih na svijetu i tako će
168
2. DUHAN OD SADNJE DO VAGE I IZMEĐU VAGE I SADNJE

2.1. “Naliganje’’ duhana - priprema sjemena duhana za sijanje u rasad
Naliganje, izliganje ili leženje vjerojatno je povezano s izrazom “izlijeganja’’
(“izliganja’’) pilića iz jaja. Taj izraz koristio se i za pripremu sjemena duhana
za sijanje u rasade odnosno u “rasode’’ kako su se nazivali u mom kraju.11 Ne
znam kad sam privi put “legao duvan’’, a sjećam se kako sam bio sretan kad su
mi rekli da ću ja to raditi, osjećao sam se odraslim i ponosnim. U kući nas je
bilo jedanaestero djece (sa stričevom), i spavali smo uz ognjište na podu od
gline, na slami ili na vrećama u kojima je bilo malo slame, a samo najstariji
imali su privilegiju spavati na “krovnici’’.12 Sretan sam bio i što me te večeri
došao red (“zapalo’’ me) spavati uz ognjište13 na kojem je “tinjala’’ vatra, a onda
nesretan kad su me nakon nekog vremena odmakli i tu doveli ovcu s janjetom.
Ujutro sam prosvjedovao sam zbog ovce i janjeta, a još više zbog velikog zave-
žljaja pod pazuhom, većeg nego je bio kod druge djece. Mama mi je rekla da
su ovcu morali dovesti jer se tek “ojanjila’’, da se janje ne bi “smrzlo’’ i uginulo
od hladnoće dok se ne osuši, dok ga ovca ne “osuši’’14, a za zavežljaj da je veći
zbog više navoja suhe tkanine oko vlažne vrećice da ne bi dobio temperaturu i
vrućicu od koje se u ono vrijeme i umiralo.15 Duhan sam legao nekoliko puta,
ne znam točno kad sam počeo ni kad sam prestao, a sigurno sam ga legao 1951.
godine, nisam imao ni punih pet godina, što sam upamtio po jednom nemilom
se nastaviti ponašati dok ne otkrijemo koliko nas varaju, truju i ubijaju, a ne duhan’’, Radija-
cija je uzročnik svih kancerogenih oboljenja povezanih s duhanom, https://matrixworldhr.
com/2012/03/26/radijacija-uzrocnik-svih-kancerogenih-oboljenja-povezanih-s-duhanom/
11 “Jesi li nalegao duvan’’ ili “je li ti se izlegao duvan’’ što je značilo da se može (da ga treba) si-
jati u rasad, a za osobu koja je nosila sjeme duhana u vlažnoj platnenoj vrećici ispod pazuha
govorilo se “leže duvan’’.
12 Stabljike ječma ili pšenice s kojih se klasje skidalo udaranjem rukoveti (“ručice’’) požnjeve-
nog žita od dasku ispred sebe (“mlaćenjem žita’’) povezane žicom ili koncem špagom. Takve
stabljike koristile su se i za pokrivanje kuća slamom (kuće “slamarice’’) i staja, a ljudi su ih
koristili i za pješačenje noću (osobito zimi), za osvjetljenje i još više da ih ne bi napadale
gladne divlje životinje (vukovi).
13 Zimi je bilo hladno jer je pokrivač (gunj) bio uži od nas troje ili četvoro koliko nas je pokri-
vao. Toplije je bilo onima uz ognjište, a hladnije onima do zidova i otvora, pa smo se gotovo
svaku večer mijenjali.
14 Ovca ga jezikom liže po cijelom tijelu dok se ne digne na noge i ne počne sisati mlijeko,
“dojiti’’
15 Pričali su da mi je jedan dječak iz susjedstva (Jozo) s kojim sam se igrao i umro zbog toga.
169
Frano Ljubić
događaju.16 Vrećica sa sjemenom duhana otvarala bi se, pregledavala i vlažila

(“prskala’’) vodom (iz usta, da ne bi bila hladna) najmanje dva ili tri puta kako
bi sjeme bilo stalno vlažno, a imalo je i odgovarajuću i stalno jednaku tempera-
turu, nikad mu nije bilo hladno što se nije moglo postići stavljanjem vrećice na
bilo koje mjesto u kući. U takvim uvjetima, pod pazuhom, sjeme bi se (ne veće
od najsitnijeg zrna soli ili šećera) počelo otvarati i puštati “klicu’’ (klijalo), a od
njene veličine ovisilo je kad će se sijati u rasad (“rasod’’). Klica nije smjela biti
previše mala, ne bi mogla nastaviti rasti u novoj sredini (rasadu), niti prevelika
jer se ne bi mogla sijati, povezale bi se međusobno (spojile bi se u klupko) ili bi
se pokidale. Sjeme s klicama odgovarajuće veličine, dužine milimetar do dva i
odgovarajuće debljine (čvrstoće) miješalo bi se sa sitnim pijeskom (“pržinom’’)
i sijalo u rasade, posebno pripremljene površine u kojima bi se uzgajale sadnice
duhana za sadnju. Vrijeme držanja vrećice sjemena pod pazuhom ovisilo je od
završetka procesa klijanja, a trajalo je oko dva tjedna.
2.2. Priprema rasada

Rasad se smještao obično uz zidove dvori-
šta sa sjeverne strane radi zaštite od vjetra,
a zemlja na kojoj se planirao kopala bi se
krampom, “dikelom’’ ili ašovom (“ašom’’)
što je podrazumijevalo “duboko kopanje’’
odmah nakon Božića ili Nove godine, ovi-
sno o vremenskim prilikama. Nastojalo se
da tako prekopanu zemlju protrese mraz,
da postane rahlija i da u njoj uginu na-
metnici, a nakon toga bi se posipala stajskim gnojivom (“đubrila’’) i ponovo
prekopavala, motikom. Rasad bi se zatim ograđivao, obično daskama u obliku
četverokuta širine oko 1,5 do 2 m i dužine 3 do 4 m s pokrovom (zaštitom od
kiše i drugih padalina) nagnutim na jednu stranu (kao jedno-vodni krov na
kućama) ili na dvije strane, dvo-vodnim. Visina ograde (od daske) po dužim
stranama četverokuta nije bila viša od 50 cm, a po širim stranama zatvarala je
16 Vrećica s duhanom ispala mi je ispod pazuha i duhan se prosuo kad sam trčao kući pre-
plašen što sam čuo da je da je Udba ubila Kajinu (18.03,1951.), a to je imalo za posljedicu
odgodu sijanja rasada. (O tom ubojstvu njegov brat Frano napisao je pjesmu za gusle, a ja
,uz pjesmu, naveo i neke druge podatke u knjižici “Neka kamen na kamenu stoji da se ovo
više ne ponovi’’).
170
cijelu visinu do krova. Krov je predstavljalo više dasaka jednake dužine koje su
se slagale odozdo prema gore od najniže do najviše razine rasada i preklapa-
le jedna preko druge, a potom prekrivale kamenjem da ih vjetar ne odnese i
“otkrije’’ rasad. Na motikom prekopanu zemlju u rasadu stavljalo bi se starije
(višegodišnje i zrelije) stajsko gnojivo (“đubre’’) nakon što bi se prosijalo kroz
rešeto (“rašeto’’) i sitne grudice izmrvile među prstima kako bi podloga bila
sasvim sitna i rastresita, rahla. Dobro, manjim komadom daske, poravnana
površina rasada bi se plitko (do 1 cm dubine) nazubila drvenim ili metalnim
grabljama i sijala “naleženim ili izleženim’’ sjemenom duhana pomiješanim sa
sitnim pijeskom. Radili su to stariji, i iskusniji, da ne bi oštetili klice i da bi ih što
ravnomjernije zasijali po cijeloj površini rasada. Nakon sijanja cijela površina
rasada bi se ponovo poravnala i poprskala vodom iz lame (‹›polivače››) s cijevi
na koju se stavljao raspršivač vode (‹›đerđip’’), a nakon toga rasad bi se prekri-
vao pletenom žicom koja je imala zaštitnu svrhu, da ne mogu ući pilići, kokoši,
mačke i druge životinje (Slika 1.)17.
2.3. Priprema zemlje za sadanju duhana

Duboko, zimsko kopanje obavljalo se oranjem, ralicom (“plugom’’) koju su vu-
kli konji, volovi, mazge ili magarci, ovisno o tome čime se raspolagalo na većim
parcelama, njivama ili ručno, motikom, ašovom i “dikelom’’, na manjim povr-
šinama, u vrtovima u kojima se nije moglo prići ralicom i životinjama koje su
ih vukle. Zimskim oranjem ili kopanjem zemlja se izlagala hladnoći i mrazu,
a ujedno pripremala i za drugu fazu, oranja ili kopanja koja se nazivala “pribi-
ranje’’. Radilo se to na proljeće pred sadnju duhana, a cilj je bio zemlju usitniti,
stvoriti je rahlom i mekanom za sadnju, da u njoj nema ničega što bi moglo
oštetiti mlade stabljike duhana, trave pirike18, grudvi tvrde zemlje, (“gruda’’)
ili nečeg drugog. Nakon oranja plugom zemlja se ravnala, “branala’’ branom,
na koju su sjedala djeca i odrasli i služili kao teret, a ravnanje na parcelama
koje su se kopale (“pribirale’’) motikom njome su se i ravnale. Gnojenje (“đu-
brenje’’) parcela za duhan obavljalo se prije oranja ili kopanja: “rasipanjem’’ po
njivi što su prakticirali oni koji su ga imali dosta, posipanjem samo “po brazdi’’
17 Slike preuzeto iz knjige prof. dr. Gojka Zovke: “Uzarići’’ - zapisi i sjećanja’’, GZH, Zagreb
2011.
18 Prilikom oranja djeca su išla po svakoj brazdi iza pluga i kupili pir koji bi se pokazao. Izba-
civali ga iz zemlje, da se ne razmnožava i nosali kući, davali kravama ili magarcima ili palili
kad se osuši
171
Frano Ljubić
ili kanalu što su primjenjivali oni koji su ga imali manje ili “kućanjem’’, oni koji
su ga imali vrlo malo u odnosu na broj sadnica (strukova) duhana. Kako staj-
skog gnojiva nismo imali, a drugog (umjetnog) nije ni bilo kupili smo “đubar’’
po ulici, nakon prolaska krupne stoke, a to smo radili i u polju za vrijeme ljeta
i jeseni kad je bila mjesečina i dovozili kući u zaprežnim kolima ili tovarili u
vreće na konje ili magarce. Uz to, u jesen i zimu skupljali smo opalo suho lišće
(“šušanj’’)19 i posipali ga pod konje, krave i ovce (u “stajama’’) da im bude topli-
je i da bi se vremenom pretvorio u gnojivo. Jedino tako mogli smo osigurati
minimalnu količinu gnojiva s kojom se moglo samo “kućati’’, a to je podrazu-
mijevalo “redanje’’ grabljama, kopanje udubina (“rupa’’) na mjestima križanja
uzdužnih i poprečnih crta, na mjestima na kojima će se “saditi’’ duhan, sipa-
njem “đubra’’ u iskopane “rupe’’20, zatrpavanjem rupa i udaranjem “ušicama’’
motike na mjesto gdje se treba saditi duhan, na sredinu bivše rupe. “Redalo’’
se vučom drvenih “grabalja’’ po poravnatoj “pribranoj’’ zemlji, a “grablje’’ su u
obliku slova T s pet klinova dužine 25 cm i međusobnim razmakom od 50 cm s
kojima se povlače uzdužne i poprečne crte na čijim se križanjima “sadi’’ duhan.
Najprije se grabljama jednim povlačenjem ucrta u zemlji (“povuče’’) pet linija
(crta), a pri sljedećem povlačenju krajnji klin se vuče po već ucrtanoj liniji iz
prvog povlačenja i ucrtavaju nove četiri linije i tako sve do kraja njive, dok se
ne povuku sve uzdužne crte, linije. Kod poprečnih linija isti je postupak pa
cijela parcela bude podijeljena u kvadrate dimenzija 50 cm x 50 cm, na čijim se
vrhovima “sadi’’ duhan. Kako parcele uglavnom nisu u obliku pravog pravokut-
nika gotovo na svim stranama parcele nakon “redanja’’ pojavljuju se “suredice’’
u kojima se “usadi’’ manje struka duhana nego u cijele redove, a te “suredice’’
uglavnom su stvarale probleme, ili ih rješavale, donosile korist ili štetu. Ako
su ih “manopolci’’ računali kao cijele redove bili su na štetu onih koji su sadili
duhan, prikazivano je više strukova nego ih je stvarno bilo, a ako ih nisu raču-
nali ili ako nisu brojili svaki struk u svakoj “suredici’’ onda se moglo prikazati
manje strukova nego ih je stvarno bilo. U takvim slučajevima s procijenjenim
19 Dolaskom u Zagreba na studij nije bilo jasno kako je moguće da se na tolikim površinama
obradive zemlje uzgaja cvijeće, a ne duhan i kako bi suho lišće “šušanj’’, kojeg je bilo u
ogromnim količinama po zagrebačkim parkovima dobro došao u Hercegovini.
20 Radilo se to rukama, a kad se taj posao prekidao da bi se nešto pojelo obično malo slanine,
sira i kruha (između doručka i ručka ili između ručka i večere - “ćindijaš’’). Prljave ruke bi se
istrljale zemljom i tako “očišćenim’’ rukama jelo, a nakon toga blještali bi od bjeline nokti i
jagodice prstiju i isticali se u odnosu druge dijelove kože na rukama.
172
prinosom21 na svakoj parceli izračunavala se ukupna količina koja se trebala

proizvesti i koju se moralo22 predati pri otkupu, “na vagi’’. Oni koji su bili u
dobrim odnosima s “monopolcima’’, više ih pazili i častili pri obilasku parcela
namjerno su pravili “suredice’’ i kad su imali pravokutne parcele, a uglavnom
su im prikazivani i manji prinosi pa su imali manje utvrđene obveze i moguć-
nosti za višak, za šverc ili druge potrebe.
2.4. Sadnja duhana

Duhan se uglavnom sadi u poslijepodnevnim sa-
tima, da ga jako sunce ne bi “ubilo’’. “Rasod’’ bi se
poprskao vodom, “polio’’, a poslije toga “čupao’’ po-
vlačeći stabljike za vrhove listova. Na žilama bi se
zadržalo malo sitne zemlje i gnojiva što se trebalo
sačuvati da ostane vlažno nekoliko sati, da se ne
osuši i otpadne sa žila dok se ne “usadi’’. Iščupa-
ne stabljike duhana, “strukovi’’ brojali bi se, slagali
na hrpice po 50 ili 100 komada i nosili na njive u
pletenim korpama od vrbe (“prtve’’, “krtoli’’, “sepe-
ti’’, “zembile’’ i dr.) prekriveni vlažnom tkaninom.
Odraslija djeca bi sipala vodu (“podlivala’’) na mje-
sta križića na kojima se trebao saditi duhan i pažlji-
vo stavljala po jedan struk stabljike duhana, “raso-
da’’ na svako od tih mjesta, “razbacivala rasod’’. Odrasle osobe bi nogom stale
na mjesto poliveno vodom, da ga “zbiju’’, potom “sadačem’’, zašiljenim drvenim
21 Prinos duhana (urod) računao se čupanjem prosječno velikog izraslog struka duhana i nje-
govim vaganjem te primjenom odgovarajućih tablica za preračunavanje i množenjem s bro-
jem struka posađenog duhana, izračunavala se ukupna težina suhog duhana na toj parceli i
izražavala omjerom npr. 28 / 1000 što je značilo da je prinos duhana 28 kg na 1000 struka, a
to je pisalo i na pločama, tablama koje su bile postavljene (na učvršćenim kolcima) na sva-
koj parceli i čuvale se kao “oči u glavi’’, nisu se smjele dirati, brisati niti prepravljati ono što je
na njima napisano. Tako se obračunavao prinos na svakoj parceli i ukupna količina duhana
koju je trebao predati svaki proizvođač na “vagi’’.
22 Uzgajivači duhana imali su obvezu predati u Duhansku stanicu točno utvrđenu količinu,
pa i pod cijenu da su morali posuđivati duhan od susjeda koji su imali “višak’’ u odnosu na
obvezu što se također moglo dogoditi. Na taj način država je sprječavala nelegalnu trgovinu
duhanom (“šverc’’) na kojem se moglo dobro zaraditi jer su cijene na crno bile i do 10 puta
više, a “šverceri’’ su proganjani, zatvarani i kažnjavani ako su uhvaćeni s ruksakom (“rusa-
kom’’) na leđima, a neki čak i ubijeni (Mirko Karačić iz Crnča). Zato su
173
Frano Ljubić
klinom s rukohvatom bušili rupe u zemlji duboke desetak centimetara, u njih

stavljali stabljike duhana i “sdačem’’ gurali zemlju s jedne strane da bi učvr-
stili23 stabljiku u zemlji. Stabljike koje su bile slomljene ili nisu imale srednji
list “srideljicu’’ ne bi se sadile, odbacivale su se. Nakon par sati, poslije sadnje,
odraslija djeca bi laganim mlazom vode polijevala “zalijevala’’ usađeni duhan i
to se ponavljalo nekoliko dana nakon sadnje svako jutro i večer, ovisno o vre-
menskim prilikama, jakosti sunca i izgledu duhana, “pati’’ li ili “ne pati’’ i raste
li dobro ili ne.24 Već drugi ili treći dan nakon sadnje moglo se znati je li taj po-
sao obavljen uspješno ili nije, je li se duhan “primio’’ ili nije, a ako nije ponovo
bi se sadio, vršilo bi se “prosađivanje’’. Među stabljikama koje se “nisu primile’’
bilo je i onih koje su pregrizli kukci ili crvi, “kučke’’ koje su se pronalazile uz
struk duhana i “gnječene’’ prstima ili drvetom. Za dva do tri tjedna duhan bi
već izrastao i počeo “puštati’’ nove listove i širiti one koji su već postojali, tada
se trebao i kopati, “okopavati’’, a to se ponavljalo još najmanje jednom, tada se
zvalo ogrtanje ili “ogrćanje’’ i prestajalo bi kad bi listovi narasli veliki i zreli za
kidanje, “branje’’. Okopavanje motikom obavljalo se vrlo pažljivo jer bi svaki
njen dodir sa stabljikom značio njeno uništenje i uzaludan uloženi trud u nje-
no podizanje, a okopavanjem se uništavala trava koja crpi i vlagu i gnojivo iz
zemlje. Istu funkciju imalo je i čupanje trave što su činila djeca preko cijelog
ljeta, dok nije prestalo “branje’’ duhana, a travom se ujedno hranila i stoka.
23 Početnicima se događalo da prelome stabljiku ako bi “sadačem’’ ili zemljom previše “pri-
gnječili’’, a ne bi bilo dobro ni ako bi im se blagim povlačenjem usađenog duhana stabljika
mogla iščupati.
24 Voda se donosila iz rijeke i kanala u mješinama, “burilima’’ i drugim posudama, najviše iz
bunara, udubljenja u zemlji, prirodna ili kopanjem izdubljena, u koja se, sa seoskih pute-
ljaka slijevala voda kišnica sa svim što je mogla nositi sa sobom. Na površini vode bila je
“skorup’’ debljine par milimetara zelenkasto smeđe boje, a ispod nje u žuto smeđoj vodi
plivale su tisuće punoglavaca, žaba, zmija i drugih sitnih vodenih buba. Obrub bunara bio
je blatnjav i voda se mogla zahvatiti samo ako se ušlo u nju, a to se nije moglo učiniti bez
da se još više zamuti. Krave, konji, ovce i druge domaće i divlje životinje pile bi vodu iz njih
ulazeći prednjim nogama, a uz to ostavljale i svoju mokraću i izmet što je također završavalo
u vodi. Jednako tako pili su i ljudi kad nisu imali druge vode, spuštali se na ruke, otpuhivali
skorup i pili je kao da je čista. Činio sam to i sam bezbroj puta, a onda mi je stric rekao da bi
bilo bolje da stavim majicu ili neku tkaninu preko glave (i usta) i da neću razumjeti zašto je
to bolje dok to ne oprobam i vidim što će se naći na strani te tkanine koja je bila u vodi (bilo
je bezbroj sitnih buba, različitih vrsta, boja i veličina) i tek tada sam shvatio što sam sve pio
dok se nisam počeo služiti tim “priručnim filterom’’.
174
2.5. Branje, nizanje, dizanje i sušenje duhana

Prvo branje duhana, nazivalo se “po-
dbirak’’, a provodilo se trganjem listo-
va duhana 2, ili 3 i vrlo rijetko više,
prvih od zemlje, a tako se radilo i u
svakom sljedećem branju, trećem, če-
tvrtom i nekada petom i šestom. Za-
dnje branje se odnosilo na takozvani
“zaperak’’ što je rastao u kasno lje-
to, pred jesen, nakon što su se kidali
cvjetovi duhana, nakon što se duhan
“škopio’’. Najbolji, najveći i najkvalitetniji listovi duhana su iz trećeg i četvr-
25
tog branja, a branje je diktirala zrelost lista, od izrazito zelene poprimao bi žu-
to-zelenu boju što je značilo da je vrijeme za branje. Na jednom struku duhana
bilo je 18 do 20 listova u što se ne računaju listovi “zapreka’’. Duhan se brao is-
ključivo u rane jutarnje sate i prije izlaska sunca,26 u sepetima nosio kući, vadio
iz sepeta u prostorije ili natkriveni otvoreni prostor, i slagao okomito jedan uz
drugi, tako da mu je vrh lista okrenut prema gore, a ne jedan po drugom da se
ne bi “potpario’’, a potom nizao. Uglavnom se nije nizao odmah nakon branja.
Moralo se ići raditi neke druge poslove, a nizao se kad se zbog velikih vrućina
nisu mogli raditi drugi poslovi. Nije se nizao uvečer dok nije bilo svjetla, elek-
trične energije, a poslije se uglavnom nizalo uvečer, noću. Sjedilo se na niskim
stolicama “klupama’’ (ili na podu) ispred hrpe ubranog duhana (Slika 3.) i ni-
zalo iglama dugim 25 do 30 cm koje su na jednom kraju (vrhu) bile zašiljene, a
na drugom proširene s otvorom “rupom’’ u sredini kroz koju se provlačio deblji
konac “kanapa’’ na koju se nizao duhan. Igla se držala u jednoj ruci, a drugom
rukom se uzimao list duhana za sredinu lista pri glavi (dio lista koji je bio uz
stabljiku prije nego je otkinut s nje) tako da je palac bio na prednjoj strani lista
(licu), a kažiprst i srednjim prst, razmaknuti jedan od drugoga dovoljno da iz-
među njih može proći igla, s druge strane lista (naličja). Kad se na dužinu igle
25 Pri “škopljenju’’ ostavljali bi se cvjetovi s najboljih stabljika duhana, prekrivali papirnim ili
platnenim vrećicama da bi se od ptica zaštitile kuglice u kojima je sjeme duhana dok ne
sazrije, a zatim se otkidali cvjetovi i ostavljali u prostorijama dok se ne osuše, otvarale se i
iz njih se skupljalo sjeme
26 Mnogo puta sam “brao’’ duhan od 4 i 30 do 6 sati, a nakon toga išli, pješačili 14 km do škole
i natrag
175
Frano Ljubić
nabolo, “nanizalo’’ listova, (kroz sredinu lista) koliko ih je moglo stati (obično
30 do 40) igla se uzimala jednom rukom za vrh (zašiljeni dio), a drugom se
potiskivali “gurali’’ listovi duhana s igle na “kanapu’’, do njenog dna na kojem
se nalazio čvor. Takav postupak nizanja se ponavljao dok se ne naniže cijela
dužina “kanape’’ (oko 2 m) koja se postavljala po podu27, na nju je moglo stati
između 300 i 400 listova, ovisno o veličini listova, a tako nanizani duhan zvao
se “vinac’’ i mogao je težiti i više od 10 kg. Pri nizanju se vodilo računa da li-
stovi iste veličine budu na istom “vincu’’, a taj postupak se zvao “razabiranje’’.
Kako su “vinci’’ duhana položeni po podu “ležali’’ trebalo ih je podići, a to se
činilo motkama, “ligama’’. Jedan njezin kraj uvlačio se u čvor na dnu “kanape’’
nanizanog vinca i tako bio vezan, pričvršćen za nju, a na drugi kraj se vezala
“kanapa’’ što je ostala slobodna nakon završetka nizanja vinca. . Između ta dva
veza na krajevima motke “vinac’’ se pričvršćivao za ligu s još dva ili tri veza
“vrbovinom’’, zelenih tankih grana vrbe28, kanape, platna. Nakon toga dizao se
i nosio na pripremljene nosače, “serđene’’29 na kojima se sušio duhan, “sušili se
vinci’’. Zato se taj postupak i zvao “dizanje vinaca’’. “Serđeni’’ su bili vanjski, na
otvorenom i nenatkriveni i unutarnji, u zatvorenom ili natkrivenom prostoru.
Vanjski su se postavljali u ograđenom dvorištu da ih ne bi srušile domaće ži-
votinje ili da ne bi oštetili, “omrvili’’ suhe listove. U zemlju bi se zabili račvasti
drveni kolci visine oko 1 m, u dva reda s rasponom između njih koji odgovara
dužini motke na kojoj je “vinac’’ duhana. Na te račvaste kolce “koce’’ stavljale
bi se deblje motke “lige’’ ili željezne cijevi kao nosači na koje su se stavljali “di-
gnuti’’ vinca s motkama, jedan do drugog tako da se ne dodiruju. Na vanjskim
“serđenima’’ duhan bi ostajao dok se ne osuši, a to je moglo trajati manje ili više
vremena. U razdoblju sušenja “vinci’’ bi se često unosili, da ih kiša i nevrijeme
ne bi oštetili, i iznosili kad prođu vremenske nepogode, a znalo se događati da
se to radi i po više puta tijekom jedne noći30 ili jednog dana. Unutarnji su imali
jednaku funkciju, na njima su stajali “vinci’’ osušenog duhana i oni koji su se
unosili i iznosili dok se ne osuše. Jedina razlika u odnosu na vanjske je što su
27 Najmlađa djeca su “povlačila’’ vince jer bi u protivnom oni što su “nizali’’ duhan morali
ustajati
28 Od takvih su se plele i “prtve’’, “krtoli’’ i druge pleteni proizvodi
29 “Serđeni’’ su bili od dasaka ili drvelih kolaca, razmaka oko 2 metra i na njih su se stavljali
vinci.
30 Ljetne noći nisu ionako duge, a radilo se uvijek do kasno pa to nije odgovaralo nikome, a
najviše su se ljutili momci koji su išli djevojkama na sijelo (“liganje’’). Čim bi čuli grmljavinu
ili vidjeli da “ sjeva’’ (munje) znali su da moraju trčati kući “unositi vince’’ da ne pokisnu.
176
unutarnji uglavnom bili s dvije ili

tri razine, da se na njih može stati
više vijenaca, a na vanjskim to nije
bilo moguće zbog težine i sušenja,
oni na donjoj razini bi bili u hladu.
Branje duhana i nizanje trajalo bi
do kraja kolovoza, odnosno rujna
za “zaperak’’, a poslije toga se (u
listopadu) još “čupala duvanina’’,
rukama tko je bio jači ili motikom
i krampom (“krasnom’’) oni koji nisu mogli rukama. Radilo se to uglavnom
noću, po mjesečini. Danju se radili neki drugi poslovi, a i djeca bi bila u školi.
Na te parcele nije se dolazilo do iza Božića, kad bi se skupljale suhe stabljika
duhana, udaralo njima o zemlju da se očiste žile, da se “strese zemlja’’ s njih,
potom bi se nosile kući za potpalu vatre na ognjištu, manji dio, a veći dio palio
i tako se čistila i pripremala zemlja za zimsko oranje, kopanje i novi ciklus. Su-
šenje duhana je prestajalo s početkom jeseni, kad počnu padati kiše, a polusuhi
i do kraja neosušeni duhan skidao se s “liga’’, vezao na krajevima “kanape’’ i
vješao o klinove, drvene ili željezne čavle (“čivije’’) u gredama i po zidovima
prostorije s ognjištem. Takvi vinci bez liga zvali su se “koke’’, a u “kokama’’
duhan se iznosio i stavljao pod strehe za vrijeme kišnih dana da prije omekša
(“omeča’’), da se može demetiti.
2.6. Priprema za vagu

Osušeni (suhi) duhan se početkom studenog počeo pripremati za predaju u
Duhansku stanicu, za otkup ili “vagu’’. Kad je suh dodirom se mogao smrviti i
uništiti, a za “vagu’’ trebalo ga je dobro pripremiti što je podrazumijevalo nje-
govu ručnu obradu. Za vrijeme južine duhan je postajao mekan, a prskao se
vodom kad je nije bilo, da “omeča’’ i da bi se mogao obrađivati.
Vinci bi se donosili u prostoriju u kojoj se živjelo (i grijalo), s ligom ili bez
lige, s “kanapa’’ se skidao duhan (“snizivao’’) i “demetio’’ na koljenu ili stolu od
grubo obrađene (“oblanjane’’) daske. Na koljeno se stavljao najveći, najžući i
najljepši list duhana okrenut licem prema koljenu a naličjem prema gore. Na
njega bi se slagali drugi listovi približno jednake veličine, izgleda i kvalitete
177
Frano Ljubić
okrenutim licem prema gore, suprotno od onoga prvog - donjeg lista31, dok se
ne postigne odgovarajuća debljina, 20 do 30 listova duhana. Tako poredani,
poravnati i “ispeglani’’ listovi vezali bi se komadom uvrnute (“upredene’’)
suhe unutarnje kukuruzne košuljice (“kapučine’’), omota uz kukuruz prije va-
đenja klipa kukuruza iz njegovog ležišta. (“komušine’’) i to se zvalo “demet’’, a
“demećenje’’ postupak njegovog stvaranja.32 Demeti bi se slagali na četvrtasti
drveni okvir (“drvlja’’) dužine 80 -100 i širine 40 - 50 cm s jednom ili dvije letve
po dužini što je ovisilo o dužini listova duhana (“demeta’’) na koji bi se stavljao
papir, od vreće za cement ili neki drugi ili tkanina, da ne bi ispadali “demeti’’
do visine od 50-60 cm, a tako složeni demeti duhana činili su “denjak’’. Strogo
se vodilo računa da u “denjku’’ bude duhan približno jednake kvalitete, a ako
to nije bilo moguće onda se duhan u “denjku’’ dijelio na više dijelova (obično
2,3 ili najviše 4) ili “čekija’’.
2.7. Vaga, velika očekivanja i razočaranje

S duhanom i oko duhana radili su svi članovi obitelji, od najmlađih do naj-
starijih i uz te poslove uvijek se razgovaralo, pričalo i molilo Boga. Najviše
se pričalo o tome što će se od novca koji se dobije na vagi kupiti svakome
pojedinačno, a osobito u vrijeme “pred vagu’’, kad se duhan “demetio’’. U našoj
obitelji djeci koja su išla u školu na Široki Brijeg33 bile su zajamčene34 po dvoje
“bate’’, gumeni opanci, godišnje. Jedne “od vage’’, pred Božić, druge na proljeće,
od “pridujma’’, avansa koji se isplaćivao sadiocima duhana, a onima koji su išli
u školu u selu i onima koji nisu išli nije bilo ništa zajamčeno, imali su ih ako
bi ostalo nešto novca od vage i ne bi ako nije35. Duhan se u “denjcima’’, težine
31 Slaganjem na taj način “demet’’ je s obje strane imao list duhana s licem prema onom tko ga
gleda, što je bilo vrlo važno za procinitelja na vagi, da ga bolje procijeni.
32 Dlanovi ruka poslije demećenja izgledali su kao uljem utrljani.
33 Jedne godine išlo nas je petoro, a pješačili smo oko 7 km samo u jednom pravcu.
34 Mnogo godina poslije saznao sam da mi je otac znao posuđivati novac i za te “bate’’ jer ih
nije mogao kupiti od novca koji bi dobio na vagi. Rekao mi je da je to činio zato što su nam
trebali, a jednako i zbog toga da se ne bi razočarali, da nam ne bi rekao kako od vage nismo
mogli dobiti ništa, a toliko se mučili
35 Problem s “batama’’ bio je što su “pucale’’ pri svakom dodiru s kamenom, a hodali smo
neravnom i kamenitom puteljku. Nismo ih mogli imati cijele ni jedan dan, pukle bi na vrhu i
iz njih bi “virio’’ palac od noge. Imali smo zbog toga malo problema i kod kuće, “zašto nismo
više pazili’’ ili “zar smo morali šutati kamenčiće’’, a još više u školi, bili smo predmet podrugi-
vanja i smijeha drugih učenika koji nisu imali tih problema. Zbog roditelja smo morali poći
od kuće s njima na nogama, a čim bi otišli malo dalje skinuli bi ih i nosili pod pazuhom, pa
178
30 do 50 kg, nosio na leđima, tovario ka konje, magarce ili mazge (po dva
“denjka’’) ili prevozio kolima (više njih) s drvenim kotačima koje su vukli konji
ili volovi. Na “vagu bi išli domaćin i još po neka odrasla osoba koji su imali
zadaću nositi “denjke’’ do mjesta gdje se vagao i na kojima su ga procjenitelji
procjenjivali, određivali mu klasu36 što je podrazumijevalo i otkupnu cijenu, i
možebitna oštećenja od “grada’’ (“krupe’’) što se zvalo “gradobetina’’.37 Duhan
se na vagu prinosio onako kako je domaćin (starješina u kući) planirao. Znalo
se točno na koju će stranu “denjak’’ ili “čekija’’ biti okrenuti, pretpostavljalo se
kojom će rukom i s kojeg mjesta “procinitelj’’ iščupati par “demeta’’, jednom ili
dva puta i na temelju toga procijeniti. Osoba koja je mjerila težinu duhana na
vagi izgovarala bi glasno kolika je težina duhana na vagi (“denjka’’ ili “čekije’’),
a “procinitelj’’ isto tako (glasno) nakon pregleda duhana izgovarao klasu i “gra-
dobetinu’’ što su mogli čuti ne samo vlasnci duhana već i drugi koji su pratili
vagu, oni što su “vagali’’ prije, da mogu ocijeniti “kako su oni prošli’’ ili oni što
će vagati poslije, da mogu prigovarati “procinitelju’’ ako ne bude imao jednake
kriterije (po njivom mišljenju). Pi tom kriteriju opredjeljivali su se pred kojim
će “prociniteljom’’ “vagati’’, a nekada im je to i uspijevalo.38 Pojedinci, neza-
dovoljni procijenjenom klasom i količinom oštećenja (“gradobetinom’’) znali
su obustaviti “vagu’’ i tražiti drugog procinitelja ili “komisiju’’ što im je možda
trenutno i donosilo neku zanemarivu korist, a dugoročno veliku štetu. Bili bi
obilježeni kao “buntovnici’’ pa im se često puta nije priznavalo ni ono na što su
imali pravo, a drugima se znalo i dobro “progledati kroz prste’’.39 Nakon završe-
opet obuli pred ulazom u školu. Tako smo ih jedino mogli sačuvati do sljedećih. Krvavi prsti
i noge lako bi zarasli, a poderane bate nikako, iz njih bi uvijek virio palac.
36 Najbolja je bila 1A, zatim 1B, pa 2A i tako dalje sve do 6 (nije dijelila na A i B) i 7 koja se zvala
“buđa’’, dnosila se da duhan na kojemu je bilo plijesni koja je skinuta četkom, (u protivnom
ne bi se nikako ni otkupio) i na listovima se to vidjelo da su očišćeni od pljesni, a cijena mu
je bila mala, gotovo zanemariva.
37 Kad bi procinitelj izrekao klasu (npr 2A i 30% “gradobetine’’) to bi značilo da će izvagana
količina duhana u kilogramima biti uvećana za 30% i plaćena po cijeni koja je bila utvrđena
za 2A klasu.
38 Čekali bi da prođe njihov red, nakon prozivke, pod izgovorom da su zakasnili dotjerati du-
han, a onda bi ih, u nekim slučajevima, rasporedili kod drugog “procinitelja’’, a više puta bi
im opet odredili istoga.
39 Onima kojim su namjeravali pomoći procinitelji bi klasu duhana određivali prema listo-
vima duhana u demetima na površine denjak ili čekije, ne bi ih prevrtali i tražili demete s
listovima lošije kvalitete, a znali su u svoje papire upisivati i više klase od onih koje su javno
izgovarali (npr. izgovarali bi 2A, a upisivali u svoja izvješća 1A, za gradobetinu od npr. 20 %
koju su javno izrekli upisali bi veći postotak) i tako omogućavali veće isplate novca za istu
količinu i kvalitetu duhana.
179
Frano Ljubić
nog posla na “vagi’’ u krugu poduzeća za otkup “duhanske stanice ili dogane’’
okupljali bi se prijatelji i rodbina i jeli ono što su ponijeli sa sobom u pletenim
i vezenim torbama40 od svojih kuća, pili rakiju i vino, a rijetki su imali moguć-
nost otići u gostionicu i popiti neko piće. Uz priču, komentare, kritike i (vrlo
rijetko) pohvale na račun procinitelja, ponekad i svađu, čekali su završetak
vage i objave obračuna, vrednovanje rezultata rada s duhanom i oko duhana, a
onda je uslijedilo razočaranje, izrazi ljutnje, puno galame i psovke muškaraca,
plača žena i zbunjenosti djece. Nije se moglo čuti ništa lijepo, a onih što su
imali privilegiran položaj i bili zadovoljni “vagom’’ (kako su prošli na “vagi’’) tu
nije ni bilo. Otišli bi ranije pod izgovorom da imaju nekih obveza i dolazili bi
naplatiti kad se raziđu oni što su bili nezadovoljni, da im ne bi rekli “kako je
otišao njihov duvan’’. Mučno je bilo i u kućama nakon povratka s vage, muškar-
ci bi dolazili pijani ili bi se napili kući, psovali i proklinjali procinitelje i državu
i to bi trajalo do kasno u noć, dok domaćica ne bi stavila na stol (‹›siniju’’) nešto
za večeru i počela moliti što je znalo trajati i više vremena ako je ljutnja zbog
“vage’’ bila veća, da se stišaju emocije i da prestane psovka, ljutnja i srdžba.41 U
mojoj obitelji nije bilo previše napetosti, ali jeste tišine i neraspoloženja, svatko
se svakome “sklanjao s puta’’, a uvijek se znalo kakvo je stanje s novcem od vage.
Svi smo imali po više želja, npr “bate’’ i košulju, i kad je bilo novca dobivali bi i
jedno i drugo, a kad nije onda samo jedno od tih dvoje ili pak samo jednu jabu-
ku, suhu šljivu ili kocku (“kremen’’) šećera.42 Razočaranje “vagom’’ ne bi trajalo
dugo, bilo je to vrijeme u kojem bi se pjevale Božićne pjesme, puno molilo i
veselilo se, nadalo se boljitku u danima koji dolaze i boljoj “vagi’’ iduće godine,
a roditeljske ljubavi, vjere u Boga i nade uvijek je bilo u izobilju, nikad ih nije
nedostajalo i to nas je održalo.43
40 U njima bi bilo malo kruha, grumen sira i malo slanine “zvono špeka’’ u “brzdaru’’, mješini
od janjeće kože, te boca vina i malo rakije
41 Molitve su uvijek bile uobičajene, Gospin pozdrav i druge, a vrijeme molitve se produžavalo
s više preporuka koje bi obično završavale da Bog pomogne “da dogodine bude bolji, veći
urod i da “procinitelji’’ budu blagonakloniji, da bolje procijene duhan, da se na vagi dobije
više novca’’
42 Tek kad sam odrastao saznao sam da je bilo godina kad i otac (zvali smo ga “ćaća’’) nije do-
bio ni malo novca na “vagi’’ (kad je obračun za isplatu bio jednak ili manji od iznosa koji je
primio kao “pridujam’’). U takvim okolnostima otac znao posuditi novac i donijeti kući pod
izgovorom da je od “vage’’ i kupiti svakome bar po nešto od onoga što im je bilo obećano, da
ne bi bili razočarani kako od “vage’’ nisu ništa dobili.
43 s malo kruha, puno puta i od sijerka (“sirčanog’’) i malo vode, i one iz “bunara’’
180
2.8. Ilegalna prodaja duhana - “šverc’’

Proizvođačima duhana odgovaralo je imati više kilograma od količina koje su
utvrdili “procinitelji’’. Za predaju na otkup manje količine od one koju su utvr-
dili “procinitilji’’ morali su dokazivati da ga nisu ilegalno prodali, a to je bilo
vrlo teško i mukotrpno, bili bi označeni kao šverceri i imali dugoročno poslje-
dice zbog toga čak i ako im se šverc ne bi mogao dokazati pa su u slučajevima i
kad nisu švercali znali od susjeda posuđivati određene količine ili im ih plaćati
po višestruko većim cijenama nego su dobivali za njega “na vagi’’, da se ne bi
“zamjerili vragu’’ kako su govorili. Ne bi imali nikakvih posljedica ako bi na
“vagi’’ dali na otkup veće količine od planiranih, a imali bi mogućnosti “taj
višak’’ kilograma prodati i po švercu uz rizik koji se pod tim podrazumijevao.44
Duhan se ilegalno “po švercu’’ mogao prodati i po cijeni koja je 10 puta veća od
otkupne cijene po kojima se duhan plaćao na “vagi’’ pa je to bio i temeljni ra-
zlog zbog čega se švercalo i preuzimao rizik.45 “Vilanci’’ su imali ovlasti vršiti
pretres po kućama i gospodarskim objektima i provjeravati ima li “skrivenog’’
duhana. Ako bi uspjeli pronaći skriveni duhan, oduzimali su ga, a vlasnicima
izricali kaznene mjere, obično novčane, a u nekim slučajevima i zatvorske. Pri
pretresu nosili su i metalne (željezne) šipke i njima probijali zemlju, svježe ko-
panu, i onu za koju su mislili da bi se mogla nalaziti zakopana “lama’’ (kanta)
s duhanom, znali bi pitati djecu “jesu li njihovi (odrasli ukućani) kopali neke
rupe i gdje su ih kopali’’ ili “vadili kamen’’, a oni koji su tako radili znali su kako
će ih zaštititi.46 Duhan se ilegalno prodavao u demetima ili izrezan (“iskrižan’’).
44 Najblaža kazna za šverc bila je oduzimanje količine kojom se švercalo, a veće kazne bile su
još i novčane i zatvorske što je ovisilo o količini kojom se švercalo i je li se to djelo ponavljalo
ili ne, a u nekim slučajevima šverc se plaćao o životom (ubijeni su oni koji nisu željeli predati
se policii,’’žandarima’’.
45 Za dvije košulje (2 kg) izrezanog “iskrižanog’’ duhana (stavljenog u papirnu kutiju u kojoj se
prodaju košulje) moglo se u Zagrebu dobiti novca za plaćanje jednomjesečnog smještaja u
studentskom domu i prehranu u studentskoj menzi, a nisam poznavao ni jednog studenta
kojemu nisu oduzimane te “košulje’’ duhana. Policija bi vršila pregled putnika i prtljage i
oduzimala ga kad bi ga pronašla. Duhan se ostavljao izdvojeno na police u kupeu vlaka ili
autobusa i pri pregledu policije vlasnik se ne bi oglašavao, javljao.
46 S obzirom da su, u to vrijeme, i zidovi imali “uši i oči’’, da “OZNA sve dozna’’, da se UDBI
ništa nije moglo sakriti, da su imali doušnike i među članovima obitelji, dosjetljivi seljani
su znali govoriti da “vade’’ ili “krče’’ kamen za zidanje i u te rupe sakrivale lame (kante) s
duhanom i pokrivali ih kamenim pločama, pa zemljom kako ih ne bi mogle probiti “vilanci’’
svojim šipkama i tako ih otkriti. Neki su znali i reći djeci da vilancima kažu kako misle da im
je did (djed) poludio, da je nekoliko dana kopao rupu u zemlji i kasnije je zatrpao, a pokazi-
vali bi mjesta na kojima nije bio sakriven duhan i tako ih zavaravali.
181
Frano Ljubić
Rezanje (“križanje’’) duhana za osobnu uporabu radilo se dobro naoštrenim

kuhinjskim nožem (“zukinovac’’) koji se kovao od čelika u kovačnicama ili ru-
darskim radionicama za opravku vozila od otpalih opruga (“federa’’) koji su
služili kao amortizeri u vozilima koja su prevozila boksit, a duhan za prodaju
(po švercu) rezao se (“križao’’) posebnim napravama za rezanje duhana “ava-
nima’’.47 Izrezani duhan mogao se prodati po višim cijenama od neizrezanog,
a avanima se duhan rezao na vrlo sitne niti i slagao u kutije od košulja i tako
prodavao.
3. ZAKLJUČAK
Proizvodnijom duhana u Hercegovini bavili su se svi članovi obitelji, djeca od
najranije mladosti48 i starije osobe, radili su to svaki dan, u nekim slučajevima
i 24 sata (kad se “legao’’ duhan), a neke poslove čak i nedjeljom i blagdanima
(“unošenje vinaca’’ da ne pokisnu), u svakom mjesecu i gotovo u svakom tjed-
nu u godini kad su to dopuštale vremenske prilike. Za toliki rad, trud i muku
dobivali su vrlo malo i uspjeli preživjeti, a osobito ako su imali sreću prodati
koji kilogram duhana “na crno’’ (“po švercu’’). Urod je, uz jednak trud i muku,
ovisio o vremenskim prilikama, a sve drugo o procjeni dužnosnika duhanskih
poduzeća, “monopolaca’’ koji su procjenjivali količinu koja se morala predati
na otkupu, “procinitelja’’ koji su utvrđivali koliko će platiti za urod, je li duhan
oštećen “gradom’’ ili nije, hoće li se priznati “gradobetina’’ ili ne i “vilanaca’’ je
li im se uspjelo skriti koji kilogram duhana za “šverc’’, ako je postojao višak u
odnosu na količinu koja se morala predati na otkup. Bogu se molilo da padne
kiša kad treba i da prestane kad ne treba, da ne bude nevremena koje može uči-
niti štetu, a jednako tako i za dobronamjernost dužnosnika koji su odlučivali
o količinama i cijenama, o tome koliko će se isplatiti za duhan i od čega će se
preživljavati do iduće godine i iduće “vage’’, da ne budu “ne dobronamjerni’’ i
“zli’’, a znali su biti i takvi, osobito obiteljima koje su bile politički nepodobne.
47 Avani su bili strogo zabranjeni, a policija (Udba) je prešutno je dopuštala izabranim poje-
dincima (po jednom ili dvojici u svakom selu) imati ih i rezati (križati) duhan. Na taj način
zapravo su imali uvida tko reže (“križa’’) duhan i mogli pratiti je li namijenjen švercu ili
osobnoj potrošnji.
48 Prva obveza im je bila čuvati piliće, da ih ne odnese “ora’’ (ptica orao ili soko), a oni su bili za
prodaju, nisu ih jeli osima kad su bili bolesni (vjerovalo se da bolesna osoba može ozdraviti
od pileće juhe i mesa) ili kad su bili bolesni pilići (da ne uginu). Zato ima puno istine u izreci
da “kad vidiš seljaka da jede pile budi siguran da je netko od njih dvojice bolestan - on ili
pile’’
182
Oni koji vjeruju u Boga znaju da molitva uvijek pomaže, a i oni koji ne vjeruju
mogli bi razumjeti o čemu je riječ ako su im prihvatljiva stajališta za koja se
molilo: “…za sve ljude na svijetu’’ (ne može biti dobro jednima ako nije i dru-
gima), “da budu dobri ljudi’’, “da svojim djelima zavrijede stjecati prijatelje, a
ne neprijatelje’’, da se “ostvare sve želje i planove koji nisu suprotne Božjim i
ljudskim zakonima’’ i sl. Djeci proizvođača duhana činilo se puno puta da im
molitve nisu uvažene, “uslišane’’, a bile su, samo ih nisu razumjeli dok nisu
odrasli. Mjerili su ih količinom novca kojeg su dobili na “vagi’’, a ne onim što
su naučili radeći oko duhana, da se upornim i teškim radom, odricanjem, uče-
njem i molitvom može preživjeti i stvoriti uvjete za život dostojan čovjeku.49
Iako se izreka “lako je seljaka istjerati iz sela, ali ne i selo iz seljaka’’ navodi u
negativnom kontekstu, sretan sam i ponosan što sam rođen na selu i što sam
naučio radeći poslove o kojima se piše u ovom radu, rado ih se sjećam i dok
živim u meni će buditi lijepe i drage uspomene.
4. LITERATURA
1. EU, Europska Komisija: 7th action plan for environment: Liwing well, wit-
hin the limits of our planet
2. F. Ljubić: System 4E Framework for Strategic Management Efficiency Me-
asurea and Criteria, Internatoionaal Conference “An Enterprise Odyssey:
Economics ad Business in the New Milenium 2002, University of Zagreb,
Graduate School of Ecomics and Business, Zagreb, Croatia, June 27-29,
2002., str. 186.-188.
3. F. Ljubić: “Zaštita okoliša u funkciji održivog razvitka’’, Zbornik radova s
međunarodnog znanstvenog simpozija “Blidinje 2015. str. 369.-387.
4. Lj. Šaran: Šokantna istina o duhanu: Kako je duhan od ljekovite biljke postao
glavni krivac za većinu modernih bolesti
https://matrixworldhr.com/2012/11/21/sokantna-istina-o-duhanu,
49 Od nas osmoro djece šest ih je steklo fakultetsko obrazovanje, jedno zanat i samo jedna
(najstarija sestra) završila samo 4 razreda osnovne škole, a takvih primjera ima puno u mo-
jim Uzarićima i mom Širokom Brijegu.
183
Frano Ljubić
5. “Radijacija je uzročnik svih kancerogenih oboljenja povezanih s duhanom’’:

https://matrixworldhr.com/2012/03/26/radijacija-uzrocnik-svih-kancero-
genih-oboljenja-povezanih-s-duhanom/
http://www.gdrc.org/sustdev/index.html
http://www.earthsummit2002.org
http://ec.europa.eu/environment/eussd/
http://www.dadalos.org/nachhaltigkeit_hr/grundkurs_1.htm
184
YOU CAN GO FROM THE PRODUCTION OF

TOBACCO AND WOULD LIKE TO LIVE
Ljubić Frano
SUMMARY
In some, not so long ago, tobacco producers in Herzegovina represented

one of the few, if not the only, possibilities of achieving the minimum in-
come they could survive, „raise“ the children and educate them. Cultiva-
ted and produced by digging and spinning, there were no soil treatment
machines, drying or drying plasters, artificial fertilizers or protective
agents. It implied a large number of diverse activities, from the prepara-
tion of the „razor“ or the „slit“, in which the seeds will be sown and the
stems (“edges“) of the tobacco to the size (“ maturity “) for seedling and
„planting“, the preparation of the seed plant in which the seed „litter“
kept under the armpits (even the children) to „sneeze“ so that it could be
sown in the seed, „planting“ and breeding to maturity for „picking“, ro-
lling the leaves, threading (“ canop “), lifting on wooden boards (“ hoes’
“) and putting on holders he dropped it in the rain, and when it did not
fall, he pulled it off („snapped“) and „demetio“, and „drifts“ slammed into
the denjak and carried, carried or transported a buyout company, a toba-
cco station or a „customs“, a „scale“. In addition to that, the tobacco was
drowned, the worms of „bitches“ were removed from the ground around
it, dank, robbed, „shaved“, the selected flowers were kept for seed, and
the stem with root, „duvanina“ drying the fire, which was also the be-
ginning of preparation for the next planting. After that, the earth was
tossed, digged or orally, then rolled, smacked, „rotten“ - „groomed“ and
watered it in the places where it would be planted, „submerged“, and af-
ter planting the edges “ Tobacco poured out for several days every mor-
ning and before the evening. The „vagina“ tobacco weighed, determined
the quality, the „class“ and calculated the amount of money to pay. Every
year she was delighted with her expectation, and she was disappointed,
sad and sad and at the same time encouraged her to engage in further
cultivation and hope she would be better in the next.
Key words: tobacco, noodles, waffle, picking, rolling, „vinac“, „demet“,

„denjak“, „vaga“
185
Marinko Šakota
DUHAN U DJELIMA DIDAKA BUNTIĆA

Šakota, M1.
Sažetak
Didak Buntić (1871-1922) volio je Hercegovinu i narod u njoj i vjerovao

u njegove mogućnosti kao nitko drugi. Podizao je u narodu svijest o nje-
govim sposobnostima pokušavajući mijenjati njegov mentalitet. S pono-
som je govorio o svojoj zemlji i njezinim bogatstvima.
Didak je smatrao da su ključni uzroci lošeg gospodarskog stanja u Her-
cegovini u njezinu zapostavljanju i eksploatiranju sa strane tadašnjih vla-
dajućih struktura.
Jedna od najvećih preokupacija u njegovu životu bilo je duhansko pi-
tanje. Smatrao je da je u obje države u kojima je živio, i u Austro-Ugar-
skoj Monarhiji i u Kraljevini SHS, duhan, taj jedini profitabilni proizvod
hercegovačkog seljaka, bio nepravedno nisko plaćan. Zato je tadašnjim
vlastima dokumentirano upućivao kritike i svim se silama borio za povi-
šenje njegove otkupne cijene.
Osim borbe za povišenje cijene duhana Didak je podupirao Udruženje
sadilaca duhana, organizaciju seljaka koji su se bavili proizvodnjom du-
hana, te se trudio oko izgradnje duhanske stanice na Širokom Brijegu.
Sve što je Didak poduzimao u vezi duhanskog pitanja imalo je za cilj
poboljšanje životnih uvjeta kao i veće uvažavanje rada tadašnjih seljaka
u Hercegovini.
Zaključujemo da je angažman Didaka Buntića u pitanju duhanske pro-
blematike u Hercegovini bio od velikog značenja za tadašnji život naroda
u Hercegovini. Ovaj rad to želi prezentirati i dokumentirati.
Ključne riječi: Didak Buntić, Hercegovina, duhan, otkupne cijene, du-

hanska stanica
1. Uvod
U pismu dr. Isi Kršnjavom fra Didak Buntić otkriva što mu predstavlja herce-
govački puk: «Ta nas ne vode nikakove špekulacije, ni prkos, ni ambicija, ni
‘gešeft’, a bogme ni korupcija nego jedino interes i dobrobit našega naroda.
1 Fra Marinko Šakota, Hercegovačka franjevačka provincija, Međugorje, marinko.sakota@

medjugorje.hr.
186
Narod nam je sve. On nam je i kob i tor i uzglavnica i podvornica. Ako bi izdao
njega izdao bi i sebe.»2
Sve što je Didak činio bilo je usmjereno prema dobru drugih i prema općem
dobru. Na tome se temeljio čitav njegov život, njegova duhovnost i pedagogija.
Dobro drugima bilo je njegovo najveće dobro i ostvarenje njegova životnog
poslanja.
Zbog opredijeljenosti za opće dobro, posebno za dobro svoga siromašnoga
naroda, vrijeme koje mu je bilo na raspolaganju, nije smatrao privatnim ni za
sebe rezerviranim, nego prilikom da pomogne svome narodu, posebno onom
zapostavljenom i siromašnom. «Prema svima je pokazivao, i prema najnižima
koji su od njega tražili pomoć i savjet, ljubav i iskrenu sućut. Posebnu je ljubav
imao prema najsiromašnijima. Često je pozivao najbjednije i najprljavije selja-
ke s ulice u svoju sobu, razgovarao s njima, pitao ih o svemu što ih tišti, davao
im kruha i pratio ih opet na ulicu. Zaista je bilo dirljivo gledati, kako se on i
kao direktor gimnazije zauzimao za siromahe te se i na javnim putovima i mje-
stima s njima razgovarao i tješio ih. Često se moglo vidjeti kako su siromašni
ljudi k njemu dovodili svoju djecu i molili ga da ih primi u svoju školu. Nikada
se nije stidio svojih štićenika. Kad je radio i razgovarao s najvišim ličnostima,
nije zaboravljao siromašne i zapuštene. Nedjeljama i svetkovinama vrata nje-
gove sobe bila su opsjedana od jutra do mraka od onih koji su ga molili i tražili
njegovu pomoć.»3
U dobroti Didakova srca, u kojem su prvo mjesto zauzimali dobro i sreća
njegova naroda, trebamo tražiti i razloge njegova angažiranja oko duhanskog
pitanja u Hercegovini. «Sućut i ljubav prema narodu ključne su ideje, koje tre-
ba imati na umu, želi li se razumjeti fra Didakove motive u radu i pravu svrhu
njegova djela. One daju pravac i cilj fra Didakovim nastojanjima. Njima je na-
dahnuto i prožeto sve fra Didakovo djelovanje: gradnja širokobriješke bazilike,
proširenje gimnazijskih zgrada, podizanje i otvaranje konvikta za vanjske đake,
borba za pravo javnosti gimnazije, organiziranje sadilaca duhana, kalemljenje
voćaka, osnivanje ‘seljačkih škola’, otvaranje seljačkih zadruga, briga za pro-
svjetu i prehranu pučanstva, spasavanje djece od gladi i smrti, nastavnički i
2 NIKIĆ, Andrija, Fra Didak Buntić – hrvatski i crkveni velikan, str. 216.-217.
3 BARIŠIĆ, Kazimir, Naši dragi pokojnici – fra Didak Buntić, Fra Didak Buntić. Spomenica,
str. 131.
187
Marinko Šakota
odgojiteljski rad, ravnateljstvo gimnazije, uprava hercegovačke Franjevačke

provincije, politička aktivnost i svećeničko djelovanje.»4
2. Briga oko duhanskog pitanja

Didaku je na srcu posebno bila briga za gospodarski rast njegova naroda i kra-
ja, a duhansko pitanje bilo je temelj gospodarstva u Hercegovini. Zbog toga se
svim svojim silama, pored mnogih drugih područja djelovanja, trudio pomoći
oko uzgoja i zaštite duhana. Tako piše u pismu Isi Kršnjaviju: «O našem radu
i političkoj akciji ja ću Vas presvjetli uvijek izvješćivati i preko Vas u nepresta-
nom dodiru sa strankom stati, ali privatno ovako u pismim jer mi nažalost ne
preostaje vremena da za sad što u Hr. Pr. (Hrvatsko pravo) pišem pošto sam
veoma zaposlen, ne samo sa mojim zvaničnim dužnostima, sa školom, sa na-
šim najprečim narodnim potrebama, osobito sa duhanskim pitanjem, nego i
sa gradnjom crkve.»5
Koliko je Didaku bilo stalo do zaštite primarnog proizvoda hercegovačkog
puka, vidi se i iz njegova pisma fra Luki Begiću, provincijalu, uoči njegova od-
laska na sjednicu Bosanskog sabora. Didak mu daje upute na koje sve proble-
me treba pripaziti i zastupnike u Saboru upozoriti. «Ne zaboravite na duhan,
paušal, planinske paše i veksacije našega svijeta te odstranjivanje sa planina.
Ceste, škole, a o fondu Vam i jesam preporučio treba da nam se naši zastupnici
sa kakvom god lovorikom uspjeha vrate inače naopako. Neka se sjete Mandić
i Džamonja da oni zastupaju + čitavoga našeg naroda i 1/10 čitavog bosan-
skohercegovačkog budgeta. O svim ovim potrebama mislim da ste dovoljno
informirani, a ako što treba ja ću Vas služiti. Napose što se tiče duhana neka
se istakne kako se naš narod četimice seli u Ameriku tako ako se ne bi povisi-
la odkupna tarifa duhana i tim bar kukavna zarada pružila našem narodu da
ćemo domalo ostati bez radni sila da će se napustiti i sama sadnja jer tko će o
njemu raditi ako rađenici budu prisiljeni ostavljati ne samo rad nego i samu
svoju postojbinu.»6
Oton Knezović, koji je osobno pregledao fra Didakovu korespondenciju,
govori o velikom broju pisama vojnika s fronta i o njihovim različitim molba-
ma, u kojima se spominju i molbe za dobivanje duhana. «Fra Didak je imao
4 RASPUDIĆ, Gracijan, Fra Didak Buntić, Hrvatski kalendar, str. 121.

5 Ibidem, str. 219.-220.
6 ARHIV PROVINCIJE, Spisi provincije, sv. 57., f. 81.-82.
188
dobro srce kao mila majka za svakoga, a na osobiti se način zauzimao za naše
vojnike. U njegovoj ostavštini imade hiljadu njihovih pisama i karata o tomu.
Zovu ga najmilijim i najintimnijim nazivima. Mole ga, da im pregleda kuće,
roditelje i sirotinju; da im pomogne i da ne umru od gladi; da ih izvješćuje o
njima u svemu: njihovu stanju, životu, ljetini itd.»7
Pored svih tih molbi najveća je ipak bila molba da im pošalje duhana za
pušenje. «Ali u svakome pismu glavna im je briga, da im pošalje duhana ili da
izmoli od financijskih vlasti dozvolu, da im roditelji mogu poslati duhana. Oni
pišu: ‘Za duhan nam je najteže. To nam je jedini razgovor! Pošaljite nam ćata i
duhana, pa nam ništa drugo ne spremili!’»8
Didak je na sve načine nastojao pomoći vojnicima i odgovoriti na njihova
traženja. Činio je to tako što «se više puta obraćao s molbom na šefa monopola
Prileckoga i molio, da našim vojnicima može slati duhan bez štete za državu.
Naši su naime sadioci imali tada pravo na stalnu količinu duhana za vlastitu
porabu 6 ‘kili pušilula’. Ti su ‘kili’ ostajali kod kuće, a svi skupa po Didakovu ra-
čunu iznosili bi oko 200.000 kg duhana. To je svakako njihovo, pa zašto im se
ne bi poslalo na frontu, kad oni brane cara i državu! Kad imadu pravo na duhan
kod kuće, zašto ga ne bi imali i na ratištu, kad im je tu duhan najprotrebniji?
Trči Didak Prileckomu i piše: ‘Molim Vašu presvjetlost, da Vi date naredbu ili
barem mig Vama potčinjenim organima, da se pošiljke, koje se šalju na naše
vojnike sa oznakom ‚Feldpost', ne bi više otvarale, vraćale i plijenile’.»9
3. Duhansko pitanje u Austro-Ugarskoj Monarhiji

U Austro-Ugarskoj Monarhiji Didak je mnogo vremena i truda ulagao u borbu
za prava seljaka, posebno u borbu za pravednu cijenu duhana.
3.1. U Spomenici ministru Burianu

Austrougarskom ministru Burianu Didak je 20. studenoga 1909. uime herce-
govačkog naroda napisao Spomenicu (Memorandum). Čitava Spomenica go-
vori o njegovoj borbi protiv nepravdi koje se nanose hercegovačkom narodu i
o njegovu zauzimanju za narodna prava u Hercegovini.
7 KNEZOVIĆ, Oton, Život i rad fra Didaka Buntića, str. 44.

8 Ibidem, str. 44.
9 Ibidem, str. 45.
189
Marinko Šakota
Na početku se Didak obraća ministru sljedećim riječima:

«Preuzvišeni gospodine ministre!
Ovu Vam spomenicu posvećuje katolički narod Hercegovine kao jednu kitu
cvijeća, u kojoj doduše nećete naći lijepih i mirisavih ruža, ali tim više gorkog
pelina i čemerike, kojim cvijećem obiluje Hercegovina. Od željeznice do dal-
matinske i bosanske granice u površini od kojih 3.000 km2 sa 112.000 žitelja.»10
Nakon konkretnih upozorenja protiv nepravednog odnosa austrougarskih
vlasti prema Hercegovini na područjima izbora zastupnika, proizvodnje du-
hana, hercegovačkih polja, stočarstva, cesta, pošta i brzojava te školstva Didak
otvoreno prigovara ministru:
«Mi se u čudu pitamo: gdje je taj toliko spominjani civilizatorni rad
uprave kroz ovih 30 godina?! Ima ga dakako, ne možemo poreći. No sav je
on koncentriran u glavnom gradu i oko željezničkih pruga, gdje to zahtieva
strategija i interesi stranaca. Tamo je rad, tamo je napredak, pače luksuz, koji
čini nemili i neugodni kontrast sa zapuštenim selima i seoskim pučanstvom,
koje je stvoreno rek bi jedino zato, da plaća poreze i da služi spomenutim in-
teresima. Ono je njiva: uviek košena, a nikad gnojena; krava mužena, a nigda
hranjena. Zgodno bi se mogla naša zemlja u tom pogledu prispodobiti središ-
njoj Africi. Kuda naime teku rieke, tuda raste sve bujno i divno, a korak dalje
– pustinja pa pustinja. Tako i u nas: kuda prolaze željeznice – pa i one, koje su
građene bez ikakve gospodarstvene svrhe i vriednosti [tu se radi]. Ovakav rad
uprave mogao bi se prije zvati eksploatacijom nego civilizacijom. Sa zavišću i
boli gledamo na Bugarsku, koja se je u isto vrieme oslobodila od turskoga gos-
podstva, kad tobože i mi, pa gdje je ona, a gdje smo mi?!
Sjetite se dakle, preuzvišeni gospodine ministre, da obstoji jedna zemlja,
koja se zove sjevernom Hercegovinom, i da ta također stoji pod Vašom upra-
vom, koju nastava lojalan, miran i svom vladaru posve odan i vjeran narod,
na ime kojega niže podpisani župnici, glavari i odbornici uručuju Vašoj Pre-
uzvišenosti ovu našu seljačku Spomenicu, i to jedino s tom svrhom, da Vašoj
Preuzvišenosti preporuče svoju kamenitu, težko izkušanu i zapuštenu otačbi-
nu, koja će – uvjereni smo – pod Vašom skrbi, brigom i okriljem otrati suze i
nanovo procvasti.
Neka se barem ovaj namet, isto tako cestarina, školarina i brojačina uvrste u
obćinski prihod te neka se troši u onim obćinama, u kojim se i pobire.
10 NIKIĆ, Andrija, Fra Didakova skrb za Hercegovinu, str. 13.
190
Dugo bi bilo, Preuzvišeni, izbrojiti sve naše jade i nepravde, koje smo snosili
kroz ovo 30 godina, ali ih nećemo više nabrajati, nego ćemo im lieka tražiti u
saboru. Istaknut ćemo samo to, da se ne tužimo na velike poreze i ne žalimo
toliko, koliko na to, što ti nisu u nikakvu razmjeru s koristi, koju bismo morali
od njih imati. Gotovo sav duhan (31.000q), od koga država ima dohotka četiri
puta više nego od svih bosanskih šuma, daje ovaj kraj, a dobiva za nj neznatnu
odkupninu. A šta se je tu investiralo i utrošilo? 20 pučkih škola, 150 km ceste,
2 državne kuće i jedna štala za magarce. To su nam sve kulturne tečevine kroz
ovo 30 godina uprave.»11
Svoje nezadovoljstvo Didak završava riječima: «Ide se strancima na ruku, a
naš se narod notorno i hotimično zapostavlja i preterira, pače ugnjetava i tlači.
Radi toga vlada kod nas veliko nezadovoljstvo koje bi moglo biti od neugodnih
i teških posljedica, bude li se i dalje postupalo, osobito s duhanom. To sigurno
ne bi upravi podiglo ugleda niti bi joj na čast služilo.
Radi toga mi jedini predstavnici i pouzdanici naroda upozorujemo Vašu
preuzvišenost na to i molimo, da se u buduće uzme dužni i pravedni obzir i na
naš narod u Hercegovini. Ovo smo sve podnosili mirno i strpljivo ne za to, što
smo – kako neki vele – mrtvi, nego za to, što smo lojalni i mirni državljani i što
nijesmo htjeli upravi praviti neprilika, jer smo se nadali u pravednost njezinu
očekujuć da će i na nas red doći, da će i nas sunce ogrijati, ali na žalost toga ne
dočekasmo. Ovako dalje nećemo!»12
3.2. Za pravednu cijenu duhana

Neustrašivo i gorljivo zauzimanje za svoj obespravljeni hercegovački narod
najsnažnije se očituje u Didakovoj borbi za pravedniji odnos države prema
otkupnoj cijeni duhana, o čemu piše u Spomenici:
«Duhansko je pitanje Hercegovcu životno pitanje, pitanje hljeba, pitanje
njegova obstanka. Duhan je njegov prvi i glavni proizvod, jedina njegova zarada,
odmah od okupacije monopoliziran, što je osobito nesretnoga kmeta težko
tištilo, jer je tim de facto uprava dosudila agi pravo trećine, dotično četvrtine
ne samo na rod zemlje, nego također i na svu njegovu zaradu, koje pravo aga
pod turskom upravom nije imao. Jedanaest mjeseci neprekidno traje naš rad
11 NIKIĆ, Andrija, Fra Didakova skrb za Hercegovinu, str. 21.-22.

12 (…), Historička spomenica fra D. Buntića ministru Burianu, Jugoslavenski list, 15/1932., br.
33, str. 10.
191
Marinko Šakota
o duhanu. A kako smo tek od države za taj naš rad oštećeni? Dokazano je sa
nepobitnim dokazima, koje smo mi preko Hrvatske narodne zajednice upravili
Vašoj preuzvišenosti, da mi kao kmetovi – sadioci duhana ne dobivamo
poprečno više od 30 helera, slovom trideset helera, za nadnicu. Od ovoga
moramo platiti paušal i sve moguće danke i namete tako, da se većinom kući
vraćamo praznih ruku, gdje nam žene i djeca skapavaju od glada i svake bijede.
Mi plačemo i kukamo nad ovom nepravdom, gospodine ministre, do neba se
čuje, ali nas Vi ne čujete ili možda ne hajete za nas. Je li pravo, preuzvišeni
gospodine ministre, da mi sadioci duhana, koji smo tek dvadeseti dio bosansko-
hercegovačkog pučanstva, doprinosimo u samom porezu i duhanu više nego
jednu desetinu čitavog državnog prihoda? Je li pravo, da mi na taj način radimo
pred državu poput robova, a da za to ne dobijemo ni najprostijega crnoga
kruha? Bi li ikoja neprijateljska država tako svoga neprijatelja, da ne rečemo
državljanina, izrabljivala i u propast rivala? Kakvu volju mi možemo imati za
rad, kad se baš ni trunka ne možemo veseliti svomu trudu i znoju? Reći će se,
gospodine ministre, da nije nitko prisiljen baviti se sadnjom duhana. Na ovo
odgovaramo: Hercegovcu je ili mriet ili se seliti ili duhan saditi, drugo nam ne
preostaje zbog suše, pomanjkanja svake druge zarade i prenapučenosti ovoga
kršnoga kraja, od koga niti jedna četvrtina nije prikladna za obrađivanje.
Vi ste nam obećali, gospodine ministre, da će nam se ove godine duhan
bolje platiti, ali kako je to obećanje iskupljeno, možete se osvjedočiti iz ovih
mnogobrojnih dozvola, što ih sa sobom donosimo. Čemu su povišeni razredi,
čemu li ciena duhanu, kad su životni zahtjevi našega naroda jednaki ništici.
Preuzvišeni gospodine ministre, naš je narod osiromašen i na prosjački štap
spao te mu prieti očita propast, osobito ove godine, gdje ništa nemamo do ovo
žalostnoga duhana, koga smo više sa suzama i znojem nego sa vodom odgojili.
Pa ipak nam se ovako ove godine – kao da se sve proti nama urotilo – kraj svih
naših molba, kraj svih naših tužba, kraj istoga obećanja Vaše Preuzvišenosti i
kao za inad procjenjuje i plaća kud i kamo gore negoli dosadašnjih godina. Šta
treba dotle naš siromašni narod, koji ništa više izgubiti ne može, u očajnost
tjerati? Ovako, preuzvišeni gospodine, ne može dalje ići. Stoga apeliramo na
čovjekoljubivi osjećaj Vaše preuzvišenosti, da smjesta odredite Vama podči-
njenim organima, neka vrše Vašu rieč, koju ste nam u ovogodišnjim delegaci-
jama dali, i da ne sile narod, da se laća nezakonitih sredstava i očajnih u obranu
svoga bitka i obstanka.
192
U ovom pogledu stavljamo Vašoj Preuzvišenosti sliedeće priedloge i zahtje-

ve, koji će – nadamo se – biti jednako od koristi i državi i sadiocima.
1. Tražimo da nam se dosadašnja svota za otkup duhana bar podvostruči,
t.j. da na kilogram duhana odpanu poprečno 2 krune. Ovaj naš zahtjev
nije nipošto pretjeran, jer će nam se tek tada sudariti nadnica po 90
helera. Uvjereni smo, da tim država ne bi ništa štetovala, pače to bi joj
u mnogom pogledu bilo od ne male koristi. Više bi se naime i bolje vrsti
duhana dobivalo. Podigla bi se porezna snaga naroda. Nestalo bi krio-
mčarenja i prenašanja najbolje vrsti našega duhana u Dalmaciju itd.
2. Da nam se duhan procjenjuje pravedno prema njegovoj kakvoći i izrad-
bi. Jer kako je to, da se ista vrsta duhana i sa istoga zemljišta kod procje-
ne razlikuje za jednu, za dvije, pače i za tri klase?
3. U tu svrhu zahtijevamo, da naše procjenitelje i vještake odabiremo mi
producenti duhana sami i da ti procjenitelji budu imati pravo glasa i po-
sredovanja u korist sadilaca, budući da sadašnji procjenitelji nisu ništa
drugo, nego jedna plaćena činovnička stafaža, koji niti imadu našega
povjerenja niti oni nas zastupaju.
4. Da se četvrtina, dotično trećina, koju smo dosada morali davati agi s
razloga gore navedenih obori (smanji) ako ne na osminu a to bar na
šestinu.
5. Kad već plaćamo paušal, što odgovara zemljarini, da se dokine desetina
na duhan.
6. Da se duhan iz Hercegovine ne izrađuje unaprijed u Bosni, kao što je
dosada bivalo, jer nije pravo, da se nama oduzimlje ta jedina moguć-
nost zarade i prenaša u Bosnu, koja obiluje sa pilanama, rudokopima i
svakovrsnim tvornicama, k tome još plodnim i obilnim zemljištem, dok
naprotiv u Hercegovini od svega toga nema ni spomena.
7. Da se kazna zabrane sadnje duhana ograniči na najviše prekršaje zako-
na o duhanskom monopolu.
8. Da se s ovim državi ne bi umanjili dohoci od duhana, predlažemo, da
se dokinu sve zloporabe i suvišni troškovi duhanske režije. Da takovih
troškova mora biti, dokazuju nam dohodci od duhana drugih država.
193
Marinko Šakota
Radi primjera donosimo ovdje obračun mađarski za godinu 1905., u

komu se mogu čitati ove brojke:
Primitak od duhana kruna 9.089.176 i 39 helera.
Izdatak od duhana kruna 2.907.128 i 61 heler.
Čisti prihod od duhana kruna 6.182.047 i 78 helera.
Dakle mađarska država, kojoj također ne pada duhan s neba, ima više
nego dvije trećine čiste dobiti, dok bosansko-hercegovačka uprava ima
tek nešto preko polovine čiste dobiti.
9. Poimenice predlažemo, da se dokinu kojekakvi eksperimenti državne
plantaže, koje nikomu za uzor ni na korist nisu, jer sve svršuju s defi-
citom, premda se njihov produkt zaračunava kud i kamo drugčije nego
naš.
10. Isto tako predlažemo, da se dokinu skroz nepotrebita i suvišna insti-
tucija procjenitelja duhana na njivi tako zvanih ‘šecmana’, pošto glavar
svakoga sela i onako prisustvuje brojenju i računanju duhana, koji uo-
stalom najbolje i najtočnije zna, što tko ima.
11. Neka se razvrgne ugovor s bosansko-hercegovačkom privilegiranom
zemaljskom bankom u Sarajevu u pogledu prodaje našega čitavoga
izrađenoga duhana, pri čemu bi i država prištedjela također vrlo znatnu
svotu.
12. Kad bi se povisio odkup duhana sadiocima, kako stoji pod brojem 1.,
mogli bi se smanjiti i izdatci za financijalnu stražu, koji su u nas mnogo
veći od onih sigurnosne straže (žandarskih).
13. Ako država ne bi mogla udovoljiti ovim našim skroz opravdanim i ra-
zloženim zahtjevima, neka bi se izručio državni monopol ‘Udrugi sa-
dilaca duhana’, koje će se u svrhu zaštite svojih interesa osnovati. Ta bi
Udruga drage volje davala svu čistu dobit, koju država danas ima od
duhana.
Učini li se u ovom pogledu šta mu drago, sumnje nema, da ćemo se mi
u ovom pitanju morati izjednačiti sa susjednom Dalmacijom, tim više,
što je naš duhan i vrstom i izradbom po obćenitom priznanju samih
Dalmatinaca daleko bolji od njihova. Nadalje, što je to naš – kako spo-
194
menusmo – glavni proizvod i jedina zarada, dočim u Dalmaciji duhan

zaprema tek četvrto mjesto domaće privrede.»13
4. Duhansko pitanje u Hrvatskoj Narodnoj Zajednici

Prva i najvažnija fra Didakova organizacija bila je Hrvatska narodna zajednica.
Mjesni odbor te stranke osnovao je Didak na Širokom Brijegu 1908. godine.
Bio je prvi predsjednik tog Odbora, organizator i vođa. Hrvatska narodna za-
jednica bila je njegova velika ljubav koju nipošto nije htio napustiti, ni za što
mijenjati i u kojoj je, prema njegovim riječima, kao član želio umrijeti, što se
na koncu ipak nije dogodilo.
Preko HNZ-a fra Didak je provodio projekte na području gospodarstva,
prosvjete, vjere i kulture i ostvarivao svoju zamisao o preporodu hercegovačkog
gospodarstva. Na taj način postigao je unaprjeđenje proizvodnje duhana14,
voćarstva, sadnju maslina, vrbe, bostana, očuvanje šume, unaprjeđenje
pčelarstva, cvjećarstva, vinogradarstva, stočarstva, izgradnju kreveta i dr.15
Preko Hrvatske Narodne Zajednice na Širokom Brijegu Didak je osnovao
otkupnu duhansku stanicu na Širokom Brijegu: «Da, pređimo preko sitnica.
Pošta, brzojav, telefon, otkupni ured duhana, organizovana općina, novačenje
na Širokom Brijegu, pazar, ćilimana, sve su to neosporivi uspjesi neumornoga
rada i nastojanja mj. odb. ‘H. N. Z.’ Koštalo nas je doduše i materijalnih žrtava,
ali ih ni najmanje nežalimo.»16
5. Duhansko pitanje u Kraljevini SHS

U novoosnovanoj državi, Kraljevini SHS, Didak je nastavio brinuti se za prava
seljaka u Hercegovini, a najviše truda ulagao je u borbu za pravednu cijenu
duhana.
13 Ibidem, str. 14.-18.

14 Više o tome: BUNTIĆ, Didak, Izvještaj o radu mjesnoga odbora «H.N.Z.» na Širokom Brije-
gu 25. travnja 1914., Hrvatska narodna zajednica, Sarajevo, 1914., god. II., br. 13, str. 205.-206.
15 Više o tome: BUNTIĆ, Didak, Izvještaj o radu mjesnoga odbora «H.N.Z.» na Širokom Brije-
gu 25. travnja 1914., Hrvatska narodna zajednica, Sarajevo, 1914., god. II., br. 14, str. 215.-216.
16 BUNTIĆ, Didak, Izvještaj o radu mjesnoga odbora «H.N.Z.» na Širokom Brijegu 25. travnja
1914., Hrvatska narodna zajednica, Sarajevo, 1914., god. II., br. 13, str. 204.-205.
195
Marinko Šakota
5.1. Zahtjev za smanjenje poreza hercegovačkim seljacima

Ministarskom savjetu u Beogradu Didak je 1920. godine uputio pismo u kojem
zahtijeva smanjenje nepravedno nametnutog poreza žiteljima Hercegovine.
Porez je, naravno, bio usko vezan uz sadnju i otkup duhana. To pismo, objav-
ljeno u Narodnoj slobodi, donosimo u cijelosti.
«Dužnost mi je kao narodnoga poslanika upozoriti ministarski savjet na
jednu tešku i neopisivu nepravdu, koja je u stanju i onako siromašno, ispaćeno
i bijedno pučanstvo Hercegovine u skrajni očaj natjerati.
Zemlje radne malo imamo, nego je to većinom goli krš. Ali i ono, što se s
mukom iskrči i obradi, kad nam najbolje godina rodi, nije dovoljno, da polovi-
nu pučanstva ishrani. Ove pak godine mjesto roda snašla su naš bijedni narod
težački četiri goleme nesreće: poplav, suša, skakavac, tuča i još usto bolest i
krepanija na blagu. I mjesto da vlada tome žalosnom stanju našega naroda u
pomoć priteče pa ga za svu godinu bar poreza riješi, vlada je, dotično ministar-
stvo financija, učinilo nešto nečuvena: porez ne smanjilo, ne oprostilo, nego
ga najedamput početverostručilo. Ako bi se ova nemogućnost stala provagjati,
uvjeren sam da ćemo doživjeti potpuni krah.
Stoga molim ministarski savjet u interesu naše države, u interesu reda i za-
dovoljstva ovoga naroda, da bi imao smilovanja sa bijednim i patničkim naro-
dom te ga oslobodio, ako ne posve, poreza za ovu godinu, a ono barem odustao
od ovih zaista nečovječnih mjera – početverostručavanja poreza…
Primjetiti mi je, nijedna zemlja, nijedan kraj naše države nije plaćao tačnije
ni razmjerno više poreza od Hercegovine, ako se uzme u obzir monopol du-
hana uz ove cijene i kraj ove skupoće, mi i nijesmo ništa drugo nego državni
robovi – gladni, goli i bosi.
Svoju sam svetu i otadžbeničku dužnost i prema državi i prema narodu
učinio, kad sam ovo pred Vas iznio, a sad videant consules.
Mostar, 9. novembra 1920. fra Didak Buntić, narodni poslanik.»17
17 (…), Hrvatska Pučka Stranka za sniženje poreza, Narodna sloboda, 1920., br. 60, str. 2. Više
o tome: KNEZOVIĆ, Oton, Život i rad fra Didaka Buntića, str. 85.
196
5.2. Zahtjev za isplatu dugova narodu

Iz jednog pisma koje je uputio Ministarstvu financija u Beogradu iščitava se
Didakova briga i borba za prava svoga naroda u pogledu isplate dugova naroda
u pitanju duhana:
«Visokom kralj. Ministarstvu financija u Beogradu.
Prilažem ovdje dva pisma kao dokumenat, da naša bos.-hercegovačka finan-
cijalna uprava nije baš najkulantnija i najtačnija u isplaćivanju svojih obveza.
Nijesu ovo pojedini slučajevi, nego toga ima i više; tako je sa isplatom duha-
na, na koji su sadioci čekali više od po godine, te ne znam, dali je i sada svakom
isplaćeno.
Tako Vam je s otkupom zemljišta za otkupni ured na Širokom Brijegu, gdje
su posjednici zemljišta čekali još od početka rata na isplatu.
Moji izbornici plaćaju tačno porez, pa tražimo, da i vlada plaća njima tačno
svoje dugove, a ne da se izgovara, da nema novaca. Neka se novac ne razasiplje
u besposlice i nepotrebite stvari, i neka naše ministarstvo vodi bolju kontrolu
nad našim državnim i narodnim imetkom – kad je to već oduzeto narodnom
predstavništvu – pa će biti novaca.
Beograd, 18. VII. 1919. Didak Buntić, narodni poslanik.»18
5.3. Borba za pravedan odnos države prema duhanu

Kao i za vrijeme Austro-Ugarske Monarhije tako se Didak i u Kraljevini SHS
svim silama borio za povišenje cijene duhana. I u jednoj i u drugoj državi taj
jedini profitabilni proizvod hercegovačkog seljaka bio je nepravedno nisko
plaćan.
Početkom travnja 1921. godine Didak traži povišicu cijene hercegovačkog
duhana. Na početku je izgledalo da će o toga biti nešto. Prvu vijest o povišici
donosi Narodna sloboda.
«Naš je narodni poslanik HPS O. fra Didak Buntić 13. o. mj. otišao u Beograd
s delegatima ‘Udruženja’, te su našim siromašnim sadiocima duhana ipak
barem nešto isposlovali. Dobilo je naše uredništvo ovu brzojavku iz Beograda:
‘Beograd (Skupština) 16. 4.
18 KNEZOVIĆ, Oton, Život i rad fra Didaka Buntića, str. 84.
197
Marinko Šakota
Sadioci duhana dobivaju 25 po sto povišicu, nadamo se još i druge povolj-

nosti za naše sadioce isposlovati.’ Fra Didak Buntić»19
Od povišice cijene duhana izgleda da ipak nije bilo ništa jer fra Didak u
jesen 1921. godine poziva narod u Hercegovini da ne predaje duhan dok se ne
povise cijene i dok iz Beograda ne dođe posebna komisija koja će urediti pla-
ćanje duhana prema modelu u Srbiji. Međutim, žandari i financi odgovorili su
na to teroriziranjem po selima. Povodom toga fra Didak je narodu preko fra
Dominika Mandića uputio poruku:
«Iz Beograda došao je na Predsjedništvo Udruženja ovaj brzojav:
Dr. Dominik Mandić – Nedajte se terorizirati. Krivci nasilja i bezakonja
pozvat će se na odgovornost.
Beograd, 25. X. 1921. Buntić.»20
U međuvremenu Didak je očito uspio izboriti se za bolju cijenu duhana i za
dolazak komisije u Hercegovinu, što se vidi iz sljedećeg članka:
«U ponedjeljak na 28. t. mj. primilo je Predsjedništvo Udruženja ovaj
brzojav iz Zagreba od narodnoga poslanika Buntića:
Dr. Dominik Mandić, Mostar –
Sporazum postignut. Komisija dolazi. Sa cijenama zadovoljan. Duhan
predajite!
Buntić.»21
5.4. Dva izvješća narodu o duhanu

Didak je upoznavao svoj narod u Hercegovini sa stanjem u Beogradu s obzi-
rom na cijene i druga pitanja vezana uz duhan. U Narodnoj slobodi objavljena
su dva njegova pisma koja je uputio sadiocima duhana u Hercegovini. Slijedi
njegovo prvo pismo iz studenoga 1921. godine.
«Poruka sadiocima duhana.
Kako Vam je već svima poznato, prošle godine otkupljen je duhan skupa s
onim mršavim i kukavnim nadoplatkom od 9%, što smo ga naknadno dobili:
u Hercegovini po 7 Dinara ili 28 K.
u Dalmaciji po 9 Dinara ili 36 K.
u Srbiji po 13.50 Dinara ili 54 K.
19 (…), Iz Udruženja sadioca duhana. Sadioci dobili povišicu, Narodna sloboda, 1921., br. 17, str. 2.
20 (…), Predajite duhan!, Narodna sloboda, 1921., br. 49, str. 1.
21 Ibidem, str. 1.
198
Ova ogramna razlika u cijenama još više oskače, ako se uvaži, da u Dalma-
ciji i u Srbiji nema nikakva odbitka u ime poreza na duhan, dok u Hercegovini
opstoji još i danas 10% porez na duhan. Usto Srbijanac nije upućen isključivo
na sadnju duhana, kao što je to žalibože radi nestašice radne zemlje sadioc
duhana u Hercegovini.
Tražio sam, odakle ta golema razlika, zašto ta nejednaka mjera, čemu tolika
nepravda? U Beogradu mi rekoše, da je tomu kriva naša Direkcija u Sarajevu
i staro austrijsko servilno činovništvo, koje nema nikakova osjećaja za narod.
Ovo sam u više navrata i sa ogorčenjem predbacio i Direkciji i gotovo cjeloku-
pnomu činovništvu naših otkupnih ureda. Ali sam od njih dobio konstantni
odgovor, da to nije istina, nego da oni rade jedino i isključivo po propisima i
uputama iz Beograda.
Da se ovom čudnom izmotavanju, ovoj nedostojnoj raboti na našu štetu i
propast jedamput stane u kraj, odlučio sam:
1. Zatražiti pristojnu povišicu duhana u razmjeru sa životnim namirnica-
ma i lošem stanju naše valute.
2. Zatražiti dokinuće svakoga poreza na duhan.
3. Ponovno pozvati Upravu monopola, da ona svoju komisiju pošalje ne
kao prošle godine po zaključku predaje duhana nego na početku i pri
otvoru vage; ova će komisija, da se ukloni svaki nesporazum, izvjesiti
uzorke (mustre) pojedinih klasa prema nanovo postavljenim cijenama,
da se tih uzoraka činovništvo kod otkupa duhana stalno mogne držati.
Radi toga pozivam sve Vas, da počekate spomenutu komisiju i da ni jed-
noga kila duhana ne dadnete otkupiti, dok ta komisija ne progje i ne ustanovi
nove cijene i uzorke duhana. Ragje neka sav do vraga ide i propane, nego se
dati ovako zapostavljati i izrabljivati vječno.
U Mostaru, 12. studenoga 1921. Fra Didak Buntić, narodni poslanik.»22
Drugo fra Didakovo pismo sadiocima duhana iz prosinca 1921. godine,

objavljeno u Narodnoj slobodi, donosimo u cijelosti.
«Sadiocima duhana!
Kako Vam je poznato, zatražili smo tri stvari: komisiju, ukinuće poreza i
povišicu cijena duhana, dotično izjednačenje cijena sa srbijanskim.
22 (…), Poruka sadiocima duhana, Narodna sloboda, 1921., br. 47, str. 1.
199
Marinko Šakota
Komisija je došla, cijene će biti izjednačene, to mi je izjavio ministar g. Ku-

manudi, to je zaključio direktor uprave monopola, a to mi je rekao i direktor
monopolne uprave g. R. Majstorović. To nam je dakle zajamčeno i o tom ne
može biti sumnje. Ovo što sada dobijete, biće kao neki predujam, a tamo neg-
dje o Uskrsu, kad se obračuna prosječna cijena duhana u Srbiji, po to će se i
Vama naknadno nadoplatiti.
S tim smo se zadovoljili i ako ne bi smjeli i morali obzirom na to, da je to u
Hercegovini jedino vrelo prihoda kao i na to, da je naš duhan pod austrijskom
upravom stekao svjetski glas. I doista naš duhan uvršten je bio sa macedon-
skim i boljim srbijanskim u prvu kategoriju, no ove sam ga godine, na svoje
iznenagjenje, našao u drugoj i u istom redu sa bosanskim.
Da je naš duhan toliko degradovan, ne mogu nikako vjerovati da su po sri-
jedi stvarni razlozi, nego ima tu nešto politike, kao nažalost i svuda drugdje.
Napose krivo je tome i to, što u monopolnoj upravi nije zastupana Herce-
govina, kako bi morala biti, po svom jednom članu, nego je zastupana opet
po Srbijancu Dru Lazici Markoviću, koga ja za to u prvom redu odgovornim
smatram.
Glede poreza, žalibože, nije došlo do sporazuma, ali se nadam da će se i u
tom postići pravo riješenje.
Tražio sam da se ukine porez barem na skupurinski doplatak na duhan,
kad nije bilo moguće na temeljnu cijenu, jer je nepravedan i ubitačan po našeg
sadioca, jer porez poljodjelcu nije više nego početverostručen, dok je sadio-
cu Hercegovcu i potrideseterostručen. O tom sada radimo sa ministarstvom
financija.
Mostar, 6. XII. 1921. fra Didak Buntić, narodni poslanik.»23
5.5. Borba za pravo govora o cijeni duhana

Knezović donosi Didakov govor koji je izrekao svojim izbornicima na jednoj
od skupština negdje u Hercegovini. Iz tih riječi isijava njegova hrabra, pravična
i beskompromisna ličnost.
«Ja sam Vam o duhanu govorio na raznim skupštinama u Stocu, Vitini,
Širokom Brijegu, u Drinovcima i ja vam nemam u tom pogledu ništa novo
kazati osim to, da mi je sinoć mladi gospodin predstojnik dobacio, ako budem
o tome govorio, da će me dati po svojim žandarima uhapsiti. Možda se mladi
23 (…), Sadiocima duhana!, Narodna sloboda, 1921., br. 50, str. 2.
200
gospodin razmećao svojom vlasti i šalio. Ali ako je ozbiljno govorio, ja ću za

tu njegovu uvredljivu izjavu zadovoljštinu tražiti, koja mi se u roku od 15 dana
mora dati, jer jedan narodni poslanik ne samo da smije i da ima pravo govoriti,
nego mora i dužnost ima o tom govoriti, budući da je to životno pitanje našega
težaka, napose u ovim kršnim krajevima.»24
6. Zaključak
Fra Didak Buntić je uložio veliki trud u borbi oko duhanskog pitanja u Herce-
govini u obje države, za vrijeme Austro-Ugarske Monarhije i Kraljevine SHS.
Tadašnjim vlastima ukazivao je na nepravde koje su se činile proizvođačima
duhana i sve je činio da se nepravde otklone i isprave. Najviše je nastojao zašti-
titi prava seljaka na pravednu cijenu duhana.
„Literatura“
ARHIV PROVINCIJE, Spisi provincije, sv. 57.
BUNTIĆ, Didak, Izvještaj o radu mjesnoga odbora «H.N.Z.» na Širokom Bri-
jegu 25. travnja 1914., Hrvatska narodna zajednica, Sarajevo, 1914., god. II.,
br. 13.
BUNTIĆ, Didak, Izvještaj o radu mjesnoga odbora «H.N.Z.» na Širokom Bri-
jegu 25. travnja 1914., Hrvatska narodna zajednica, Sarajevo, 1914., god. II.,
br. 14.
ĆORIĆ, Didak, Fra Didak Buntić. Spomenica o 60. obljetnici spasavanja gladne
djece iz Hercegovine, Kršćanska sadašnjost, Zagreb-Mostar, 1978.
KNEZOVIĆ, O. Život i rad fra Didaka Buntića, Zagreb, 1938.
NIKIĆ, A., Fra Didak Buntić – hrvatski i crkveni velikan, Mostar, 2004.
NIKIĆ, A. Fra Didakova skrb za Hercegovinu, Mostar, 2000.
RASPUDIĆ, G., Fra Didak Buntić, Hrvatski kalendar, Chicago, 26/1969.
(…), Historička spomenica fra D. Buntića ministru Burianu, Jugoslavenski list,
15/1932., br. 33.
(…), Hrvatska Pučka Stranka za sniženje poreza, Narodna sloboda, 1920., br.
60.
24 KNEZOVIĆ, Oton, Život i rad fra Didaka Buntića, str. 87.-88.
201
Marinko Šakota
(…), Iz Udruženja sadioca duhana. Sadioci dobili povišicu, Narodna sloboda,

1921., br. 17.
(…), Predajite duhan!, Narodna sloboda, 1921., br. 49.
(…), Poruka sadiocima duhana, Narodna sloboda, 1921., br. 47.
(…), Sadiocima duhana!, Narodna sloboda, 1921., br. 50.
202
Tobacco in the Didak Buntić’s works

Šakota, M.
Summary
Didak Buntić (1871-1922) loved Herzegovina and the people in it and

believed in his capabilities as no other. He raised the nation’s awareness
of his abilities by trying to change his mentality. He spoke proudly of his
country and hits wealth.
Didak considered that the key causes of the bad economic situation in
Herzegovina were its neglecting and exploitation on the part of the then
governing structures.
One of the biggest concerns in his life was the tobacco question. He felt
that in both the states in which he lived, in the Austro-Hungarian Mon-
archy as ell as in the Kingdom SHS, tobacco, the only profitable product
of the Hercegovinian peasant, was unjustly low paid. That is why he had
criticised the then authorities and all the forces struggled to increase the
tobacco purchase prices.
In addition to the rise in the price of tobacco, Didak supported the As-
sociation of Tobacco Growers, the organization of peasant farmers who
worked on tobacco production. He also worked on the construction of a
Tobacco purchsding station in Široki Brijeg.
All that Didak did about the tobacco issues was aimed at improving the
living conditions as well as greater respect for the work of the then peas-
ants in Herzegovina.
We conclude that the engagement of Didak Buntić on tobacco issues in
Herzegovina was of great significance for the then life of the people of
Herzegovina. This paper wants to present it and document it.
Key words: Didak Buntić, Herzegovina, tobacco, purchasing prices, to-

bacco station
203
Revitalizacija uzgoja hercegovačkoga

tipa duhana - mit ili realnost?
Ivanković, M1., Beljo, J2.
Sažetak:
Imajući u vidu tradiciju proizvodnje duhana u Hercegovini, postojeće

tržišne okolnosti i otvoreno tržište, neuređeno područje otkupa duhana,
povećan interes za rezanim duhanom hercegovačkoga tipa, postignutu
zaštitu geografskog podrijetla i ostale elemente, postavlja se pitanje – je
li revitalizacija ove proizvodnje mit ili realnost? Koji su preduvjeti nje-
gove revitalizacije i ponovne sadnje na organizirani način i u skladu sa
zakonskim propisima BiH. Tradicija proizvodnje duhana u Hercegovi-
ni nije nestala, a i znanje u ovoj proizvodnji nisu upitni. Zakonodavno
područje je riješeno iako bi neke odredbe trebalo dopuniti. Nedostaje
važan element – organizator otkupa. Nekada su to bile državna otkupna
poduzeća, ali u tržišnim uvjetima ne možemo očekivati da država bude
otkupljivač duhana nego se traži privatna inicijativa. Stoga je potrebno
utemeljiti registriranoga otkupljivača (dorađivača) duhana ili pak proi-
zvođača gotovih proizvoda. Na ovaj način bi se cijeli proizvodni lanac
(proizvodnja duhana, otkup i dorada te proizvodnja i promet gotovih
proizvoda) zaokružio na jednome mjestu. Slaba karika u cijelom lancu
vrijednosti su velika početna ulaganja i mukotrpan marketinški put ra-
zvitka određenih proizvoda na bazi hercegovačkoga tipa duhana. Pred-
nosti koje bi se mogle iskoristiti na tržištu su što se može pušiti sam bez
miješanja s drugima duhanima, vlastita prepoznatljiva aroma, zaštićeno
geografsko podrijetlo odnosno ograničene količine duhana na tržištu.
S druge strane ova proizvodnja se treba temeljiti na načelima organske
proizvodnje (direktiva EU 834/2007) i svaki proizvod mora biti certifici-
ran. Sve pobrojano može uspješno pozicionirati buduće proizvode (re-
zani duhan različitih asortimana, cigarete, duhan za lulu) na domaćem
ali i izvoznim tržištima. No da bi se to ostvarilo mora biti zadovoljen i
ekonomski interes proizvođača duhana, kao najvažnijeg činitelja u cije-
lom lancu.
1 Prof. dr. sc. Marko Ivanković, Federalni agromediteranski zavod Mostar, B. Čule 10, 88000
Mostar, marko.ivankovic@faz.gov.ba
2 Prof. dr. sc. Jure Beljo, Agronomski i prehrambeno-tehnološki fakultet Mostar
204
REVITALIZACIJA UZGOJA HERCEGOVAČKOGA TIPA DUHANA - MIT ILI REALNOST?
Ključne riječi: revitalizacija, hercegovački duhan, tradicija, organski

duhan standard
1. Uvod
S obzirom da su postojeće duhanske stanice u Hercegovini prestale poslovati
sadašnja proizvodnja je prepuštena proizvođačima koji svi odreda traže da se
ova proizvodnja zakonski uredi. Proces privatizacije otkupnih stanice je ne-
slavno završio, odnosno privatni kapital nije prepoznao ovu tržišnu nišu. S
druge strane postavlja se pitanje može li uopće egzistirati lanac vrijednosti iz
bivšega sustava (proizvodnja, prerada, promet i fiskus)??
Već u bivšoj državi su pojedini autori iskazivali potrebu promjene u lancu
vrijednosti, međutim država je uvijek naplaćivala svoj dio (cca 70%) i ne ma-
reći nikada za položaj ostalih sudionika u vertikalnom lancu. S druge strane,
država je uvijek držala u svojim rukama sve ključne poluge ove proizvodnje
(monopol). Jasno je bilo da će otvaranje tržišta nužno voditi do smanjenja ove
proizvodnje (cca 100 – 150 tona u 2016. godini).
Postavlja se pitanje može li se ova proizvodnja revitalizirati?? Nužno je po-
vezati sudionike u lancu vrijednosti, ali koji je to najbolji način povezivanja su-
dionika u lancu vrijednosti??? U svakom slučaju ne smijemo ponoviti pogreške
i prošloga sustava.
Cilj je da svi sudionici u lancu vrijednosti posluju na ekonomskim temelji-
ma. Međutim, jasno je da je duhan bio i ostao državno ili bolje kazano politič-
ko pitanje. Dakle, struka mora i može ponuditi odgovore, ali opet ostaje onaj
ključni segment – odnos države prema ovoj proizvodnji („Zakon o duhanu
BiH“, „Službeni glasnik BiH; br.32/10).
2. Cilj i metode istraživanja

Provedena je anketa ciljnih skupina proizvođača duhana (30) na području op-
ćina Široki Brijeg, Grude, Ljubuški. Pitanja u anketnom upitniku bila su zatvo-
renog tipa. Ocjenjivala se svjesnost proizvođača o činiteljima proizvodnje, tr-
žištu te uspješnosti poduzeća. Proizvođači su ocjenjivali slaganje s navedenim
tvrdnjama pomoću Likertove skale (od 1 do 5).
Anketni upitnik sastojao se od pitanja zatvorenog tipa. Proizvođači su
ocjenjivali slaganje s navedenim tvrdnjama pomoću dihotomne skale (Da ili
Ne), odnosno u kojoj mjeri se slažu s navedenom tvrdnjom pomoću Likertove
205
skale (od 1 do 5). Podaci su grupirani te prikazani tablično i/ili grafički,

prema tome koji je oblik svrsishodniji. Tako pripremljeni podaci analizirani
su uobičajenim metodama deskriptivne statistike primjenom računalnog
programa MS Excel.
Na kraju je urađena SWOT analiza prethodno obrađenih podataka iz
ankete.
3. Preduvjeti za revitalizaciju proizvodnje hercegovačkoga

tipa duhana
3.1. Zakonodavno-pravni okvir BiH
3.2. Povezivanje svih sudionika u lancu vrijednosti
3.2.1. Primarna proizvodnja

Ključni segment ili početak svakoga lanca vrijednosti je primarni poljoprivred-
ni proizvođač. Postojeći resursi poljoprivrednog zemljišta i njegova pogodnost
za proizvodnju hercegovačkoga tipa duhana su neupitni. Također, tradicija u
proizvodnji od 140 godina organizirane proizvodnje jamac je novoga početka
u ovoj proizvodnji. Na znanstveno-stručnim temeljima jasno i nedvosmisleno
utvrđenim razlozima smanjivanja ove proizvodnje na kraju prošloga stoljeća
i svođenja te proizvodnje na 100 – 150 tona (Beljo i sur, 2016.) moguće je ja-
sno definirati preduvjete za nastavak ove proizvodnje u ruralnim područjima
Hercegovine.
Segment ruralnoga razvoj u EU se sve više nameće kao krucijalno pitanje
razvitka ukupnoga acquis communautaire i politike poljoprivrede i ruralnoga
razvoja EU. Osim izdašnih ulaganja u ruralni razvoj EU, rezultati nisu zadovo-
ljavajući. Ovo napominjemo iz razloga što će se isti problemi u procesu pribli-
žavanja BiH EU integracijama javiti u Bosni i Hercegovini.
Prema ekonomskoj teoriji proizvođači o(p)staju u poljoprivredi ukoliko
mogu ostvariti dohodak približan ili jednak u drugim granama gospodarstva.
U većini država EU dohodak poljoprivrednika je na razini 75% od prosječnih
dohodaka ostvarenih u industriji. Upravo to je jedna od važnih elemenata vrlo
visokih izdvajanja iz proračuna EU u poljoprivredu i ruralni razvoj.
U prilikama BiH i opredjeljenja za EU integracije postavlja se pitanje je li mo-
guća revitalizacija proizvodnje hercegovačkoga tipa duhana u Hercegovini???
206
Koji su to elementi i razina dohotka koji bi zadržali primarne proizvođače u

ovoj proizvodnji???
3.2.2. Otkup i dorada duhana.

Trenutno imamo stanje neorganiziranosti i svojevrsnog „kaosa“u otkupu du-
hana u Hercegovini iz razloga što ne postoji organizirani otkup. Sve duhanske
stanice su prestale sa radom jer nisu prošle uspješan korak u privatizaciji. Sve
otkupne stanice su bile u državnom vlasništvu, te su prema pozitivnim zakon-
skim odredbama trebale ući u proces privatizacije. Međutim interes privatnih
ulagača je bio vrlo nizak ili ulagači nisu bili zainteresirani za nastavaka organi-
ziranoga otkupa duhana i nastavak ove proizvodnje. Određen interes ulagači
su pokazali samo za objekte duhanskih stanice i povoljne lokacije za neke dru-
ge gospodarske aktivnosti.
Dakle, jasno je da je ovo nezaobilazna karika u lancu vrijednosti i eventual-
noj uspješnoj revitalizaciji ove proizvodnje u Hercegovini.
3.2.3. Odnos fiskusa (države) prema duhanu u bivšoj državi

Već krajem sedamdesetih godina prošloga stoljeća ustanovljen je odnos u uku-
pnom lancu vrijednosti (Jelčić, S., 1983.).
Tablica 1.Lanac vrijednosti u proizvodnji duhana

Red. br. Faze reprodukcije Cijena (DEM/kg) Udio (%) Poslovanje
1. Proizvodnja sirovoga duhana 8,57 8,80% U MINUSU
2. Industrijska obrada 5,42 5,57% POZITIVNA NULA
3. Tvornice -proizvodnja cigareta 10,76 11,05% U PLUSU
4. UKUPNO- PROIZVODNE FAZE 24,75 25,41%
5. Promet 5,23 5,37%
6. Fiskus (savezni porez na pomet) 67,41 69,22%
7. SVEUKUPNO 97,39 100,00%

Izvor: Jelčić, S.: Ekonomika proizvodnje duvana u Hercegovini, str.45.
207
Proizvođač ima samo jednu mogućnost utjecaja, a to je vlastita proizvod-

nja. Nema nikakve mogućnosti utjecati na ostale faktore u lancu vrijednosti,
iako svi oni odlučujuće utječu na veličinu dohotka OPG-a. To je izravna po-
sljedica specifičnoga položaja ove grane proizvodnje – državni monopol. U
lancu vrijednosti – proizvodnja , prerada i promet – proizvođač (OPG) je uvi-
jek u najnepovoljnijem položaju, jer je svoju proizvodnju obvezan ugovoriti i
prodati određenoj otkupnoj stanici po cijenama na koje nema nikakvoga utje-
caja. Logično, da postaje ekonomski ovisan o otkupljivaču (duhanske stanice)
ili bolje kazano izravno o državi. Dakle, država može imati duhana koliko želi
ili nimalo. Sve mjere koje izravno utječu na opseg duhanske proizvodnje se
nalaze u rukama države.
Tako prema istraživanjima (Vučković, Božović, 1969.) ističu „ nedopustivo
je i ekonomski neopravdano, a društveno nedopustivo stanje, prema kojem
između aktera istoga procesa društvene reprodukcije jedni iskazuju visoke gu-
bitke (poljoprivredna gospodarstva), drugi su stigli na prag rentabiliteta (indu-
strijska obrada – duhanske stanice), treći ostvaruju prosječno zadovoljavajuće
rezultate reprodukcije (tvornice duhana), četvrti dobivaju svoj udio neovisno
od situacije u proizvodnoj sferi (trgovina), dok peti akter permanentno ubire
svoj fiskalni dio(tj. zajednica – država).“
Dakle, proizvođač je uvijek ovisan o otkupljivaču a i jedan i drugi akter
su ovisni o mjerama koje povlači država. Vidljiva je „neosjetljivost“ države
na položaj primarne proizvodnje i potpunu vertikalnu nepovezanost u lancu
vrijednosti. Ovakav odnos je nužno vodio prema izlasku faktora rada iz ove
proizvodnje što se i dogodilo s promjenom političkoga uređenja. Posljedično
je došlo do smanjivanja proizvodnja na sadašnje procijenjene količine od 100
– 150 tona hercegovačkog tipa duhan (Beljo i sur. 2016.)
4. Organiziranje lanca vrijednosti i mogućnosti povezivanja

na ekonomskim temeljima
Prema dosadašnjim iskustvima, istina u nekim drugim poljoprivrednim pro-
izvodnjama, najbolji rezultati se postižu povezivanjem primarnih proizvođa-
ča, otkupnih poduzeća i proizvođača gotovih duhanskih proizvoda (cigarete,
cigare, rezani duhan i drugi proizvodi). Ovakav način povezivanja je svima u
interesu iz razloga što bi:
208
 Primarni proizvođači hercegovačkoga tipa duhana sudjelovali u raspo-

djeli viškova dobiti buduće zadruge;
 Otkupne stanice bi isto tako dijelile sudbinu primarnih proizvođača i
također sudjelovala u raspodjeli viška
Na ovaj način organiziranja bi se kreirali novi proizvodi isključivo na osnovi
hercegovačkoga tipa duhana. Za početak bi to bio asortiman rezanih duhana
različitih branja i različitih kategorija kakvoće.
Tržište cigaretnih duhana u svijetu polariziralo se na dvije skupine: s jedne
strane krupnolisni duhani virdžinija i berlej te orijentalni duhan s druge stra-
ne. Svi ostali lokalni tipovi postupno se izbacuju iz mješavina za cigarete pa se
i njihova proizvodnja, sukladno tome smanjuje. Takva je sudbina zadesila i naš
hercegovački duhan kao lokalni tip. To ne znači da se takvi duhani ne mogu
upotrebljavati u mješavinama za cigarete ili da se ne upotrebljavaju, posebno u
nekim državama u kojima se takvi duhani proizvode.
Dakle, moramo ustrajati u kreiranju finalnih proizvoda za tržište is-
ključivo na temelju našega tipa duhana.
Naši duhani se po kvaliteti i upotrebnoj vrijednosti mogu uklopiti u re-
cepture kvalitetnih cigareta, Hercegovački duhan proizveden na elitnim sta-
ništima i po preporučenoj tehnologiji, po kvaliteti može se uspoređivati s naj-
kvalitetnijim poluorijentalnim duhanima u svijetu, a dio ovog duhana može u
mješavinama čak zamijeniti orijentalni duhan.
Na svjetskom tržištu uobičajeno je veća ponuda od potražnje, čime se za-
pravo reguliraju i prodajne cijene. Prodajne cijene našeg duhana slične su oni-
ma na svjetskom tržištu. Cijene duhana na tržištu ovise o njegovu porijeklu i
kvaliteti, odnosno upotrebljivosti, a po tome se naši duhani mogu svrstati u
prosječne duhane u svijetu.
209
5. Kretanje potrošnje duhana za motanje u BiH

Uvoz i promet ostalih duhanskih prerađevina, pogotovo rezanog duhana, je
do prije tri godine bio zanemariv u odnosu na promet cigareta. Međutim, u
2012. uvoz duhana za maloprodaju je povećan šest i po puta u odnosu na
2011. Trend snažnog povećanja uvoza duhana je nastavljen i u 2013., kada
je uvoz duhana iz 2012. udvostručen. Navedeni trendovi se mogu ilustrirati
i brojem izdanih trošarinskih markica na ostale duhanske prerađevine u
2013. U odnosu na 2012.g. izdano je 282% više trošarinskih markica, s tim
da je povećanje kod domaćih duhanskih prerađevina čak 589%, a uvoznih
189%. U odnosu na 2012. promijenjena je i struktura duhanskih prerađevina
u korist domaćih duhanskih prerađevina. Udio domaćih duhanskih pre-
rađevina, mjereno brojem markica, je porastao sa 22,3% na 40,3%, dok je
udio u tržišnoj vrijednosti ostalih duhanskih prerađevina povećan sa 25,9%
na 54,4%. S obzirom na značajan pad uvoza neprerađenog duhana u 2013.g.
navedeni trendovi ukazuju na zaokret domaće duhanske industrije pre-
ma proizvodnji rezanog duhana za maloprodaju, koji, u konačnici, donosi
nižu dodanu vrijednost i manju dobit.
Izvor: UINO -Odjeljenje za makroekonomsku analizu Upravnog odbora UINO, Trošarine na duhan 1996. – 2014., str.5.
Trošarine na rezani duhan3 i duhanske prerađevine u 2017. temelje se na

primjeni odluke Upravnog odbora UINO kojom je specifična trošarina na ci-
garete povećana za 0,15 KM/paklici i iznosi 1,35 KM/kutiji, a specifična troša-
rina na rezani duhan na 96,80 KM/kg4. Pretpostavlja se da će se novo porezno
opterećenje u cijelosti prenijeti na maloprodajne cijene, iako podaci pokazuju
da su duhanske kompanije u 2016. manji dio dodatnog poreznog tereta snosile
na teret vlastite dobiti kako bi sačuvale postojeći udio u tržištu.
3 „Službeni glasnik BiH“, broj 60/14

Članak 21d. (Trošarina na duhan za pušenje)
(1) Trošarina na duhan za pušenje utvrđuje se u visini od najmanje 80% minimalne trošarine na
cigarete iz članka 21b. ovog zakona iskazane za 1.000 cigareta.
(2) Trošarina na duhan za pušenje utvrđuje Upravni odbor najkasnije do 30. listopada tekuće
godine za iduću godinu, a odluka Upravnog odbora o minimalnoj trošarini primjenjuje se
od 1. siječnja iduće godine.
(3) Iznimno od st. (1) i (2) ovog članka, trošarina na duhan za pušenje za 2014. godinu iznosit
će 78 KM/kg.
4 5 Odluka o utvrđivanju posebne i minimalne trošarine na cigarete i iznos trošarine na du-
han za pušenje za 2017.godinu (Službeni glasnik BiH br. 84/2016).
210
Rast maloprodajnih cijena cigareta neminovno stvara pritisak za jača-

nje supstitucije potrošnje jeftinijih cigareta potrošnjom rezanog duhana.
Budući da rast cijena cigareta prati i rast cijena rezanog duhana očekuje se
snaženje crnog tržišta duhana, odnosno supstitucija legalnih duhanskih pre-
rađevina cigaretama proizvedenih ručnim motanjem ili nelegalnom proizvod-
njom iz nebrendiranog duhana. Očekuje se da će maloprodajne cijene cigareta
u prosjeku porasti za 8,3% i, u najboljem slučaju, ukoliko se intenziviraju mje-
re u borbi protiv crnog tržišta, jediničnu elastičnost potrošnje cigareta. Zbog
pritiska dodatnog poreza i prelaska osoba sa niskim dohocima na supstituciju
cigareta gubici na tržištu cigareta mogli bi anulirati utjecaj rasta agregatne po-
trošnje na potrošnju cigareta. U takvim okolnostima ne bi trebalo očekivati
rast vrijednosti tržišta duhanskih prerađevina, a bez obzira na činjenicu da su
povećani porezi na cigarete i da raste naplata prihoda od trošarina na rezanih
duhan, očekuje se pad prihoda od trošarina na duhanske prerađevine od 1,4%.
Vidljivo je iz Izvješća UINO da je prisutan trend porasta potrošnje rezano-
ga duhana u BiH, što otvara priliku ulagačima za razvoj novih proizvoda na
bazi hercegovačkoga tipa duhana.
6. Rezultati istraživanja
U provedenoj anketi odabranih skupina proizvođača duhana (N = 30) dobili
smo ključne, no ipak preliminarne podatke, što znači da ova istraživanja mo-
ramo nastaviti. Odabrani su proizvođači sa dugogodišnjom tradicijom i prak-
tično neprekinutom proizvodnjom duhana u Hercegovini. Rezultati ankete:
a) Pitanje: Treba li Vam organizirani i ugovoreni otkup duhana u Hercego-
vini (kao nekada)?
- Odgovor je bio potvrda za svih 30 ispitanika (100%).
b) Pitanje Razlozi za preferenciju ugovornog poslovanja u proizvodnji du-
hana (N = 30)
211
Tablica 2. Razlozi za preferiranje ugovorenog načina proizvodnje duhana

Razlozi za preferenciju ugovornog poslovanja u proizvodnji duhana
N %
(N = 30)
Poslovanje bez rizika u skladu sa zakonom 18 60,00%
Dosadašnje pozitivno iskustvo s ugovornim načinom proizvodnje duhana 24 80,00%
Ne moram razmišljati kome ću prodati 27 90,00%
Mogućnost povećanja proizvodnje 19 63,33%
Održavanje tradicionalnih veza otkupljivač -proizvođač 26 86,67%
Siguran prihod 28 93,33%
Manji troškovi proizvodnje - nabava inputa putom otkupne stanice 17 56,67%
Mogućnost osiguranja proizvodnje (grad i drugo) 22 73,33%
Mogućnost sudjelovanja u dobiti otkupljivača kroz ugovorni odnos 10 33,33%
Izvor: vlastita istraživanja, anketa
Slika 1. Razlozi za preferenciju ugovornog poslovanja
Najbolji razlog po mišljenju anketiranih proizvođača je siguran prihod. Na

drugom mjestu po važnosti je sigurnost prodaje otkupnoj stanici (ne moram
razmišljati kome ću prodati 90%). Vidljiva je jaka veza otkupljivač proizvođač
koja je zasigurno utemeljena na tradiciji organiziranoga otkupa preko 140 go-
dina u BiH. Tu su još veoma snažni razlozi – mogućnost osiguranja proizvod-
nje (grad 73,33,%) i drugi razlozi
c) Pitanje: Kakva je budućnost proizvodnje hercegovačkog tipa duhana?
212
Slika 2. Kakva je budućnost proizvodnje hercegovačkog tipa duhana?
Većina anketiranih proizvođača prognozira lošu (nikakvu) budućnost i na-

stavka proizvodnje hercegovačkoga tipa duhana (40%), dok nitko od ispitanih
ne smatra da je ova proizvodnja izvjesna. Samo 20% proizvođača smatra da je
dobra budućnost za proizvodnju hercegovačkog tipa duhana
d) Pitanje: Kakav je odnos vlasti prema proizvodnji duhana u Hercegovini?
Slika 3. Odnos vlasti prema proizvodnji duhana u Hercegovini
Na pitanje kakav je odnos vlasti prema proizvodnji većina je odgovorila

loše (jako loše i loše) 83,33%, što jasno pokazuje da u ovom dijelu treba uraditi
korjenite promjene. Međutim, ovakvi odgovori su posljedica prethodnih pita-
nja. Kada bi se riješilo pitanje registriranoga otkupljivača većina ovih problema
213
bi nestala a i odgovori bi bili sigurno drugačiji. Dakle, ključni problem koji se

iskristalizirao nakon ankete je rješavanje pitanja organiziranoga otkupa duha-
na u Hercegovini i nastavak stoljetne tradicije.
e) Pitanje: Koji je glavni razlog zbog kojega bi se željeli i dalje baviti proi-
zvodnjom duhana(stavite križić samo za jedan odgovor za svaku proi-
zvodnju)?
Tablica 3. Razlozi za nastavak proizvodnje

Koji je glavni razlog zbog kojega bi se željeli i dalje baviti proizvodnjom

duhana(stavite križić samo za jedan odgovor za svaku proizvodnju)’
zbog tradicije i poznavanja ove proizvodnje 3,33%
zbog sigurnog otkupa 10,00%
Isključivo zbog osiguranja dohotka za svoju obitelj 66,67%
zbog ostanka i opstanka na ovim područjima 10,00%
zbog mogućnosti življenja na selu i proizvodnje hrane za obitelj 3,33%
zbog očuvanja prirode i okoliša 0,00%
nešto drugo, što napišite 0,00%
nisam zainteresiran/a za takvu proizvodnju 6,67%
100,00%
Izvor: vlastita istraživanja, anketa
Slika 4. Razlozi za nastavak proizvodnje
214
Najčešći odgovor: Isključivo zbog osiguranja dohotka za svoju obitelj

(66,67%) ili 2/3 proizvođača traži siguran izvor prihoda. Svi ostali razlozi kao
siguran otkup (10%) i ostanak na selu (10%) nemaju preveliku važnost ukoliko
se ne osigura stabilna izvor prihoda za obitelj.
7. SWOT analiza
Snage (Strenghts) Slabosti (Weaknesses)
• Postojanje pravnog okvira za proizvodnju • Ugašene sve otkupne stanice – nema
duhana (zakonska regulativa, sustav organiziranoga otkupa duhana.
nadzora i certifikacije). • Slab interes investitora za povezivanje u
• Mogućnost ekološke proizvodnje dijelu lanaca proizvodnja – otkup.
hercegovačkoga tipa duhana • Administrativno određivanje cijena otkupa
• Postojeće i buduće novčane potpore (minimalne otkupne ili zagarantirane
ekološkoj proizvodnji duhana cijene).
• Postojanje institucionalne potpore • Povijesni strah od udruživanja u udruge i
ekološkoj proizvodnji duhana. zadruge.
• Znanstveno-stručne institucije pokazuju • Ne postojanje adekvatnih potpora za
interes za istraživanja u području ekološke proizvodnju hercegovačkoga tipa duhana
proizvodnje duhana u Hercegovini i • Previše administracije posebno za ekološke.
traženja najboljega oblika poslovnog • Negativan „imidž“ duhana – kriva za sve
povezivanja u ukupnom lancu vrijednosti. moderne bolesti, iako je do 1945. godine
• Profitabilnost svih sudionika u lancu smatran lijekom (kao takav je donesen iz
vrijednosti. novoga svijeta)
• Dio „zapuštenih“ poljoprivrednih površina • Male parcele u Hercegovini.
pogodnih za duhansku proizvodnju - • Velika utrošak ljudskoga rada u proizvodnji
razvitak proizvodnje duhana. – niska produktivnost.
• Proizvodni prostor nije zagađen GMO. • „Obvezno sušenje na Suncu“, jer
• Dostupnost stajskog gnoja za duhansku hercegovačkom tipu duhana ne pogoduje
proizvodnju (stočne farme) sušenje suhim zrakom (sušnice).
• Tradicija u organiziranoj proizvodnji preko • Visoki troškovi ekološke proizvodnje
140 godina. duhana – upitna ekonomičnost.
• Zaštićeno geografsko podrijetlo. • Nedovoljna promidžba.
• Ograničena proizvodnja na brdskim • ostalo
zemljištima.
• Poznati pozitivni stav javnosti i medija o
ekološkoj proizvodnji.
• Razbijanje mita „duhan je uzrok svih
bolesti modernoga doba“, nikada ne
prejudicirajući njegovu realnu štetnost
(nikotin, katran...).
• Hercegovački tip duhana je jedini duhan
u svijetu koji se može pušiti sam bez
miješanja s drugim tipovima duhana
(marketinški iskoristiti).
• Hercegovački tip duhana su pušile poznate
osobe (njemački car Vilim II. J.V. Staljin,
Sergej Lavrov, mi i drugi..)
215
Prigode (Opportunities) Prijetnje (Threats)

• Mogućnost zauzimanja tržišne niše - • nema velikoga interesa države za ovu
hercegovački tip duhana koji kao lokalni proizvodnju, iako je veliki izvor prihoda za
tip nije nikakva konkurencija duhanskoj punjenje proračuna svih razina vlasti.
industriji. • Nema razrađenoga sustava novčanih
• Organiziranje ukupnoga lanca vrijednosti potpora u duhanskoj proizvodnji.
prije svega (proizvodnja, prerada, • Sustav osiguranja proizvodnje ne postoji
proizvodnja gotovih proizvoda i promet. • Nedostatak interesa privatnih ulagača u
• Razvoj asortimana gotovih proizvoda proizvodnju, doradu i proizvodnju finalnih
temeljenih isključivo na hercegovačkom proizvoda (zasad samo postoji interes u
tipu duhana. Asortiman (rezani duhan, dijelu prometa).
duhan za lulu različitih asortimana, cigareta • Rascjepkanost i male površine u
od ovoga tipa duhana). Hercegovini.
• Povećana potrošnja rezanoga duhana u • ostalo
zadnjih 5 godina u BiH.
• Reguliranje tržišta i stvaranje čistih odnosa
u lancu vrijednosti – legalan kanal
• Utemeljenje udruge ekoloških proizvođača
hercegovačkoga tipa duhana.
• Pokretanje znanstveno-tehničkih
istraživanja – osnivanje lanca vrijednosti
i razvoj novih proizvoda (minimalno 3
godine)
• Nužna snažna promocija ekološke
proizvodnje duhana i razbijanje mita –
„duhan je krivac za sve moderne bolesti“
• Edukacija proizvođača, ali i potrošača i
trgovačke mreže
• Promocija putem interneta – web stranice
po uzoru na druge proizvode.
• Razviti marketinški kanal putom turizma
• Otvaranje novih tržišta do ulaska BiH u EU.
• Zadržavanje i očuvanje neposrednog
trženja duhanskih proizvoda na legalan
način (moguće i na tržnicama).
• ostalo
8. Zaključci
1. Tradicija organizirane proizvodnje skoro 140 godina, pogodna tla,
izvorni sortiment poluorijentalnoga tipa duhana su temelji na kojima
možemo početi tražiti putove revitalizacije proizvodnje hercegovačko-
ga tipa duhana
2. Držimo realnim zauzimanje određene tržišne niše prije svega na asorti-
manu rezanih duhana (za motanje, lulu ili eventualno cigarete …), jer je
216
hercegovački tip duhana skoro jedini lokalni tip s vlastitom prepoznat-

ljivom aromom.
3. Povijesni imidž kao što je konzumiranje duhana od poznatih povijesnih
osoba (J. V. Staljin, njemački car Vilim II.) te recentnih osoba kao što
je Sergej Lavrov (ministar vanjskih poslova Rusije) su dobar temelj za
razvitak i nadogradnju marketinga proizvoda razvijenih isključivo na
hercegovačkom tipu duhana.
4. Prvi korak je ponovna organizacija otkupa duhana u skladu sa Zako-
nom od duhanu BiH. Postojeća otkupna poduzeća su prestala s radom
(2012. Zadnja otkupna stanica u Stocu je zatvorena), a sve su neuspješ-
no prošle proces privatizacije, što jasno pokazuje slab interes privatnih
ulagača
5. Ključ je u organiziranju proizvodnoga lanca vrijednosti – primarne
proizvodnje duhana, dorade i proizvodnje gotovih proizvoda za doma-
će i inozemna tržišta. Cijeli lanac treba biti organiziran na način“uzeti
sve u svoje ruke“ (proizvodni lanac vrijednosti) ali na jasno preciziranim
interesnim odnosima dionika. Nositelj je svakako pravna osoba (d.d.,
d.o.o., zadruga….).
6. Uloga države je nezaobilazna. Držimo da je potrebno odmah početi rad
na izradi novoga Zakona o hercegovačkom tipu duhana u BiH u kojem
će se istaknuti njegove specifičnosti u proizvodnji, preradi i proizvodnji
gotovih proizvoda. Svakako posebnu pozornost treba posvetiti trošari-
nama na ovaj tip duhana koje se moraju jasno izbalansirati u odnosu na
virdžiniju i berlej upravo uvažavajući njegove specifičnosti. Država je
ključni čimbenik i vrijedi pravilo „država može imati duhan koliko želi
i ne mora ga imati nikako“.
7. Bez obzira što je duhan dokazano sam po sebi štetan zbog sadržaja ni-
kotina, katrana i drugih štetnih tvari po zdravlje, ova proizvodnja se
ipak može organizirati na ekološkim načelima kao i svaka druga (direk-
tiva EU 834/2007).
217
9. Literatura:
1. Beljo,J., Herceg,N., Nurkić, H.:Proizvodnja duhana u Bosni i Hercegovini –
od blistave prošlosti do neizvjesne budućnosti; Radovi Poljoprivredno-pre-
hrambenog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, God. LXI, broj 66/2 Works of
the Faculty of Agriculture and Food Sciencies, University of Sarajevo, Vol.
LXI, No. 66/2, str; 48-61.
2. Gujić, K. : Duhansko pitanje, Zagreb, 1936.
3. Jelčić, S.: Ekonomika proizvodnje duvana u Hercegovini
4. UINO -Odjeljenje za makroekonomsku analizu Upravnog odbora
UINO, Trošarine na duhan 1996. – 2014.
5. Franić. R., Grgić, Z., Njavro, M. (2004.): EU-integracijski pritisak i potraga
za pravim akterima tržišnog razvoja poljoprivrede, Društvena istraživanja,
1-2 (69-70): 49-71.
218
Revitalization of growing of
Herzegovinian tobacco - myth or reality
Ivanković, M. Beljo, J.
Summary
Bearing in mind the tradition of tobacco production in Herzegovina,

the existing market conditions and the open market, the unrepeatable
area of tobacco buying, the increased interest in smoked tobacco of the
Herzegovinian type, the achieved protection of geographical origin and
other elements, the question arises - is revitalization of this producti-
on myth or reality? What are the prerequisites for its revitalization and
re-planting in an organized manner and in compliance with BaH legal
regulations. The tradition of tobacco production in Herzegovina has not
disappeared, and the knowledge in this production is not questionable.
The legislative area has been resolved although some provisions need to
be supplemented. Missing important element - redemption organizer.
At times, these were state-buying companies, but in market conditions
we can not expect the state to be a tobacco buyer rather than a priva-
te initiative. It is therefore necessary to establish a registered tobacco
buyer or a producer of finished products. In this way, the entire produ-
ction chain (tobacco production, purchasing and processing, as well as
production and sales of finished goods) rounded up in one place. Thin
loops throughout the value chain are a great start-up investment and a
tiring marketing route for certain products based on the Hercegovinian
type of tobacco. The benefits that can be used in the market are that it
can be smoked without mixing with other tobacco, its own recognizable
aroma, protected geographical origin or a limited amount of tobacco on
the market. On the other hand, this production should be based on the
principles of organic production (EU directive 834/2007) and each pro-
duct must be certified. Everything can successfully position future pro-
ducts (cut tobacco of different assortments, cigarettes, pipe tobacco) on
domestic and export markets. But in order to achieve this, the economic
interest of tobacco growers, as the most important factor throughout the
chain, must be met.
Key words: revitalization, Herzegovinian tobacco, tradition, organic to-

bacco standard
219
Vladimir Trninić
PRIHODI SEOSKIH GOSPODARSTAVA

MOSTARSKOG BLATA
Trninić, V.1
Sažetak
Rad obrađuje prihode seoskih gospodarstava sela rubno raspoređenih

oko Mostarskog blata u 1977.godini gdje duhan ima učešće od oko jedne
polovine.
Krajem 70-tih godina duhan je jedina robna kultura Hercegovine, a po-
sebno prostora zapadne Hercegovine. Duhan u tom periodu zapošljava
gro radne snage u seljačkom domaćinstvu jer „… koliko je u godini dana
toliko je rada kod duhana“ (proizvodnja rasada, sadnja, obrada, branje,
sušenje, sortiranje, demetenje – vaga).
U radu se ustanovljavaju korelacijske veze duhana sa drugim kulturama
u uzgoju na seljačkim gospodarstvima Mostarskog blata.
Kao posljedica otvaranja granica bivše države u 70-im a naročito 80-im
prošloga vijeka dolazi do značajnog odlaska radne snage sa hercegovač-
kog sela u zemlje zapadne Europe i postepenog ali trajnog napuštanja
proizvodnje duhana na ovom prostoru. Danas je izuzetno teško u herce-
govačkom krajoliku ugledati zasade duhana čak i na prostorima gdje je
duhan bio tradicionalno najzastupljeniji (područje Gruda).
Ključne riječi: Seljačko gospodarstvo, duhan, ukupan prihod, prihod od

poljoprivrede, površine pod duhanom,
Uvod
Rad predstavlja dio obranjene disertacije, „Ekonomika seljačkih gospodarstava
Mostarskog blata“ objavljene kao knjiga u Mostaru 2004.godine u izdanju Hr-
vatskog leksikografskog instituta Bosne i Hercegovine, Mostar, Elektroprivre-
da HZ HB, Mostar, Agronomski institut, Mostar i Agronomski fakultet, Mo-
star. Zainteresirane korisnike za detaljnije proučavanje upućujemo na istu. Svi
podaci u radu odnose se na 1977.godinu kao i anketu provedenu u istoj godini.
1 Prof. dr. sc. Vladimir Trninić, Stjepana Radić, 76/E, Mostar
220
PRIHODI SEOSKIH GOSPODARSTAVA MOSTARSKOG BLATA
Smatramo da za ovaj znanstvenostručni skup rad ima poseban značaj što

se u istom detaljno obrađuje proizvodnja duhana na istraživanom području iz
kojeg je razvidno da duhan iako u tom periodu prestaje biti kultura od značaja
kakvog je imala u prvoj polovici 20. stoljeća još uvijek na ovom prostoru sudje-
luje u ukupnom prihodu gospodarstava sa skoro 50%. Sve detaljnije informa-
cije o prikupljanju podataka, metodu izrade samog rada i korištene literature
zainteresirani mogu naći u knjizi te u samom radu nema informacija o istim.
Prihodi gospodarstva ostvaruju se u poljoprivrednoj proizvodnji i ostalim
aktivnostima. Iskazani su kroz bruto i neto-vrijednost.
1. Bruto-prihodi gospodarstva
Bruto-prihodi gospodarstva sastoje se od bruto-prihoda od poljoprivredne
proizvodnje i bruto-prihoda od ostalih djelatnosti gospodarstva.
1.1. Ukupan bruto-prihod gospodarstva

Bruto-prihod gospodarstva predstavlja zbroj vrijednosti svih proizvoda ostva-
renih u gospodarstvu, neovisno od njihove namjene (potrošnja u gospodar-
stvu, u kućanstvu, prodaja na tržištu), uključujući i one aktivnosti koje proizlaze
iz prirodno-ekonomskoga ozračja u kom se nalazi gospodarstvo.
Bruto-prihod gospodarstva proizlazi iz njegove ukupne aktivnosti. Podaci
o tome dati su u tablici 1. i grafikonu 1.
U strukturi bruto-prihoda najzastupljenija je poljoprivredna proizvod-
nja (94,6%), na drugom mjestu su ostale aktivnosti gospodarstva (2,8%), zatim
šumarstvo (2,4%) i neznatno domaća radinost (0,2%). To znaci da se izvori bru-
to-prihoda gospodarstva koji nisu od poljoprivrede mogu zanemariti.
Upravo zbog toga sto je poljoprivreda osnovni i pretežni izvor prihoda, pri-
sutna je pojava da s porastom veličine gospodarstva raste i njegov bruto-prihod.
S obzirom na poljoprivrednu površinu, u odnosu na prosjek, bruto-prihod
gospodarstva se kreće od 75 do 155 indeksnih bodova.
Raspon bruto-prihoda od poljoprivredne proizvodnje je od 74 do 156 boda,
odnosno isti kao i bruto-prihoda gospodarstva. To je razumljivo zato sto poljo-
privredna proizvodnja u ukupnom bruto-prihodu gospodarstva ima udio od
preko 94%. Ostali izvori bruto-prihoda gospodarstva, izuzimajući šumarstvo,
imaju istu tendenciju.
221
Vladimir Trninić
Tablica 1. Bruto-prihod gospodarstva i njegova struktura

Ukupno Izvori bruto-prihoda gospodarstva
Skupina
bruto-prihod
gospodarstava Poljoprivreda Šumarstvo Domaća radinost Ostalo
gospodarstva
A) Prosječan bruto-prihod po gospodarstvu u dinarima
1,01 - 2,00 70.136 65.941 2.302 45 1.848
2,01 - 3,00 90.906 86.766 2.065 50 2.025
3,01 - 5,00 127.275 120.757 2.367 52 4.099
Preko 5,00 146.289 138.589 2.637 - 5.063
Ukupno 93.584 88.599 2.282 43 2.660
B) Struktura u % b/1 Ukupan bruto-prihod unutar skupine gospodarstava =100
1,01 - 2,00 100 94,0 3,2 0,2 2,6

2,01 - 3,00 100 95,4 2,2 0,2 2,2
3,01 - 5,00 100 94,8 1,8 0,2 3,2
Preko 5,00 100 94,7 1,8 - 3,5
Ukupno 100 94,6 2,4 0,2 2,8
b/2 Prosječan bruto-prihod pojedinih izvora = 100
1,01-2,00 75 74 100 104 69
2,01 - 3,00 98 98 90 116 76
3,01 - 5,00 134 136 103 120 154
Preko 5,00 155 156 115 - 190
Ukupno 100 100 100 100 100
Prosječan bruto-prihod gospodarstva iznosio je 93.584 dinara. Njegov ras-
pon, s obzirom na veličinu poljoprivredne površine, kretao se od 70,1 tisuća u
prvoj do 145,2 tisuća dinara u posljednjoj skupini gospodarstava.
Interval povjerenja za raspon u kome se kreće bruto-prihod gospodarstva u
osnovnom skupu, za razinu vjerojatnosti 0,05, iznosi
84.167<X< 103.001.
Prema tome, s pouzdanošću od 95% može se očekivati da ce se ukupan bru-

to-prihod prosječnog gospodarstva u osnovnom skupu kretati u intervalu ne
manjem ili jednakom 84,1 niti višem ili jednakom 103,0 tisuće dinara.
222
Grafikon 1. Struktura bruto-prihoda gospodarstva
1,01-2,00 2,01-3,00 3,01-5,00 PREKO 5,00 PROSJEK
UKUPAN – TAMNO ZELENA BOJA

poljoprivreda – Crvena boja
šumarstvo - žuta boja
domaća radinost – svjetlo plava boja
OSTALO – TAMNO PLAVA BOJA
Koeficijent varijacije za bruto-prihod gospodarstva iznosi 50,8%. Vrijed-

nost koeficijenta varijacije je zadovoljavajući jer to pokazuje da je preko 95%
gospodarstva u osnovnom skupu obuhvaćeno s dvije standardne greške, od-
nosno da je moguće očekivati da u tim gospodarstvima nađemo sve one vri-
jednosti koje su nađene i u uzorku.
223
Vladimir Trninić
S obzirom na značajnost tog pokazatelja bilo je potrebno istražiti homo-

genost pojedinih skupina gospodarstava.
Skupina gospodarstava od 1,01 do 2 ha poljoprivredne površine ima pro-
sječnu vrijednost bruto-prihoda po gospodarstvu u iznosu od 70,1 tisuća
dinara.
Interval povjerenja za raspon u kome se kreće bruto-prihod prosječnog
gospodarstva u toj skupini, u osnovnom skupu, za vjerojatnost od 0,05 iznosi
70.060 <X< 70.212.
U skupini gospodarstava od 1,01 do 2 ha koeficijent varijacije za bruto-pri-
hod gospodarstva iznosi 49,2%. Ta vrijednost koeficijenta varijacije povoljnija
je od njegove vrijednosti u odnosu na prosjek. To upućuje na zaključak da je
homogenost u skupini nešto veća nego u uzorku.
U skupini gospodarstava od 2,01 do 3 ha prosječna vrijednost bruto-pri-
hoda gospodarstva iznosi 90,9 tisuća dinara. Interval povjerenja za raspon
u kome se kreće bruto-prihod prosječnoga gospodarstva u toj skupini iznosi
90.813 < X < 90.999 dinara.
Koeficijent varijacije iznosi 26,0%. QY2 je vrlo nizak koeficijent varijacije i
znatno je niži od prosjeka. Zato je ovdje od svih skupina postignuta najveća
homogenost gospodarstava.
U skupini gospodarstava od 3,01 do 5 ha prosječna vrijednost bruto-pri-
hoda gospodarstva iznosila je 127,7 tisuća dinara. Interval povjerenja za ras-
pon u kome se kreće bruto-prihod prosječnoga gospodarstva u toj skupini
iznosi
127.099 < X < 127.451 dinara,
a koeficijent varijacije 33,8%.
U skupini gospodarstava s najvećim posjedom rasturanje je najizrazitije.
Ona su utjecala da je to rasturanje u prosjeku za uzorak povećano. U toj sku-
pini ostvarena je prosječna vrijednost bruto-prihoda gospodarstva u iznosu
od 14-6.289 dinara. Interval povjerenja za raspon u kome se kreće bruto-pri-
hod prosječnoga gospodarstva u toj skupini, za vjerojatnost 0,05. iznosi
145.765 < X < 146.813 dinara.
Može se očekivati da gospodarstva u osnovnom skupu, koji imaju po-
ljoprivrednu površinu iznad 5 ha, mogu imati vrijednost bruto-prihoda
224
gospodarstva ne manja ili jednaka 145.765 dinara niti veća ili jednaka 146.813.
dinara. Koeficijent varijacije iznosi 52,8%.
Ratarske kulture
Bruto-prihod gospodarstva koreliran je s različitim izvorima prihoda.
Ovdje se daje pregled samo značajnijih veza.
Vrlo su visoke korelacijske veze bruto-prihoda gospodarstva s bruto-pri-
hodima gospodarstva od poljoprivrede (r = 0,99390). Ovako jaka veza pro-
izlazi iz činjenice da poljoprivredna proizvodnja ima udjela u formiranju
ukupnog prihoda gospodarstva, u prosjeku s 94,6%, a negdje i više.
Visoke su korelacijske veze s ukupnim bruto-prihodom kućanstva (r =
0,7-5421), ukupnom prodajom poljoprivrednih proizvoda (r = 0,79844) troš-
kovima proizvodnje gospodarstva (r = 0,80289) i izravnim troškovima u na-
turi gospodarstva (r = 0,86387).
Očitovanu korelacijsku vezu s bruto-prihodom kućanstva treba tražiti u
tome sto bruto-prihod gospodarstva ima udio od 59,3% u bruto-prihodu
kućanstva. Korelacijski odnosi s ukupnom prodajom poljoprivrednih proi-
zvoda su logični jer proizlaze iz bruto-vrijednosti poljoprivredne proizvod-
nje čija je veza s bruto-prihodom gospodarstva objašnjena.
Troškovi proizvodnje gospodarstva u izravnoj su vezi s opsegom poljopri-
vredne proizvodnje. Otuda tako visoka korelacijska veza.
225
Vladimir Trninić
Troškovi u naturi gospodarstva su u jačoj izravnijoj ovisnosti od opsega poljo-

privredne proizvodnje i to je uzrok sto je veza još izraženija.
Bruto-prihod gospodarstva ima neznatnu negativnu korelacijsku vezu sa
zaposlenim u inozemstvu (r = -0,05580). Ovo je jak dokaz da se gospodarstva
ne zapuštaju. Prema tome, razlozi odlaska na rad u inozemstvo proizlaze iz veće
raspoloživosti radnom snagom nego sto je mogućnost njezina apsorbiranja u
gospodarstvu. lako je netko od članova gospodarstva, odnosno obitelji, na radu
u inozemstvu, to nema negativan utjecaj na bruto-prihod gospodarstva.
Upravo je to uputilo na potrebu da se od uzorka formiraju dvije skupine gos-
podarstava. Prvu skupinu sačinjavala su gospodarstva koja su imala nekog na
radu u inozemstvu, a drugu bez takvih članova. Podaci govore da je od ukupnog
broja anketiranih gospodarstava bilo 18 onih čiji su članovi bili na radu u ino-
zemstvu, to jest jedna petina (20,0%).
U odnosu na ta gospodarstva, zaposleni u inozemstvu imaju slabu negativ-
nu korelacijsku vezu s njegovim bruto-prihodom (r = -0,34257). Ona je ipak
izraženija nego za sva anketirana gospodarstva u uzorku.
Uzgoj duhana
Na osnovi podataka za 18 gospodarstava, koja su u uzorku imali članove za-
poslene u inozemstvu, prišlo se izračunavanju intervala povjerenja za osnovni
226
skup. Uz vjerojatnost od 0,05 može se očekivati da se za sva gospodarstva u

osnovnom skupu, koja imaju članove gospodarstva na radu u inozemstvu, bru-
to-prihod gospodarstva kreće u intervalu
74.006 < x < 110.160 dinara.
Koeficijent varijacije za tu pojavu iznosi 46,2%, sto znaci da rasturanje nije
veliko.
1.2. Bruto-prihod gospodarstva od poljoprivredne proizvodnje

Već je naglašen prevladavajući utjecaj poljoprivredne proizvodnje u obrazova-
nju ukupnog prihoda gospodarstva. Zbog toga će ovaj izvor biti podrobno pro-
učen. Podaci o tome dati su u tablici 2. i grafikonu 2.
Porastom veličine gospodarstva raste njegov bruto-prihod od poljoprivred-
ne proizvodnje, kao sto je to slučaj i s rastom bruto-prihoda gospodarstva u
cjelini. Prosječan iznos bruto-prihoda gospodarstva od poljoprivredne proi-
zvodnje je 88,6 tisuća dinara.
Udio poljoprivredne proizvodnje u obrazovanju bruto-prihoda u skupini
gospodarstava od 1,01 do 2 ha je 94,0%, a u skupini od 2,01 do 3 ha 95,4%. To
pokazuje da u strukturi obrazovanja bruto-prihoda gospodarstva poljopri-
vredna proizvodnja ima približno jednak udio u svim skupinama, bez obzira na
veličinu njihove poljoprivredne površine.
Raspon u kome se može očekivati bruto-vrijednost poljoprivredne proi-
zvodnje za prosječno gospodarstvo u osnovnom skupu, za razinu vjerojatnosti
0,05, iznosi
79.622 < X < 97.576 dinara.
To pokazuje da se u 95 od 100 gospodarstava može očekivati da prosječno
gospodarstvo u osnovnom skupu ima bruto-prihod od poljoprivredne proi-
zvodnje u intervalu ne manjem ili jednakom 79,6 tisuća niti višem ili jednakom
97,5 tisuća dinara.
Koeficijent varijacije za tu pojavu je 51,1%. Ova vrijednost upućuje na zado-
voljavajuću homogenost. To znaci da u osnovnom skupu neće biti velikih odstu-
panja između pojedinih gospodarstava.
Bruto-prihod gospodarstva iz poljoprivrede ima vrlo visoku korelacijsku
vezu s ukupnim neto-prihodom gospodarstva od poljoprivredne proizvodnje
(r = 0,97997) i s njegovim ukupnim neto-prihodima (r = 0,97282).
227
Vladimir Trninić
Visoku korelacijsku vezu bruto-prihod gospodarstva ima s ukupnim pri-

hodom kućanstva (r = 0,75565), ukupnom prodajom poljoprivrednih pro-
izvoda (r = 0,80209), društvenim proizvodom gospodarstva (r = 0,81253),
troškovima proizvodnje gospodarstva (r = 0,81194) i izravnim troškovima u
naturi gospodarstva (r = 0,86695).
U strukturi bruto-prihoda gospodarstva od poljoprivredne proizvod-
nje s četiri desetine (40,2%) najzastupljenije je ratarstvo, zatim s tri desetine
(34,7%) stočarstvo i s nešto malo vise od jedne četvrtine (25,1%) vinogradar-
stvo i voćarstvo. Porastom veličine gospodarstva raste bruto-prihod iz svih
tih djelatnosti, kako je to i prikazano u tablici 2. u odjeljku B/2. Stoga se može
zaključiti da po-rastom veličine gospodarstva raste vrijednost bruto-pro-
izvodnje od poljoprivrede, odnosno vrijednost bruto-proizvodnje njezinih
sastavnih dijelova (ratarstvo, voćarstvo i vinogradarstvo i stočarstvo).
Tablica 2. Bruto-prihod gospodarstva od poljoprivredne proizvodnje i njegova

struktura
Ukupan bruto- Izvori bruto-prihoda od poljoprivredne
Skupina prihod od proizvodnje
gospodarstava poljoprivredne Voćarstvo i
Ratarstvo Stočarstvo
proizvodnje vinogradarstvo
A) Prosječan bruto-prihod po gospodarstvu u dinarima
1,01 - 2,00 65.941 26.342 15.823 23.776
2,01 - 3,00 86.766 34.351 21.261 31.154
3,01 - 5,00 120.757 51.667 30.289 38.801
Preko 5,00 138.589 50.956 40.806 46.827
Ukupno 88.599 35.656 22.306 30.637
B) Struktura u % b/1 Ukupan bruto-prihod unutar skupine gospodarstava = 100)
1,01-2,00 100 39,9 23,9 36,2
2,01 - 3,00 100 39,6 24,5 35,9
3,01-5,00 100 42,8 25,0 32,2
Preko 5,00 100 36,8 29,4 33,8
Ukupno 100 40,2 25,1 34,7
b/2 Prosječan bruto-prihod pojedinog izvora =100
1,01 -2,00 74 74 71 77
2,01 - 300 98 96 95 101
3,01 - 5,00 136 145 135 126
Preko 5,00 156 143 182 152
Ukupno 100 100 100 100
228
Grafikon 2. Bruto-prihod gospodarstva od poljoprivredne proizvodnje
UKUPNO – ZELENA BOJA

RATARSTVO – CRVENA BOJA
VOCARSTVO I VINOGRADARSTVO – ŽUTA BOJA
STOČARSTVO – PLAVA BOJA
1.2.1. Bruto-prihod od ratarstva

Vrijednost i struktura ratarske proizvodnje dana je u tablici 3. i grafikonu 3. Skoro s
oko polovinom udjela (46%) duhan u ratarskoj proizvodnji zauzima prvo mjesto.
S udjelom od jedne četvrtine (25,2%) povrtlarstvo s kupusom kao vodećom kul-
turom zauzima drugo mjesto. Udio žita je manji od jedne desetine (9,2%), u čemu
se posebno ističe skupina gospodarstava od 3,01 do 5 ha gdje je udio žita 16,5%. To
229
Vladimir Trninić
povećanje je na račun smanjenja sijena i povrća, koje ta skupina gospodarstva ima

manje od prosječnog gospodarstva na ispitivanom području.
U strukturi žita, po pojedinim skupinama gospodarstava, pokazalo se da
povećanjem poljoprivredne površine gospodarstva u izvjesnoj mjeri raste udio
žita. To je u oprečnosti sa zaključkom do kojega je došao Blohm (1950.). Isti au-
tor je utvrdio da mala gospodarstva, u pravilu, gaje relativno vise žita nego velika
zbog relativno razvijenije stočne proizvodnje i veće potrebe za slamom. Do istog
zaključka u nas došli su Dubic (1933.) i Finci (1958.).
Međutim, u ovakvim istraživanjima treba uzeti u obzir i komponente vre-
mena i prostora. Istraživanja koja je izveo Dubić (1933.) vršena su u drukčijim
uvjetima od sadašnjih i u oblastima po prirodnim uvjetima posve oprečnim od
ovog područja. Isti je slučaj i u istraživanju Fincija (1958.).
Tablica 3. Bruto-prihod gospodarstva od ratarstva i njegova struktura

Skupina Ratarstvo Sijeno sa
gospodarstava Žita Duhan Povrće Krmno
bilje Podusjev prirodnih
ukupno livada
A) Prosječan bruto-prihod od ratarstva po gospodarstvima u dinarima
1,01 - 2,00 26.342 1.643 13.502 7.316 1.819 102 2.140
2,01 - 3,00 34.351 1.824 15.639 9.026 1.569 94 6.199
3,01 - 5,00 51.667 8.542 23.922 10.358 3.337 226 5.282
Preko 5,00 50.956 4.341 16.011 14.496 3.291 12 12.805
Prosjek: 35.656 3.293 16.400 8.976 2.215 118 4.654
B) Struktura u % b/1 Ukupan bruto-prinos ratarstva unutar skupine gospodarstava =100
1,01 -2,00 100 5,6 51,3 27,8 6,9 0,4 8,0
2,01 - 3,00 100 5,3 45,5 26,3 4,6 0,3 18,0
3,01 - 5,00 100 16,5 46,3 20,0 6,5 0,4 10,3
Preko 5,00 100 8,5 31,4 28,4 6,5 - 25,2
Prosjek 100 9,2 46,0 25,2 6,2 0,3 13,1
b/2 Prosječan bruto-prihod pojedinog izvora = 100
1,01 - 2,00 74 45 82 82 82 86 46
2,01 - 3,00 96 55 95 101 71 80 133
3,01 - 5,00 145 259 146 115 151 192 113
Preko 5,00 143 132 98 161 149 10 271
Prosjek 100 100 100 100 100 100 100
230
Nizanje duhana
Proizvodnja kukuruza se javlja kao najpovoljnija kultura. Sluzi uglavnom za
stočnu hranu, sto je slučaj i u gospodarstvima koja su istraživali navedeni
autori.
U skupini industrijskog bilja duhan je jedina kultura. To je tradicionalna
kultura Hercegovine. Ona je dugi niz godina bila izvor novčanog dijela pri-
hoda gospodarstva. U strukturi bruto-prihoda od ratarstva duhan sudjeluje
s oko je-dnom polovinom (46%).
U odnosu na veličinu gospodarstava duhan je najzastupljeniji (46,3%) u
skupini od 3,01 do 5 ha. Izuzev spomenute skupine gospodarstava, opća je
tendencija da porastom veličine gospodarstva raste udio duhana u ukupnim
površinama pod ratarskim kulturama.
Kako se duhan javlja vodećom ratarskom kulturom, istražen je raspon
u kome se kreće površina pod duhanom kod prosječnoga gospodarstva u
osnovnom skupu. Taj raspon za razinu vjerojatnosti 0,05 iznosi
0,185<X<0,266ha.
231
Vladimir Trninić
Sa sigurnošću od 95%, može se tvrditi da ce prosječno gospodarstvo u

osnovnom skupu imati ne manje ili jednako 0,18 ha, odnosno ne vise ili jed-
nako 0,27 ha pod kulturom duhana. Za tu pojavu koeficijent varijacije iznosi
90,8%.
Utvrđeno je da površine pod duhanom imaju srednje jake korelacijske
veze s nizom činitelja: prodajom poljoprivrednih proizvoda (r = 0,68399),
neto-prihodom gospodarstva od poljoprivrede (r = 0,58306) i bruto-prihodom
gospodarstva od poljoprivrede (r = 0,52846). To označava srednje jaku vezu koja
reljefno izražava aktualan položaj uzgoja duhana u ekonomiji suvremenog seljač-
koga gospodarstva na prostoru Mostarskog blata, a slabe i negativne veze ima
sa zaposlenim u zemlji (r = -0,17185) i zaposlenim u inozemstvu (r = -0,13730).
Improvizirani plastenik za sušenje duhana

Kao sto je to slučaj u čitavoj Hercegovini, tako je i na području Mostarskog blata
došlo do smanjenja zainteresiranosti za proizvodnju duhana. Pored ostalog,
to pokazuje i negativna veza s prihodima kućanstva izvan gospodarstva (r =
-0,14723). Porastom prihoda kućanstva izvan gospodarstva smanjuju se po-
vršine pod duhanom. Raniju funkciju, odnosno jedan njezin dio, osiguranje
232
novčanog dijela prihoda gospodarstva i kućanstva koju je imao uzgoj duhana,

preuze-le su druge aktivnosti.
Od 90 anketiranih gospodarstava novčani prihod od duhana nije imalo cak
21 gospodarstvo ili nešto manje od jedne četvrtine (23,3%). Prosječna vrijednost
prodana duhana za gospodarstva u uzorku iznosila je 16,5 tisuća dinara.
Visoka varijabilnost (90%) kod površina pod duhanom uvjetovana je između
ostalog i činjenicom da blizu jedne četvrtine gospodarstava nije imalo novčani
prihod od duhana.
Grafikon 4. Struktura bruto-prihoda gospodarstva od ratarstva
UKUPNO – TAMNO ZELENA BOJA

ŽITA – CRVENA BOJA
DUHAN – ŽUTA BOJA
POVRĆE – SVJETLO PLAVA BOJA
KRMNO BILJE, PODUSJEV,
SJENO S PRIRODNIH LIVADA - TAMNO PLAVA BOJA
233
Vladimir Trninić
Interval povjerenja za ovu pojavu u osnovnom skupu, za razinu vjerojatnosti

0,05, iznosi
13.798<X< 19.353 dinara.
To znaci da se s 95% pouzdanosti može tvrditi da ce se kod prosječnog gos-
podarstva u osnovnom skupu vrijednosti prodana duhana kretati ne manje
ili jednako 13,7 tisuća dinara niti vise ili jednako 19,3 tisuća dinara. Koeficijent
varijacije za tu pojavu je 84,6%.
Povrće je po ekonomskom značenju na drugom mjestu. S porastom veličine
posjeda raste sudjelovanje povrća u ukupnom bruto-prihodu od poljoprivre-
de. Vodeća kultura je kupus, koji je veoma dobre kvalitete i vrlo cijenjen, poseb-
no za zimsko spremanje.
Sušenje duhana
U strukturi bruto-prihoda povećanjem poljoprivredne površine sijeno za-uzi-
ma sve veće sudjelovanje (od 46 do 271). To rezultira, između ostalog, i iz opre-
mljenosti sredstvima rada i raspoloživom radnom snagom. Povećanjem poljo-
privrednih površina, odnosno povećanjem veličine gospodarstva, smanjuje se
234
broj članova obitelji po 1 ha poljoprivredne površine. To smanjenje ide od 3,52

do 1,24 člana. Ipak, osnovni je razlog u činjenici sto porastom veličine gos-
podarstva u Mostarskom blatu raste njegova prosječna površina. Taj porast je
veoma izražen i kreće se od 0,89 ha u skupini gospodarstava od 1,01 do 2 ha, da
bi u najvećoj skupini gospodarstava, preko 5 ha, površina bila 3, 83 ha. S obzirom
na činjenicu da je Blato periodično pod vodom, moguća je na tim površinama
jedino proizvodnja sijena. Nakon kosidbe ove prirodne livade služe za ispašu.
Literatura
Blohm, G. 1950. Allgemeine landwirtschaftliche Betriebslehre, Stuttgart.
Dubić, S. 1933. Prilog istraživanju seljačkog gospodarstva, Zagreb.
Dubić, S. 1953. Istraživanje inokosnih seljačkih gospodarstava, Časopis poljo-
privredno-šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.
Finci, Ž. 1958. Ekonomika inokosnih gazdinstava sarajevskog polja, Radovi po-
ljoprivrednog fakulteta, Sarajevo.
Radomirović, V. 1976. Reprodukcija seljačkog gazdinstva, Novi Sad.
Stipetić, V. 1959. Krupno i sitno poljoprivredno gospodarstvo. „Jutro“, Beo-
grad, 8, 9, 10,
235
Income of peasant farms of
Mostarsko blato
Trninić, V.
Summary
This paper deals with the income of the peasant farms bordering the
Mostarsko blato in 1977, where tobacco had a share of about one half.
In the late 1970s, tobacco was the only market crop of Herzegovina, es-
pecially in the area of West Herzegovina. In that period tobacco has em-
ployed a large number of labor force in the rural households because „...
how many days is in the year so much work is in tobacco“ (production of
seedling, planting, cultivation, harvesting, drying, sorting, leaf stacking,
purchasing).
The paper presents the correlation of tobacco with other crops in
growing in the peasant farms of Mostarsko blato.
As a result of the opening of the borders of the former state, in the 70s,
and especially in the 1980s, a significant departure of the labor force
from the Herzegovinian villages into the countries of Western Europe
folowed. That has caused the gradual but permanent abandonment of
tobacco production in this area. Today, it is extremely difficult to see
tobacco growing in the Herzegovinian landscape even in places where
tobacco was traditionally the most commonly crop (Grude area).
Key words: Farming, tobacco, total income, agricultural income, surface

area under tobacco.
236
ZNAČAJ ZAŠTITE HERCEGOVAČKOG DUHANA
RAVNJAKA OZNAKOM ZEMLJOPISNOG
PODRIJETLA
Ivan Jurilj1, Miroslav Marić2, Marko Vukoja3
SAŽETAK
Oznake zemljopisnog podrijetla predstavljaju izuzetno važan čimbenik

u ruralnom razvitku jedne zemlje i očuvanju identiteta neke regije ili
mjesta. Oznake podrijetla se pojavljuju kao alat očuvanja tradicije, kul-
ture i sveukupne baštine jednog naroda, države, regije ili mjesta. Pored
kulturološke dimenzije i doprinosa očuvanju tradicije i kulture, zemljo-
pisne oznake podrijetla itekako imaju značaj u gospodarskom životu.
Naime, zaštitom nekog proizvoda oznakom zemljopisnog podrijetla
proizvod se diferencira od ostalih proizvoda na tržištu svojom kvalite-
tom i specifičnostima, što proizvođaču koji zadovoljava sve kriterije koji
se oznakom zahtijevaju omogućuje pozicioniranje na tržištu i podizanje
vlastite konkurentnosti.
Cilj ovog rada je analizirati potencijal hercegovačkog duhana Ravnjaka
kao proizvoda sa zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla, te kako
hercegovački duhan Ravnjak kao takav može doprinijeti očuvanju tradici-
je, kulture i načina života, a u isto vrijeme imati aktivnu ulogu u gospodar-
skom razvitku Hercegovine. U tom će kontekstu rad dati pregled osnov-
nih karakteristika oznaka zemljopisnoga podrijetla, njihovog korištenja i
zaštite kao prava intelektualnog vlasništva. Također će se objasniti ključni
koncepti i položaj oznaka podrijetla u odnosu na druga prava industrij-
skoga vlasništva i modaliteti zaštite, kao i iskustva u EU, te presjek stanja u
Bosni i Hercegovini. Poseban osvrt će se posvetiti ekonomskoj i socijalnoj
dimenziji koju hercegovački duhan Ravnjak, kao proizvod sa zaštićenom
oznakom zemljopisnog podrijetla, može imati u društvenom i gospodar-
skom razvitku Hercegovine, a uzimajući u obzir zakonske specifičnosti
koje proizvodnja i prerada duhana i duhanskih proizvoda ima.
Ključne riječi: oznaka podrijetla, intelektualno vlasništvo, modaliteti

zaštite, ruralni razvoj, ekonomska i socijalna dimenzija, duhan
1 Regionalna razvojna agncija za Hercegovinu - REDAH, BiH, ivan.jurilj@tel.net.ba

2 Institut za intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine, BiH, m_maric@ipr.gov.ba
3 Udruga “DUVAN HERCEGOVAČKI RAVNJAK - DHR”,
237
1. UVOD
Duhan ima posebno mjesto i značenje u životu Hercegovine i Hercegovaca.
Najpoznatija sorta hercegovačkog tipa duhana je ravnjak te je stoga i cijeli tip
duhana po njemu nazvan Hercegovački ravnjak. Hercegovački duhan je kroz
povijest bio jedan od glavnih stupova razvoja hercegovačkog gospodarstva.
Međutim, protekom vremena hercegovački duhan izgubio je ulogu nositelja
razvoja toga prostora. Naime, duhanska industrija je smanjila ili je čak odu-
stala od potražnje za ovom vrstom duhana. Stoga je i proizvodnja svedena
na minimum odnosno na razinu obiteljskog hobija; proizvodilo se za vlastite
potrebe i potrebe užeg kruga prijatelja. U zadnje vrijeme, tj. u zadnjih nekoli-
ko godina, proizvodnja duhana u Hercegovini ponovo oživljava. Međutim, ta
ekspanzija se dobrim dijelom odvija u sivoj zoni, tj. duhan se ponajviše plasira
kroz kanale na ilegalnom tržištu. Pored toga, intenzivno je započela sadnja
vrsta duhana koje nisu tipične za ovo podneblje. U ovakvim okolnostima her-
cegovački duhan je u opasnosti da se iskorijeni i zaboravi.
Uzimajući u obzir da je proizvodnja i prodaja duhana regulirana posebnim
zakonima i pod kontrolom je države i da je tržište duhana i duhanskih proi-
zvoda ovisno o velikim svjetskim korporacijama, potrebno je promišljati kako
i na koji način hercegovački duhan valorizirati i očuvati, te staviti ponovo u
funkciju lokalnog i regionalnog ekonomskog razvitka.
Zemljopisne oznake i zaštita zemljopisnog podrijetla hercegovačkog duha-
na može biti jedan od alata za očuvanje autohtonosti, promociju i zaštitu her-
cegovačkog duhana kao gospodarske i kulturne baštine, ali i kao instrument
za intenzivniji lokalni ekonomski razvoj u Hercegovini, posebno u ruralnim
područjima. No, moramo biti svjesni da hercegovački duhan u duhanskoj in-
dustriji teško može vratiti poziciju koju je imao u prošlosti, ali uvelike može
doprinijeti razvoju i promociji Hercegovine, tj. kroz zaštitu zemljopisnog po-
drijetla promovirati Hercegovinu kao prepoznatljivu regiju.
2. METODE I MATERIJALI
Ovaj rad ima za cilj usmjeriti buduća istraživanja i razvoj u pravcu valorizacije
hercegovačkog duhana kao zaštićenog proizvoda sa zemljopisnim podrijetlom
kroz nove tržišne niše i istražiti kako Hercegovački duhan kao proizvod sa za-
štićenim zemljopisnim podrijetlom može doprinijeti brendiranju i promociji
Hercegovine kao regije.
238
ZNAČAJ ZAŠTITE HERCEGOVAČKOG DUHANA RAVNJAKA OZNAKOM ZEMLJOPISNOG PODRIJETLA
S obzirom da je istraživački problem postavljen na način da iziskuje kvalita-

tivan pristup utemeljen prije svega na subjektivnim podacima kao i na zaključ-
cima temeljenim na dosadašnjim analizama i istraživanjima u Bosni i Herce-
govini i šire, tako je i ovo istraživanje više usmjereno na teorijsko obrazlaganje
koje kao takvo može biti podloga za buduća istraživanja.
U radu su korišteni sekundarni podaci iz različitih izvora u Bosni i Her-
cegovini i šire koji, između ostalog, obuhvaćaju: studije, analize, znanstvene
i stručne radove, internet izvore, te drugu referentnu stručnu i znanstvenu
literaturu.
Pored sekundarnih podataka za potrebe rada su obavljeni razgovori s rele-
vantnim osobama iz regije koji dolaze iz područja turizma i marketinga, gdje
su se kroz subjektivna iskustva i očekivanja sugovornika izvlačili relevantni
zaključci.
U pripremi ovog rada korištene su različite metode koje uključuju kompa-
rativnu metodu, metodu analize i sinteze, te metodu intervjua.
3. REZULTATI ISTRAŽIVANJA
3.1. Oznake zemljopisnog podrijetla i kratki povijesni pregled
U najširem smislu oznaka zemljopisnog podrijetla je svaka oznaka koja upu-
ćuje da određeni proizvod potječe sa određenog ograničenog područja. Takve
oznake, pored toga što upućuju na podrijetlo, također uglavnom upućuju i na
neko drugo svojstvo proizvoda, a koje se odnosi na njegovu kvalitetu i repu-
taciju koju je takav proizvod stekao dugim pojavljivanjem u gospodarskome
prometu, te održavanjem ustaljene kakvoće i/ili ostalih svojstava. Ipak, sve ove
oznake ne mogu biti i nisu predmet zaštite jednim od prava industrijskoga vla-
sništva koja se u zakonodavstvu Bosne i Hercegovine nazivaju ime podrijetla
i zemljopisna oznaka. Predmet zaštite su samo one oznake koje pored naziva
proizvoda i područja sa kojeg predmetni proizvod potječe mogu jamčiti da
postoji snažna uzročno posljedična veza između područja i proizvoda za čiji
se naziv zaštita traži. Ova veza može biti uvjetovana prirodnim čimbenicima,
ljudskim utjecajem ili kombinacijom ovih dvaju utjecaja. Pored ovog osnovnog
preduvjeta za pravnu zaštitu oznake podrijetla, postoji i niz upravnih zapreka
koje također mogu dovesti do onemogućavanja stjecanja jednog od prava na
ime podrijetla i zemljopisnu oznaku. Takve zapreke definirane su Zakonom o
zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla (“Službeni glasnik BiH”, br. 53/10), kao
239
i međunarodnim konvencijama i ugovorima kojima je Bosna i Hercegovina

pristupila ili ih je ratificirala.
Od najstarijih vremena pojavila se potreba označavanja proizvoda koji se
stavljaju na tržište i ulaze u gospodarski promet kao roba za prodaju, a u tim
vremenima i kao sredstvo plaćanja. Prve oznake na robi pojavile su se još za
vrijeme stare Grčke i u rimskome periodu, o čemu nam svjedoče pečati na
grnčariji pronađeni na mnogim ostacima širom Sredozemlja, od Pirineja na
zapadu do Male Azije na istoku. Ovo područje predstavlja kolijevku moderne
civilizacije i ono je u tom vremenskome razdoblju bilo izrazito ekonomski i
trgovački razvijeno. Ostaci povijesnih starih gradova i mjesta, kao nalazišta
potopljenih plovila koja su služila za prijevoz tereta, pokazuju nam načine
označavanja roba koje su prevožene. Tako na jednome predmetu, amfori, mo-
žemo pronaći pečat proizvođača amfore, ali i pečat osobe čija se roba nalazila
u toj amfori bilo da se radi o vinu, ulju ili nekom drugome proizvodu. Takav
način označavanja predstavljao je na neki način jamstvo kakvoće robe i upući-
vao je kupca na kupovinu upravo te robe.
Srednjovjekovno razdoblje karakterizira pojava nekih novih oblika označa-
vanja, pa se tako uvode i prvi oblici industrijskoga dizajna uglavnom na uzor-
cima tkanine u Italiji i Francuskoj (Firentinski ceh Por S. Maria 1418 i Lyonski
svilarski ceh). Znakovi za označavanje proizvoda sve više postaju predmetom
pravnih akata, za što primjere možemo pronaći u statutima mnogih talijanskih
gradova iz tog vremena (Statuti gradova Verona, Cremona...).
Moderno doba razvoja industrijskoga vlasništva započinje usporedo s ubr-
zanim rastom i razvojem trgovine i industrijalizacije sredinom 19. stoljeća.
Različit stupanj razvijenosti propisa u pojedinim zemljama dovodi do potrebe
ujednačavanja, te se organiziraju prve međunarodne konferencije koje ima-
ju za cilj definiranje prava industrijskoga vlasništva i uspostavljanje međuna-
rodnih sustava zaštite. U tom smislu donose se i prve konvencije, i to Pariška
konvencija za zaštitu industrijskog vlasništva 1883. i Bernska konvencija za za-
štitu autorskih i djela likovne umjetnosti 1886. Pariška konvencija za zaštitu
industrijskog vlasništva u članku 1. pod predmetom zaštite navodi sljedeće:
„Predmet zaštite industrijskog vlasništva su patenti, modeli za iskorištavanje,
industrijski uzorci ili modeli, fabrički ili trgovački žigovi, uslužni žigovi, trgo-
vačko ime i oznake ili imena porijekla, kao i suzbijanje nelojalne konkurencije“.
Pod utjecajem francuske pravne teorije nastavlja se razvoj zaštite imena
zemljopisnog podrijetla u drugim zemljama, kao i na međunarodnome planu.
240
Obzirom da je na međunarodnoj konferenciji u Lisabonu (1958.) prijedlog re-

vizije Pariške konvencije u pogledu imena podrijetla odbijen, skupina zemalja
predvođena Francuskom, Italijom i Španjolskom zaključuje Lisabonski spora-
zum o zaštiti oznaka podrijetla i njihovom registriranju (1958).4 Ovaj sporazum
propisuje da „oznaka podrijetla znači zemljopisno ime zemlje, regije ili loka-
liteta, koje služi da se označi proizvod koji odande potječe, i čiji su kvaliteta i
osobitosti isključivo ili bitno prouzročeni zemljopisnim okolišem, uključujući
prirodne i ljudske faktore“. Bosna i Hercegovina postala je punopravna članica
ovog sporazuma 4. srpnja 2013. godine kao njegova 28. članica.
Pored ovih međunarodnih sporazuma koje administrira Svjetska organi-
zacija za intelektualno vlasništvo (kratica WIPO od engl. World Intellectual
Property Organization), jedan od najvažnijih sporazuma je svakako i Spora-
zum o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva (Agreement on
Trade Related Aspects of Intellectual Property Rights) koji je međunarodni
pravni sporazum između svih država članica Svjetske trgovinske organizacije
(WTO). TRIPS-om su određeni minimalni standardi za regulaciju od stra-
ne nacionalnih vlada na sve vrste intelektualnog vlasništva, a koji se primje-
njuju na državljane drugih država članica WTO-a. TRIPS je donesen na kra-
ju Urugvajskog kruga pregovora o Općem sporazumu o carinama i trgovini
(GATT) 1994. godine, a upravlja ga WTO.
Kao što je vidljivo iz povijesnog razvoja, oznake zemljopisnog podrijetla
imaju veoma važnu ulogu u kontekstu globaliziranog gospodarstva. One se ko-
riste kako bi se identificirali proizvodi koji imaju podrijetlo iz određene zemlje,
regije ili lokaliteta i koji imaju određene karakteristike tog mjesta ili lokaliteta.
Smisao oznaka zemljopisnog podrijetla je da one daju dodanu vrijednost odre-
đenom proizvodu zbog njegovih specifičnih karakteristika koje mu određena
regija ili lokalitet daju. One se javljaju kao jamac potrošaču da proizvod koji
kupuje ili koristi ima određene karakteristike ili kvalitete koje mu se pripisuju.
Zadnjih godina oznake zemljopisnog podrijetla sve se više pojavljuju kao
odličan marketinški alat, ali i kao relevantan čimbenik ruralnog razvoja i kao
sredstvo očuvanja tradicionalnih znanja i izraza tradicionalne kulture. Tomu
svjedoči i činjenica da neke od najrazvijenijih zemalja u svijetu, kao i Europ-
ska unija posvećuju veliku pažnju zaštiti proizvoda oznakama zemljopisnog
podrijetla.
4 VERONA, Albert, Pravo industrijskog vlasništva, Informator, Zagreb, 1978 str. 199 - 202
241
3.2. Položaj oznaka zemljopisnog podrijetla u odnosu na druga prava

industrijskog vlasništva
Pravo industrijskog vlasništva zajednički je naziv za nekoliko pravnih grana u
koje se ubrajaju: patentno pravo, pravo žiga, pravo zaštite industrijskoga diza-
jna, pravo zaštite oznaka zemljopisnoga podrijetla, pravo zaštite novih sorti
biljaka, pravo zaštite topografije poluvodičkih proizvoda itd. Sva ova prava ra-
zlikuju se kako u objektivno pravnome, tako i u subjektivno pravnome smislu.
Ipak ratio legis svrstavanja ovih prava pod jedan jedinstven okvir pronalazimo
u nematerijalnome (duhovnome) karakteru premeta zaštite i ekonomskoj
funkciji koja osigurava da subjekt zaštite prisvaja materijalnu korist od pri-
vredne eksploatacije predmeta zaštite.5 Pojedinačna prava industrijskog vla-
sništva razlikuju se po nositeljima, trajanju prava, uvjetima za stjecanje kao i
nekim elementima koji se odnose na provedbu prava. Oznaka zemljopisnoga
podrijetla ubraja se u grupu prava koja se kolokvijalno naziva znakovi razliko-
vanja, pa je potrebno fokus ove analize usmjeriti na tu grupu prava u kojoj se
još nalaze žig i industrijski dizajn.
Glavna razlika između oznaka podrijetla i drugih prava intelektualnog vla-
sništva je ta da su sva ostala prava industrijskog vlasništva privatnopravnog
karaktera, dok je oznaka zemljopisnog podrijetla pravo kolektiviteta. Prema
ustaljenoj pravnoj teoriji žig je pravo kojim se štiti znak koji služi za razlikova-
nje robe i usluga jednog sudionika u gospodarskom prometu od iste ili slične
robe, odnosno usluga drugog sudionika u gospodarskom prometu. U pravilu
žig je pravo koje glasi na jednog titulara, a stječe se registriranjem na osnovu
provođenja upravnog postupka koji obavlja nadležno državno tijelo. U Bosni
i Hercegovini je to Institut za intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine.
Industrijskim dizajnom štiti se izgled cijelog ili dijela proizvoda koji je nov i čiji
je individualni karakter rezultat posebnih obilježja linija, kontura, boja, oblika,
odnosno materijala proizvoda samog po sebi ili njegovih ornamenata. Indu-
strijskim dizajnom može biti zaštićen bilo koji industrijski ili zanatski proi-
zvod, uključujući dijelove namijenjene za sastavljanje u kompleksan proizvod,
grupe ili kompozicije proizvoda, ambalažu, modne krojeve, grafičke simbole
i topografske oznake. Određene sličnosti u pogledu nositelja prava mogu se
zamijetiti u odnosu na dvije posebne kategorije žigova, i to kolektivni žig i
jamstveni žig. Kolektivni žig je žig kolektiviteta koji za predmet zaštite ima
5 Marković, M. Slobodan, Pravo intelektualne svojine, Sarajevo, 2007.
242
određeni znak, koji ne mora nužno sadržavati zemljopisni naziv i koji svojim
titularima daje, pored pozitivno pravnih ovlaštenja i jedno negativno pravno
ovlaštenje, zabraniti svima drugima korištenje tog znaka u gospodarskome
prometu. Za razliku od oznake podrijetla, ne postoji mogućnost pristupanja
korištenju ovakvih znakova ispunjavanjem određenih uvjeta. Jamstveni žig i
oznaka podrijetla razlikuju se po načinu stjecanja ovlasti za korištenje, trajanju
prava okolnosti da titular jamstvenog žiga nikada taj žig ne koristi u gospodar-
skome prometu nego samo, na osnovu ispunjenosti ranije utvrđenih kriterija,
daje ovlast za korištenje tog žiga.
Dakle, oznake zemljopisnog podrijetla su kolektivne oznake koje ne može
zaštiti pojedinac za svoje vlastite potrebe. Stoga, oznake zemljopisnog podri-
jetla pored vrijednosti koje daju specifičnom proizvodu koji je zaštićen, do-
prinose i razvoju šireg područja, odnosno regije i zajednice, jer pravo proi-
zvodnje proizvoda čiji je naziv zaštićen oznakom podrijetla imaju svi oni koji
zadovoljavaju kriterije koji su definirani tom zaštitom. Ovo omogućuje razvoj
lokalnih lanaca vrijednosti i doprinosi revitalizaciji ruralnih sredina, što kod
proizvoda zaštićenih drugim pravom industrijskog vlasništva (žigovi, patenti i
industrijski dizajn) nije uvijek slučaj.
Također, s gledišta investicije oznaka zemljopisnog podrijetla je znatno po-
voljnija za male proizvođače. Naime, kroz zaštitu žiga proizvođač mora uložiti
izuzetno puno novca kako bi svoj proizvod pozicionirao na tržištu i diferen-
cirao ga od drugih proizvoda, dok su ulaganja u promociju proizvoda kroz
zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla znatno manja jer se promocija radi
na kolektivnoj razini, tako da pojedinac može za vlastite potrebe koristiti već
uspostavljenu prepoznatljivost određenih proizvoda utemeljenu na zajednič-
koj promociji kroz oznaku zemljopisnog podrijetla.
3.3. Pregled stanja u EU i BiH

U Europskoj uniji postoje tri glavne sheme kroz koje se promoviraju i štite
imena kvalitete poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda:
• Zaštita oznake izvornosti (PDO – Protection of Designation of Origin)
kojim se štiti ime nekog područja, nekog specifičnog mjesta ili u izni-
mnim okolnostima ime zemlje i koji se koriste za označavanje poljopri-
vrednih i prehrambenih proizvoda koji dolaze iz tog područja, mjesta ili
zemlje, čija kvaliteta je isključivo određena zemljopisnom karakteristi-
243
kama uključujući prirodne i ljudske čimbenike i čija proizvodnja, prera-

da i priprema se odvija u tom određenom zemljopisnom području6;
• Zaštita zemljopisnog podrijetla (PGI – Protection of Geographical In-
dication) kojim se štiti ime nekog područja, nekog specifičnog mjesta
ili u iznimnim okolnostima ime zemlje i koji se koriste za opis poljo-
privrednih i prehrambenih proizvoda koji dolaze iz tog područja, mje-
sta ili zemlje i čija kvaliteta, specifične karakteristike se mogu pripisati
zemljopisnom podrijetlu i ako se najmanje jedan od postupaka odvija u
zaštićenom određenom zemljopisnom području.
• Zajamčeni tradicionalni specijalitet (TSG – Traditional Specialities Gu-
aranteed) koji se odnosi na zaštitu tradicionalnih prehrambenih proi-
zvoda ili specifičnih karakteristika.7
Ove sheme uređene su Uredbom (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta
i vijeća od 21. studenoga 2012. o sustavima kvalitete za poljoprivredne i pre-
hrambene proizvode kojom su stavljene van pravne snage Uredbe 509/2006 o
poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima kao zajamčeno tradicionalnim
specijalitetima i 510/2006 o zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla i oznaka
izvornosti poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Rezultat uvođenja su-
stava zaštite oznaka podrijetla na ovaj način je to da je u Europskoj uniji do
sada zaštićeno 1403 oznake, a u postupku je zaštite 186 oznaka, od čega je naj-
više u Italiji, Francuskoj i Španjolskoj, koje su i tradicionalno zemlje s bogatom
tradicijom poljoprivredne proizvodnje, a ujedno su i vodeće zemlje u razvoju
pravnih sustava označavanja proizvoda oznakama podrijetla.
Pored toga, Europska unija posvećuje posebnu pažnju zaštiti oznaka po-
drijetla za vina i jaka alkoholna pića.8 U cilju isticanja važnosti vina i jakih
alkoholnih pića za pojedine zemlje zaštita oznaka podrijetla za ove proizvo-
de izdvojena je i uređena zasebnim uredbama, te se o ovim oznakama vode i
zasebni registri (službene baze) i to za vina „E-Bacchus“ baza podataka koja
se sastoji od Registra oznaka izvornosti i zemljopisnih oznaka zaštićenih u
EU u skladu s Uredbom (EU) br. 1308/2013 (2891 oznaka) i za jaka alkoholna
pića „E-Spirit-Drinks“ (260 oznaka). Iz ovih podataka jasno se može izvesti
6 PDO predstavlja najstroži oblik zaštite jer se sve procesne radnje (proizvodnja, prerada i
priprema) moraju odvijati u određenom zemljopisnom području čije se ime štiti, osim u
iznimnim slučajevima koji se promatraju individualno.
7 Za razliku od Zaštite oznake izvornosti i zaštite zemljopisnog podrijetla, ove oznake ne
potvrđuju da neki proizvod ima specifičnu vezu sa zemljopisnim područjem.
8 DOOR, http://ec.europa.eu/agriculture/quality/door/list.html
244
zaključak o važnosti zaštite oznaka zemljopisnoga podrijetla za europsko trži-

šte, kao i za pojedine zemlje članice Europske unije.
Međutim, kad je u pitanju duhan, pretragom službene baze zaštićenih
oznaka podrijetla u Europskoj uniji (DOOR)9, nema podataka o zaštićenim
oznakama koje se odnose na duhan. Prema dostupnim podacima u bazi poda-
taka koja se vodi kod WIPO, prema Lisabonskom sporazumu o zaštiti oznaka
podrijetla, od europskih zemalja duhan je samo zaštićen oznakom zemljopi-
snog podrijetla u Bugarskoj.
Bosna i Hercegovina je postala punopravna članica Lisabonskog sporazu-
ma o zaštiti oznaka podrijetla i njihovom registriranju 4. srpnja 2013. godine,
te je u skladu s tim provedeno niz postupaka koji su predstavljali ovlast Bosne
i Hercegovine po pitanju postojećih zaštićenih oznaka, a koje su pristupanjem
stupile na pravnu snagu u Bosni i Hercegovini.
Potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Europskih
zajednica i njihovih država članica sa jedne strane, i Bosne i Hercegovine s
druge strane, u Luksemburgu 16. lipnja 2008. godine i njegovom ratifikacijom
u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine u studenom 2008. godine, Bosna i Her-
cegovina je preuzela obveze koje se odnose na stupanje na pravnu snagu ozna-
ka podrijetla iz Europske unije na svojem teritoriju. Službena baza zaštićenih
oznaka podrijetla DOOR sadrži podatke o svim oznakama.
Iako je Bosna i Hercegovina punopravna članica Lisabonskog sporazuma i
preuzela je obveze iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, svijest o važ-
nosti zaštite zemljopisnog podrijetla za lokalno gospodarstvo još uvijek nije
dovoljno razvijena, kako na institucionalnoj razini, tako i kod potencijalnih
nositelja zaštite. Bosna i Hercegovina još uvijek nema nikakvu strategiju po
pitanju promocije ili neke vrste poticaja ili potpore za zaštitu zemljopisnog
podrijetla svojih proizvoda, odnosno strategije ili plana u okviru kojega bi se
oznake podrijetla mogle gospodarski i kulturološki valorizirati i iskoristiti za
promociju i razvoj Bosne i Hercegovine.
U prilog tomu govori i činjenica da je oznakom zemljopisnog podrijetla u
Bosni i Hercegovini pred Institutom za intelektualno vlasništvo Bosne i Herce-
govine zaštićeno samo 13 proizovda, od kojih su 12 podnositelji domaće fizič-
ke i pravne osobe, a jedna oznaka glasi na inozemnog titulara. Od toga jedna
oznaka je ustanovljena za duhan, i to „Duvan hercegovački ravnjak“, nositelja
9 Službena baza zaštićenih oznaka podrijetla DOOR sadrži podatke o svim oznakama zašti-
ćene u Europskoj uniji
245
Udruga „DUVAN HRCEGOVAČKI RAVNJAK“ iz Gruda. Također, još jedna

oznaka sadrži termin „HERCEGOVAČKI“ i to „HERCEGOVAČKI MED“ no-
sitelja Udruge pčelara neposrednih proizvođača MATICA iz Mostara.
Važno je naglasiti da je po važećem sustavu moguće, pored oznaka za po-
ljoprivredne i prehrambene proizvode, zaštititi i oznake za prirodne, industrij-
ske, obrtničke i proizvode domaće radinosti, tako da se od ovih 13 oznaka 7
odnosi na poljoprivredne i prehrambene proizvode, a 6 na ostale proizvode
(industrijske, obrtničke i proizvode domaće radinosti).
3.4. Uloga zemljopisne oznake podrijetla hercegovačkog duhana u

brendiranju Hercegovine
U današnjem globaliziranom gospodarstvu sve je veća potražnja za lokalnim
proizvodima koji imaju prepoznatljive lokalne karakteristike i kvalitete. Stoga in-
dividualni proizvođači, a i države u cjelini, nastoje diferencirati svoje proizvode i
regije odnosno lokalitete na tržištu kako bi postali prepoznatljivi i konkurentni.
Regionalno je brendiranje u tom kontekstu jedan od alata koji može pomoći da
se diferenciramo od drugih područja i proizvoda. Regionalno brendiranje koje
identificira proizvod na temelju njegovog podrijetla je idealan način za poljopri-
vredne proizvođače da diferenciraju svoje proizvode od drugih.10
Oznake zemljopisnog podrijetla određenoj regiji mogu donijeti korist, ne
samo po pitanju novih radnih mjesta ili većih prihoda, već i po pitanju regio-
nalne prepoznatljivosti, što će svakako doprinijeti stvaranju regionalne prepo-
znatljivosti odnosno regionalnog brenda.11
Ako uzmemo u obzir da je Hercegovina jedna od najpotentnijih i najznačaj-
nijih turističkih regija u Bosni i Hercegovini, utoliko regionalno brendiranje,
a u tom kontekstu i oznake zemljopisnog podrijetla, predstavljaju važan čim-
benik u razvoju lokalnih proizvoda i povezivanju proizvođača i tržišta, kao i
razvoju lokalnih lanaca vrijednosti.
Iako Hercegovina kao regija ima izuzetno velik potencijal da bude međuna-
rodno prepoznatljiva, ona još uvijek nije zaokružena kao brend i tek se treba
pozicionirati na međunarodnoj turističkoj karti.12 Stoga se oznake zemljopi-
10 Jay M. Lillywhite, Candra Allison and Anita G. Rodriguez, 2005

11 Naresh Kumar Vats, 2016
12 Ovo je rezultati istraživanja digitalne prisutnosti Hercegovine (Digital Demand – Herze-
govina Touristic Demand) urađeni za potrebe brendiranja Hercegovina u okviru projekta
Razvoj turističkog koridora Hercegovine.
246
snog podrijetla mogu izuzetno lako upotrijebiti za brendiranje i pozicioniranje

Hercegovine kao regije. Naime, oznake zemljopisnog podrijetla kojim se štite
lokalni i regionalni proizvodi koji nose ime regije, odlično se mogu uklopiti u
koncept regionalnog brendiranja. Proizvodi sa zaštićenom oznakom zemljo-
pisnog podrijetla se mogu promatrati kao visoko kvalitetni proizvodi koji su
tipično namijenjeni za izvoz i oni se oslanjaju na međunarodno priznati su-
stav brendiranja koji jamči autentičnost i povezuje potrošača sa mjestom proi-
zvodnje.13 Iz ovog proizlazi da su oznake podrijetla usmjerene promociji regija
izvan same regije.
Primjer regija koje uspješno koriste zaštitu zemljopisnog podrijetla za svo-
je lokalne proizvode u kontekstu regionalnog brendiranja možemo potražiti
u bližem i širem okruženju. Jedan od takvih primjera je i Istra u Republici
Hrvatskoj, koja posvećuje veliku pažnju zaštiti i promociji svojih autohtonih
lokalnih proizvoda kroz oznake zemljopisnog podrijetla ali i kroz druge oblike
jamstvenog označavanja, kao što je oznaka Istarska kvaliteta.14 Za Istru, kao
i za Republiku Hrvatsku u cjelini, oznake zemljopisnog podrijetla su poseb-
no dobile na važnosti nakon punopravnog članstva Republike Hrvatske u Eu-
ropskoj uniji. To možemo vidjeti kroz uspješne primjere zaštite zemljopisnog
podrijetla za sljedeće zaštićene proizvode: Istarski pršut i Istarsko djevičansko
maslinovo ulje.15
13 F. Laurel Martin, 2014

14 „Oznaka Istrian quality (IQ)/Istarska kvaliteta osmišljena je i namijenjena označavanju,
isticanju i promociji najkvalitetnijih autohtonih istarskih proizvoda i usluga. Vizualno
označavanje kvalitete razvila je 2005. godine Istarska razvojna agencija (IDA) po ovlaštenju
Istarske županije. Oznaka Istarska kvaliteta - IQ namijenjena je poticanju razvoja doma-
će proizvodnje, podizanju razine kvalitete proizvoda i proizvodnih tehnologija, poticanju
stvaralaštva i kreativnosti, a osobito izvornosti, tradicije i stvaranju istarskog identiteta na
domaćem i svjetskom tržištu. Znak je registriran pri Državnom zavodu za intelektualno
vlasništvo kao jamstveni žig, a zakonski ga je registrirala IDA. Znak ili markica IQ dodjeljuje
se proizvodima i uslugama koji posjeduju natprosječnu kvalitetu, i to na području Istarske
županije, a nastali su kao rezultat istarske tradicije, razvojnoistraživačkog rada, inovacija i
invencije. Proizvod koji nosi IQ oznaku mora imati tehnološku razinu proizvodnje, tipič-
nost i iznimnu kvalitetu. Naime, oznaka IQ pridonosi promociji istarske regije, odnosno
stvaranju istarskog identiteta na domaćem i svjetskom tržištu. (http://www.trznica-trg.eu/
novosti/43)
15 Istarski pršut i Istarsko djevičansko maslinovo ulje zaštićeni sa oznakom izvornosti na ra-
zini Europske unije (PDO - Protection Designation of Origin), što je stroži oblik zaštite od
Oznake zemljopisnog podrijetla (PGI – Protection of Geographical Indication) jer podra-
zumjeva da se svi postupci: prozvodnja, prerada i priprema proizvoda obavljaju u mjestu
podrijetla.
247
U tom kontekstu i hercegovački duhan može biti jedan od prepoznatljivih

elemenata hercegovačkog identiteta i koji može upotpuniti prepoznatljivost
Hercegovine kao regije. Hercegovački duhan je kroz povijest stekao reputaciju
kvalitetnog duhana koji je bio poznat i izvan granica Bosne i Hercegovine. Bio
je prepoznat i na sultanovu dvoru u Carigradu tijekom Otomanskog carstva,
kao i na Bečkom dvoru za vrijeme Austro-ugarske monarhije, pa sve do Rusije,
gdje se spominje da je i sam Staljin pušio cigarete od hercegovačkog flora.
Sve ove činjenice predstavljaju odličnu podlogu za razvoj hercegovačkog
duhana kao jednog od prepoznatljivih brendova Hercegovine koji će kroz
zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla biti jedan od glavnih kanala pro-
mocije Hercegovine u svijetu. Međutim, kako bi se to iskoristilo, potrebno je
primjenjivati inovativne kanale komunikacije i razvijati nove proizvode i funk-
cije hercegovačkog duhana te staviti hercegovački duhan u potpuno drugačiji
kontekst nego što je to on bio do sada.
3.5. Gospodarska i socijalna dimenzija zaštite hercegovačkog duhana

Zemljopisne oznake nisu isključivo trgovački ili pravni instrumenti, već ima-
ju multifunkcionalni karakter. One postoje u širem kontekstu kao integralni
oblik ruralnog razvoja koji može snažno unaprijediti komercijalne i gospodar-
ske interese, a potičući lokalne vrijednosti kao što su zaštita okoliša, kultura
i tradicija. Zemljopisne oznake su utjelovljenje “globalizacije” tj. proizvoda i
usluga koji sudjeluju na globalnim tržištima i istodobno podržavaju lokalno
gospodarstvo i kulturu.16
Kako je vidljivo iz prethodnog odlomka, kao i iz prethodnih obrazlaganja
o oznakama zemljopisnog podrijetla kao marketinškom alatu, na sličan način
možemo promatrati i lokalne proizvode u Bosni i Hercegovini. Posebice je ovo
važno za proizvode koji uistinu imaju regionalnu prepoznatljivost i mogu do-
prinijeti većoj prepoznatljivosti određene regije, a posredno doprinijeti i krei-
ranju pozitivne percepcije o ostalim proizvodima koji dolaze iz te regije.
Hercegovački duhan je jedan od takvih proizvoda koji ima snažnu gospo-
darsku, povijesnu i kulturološku ukorijenjenost u Hercegovini, te kao takav
može vrlo lako doprinijeti upotpunjavanju slike o Hercegovini i izgradnji njene
prepoznatljivosti.
16 Giovannucci D., Josling T., Kerr W., O’Connor B., Yeung T.M., 2009
248
Hercegovački duhan je zaštićen oznakom zemljopisnog podrijetla kod In-

stituta za intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine, rješenjem broj IP-03-
47-4-03117/16MM 2016. godine. Osnovni razlog zaštite Hercegovačkog duha-
na je osigurati njegovu autohtonost, stečeni ugled, podizanje konkurentnosti
i omogućavanje legalizacije prodaje rezanog duhana na tržištu. Elaborat o
zaštiti zemljopisnog podrijetla hercegovačkog duhana i ostvarivanje prava na
oznaku zemljopisnog podrijetla obrazložio je razloge i argumente za zaštitu
hercegovačkog duhana.
Hercegovački duhan je od nositelja gospodarstva i najvažnije poljoprivred-
ne kulture, a u ruralnim dijelovima i najvažnije gospodarske djelatnosti, iz-
gubio mjesto na tržištu te je proizvodnja duhana praktično nestala. Razlozi
za ovo su prije svega mali opseg proizvodnje duhana, te supstitucija hercego-
vačkog duhana drugim proizvodima u proizvodnji cigareta. Međutim, ostala
je mala količina proizvodnje na ograničenom području koja se prvenstveno
koristila za ručno motane cigarete.17
Iako je hercegovački duhan izgubio bitku na tržištu, te se samo zadržao u
domeni male obiteljske proizvodnje za osobne potrebe, još uvijek ima sna-
žan utjecaj na prepoznatljivost Hercegovine. Jedan od ključnih elemenata pre-
poznatljivosti Hercegovine i Hercegovaca je hercegovačka škija ili žuto zlato,
kako su ga nazivale generacije ljudi. Hercegovački duhan je prepoznati i kao
jedan od lokalnih hercegovačkih proizvoda s najvećim potencijalima na glo-
balnom tržištu.18
Uzimajući u obzir povijesnu, gospodarsku i kulturološku vrijednost koju
hercegovački duhan ima za Hercegovinu, utoliko i njegova ponovna valori-
zacija mora biti jedan od ciljeva politike hercegovačkog gospodarstva. Her-
cegovački duhan se zasigurno ne može vratiti u okvire proizvodnje koja je
bila nekada, međutim, njegova kulturološka i povijesna vrijednost daje mu na
17 Elaborat zaštite zemljopisnog podrijetla hercegovačkog duhana i ostvarivanje prava na

oznaku zemljopisnog podrijetla, Udruga „Duvan Hercegovački Ravnjak“
18 Ovo su zaključci sa održanog okruglog „Hercegovina kao brand“ održanog 2011. godine
u Mostaru. Pored rasprave na okruglom stolu provedena je i dodatna anketa sudionika
okruglog stola te značajnijih kreatora javnog mnijenja u Bosni i Hercegovini (glumci, no-
vinari, filmski radnici, književnici i dr.). Na temelju ankete i rasprave na okruglom stolu
duhan je također prepoznat kao jedan od proizvoda koji imaju najveći potencijal na global-
nom tržištu. Ovdje se prije svega misli na turizam kao glavni tržišni kanal s obzirom da se
Hercegovina etablira kao prepoznatljiva turistička regija u međunarodnim okvirima. Neki
od ostalih proizvoda koji su također prepoznati su sljedeći: vino, sir, ljekovito bilje, smokve,
voda, aluminijski proizvodi, med i dr.
249
značaju da postane jedan od glavnih elemenata hercegovačke prepoznatljivo-

sti i kulturološke vrijednosti. To se najbolje može postići ukoliko ga valorizira-
mo i kao dio turističke ponude Hercegovine.
Kroz turizam hercegovački duhan može imati i gospodarsku, ali i kulturo-
lošku vrijednost. Stoga je i njegova zaštita oznakom zemljopisnog podrijetla
izuzetno važna karika i razvoju hercegovačke prepoznatljivosti i promocije
Hercegovine. Naime, u svojoj knjizi „Wine and Tourism: A Strategic Segment
for Sustainable Economic Development“ Alonso i Liu navode da gospodarski
utjecaj zaštite zemljopisnog podrijetla potencijalno prelazi iz poljoprivrede
kao takve u turizam, putovanja i pridružene aktivnosti kao što su proizvodnja
rukotvorina.19
Stoga se hercegovački duhan, u kontekstu zaštite oznake zemljopisnog po-
drijetla, može valorizirati na različite načine. Pored konvencionalne upotrebe,
tj. za pripremu i konzumiranje cigareta, hercegovački duhan može biti zani-
mljiv za pružanje autohtonog doživljaja turistima i posjetiteljima u Hercegovi-
ni. Prema istraživanju i analizi turističkog tržišta Hercegovine, prepoznata je
potražnja turista za autohtonim doživljajima, gdje je čak 91,7% ispitanika izvan
Bosne i Hercegovine iskazalo želju upoznati se sa običajima i tradicijom her-
cegovačkog kraja20. U te zanimljive običaje i tradiciju ubraja se i tradicionalno
križanje duhana.
S obzirom da je proizvodnja, prerada i stavljanje u promet duhana i du-
hanskih proizvoda zbog utjecaja na zdravlje ljudi posebno strogo regulirana i
ograničena, a zbog posebne kulturološke i povijesne vrijednosti hercegovač-
kog duhana potrebno je osmišljavati druge i inovativne načine korištenja her-
cegovačkog duhana kao materijalne i nematerijalne baštine u funkciju razvoja
i promocije Hercegovine. Tu prije svega spadaju projekti i ideje iz segmenta ra-
zvoja turističke ponude i doživljaja Hercegovine. U tom kontekstu hercegovač-
ki duhan, kao zemljopisno zaštićen proizvod, može odigrati jednu od ključnih
uloga, posebno kada imamo na umu sve veću potražnju turista za autohtonim
doživljajima i tradicijom lokalnih krajeva.
19 Alonso and Liu, 2012

20 Marketinško istraživanje i analizi tržišta Hercegovine izrađeni su u sklopu projekta „Razvoj
putova baštine na Trebižatu – Srce Hercegovine“, koji je financirala Europska unija kroz
IPA program 2007-2013, a čiji nositelj je bila Razvojna agencija za Hercegovinu REDAH a
partneri općine Ljubuški, Grude i Čapljina, te Udruga za ruralni i regionalni razvoj Herce-
govački STAP.
250
Međutim, ono što je važno istaći je da, iako zemljopisne oznake posjedu-
ju neka privatna obilježja, one su u biti ‘javno dobro’. One naširoko utječu na
ljude i resurse regije, tako da je ključno da upravljanje zemljopisnim oznaka-
ma i pravna zaštita budu strukturirani tako da služe najvećem broju ljudi i
izbjegavaju zarobljavanje od strane samo male elite. Zemljopisne oznake tako
mogu poslužiti kao korisni okviri za vođenje integriranog oblika tržišno ori-
jentiranog ruralnog razvoja, koji može olakšati ravnopravno sudjelovanje svih
zainteresiranih strana.21
4. ZAKLJUČAK
Hercegovački duhan kao jedan od 13 proizvoda sa zaštićenim zemljopisnim
podrijetlom u Bosni i Hercegovini, a uz Hercegovački med jedini koji ima ime
Hercegovine u predmetu zaštite, ima ogroman potencijal doprinijeti razvo-
ju i promociji Hercegovine u gospodarskom i kulturološkom smislu. Herce-
govački duhan se kroz zaštitu oznake zemljopisnog podrijetla može razviti u
učinkovit marketinški alat. Također, pored tradicionalne proizvodnje i prerade
hercegovačkog duhana za pripremu cigareta, prije svega ručno motanih ciga-
reta, postoji potencijal da se hercegovački duhan valorizira i kao dio turističke
ponude Hercegovine.
Očigledno je da se hercegovački duhan ne može više u punom kapacitetu
vratiti u klasičnu duhansku industriju. Upravo iz tog razloga je važna zaštita
hercegovačkog duhana oznakom zemljopisnog podrijetla kako bi se na taj na-
čin zaštitila njegova autohtonost i vrijednost i kako bi se na temelju ove zaštite
pokrenula proizvodnja i omogućila legalizacija na tržištu.
Međutim, dodana vrijednost je da se na temelju zaštite zemljopisnog po-
drijetla hercegovačkog duhana može i treba očuvati tradicionalna proizvodnja
na ograničenim područjima i pored konvencionalne upotrebe hercegovačkog
duhana za cigarete, valorizirati hercegovački duhan i kao dio turističke ponude
Hercegovine. Ovdje se mogu razvijati različiti sadržaji i doživljaji kao što su
putovi hercegovačkog duhana, muzej duhana, tradicionalno križanje duhana,
putovima „šverca“ duhana, do raznih suvenira s temom hercegovačkog duha-
na, pa čak i do inovativnih proizvoda za elektronske cigarete te raznih festivala
21 Giovannucci D., Josling T., Kerr W., O’Connor B., Yeung T.M., 2009
251
i promotivnih događaja. Neki od primjera u svijetu nam dokazuju da je to ite-

kako moguće i da se već razvijaju slični projekti22.
No, ono što je najvažnije je očuvati autohtonost i tradiciju hercegovačkog
duhana jer oni mogu biti temelj buduće uloge hercegovačkog duhana u razvo-
ju i promociji Hercegovine i jednim dijelom prilika za revitalizaciju ruralnih
prostora.
5. LITERATURA
- Bloom Consulting (2015): Digital Demand – Herzegovina’s Touristic De-
mand,
- Bramley C., Kirsten JF (2007): Exploring the Economic Rationale for Pro-
tecting Geographical Indications in Agriculture, Agrekon, Vol. 46, No. 1
- Caenegem W., Cleary J., Drahos P. (2014): Pride and Profit – Geograp-
hical Indications as Regional Development Tool in Australia, Journal of
Economic and Social Policy, Vol. 16, Issue I
- Čizmić J. (1999): Ogledi iz prava industrijskog vlasništva, Knjiga druga,
Pravni fakultet Mostar, KIZ „Tina Ujević“ Split
- Giles E.L; Bosworth G; Willett J. (2013): The role of local perceptions int
he marketing of rural areas, Journal of Destination Marketing&Manage-
ment
- Giovannucci D., Josling T., Kerr W., O’Connor B., Yeung T.M. (2009):
Guide to Geographical Indications – Linking Producesr and their ori-
gins, International Trade Centre
- Jay M. Lillywhite, Candra Allison and Anita G. Rodriguez (2005): Regi-
onal Branding in a Global Marketplace, New Mexico Chile Task Force,
Report 21
- Lurel Martin F. (2014): Master Thesis „Local motion: Using Regional
Brands as an Engine for Sustainable Regional Development“, Carl von
Ossietzky Universitat Oldenburg
22 Iskustva gdje se duhan koristi kao dio turističke ponude ili kao dio kulturne baštine su vidlji-
vi iz sljedećih primjera: „Tobacco City“ u Plovdivu u Bugarskoj gdje se napuštene duhanske
stanice i skladišta revitaliziraju kao mjesta za kulturne događaje a u isto vrijeme čuvajući
uspomenu i sjećanje na izvornu funkciju tih objekata; Muzeji duhana u Sjedinjenim ame-
ričkim državama; Vape Caffe – ugostiteljski objekti namijenjeni za uživanje u elektronskim
cigaretama; Tobacco Trails (već se razvijaju turističke ponude za duhanske putove u susjed-
noj Dalmaciji) i sl.
252
- Marković M. Slobodan (2007): Pravo intelektualne svojine, MAGISTAT

i Pravni fakultet univerziteta u Sarajevu
- Mrkonjić Ž. (2011): Marketinško istraživanje i analiza tržišta Hercegovi-
na, Regionalna razvojna agencija za Hercegovinu REDAH
- Naresh Kumar Vats (2016): Geographical Indication-The Factors of Ru-
ral Development and Strenghtening Economy, Journal Of Intelectual
Property Rights, Vol 21, pp 347-355
- TRIPS Agreement, Article 22
- Udruga „Duvan Hercegovački ravnjak – DHR“ (2015): Elaborat o zaštiti
zemljopisnog podrijetla hercegovačkog duhana i ostvarivanje prava na
oznaku zemljopisnog podrijetla
- VERONA, Albert, Pravo industrijskog vlasništva, Informator, Zagreb,
1978 str. 199 - 202
- WIPO: Geographical Indications – An Introduction
- http://ec.europa.eu/agriculture/quality/door/list.html
- http://www.ipr.gov.ba/hr
- http://www.wipo.int/lisbon/en/
- http://www.origin-gi.com/
- http://ec.europa.eu/trade/policy/accessing-markets/intellectu-
al-property/geographical-indications/
253
IMPORTANCE OF PROTECTION OF
HERZEGOVINIAN TOBACCO RAVNJAK BY THE
LEBEL OF THE GEOGRAFICAL ORIGIN
SUMMARY
Geographical Indications are an extremely important factor in the coun-

try’s rural development and the preservation of the identity of a region
or place, and appear as a tool for preserving the tradition, culture and
overall heritage of a nation, state, region or a place. In addition to the
cultural dimensions and contribution of the designations of origin to the
preservation of tradition and culture, geographical indications of origin
play an important role in economic life. Namely, by protecting a product
of a geographical origin, the product is differentiated from other produ-
cts on the market with its own quality and specifics, so that a producer
meeting all of the criteria required by the label enables positioning in the
market and raising their own competitiveness.
The aim of this paper is to analyze the potential of Herzegovina tobacco
„Ravnjak“ as a product with a protected geographical indication, and
how „Ravnjak“ can contribute to the preservation of tradition, culture
and lifestyles as such and at the same time to play an active role in the
economic development of Herzegovina. In this context, the paper will
provide an overview of the basic characteristics of geographical indica-
tions, their use and protection as intellectual property rights, and will
explain the key concepts and position of designations of origin in rela-
tion to other industrial property rights and modalities of protection as
well as EU experience and situation in Bosnia and Herzegovina. Particu-
lar attention will be given to the economic and social dimension of Her-
zegovina tobacco „Ravnjak“ as a product with a protected geographical
indication, and what impact it might have on social and economic deve-
lopment of Herzegovina taking into account specific legal requirements
of production and processing of tobacco.
Key words: indication of origin, intellectual property, protection moda-

lities, rural development, economic and social dimension, tobacco
254
VAŽNIJI ŠTETNICI DUHANA (Nicotiana
tabacum L.) NA PODRUČJU HERCEGOVINE
Ivan Ostojić1, Mladen Zovko1, Danijela Petrović1
Sažetak
Duhan (Nicotiana tabacum L.) je jednogodišnja biljka iz porodice Sola-

naceae. Uzgaja se u više od 120 zemalja širom svijeta. Proizvodnja duha-
na u BiH locirana je najvećim dijelom u Posavini, gdje dominiraju virdži-
nija i berlej tipovi. Na području Hercegovine uzgaja se poluorijentalni
duhan. Taj duhan ima krupan list, specifičnu aromu i jako dobro izgara.
Od kultivara najzastupljeniji predstavnici su ravnjak, veliki hercegovac,
šeginovac, te hibridi svijetla hercegovina i VH 32. Unazad nekoliko go-
dina, na području Hercegovine, sve više se uzgaja virdžinijski hibrid du-
hana hevesi 9.
Štetnici mogu biti važan ograničavajući čimbenik u proizvodnji duhana.
Tijekom uzgoja presadnica u zaštićenim prostorima duhan mogu napasti
duhanov resičar ili trips (Thrips tabaci Lind.), crna repina ili bobova uš
(Aphis fabae Scop.) i breskvina zelena uš (Myzus persicae Sulz.). Njihov
napad nastavlja se i u polju, a za uspješan uzgoj duhana iznimno je važna
sadnja nezaraženih presadnica.
Nakon presađivanja, duhan napadaju zemljišni štetnici, od kojih se po
važnosti ističu žičnjaci i sovice pozemljuše. Ličinke klisnjaka (Elateri-
dae) tijekom višegodišnjeg razvoja koji traje, ovisno o vrsti, 24 do 48
mjeseci, žive u tlu hraneći se podzemnim organima biljaka, uzrokujući
propadanje mladih biljaka i prorjeđivanje sklopa, što dovodi do manjeg
broja biljka po hektaru. Najštetniji je rod Agriotes. Sovice pozemljuše ili
podgrizajuće sovice (Noctuidae) napadaju biljke duhana nakon presa-
đivanja, posebno velike štete mogu pričiniti u prva 2 do 3 tjedna nakon
presađivanja.
Tijekom vegetacije duhan napadaju i brojni drugi štetnici, kao što su
lisne sovice, posebice žuta kukuruzna sovica (Helicoverpa (Heliothis)
armigera Hubn.), koja se javlja povremeno za suhih i iznimno toplih go-
dina, a čije se gusjenice hrane listovima, izazivajući defolijaciju biljaka.
Duhan, ponekad, napada i kukuruzni moljac (Ostrinia nubilalis Hubn.),
1 Agronomski i prehrambeno-tehnološki fakultet, Sveučilišta u Mostaru

e-mail: ivan.ostojic@sjemenarna.com
255
zrikavci (Oecantus sp.), koji na pojedinim lokalitetima mogu pričiniti

ozbiljne štete.
U radu će biti prikazani rezultati jednogodišnjih istraživanja štetnika du-
hana na području Hercegovine.
Ključne riječi: štetnici, duhan, Hercegovina
UVOD
Uzgoj duhana na području Hercegovine ima dugu tradiciju. Smatra se da se u
Bosni i Hercegovini duhan počeo uzgajati u prvoj polovini XVII stoljeća do-
šavši u Hercegovinu preko Mlečana i Dubrovačke Republike. Tijekom duge
povijesti uzgoja duhana na ovim prostorima bilo je uspona i padova ali se sma-
tra da je krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća
proizvodnja duhana, na području Hercegovine bila na vrhuncu, i tih su godina
proizvedene rekordne količine duhana.
Na području Hercegovine uzgaja se poluorijentalni duhan. Od kultivara
najzastupljeniji predstavnici su ravnjak, veliki hercegovac, šeginovac, svijetla
hercegovina i VH 32. Nakon skoro zamiranja proizvodnje duhana na ovom
području, unazad nekoliko godina ponovno započinje sadnja i uzgoj duhana.
U zadnje vrijeme u uzgoju su prisutne i virdžinijske sorte duhana, posebno
sorta hevesi 9.
Duhan kao i svaku drugu poljoprivrednu kulturu napadaju različiti štetnici
i uzročnici biljnih bolesti, koji na pojedinim lokalitetima mogu pričiniti veli-
ke štete. Ekonomski najvažniji štetnici duhana su: žičnjaci (Elateridae), sovice
pozemljuše (Noctuidae), listorošci (Scarabaeidae), lisne uši (Aphididae) i tripsi
(Thripidae).
Chaplin i sur. (1976) navode da na području SAD-a preko 100 različitih vr-
sta kukaca pričinjava štete na duhanu, ali svega nekoliko njih pričinjava eko-
nomski značajne štete. Kao štetnike duhana na području Hercegovine Nadaž-
din i Bumbić (1976) navode rovca (Gryllotalpa gryllotalpa L.), stepskog popca
(Gryllus desertus Pall.), marokanskog skakavca (Dociostaurus maroccanus
Thun.), talijanskog skakavca (Calliptamus italicus L.), zelenu breskvinu uš
(Myzus persicae Sulz.), duhanova tripsa (Thrips tabaci Lind.), korijenove ne-
matode (Meloidogyne spp.), te ličinke klisnjaka (žičnjaci) i sovica pozemljuša.
Isti autori navode da značajne štete na mladim biljkama duhana mogu priči-
niti puževi golaći. Spasov i sur. (2013) kao najvažnije štetnike lista duhana na
256
VAŽNIJI ŠTETNICI DUHANA (NICOTIANA TABACUM L.) NA PODRUČJU HERCEGOVINE
području Strumice (Makedonija) navode zelenu breskvinu uš (Myzus persi-

cae), duhanova tripsa (Thrips tabaci) i duhanova buhača (Epitrix hirtipennis)
Melsh.
Tijekom uzgoja presadnica duhana u zaštićenim prostorima, presadnice
često napadaju duhanov resičar, bobova uš i breskvina zelena uš (Maceljski,
2002. cit Dumančić, 2015). Napad ovih štetnika nastavlja se i u polju nakon
presađivanja, tako da je za uspješan uzgoj duhana iznimno važna sadnja zdra-
vih presadnica.
Nakon presađivanja, duhan napadaju zemljišni štetnici od kojih se po važ-
nosti ističu žičnjaci (Elateridae) i sovice pozemljuše (Noctuidae).
Ličinke žičnjaka vrlo često pričinjavaju velike štete na duhanu oštećujući
korijen duhan ili se ubušuju u stabljiku presadnica. Tijekom višegodišnjeg ra-
zvoja koji traje, ovisno o vrsti 24 do 48 mjeseci, ličinke klisnjaka živeći u tlu i
hraneći se podzemnim organima biljaka, uzrokuju propadanje mladih bilja-
ka što dovodi do manjega broja biljaka po jedinici površine. Najštetniji je rod
Agriotes, od kojeg se za područje Hrvatske važnim smatra 5 vrsta (Bažok i sur.,
2012). Kao dominantnu vrstu klisnjaka u nasadima duhana na području južne
Bugarske, Subchev i sur. (2010) navode vrstu Agriotes ustulatus Schällern, a u
znatno manjoj brojnosti zabilježili su i vrste A. lineatus L., A. rufipalpis Brullè
i A. sputator L. Intenzitet šteta od žičnjaka uvelike ovisi o prethodnoj kulturi,
broju jedinki u tlu, kao i vlažnost tla u zoni korjenova sustava duhana.
Slične probleme, presadnicama duhana, pričinjavaju i gusjenice sovica po-
zemljuša koje su zbog svoje štetnosti dobile naziv “kučke“. Gusjenice sovica
pozemljuša oštećuju nadzemne i podzemne dijelove biljaka duhana u raznim
fazama razvoja. Značajne štete na duhanu nakon presađivanja mogu pričiniti
gusjenice vrsta Agrotis segetum (Denis & Schiff.) i Agrotis ipsilon (Huf.) pre-
grizajući stabljiku duhan u razini tla (Sannino, 2005). Na području Pakistana
gusjenice vrsta Agrotis ipsilon, A. segetum, A. flammatra, Heliothis virescens,
te dvije vrste lisnih uši Myzus persicae i Aphis tabaci uzrokuju štete na duhanu
tijekom različitih stadija razvoja, što u znatnoj mjeri smanjuje prinos i kvalite-
tu duhana (Sajjad i sur., 2011 cit. Said i sur., 2015).
Osim žičnjaka i sovica pozemljuša štete na korijenovu sustavu duhana, po-
sebno u prva 2 do 4 tjedna nakon presađivanja mogu pričiniti i majski hrušt
Melolontha melolontha L. (Scarabaeidae) i Gonocephalum spp. (Tenebrioni-
dae) (EPPO, 1998).
257
Gusjenice vrste Heliothis virescens izgrizaju lisne pupove i mlade još potpu-
no ne razvijene vršne listove. Štete se posebno uočavaju kada se listovi u pot-
punosti razviju. Plojka lista izgleda deformirano, pokidano, sa velikim rupama
(Said i sur., 2015). Zhou i sur. (2010) kao važnog štetnika duhana na području
južne Kine navode vrstu Spodoptera litura (F.) (Noctuidae). Vrsta uzrokuje
značajnu defolijaciju duhana i vrlo teško se suzbija budući da je razvila rezi-
stentnost na veliki broj kemijskih pripravaka.
Gusjenice sovica Heliothis spp., Mamestra spp. i Autographa gamma mogu
uzrokovati značajne štete izgrizajući plojku lista duhana, ostavljajući samo
glavne lisne žile (EPPO, 1998).
Tijekom vegetacije duhan napadaju i brojni drugi štetnici, kao što su lisna
sovica (Helicoverpa (Heliothis) armigera Hubn.), koja se javlja povremeno za
suhih i iznimno toplih godina (Maceljski, 2002. cit. Dumančić, 2015), a čije se
gusjenice hrane listovima, izazivajući defolijaciju biljaka. Duhan, ponekad na-
pada i kukuruzni moljac (Ostrinia nubilalis Hubn.) (Dumančić, 2015).
Duhanov buhač (Epitrix hirtipennis Melsheimer) je relativno novi štetnik
duhana. Duhanov buhač napada mlade i stare biljke duhana. Štetu prave odra-
sli hraneći se na listovima praveći male rupice, dok se ličinke hrane na korije-
nu i buše stabljike. Veliki broj ličinki može ozbiljno oštetiti pa čak i potpuno
uništiti tek posađene sadnice (Dumančić, 2015). Značajne štete na duhanu od
duhanova buhača Epithrix hirtipennis (Melsh.) zabilježene su u Grčkoj i Bu-
garskoj (Lykouressis i sur., 1994; Tomovet i sur., 2007).
Duhanov trips ubraja se među najvažnije štetnike duhana. Kao izraziti po-
lifag napada veći broj biljaka, među kojima su kulturne i korovske vrste. Na
području Gradačca, u srpnju 2007. godine uočena je prisutnost zrikavaca (Oe-
canthus niveus De Geer), koji je prouzročio oštećenja na nekoliko parcela koje
su bile zasađene berlej tipom (BH4) (Haseljić i Festić, 2013).
Ličinke krumpirovog moljca Phthorimaea operculella Zell. ponekad priči-
njavaju štete na duhanu bušeći tunele u tkivu lista, rjeđe i u stabljici (Sannino,
2005).
Prema EPPO (1998) od lisnih uši na duhanu štete najčešće pričinjavaju
Myzus persicae (Sulz.) i M. nicotianae (Black.), a ponekad i vrste Aulacorthum
solani (Kaltenbach) i Macrosiphum euphorbiae (Thomas). Ovisno o vremen-
skim uvjetima tijekom vegetacije, kao i blizini susjednih biljaka zajedničkih
domaćina lisnih uši, prije svega Prunus spp., lisne uši u duhanu se obično
pojavljuju 20 do 30 dana nakon presađivanja u polje. Prema Mistrick i Clark
258
(1983) lisna uš Myzus persicae uzrokuje štete na duhanu od stadija presad-

nica do potpuno zrele biljke. Kao posljedica sisanja ličinki i odraslih oblika
uši, smanjuje se vitalnost biljke koja zaostaje u porastu, jako zaraženi listo-
vi se uvijaju, postaju klorotični, te biljke postaju podložne napadu različitih
patogena. Said i sur. (2015) dobre rezultate u suzbijanju lisnih uši na duhanu
postigli su primjenom pripravaka Confidor WG 70 (imidakloprid) i Actara 25
WG (tiametoksam).
Kao manje značajne štetnike duhana koji se rijetko javljaju u velikoj brojno-
sti Sannino (2005) navodi vrste Tipula oleracea (L.), Anacridium aegyptium L.,
Mamestra brassicae L. i Peridroma saucia Hueb.
MATERIJAL I METODE
Istraživanje štetnika duhana na području Hercegovine provedeno je tijekom
2017. godine na lokalitetima Pogana vlaka i Ružići (Grude), Privalj i Mokro
(Široki Brijeg), te Služanj (Čitkuk). Na lokalitetima Pogana vlaka, Ružići, Pri-
valj i Mokro zasađene su sorte hevesi 9 i hevesi 17, a na lokalitetu Služanj sorta
ravnjak 108. Za utvrđivanje prisutnosti štetnika duhana na navedenim lokali-
tetima, koristili smo žute i plave ljepljive ploče dimenzija 10 x 25 cm, njemač-
kog proizvođača Aeroxon, te Rebell Amarillo lovke, švicarskog proizvođača
Andermatt Biocontrol AG. Žute i plave ploče, te Rebell Amarillo lovke, po-
stavljali smo u redove duhana, na posebno konstruirane nosače. Ploče i lovke
su postavljene krajem mjeseca svibnja a svaki tjedan do deset dana obavljani
su pregledi ploča. Nakon 30 dana ploče su mijenjane novim. Tijekom mjeseca
rujna obavljen je pregled ploča i determinacija kukaca uhvaćenih na ploče u la-
boratoriju za zaštitu bilja Agronomskog i prehrambeno-tehnološkog fakulteta.
Osim ploča i lovki, u istraživanju štetnika duhana, korištena je i vizualna meto-
da pregleda kompletnih biljki a kasnije listova duhana na prisutnost štetnika.
Naime, dva puta mjesečno obavljen je i vizualni pregled biljaka duhana na pri-
sutnost štetnika. Prilikom svakog pregleda pregledavano je po 100 nasumično
odabranih biljaka duhana. Pronađeni štetnici su sakupljani u plastične bočice
a naknadno je obavljena determinacija.
259
REZULTATI I RASPRAVA
Jednogodišnjim istraživanjem štetnika duhana, vizualnom metodom i meto-
dom žutih i plavih ljepljivih ploča, na pet lokaliteta u Hercegovini, utvrđeno je
nekoliko vrsta štetnika koji su pričinjavali štete na duhanu. U tablici br.1 dati su
podaci o utvrđenim štetnicima duhana na istraživanim lokalitetima.
Tablica 1. Štetnici duhana pronađeni na istraživanim lokalitetima u 2017. godini

Lokaliteti na kojima su utvrđeni pojedini štetnici
duhana
Vrsta štetnika
Pogana
Ružići Privalj Mokro Služanj
vlaka
Orthoptera: Acrididae
Caliptamus italicus L. + + - + +
Anacridium aegyptum L. - - - - +
Aiolopus sp. + + - - -
Dociostaurus maroccanus Th. - - - - +
Orthoptera: Tettigonidae
Tettigonia viridisima L. + + + + +
Decticus albifrons L. + + + - +
Pachytrachis sp. + + - - -
Ephippiger ephippiger Fieb. + + + + +
Isophya sp. + + - - +
Orthoptera: Gryllidae
Gryllus sp. + + + + +
Oecanthus pellucens Scop. + + - - +
Gryllotalpa gryllotalpa L. + - - - -
Thysanoptera: Thripidae
Thrips tabaci Lind. + + + - +
Hemiptera: Aphididae
Myzus persicae Sulz + + + + +
Coleoptera: Elateridae
Agriotes sp. + + - - +
Lepidoptera: Noctuidae
Agrotis temera Hb. + + + + +
Tijekom jednogodišnjih istraživanja štetnika duhana na području Herce-

govine, utvrđeno je ukupno 16 vrsta iz pet redova odnosno sedam porodica.
Najveći broj vrsta pripada redu Orthoptera (ukupno 12 vrsta). Među predstav-
nicima reda Orthoptera najveći značaj imaju vrste iz porodice Tettigoniidae
260
koje pričinjavaju i veće štete na listovima duhana. Od drugih vrsta kukaca koje
su pronađene u zasadima duhana veći značaj ima i vrsta Myzus persicae koja
je utvrđena na svim lokalitetima, a na lokalitetu Pogana vlaka njena populacija
je bila iznimno velika.
Iz skupine tzv, zemljišnih štetnika utvrđene su tri vrste Gryllotalpa gryllo-
talpa L., Agriotes sp. i Agrotis temera. Hb. Proljetna sovica (Agrotis temera) je
pričinila veće štete, posebno na lokalitetu Pogana vlaka, na kojem je pronađen
veliki broj biljaka uništen od gusjenica ove sovice.
ZAKLJUČCI
Na osnovu jednogodišnjih istraživanja štetnika duhana na području Hercego-
vine obavljenih tijekom 2017 godine mogu se donijeti slijedeći zaključci:
- Istraživanje štetnika duhana obavljeno je na pet lokaliteta, a trajalo je od
svibnja do rujna mjeseca 2017 godine.
- Tijekom istraživanja ukupno je utvrđeno 16 vrsta štetnika, od kojih su
najznačajniji predstavnici iz reda Orthoptera.
- Odmah nakon sadnje duhana, u mjesecu svibnju, najveće štete utvrđe-
ne su od sovice pozemljuše (Agrotis temera Hb.), posebno na lokalitetu
Pogana vlaka.
- U lipnju, srpnju i kolovozu, na svim istraživanim lokalitetima štete na
duhanu uglavnom su utvrđene na listovima u obliku grizotina, a među
štetnicima dominirali su predstavnici porodice Tettigoniidae.
- Na lokalitetu Pogana vlaka pronađen je veliki broj biljaka duhana na-
padnutih lisnim ušima (Myzus persicae). Pojedine biljke duhana bile su
potpuno zaražene lisnim ušima (svi listovi), dok je na lokalitetu Ružići
broj napadnutih biljaka duhana ovom vrstom lisne uši bio puno manji.
- Na osnovu ovih rezultata ne mogu se donositi konačni zaključci o štet-
nicima duhana na području Hercegovine nego je potrebno nastaviti ova
istraživanja i proširiti ih na veći broj lokaliteta.
261
LITERATURA
1. Bažok, R., Virić, H., Bertić, D., (2012): Potapanje presadnica kao ekološki i
ekonomski prihvatljiva metoda zaštite duhana od žičnjaka. Poljoprivreda
18:2012 (1) 24-29.
2. Chaplin, J. F., Baumhover, A. H., Bortner, C. E., Carr, J. M., Graham, T. W.,
Hauser, E. W., Heggestad, H. E., McMurtrey, J. E., Miles, J. D., Nichols, B.
C., Ogden, W. B., Skogg, H. A. (1976). Tobacco Production. USDA, Agric.
Info. Bull. 245.
3. Dumančić, M., (2015): Duhanov buhač (Epitrix hirtipennis Melsheimer) na
OPG Dumančić u 2014. godini, Diplomski rad, Sveučilište Josipa Jurja Stro-
ssmayera, Poljoprivredni fakultet u Osijeku.
4. EPPO (1998). Guidelines on good plant protection practice. Tobacco, PP
2/15(1).
5. Heseljić, S., Festić, H., (2007): Značajne štetočine duhana na području Po-
savine, IV Simpozij o zaštiti bilja u BiH, Zbornik sažetaka.
6. Lykouressis, D. P., Mentzos, G., Parentis, A. (1994). The phenology of Epi-
thrix hirtipennis (Mels.) (Col., Chrysomelidae) and damage to tobacco in
Greece. Journal of Applied Entomology 118, 245–252.
7. Maceljski, M., (2002): Poljoprivredna entomologija, II dopunjeno izdanje,
Zrinjski Čakovec.
8. Mistrick, W. J., Clark, G. B. (1983). Marvik and other insecticides for the
control of insects on flue-cured tobacco. Tob. Abst. 5-6: 1174.
9. Nadaždin, M., Bumbić, K. (1976). Bolesti i štetočine na duvanu. Proizvod-
nja duhana hercegovačkog tipa, Priručnik za proizvođače duhana, II izda-
nje, Duhanski institut – Mostar.
10. Said, F., Khan, M. H., Haq Ul, S., Khan, A., Khan, H., Mehmood, N., Baig,
Z. (2015). Efficacy of different synthetic insecticides against aphid and
budworm (Helicoverpa armigera) on tobacco (Nicotiana tabaccum L.)
and their inpact on yield and quality oft he cro pin the province of Khyber
Pakhtunkhwa. FUUAST J. BIOL., 5(2): 297-301.
262
11. Sajjad, M., Ashfaq, M., Suhail, A. and Akhtar, S. (2011). Screening of tomato
genotypes for resistance to tomato fruit borer (Helicoverpa armiger Hub-
ner) in Pakistan. Pak. J. Agri. Sci. 48: 59-62.
12. Sannino, L. (2005). Pest insects of tobacco (Nicotiana tabacum L.). Infor-
matore Fitopatologico.
13. Spasov, D., Spasova, D., Atanasova, B., Serafimova, M. (2013). Pest insects
at tobacco (Nicotiana tabacum L.) in Strumica region, Republic of Mace-
donia. Scientific works, 2 (1). pp. 193-196.
14. Subchev, A. M., Toshova, B. T., Mladenov, M. E., Furlan, L., Tóth, M. (2010).
Click Beetles (Coleoptera: Elateridae) and Their Seasonal Swarming as
Established by Pheromone Traps in Different Plant Habitats in Bulgaria: 4.
Tobacco. Acta zool. bulg., 62 (2): 187-192.
15. Tomov, R., Trencheva, K., Trenchev, G., Kenis, M. (2007). A review of the
non-indigenous insects of Bulgaria. Plant Science 44, 199–204.
16. Zhou, Z., Chen, Z., Xu, Z. (2010). Potential of trap crops for integrated ma-
nagement of the tropical armyworm, Spodoptera litura in tobacco. Journal
of Insect Science 10:117.
263
MAJOR INSECT PESTS OF TOBACCO (Nicotiana

tabacum L.) IN THE AREA OF HERZEGOVINA
Summary
Tobacco (Nicotiana tabacum L.) is an annually-grown herbaceous plant

from the Solanaceae family. It is cultivated in more than 120 countries
worldwide. Tobacco production in B&H is mostly located in Posavina
region, with Virginia and Burley types mainly grown. In the area of Her-
zegovina, a semioriental tobacco type is grown. This type of tobacco
has large leaves, specific aroma and good burning properties. The most
commonly grown cultivars are Ravnjak, Veliki hercegovac, Šeginovac,
Svijetla Hercegovina and VH 32. In the last few years, the cultivar Hevesi
9 is more and more present in tobacco production in the area of Herze-
govina.
Insect pests can be important limiting factor in tobacco production. The
onion thrips (Thrips tabaci Lind.), the black bean aphid (Aphis fabae
Scop.) and the green peach aphid (Myzus persicae Sulz.) can cause sig-
nificant damage on tobacco seedlings in greenhouses. Those pests attack
tobacco continuously in the field after transplanting. For successful cul-
tivation, it is extremely important to use only healthy planting material.
Soil insects damage tobacco’s plants in the field, among them wireworms
and cutworms are the most serious ones. Larvae of click beetles (Elat-
eridae), wireworms, are living in the soil, and its life cycle lasts between
24 to 48 months depending upon the species and location. They damage
tobacco by feeding and tunneling in the below ground portion of roots
and stems, causing decay of young plants, which results in a decreasing
number of plants per hectare. Species from the genus Agriotes are par-
ticularly important. Cutworms (Noctuidae) feed on the roots and stems
of transplanted tobacco plants, especially during the first 2-3 weeks after
transplanting.
During the vegetation, tobacco is attacked by numerous other pests,
such as leaf feeding noctuids, especially cotton bollworm (Helicoverpa
(Heliothis) armigera Hubn.). They occasionally occur during dry and
extremely hot seasons. Larvae of these noctuids feed on leaves, caus-
ing defoliation. European corn borer (Ostrinia nubilalis Hubn.) larvae
sometimes attack the tobacco; also tree crickets (Oecantus sp.) can cause
serious damage on certain sites among other pests.
264
This paper presents results of one-year research of insect pests in to-

bacco production, in the area of Herzegovina.
Keywords: insect pests, tobacco, Herzegovina
265
UTJECAJ TEHNOLOGIJE OBRADE DUHANA

NA PROSTORNU ORGANIZACIJU DUHANSKIH
STANICA NA PODRUČJU HERCEGOVINE
SAŽETAK
Uzgoj duhana u Bosni i Hercegovini ima višestoljetnu tradiciju, ali je

organizirana proizvodnja počela tek nakon austrougarske okupacije.
Zakonom o državnom monopolu iz 1880. godine osnovana je duhanska
režija BiH, nakon čega slijedi osnivanje tvornica duhana i otkupnih ure-
da. Tvornice duhana osnivane su u većim gradovima, a otkupni uredi,
odnosno duhanske stanice osnivane su u centrima proizvodnje duha-
na. Zadaća je duhanskih stanica bila organiziranje proizvodnje, te pro-
vođenje otkupa, manipulacije i obrade duhana. Ubrzo nakon osnivanja
stanica, započela je i izgradnja pripadajućih građevina. Bili su to prvi
industrijski pogoni u tim sredinama i imali su prepoznatljiva arhitekton-
sko konstruktivna obilježja. Zgrade su građene od klesanog kamena, a
unutrašnjost je bila prilagođena tehnološkom procesu obrade duhana.
Veličina proizvodnih građevina bila je prilagođena planiranom opsegu
proizvodnje kao i tehnologiji obrade duhana. Budući da je u to vrijeme
fermentacija duhana, kao temeljni postupak u obradi i pripremi duhana
za izradu duhanskih proizvoda, trajala više mjeseci, za provođenje tog
postupka bili su potrebni površinom veliki unutarnji prostori. Stoga je
svaka otkupna stanica imala dva ili više magazina u kojima se obavlja-
la manipulacija, fermentacija i skladištenje duhana. Kasnije, uvođenjem
vansezonskog postupka fermentacije, u okviru duhanskih stanica izgra-
đeni su ferm zavodi, postupak fermentacije skraćen je na 10-20 dana i
bilo je potrebno puno manje prostora za manipulaciju i fermentaciju.
Postupak obrade dalje je pojednostavljen uvođenjem tonga manipulaci-
je. Svakom tehnološkom postupku u okviru proizvodnje, otkupa i obra-
de duhana, morala su se prilagođavati arhitektonska rješenja. U ovom
radu prikazat ćemo arhitektonska rješenja duhanskih stanica na područ-
ju Hercegovine od vremena Austrougarske do 1970-ih godina.
Ključne riječi: duhan, duhanska stanica, Hercegovina, otkup duhana,

obrada duhana
266
UTJECAJ TEHNOLOGIJE OBRADE DUHANA NA PROSTORNU ORGANIZACIJU DUHANSKIH STANICA NA...
UVOD
Duhanske stanice su sklopovi u kojima se provodio otkup i obrada duhana.
One su bile poveznica između proizvođača duhana i tvornica. Nakon zaprima-
nja osušenog i od proizvođača relativno pripremljenog duhana tu se provodio
otkup te daljnja manipulacija u vidu klasificiranja, sortiranja, skladištenja, fer-
mentacije i pakiranja duhana radi daljnjeg transporta do tvornica.
Sl. 1. Koraci u industriji duhana
Duhanske stanice su građene u područjima gdje se intenzivno uzgajao du-

han. Budući da je područje Hercegovine bilo izuzetno pogodno za kulturu du-
hana, na tom je području svojevremeno bilo aktivno devet duhanskih stanica i
tvornica duhana u Mostaru. S obzirom na to kako je organizirani otkup duha-
na na promatranom području trajao više od 130 godina, stanice nisu izgrađene
odjednom, već su se gradile i razvijale tijekom duljih vremenskih razdoblja.
U ovom radu će se pokušati prikazati logika izgradnje duhanskih stanica na
području Hercegovine, definirati njihove karakteristične odrednice te ispitati
je li i ako jest na koji način promjena tehnologije obrade i fermentacije duhana
uvjetovala promjene u organizaciji promatranih duhanskih stanica.
MATERIJALI I METODE
Ovaj rad je sastavni dio šireg istraživanja, koje se provodi na doktorskom studi-
ju na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, u okviru kojeg se sagle-
davaju i duhanske stanice na području Hercegovine, i to kao novi, arhitekton-
sko urbanistički tip svojstven promatranom području, ali i kao urbani element,
koji je bio okosnica egzistencije i razvoja Hercegovine, kako u prostornom
tako i u društvenom smislu. Problematika uzgoja duhana je s agronomskog i
267
povijesnog aspekta prilično istražena i publicirana, no pitanje duhanskih sta-

nica, njihovog urbanizma, arhitekture, značaja za prostor na kojem su izgra-
đene i sl. jako je slabo istraženo. Međuodnos tehnološkog procesa otkupa i
obrade duhana i organizacije stanica na promatranom području također je ne-
što čime se autori ranije nisu bavili. S obzirom na karakter znanstvenog skupa,
u ovom će se radu prikazati logika izgradnje i specifičnosti organizacije du-
hanskih stanica Hercegovine u kontekstu promjene tehnologije obrade duha-
na. Prilikom istraživanja korišteni su materijali Arhiva Bosne i Hercegovine u
Sarajevu, Arhiva Hercegovačko-neretvanske županije u Mostaru, kao i arhiva
duhanskih stanica Grude i Čitluk. Također korištena je relevantna literatura
autora koji su istraživali povijesne aspekte uzgoja duhana (Odić,Jelčić,1980.;
Kapor,1953.,1954.) i autora koji su se bavili problematikom tehnologije obrade
duhana (Tomić, 1973). Prikupljena građa i materijali su analizirani i sistemati-
zirani prema karakterističnim vremenskim razdobljima izgradnje duhanskih
stanica na području Hercegovine. Sastavni dio istraživanja je i terenski rad
koji uključuje obilazak stanica, analizu postojećeg stanja, te izradu fotodoku-
mentacije i snimaka postojećeg stanja građevina za koje nije pronađena arhiv-
ska građa. Cilj istraživanja je na temelju analiza proučavane literature i građe
te kroz komparaciju prostornih organizacija predmetnih sklopova duhanskih
stanica, definirati karakteristične mikrourbanističke odrednice stanica Herce-
govine te sagledati utjecaj promjene tehnologije obrade duhana na prostornu
organizaciju duhanskih stanica.
REZULTATI ISTRAŽIVANJA DUHANSKE STANICE U

AUSTROUGARSKOM RAZDOBLJU
Pojava duhanskih stanica se na našim prostorima vezuje uz Austrougarsku
monarhiju, koja prva počinje organizirati kako uzgoj duhana, tako i njegov
otkup, obradu i u konačnici preradu. Zbog velike isplativosti gospodarenja kul-
turom duhana, Austrougarska monarhija po uzoru na druge europske zemlje
na svojem teritoriju osniva duhanske monopole, pa tako i duhanski monopol
Bosne i Hercegovine 1880. godine.[Odić, Jelčić, 1980.] Na taj je način država
postala upraviteljem svih poslova vezanih za duhan.
Monarhija je stoga ulagala velike napore kako bi potaknula razvoj kultu-
re duhana na ovim prostorima. Kako bi se utvrdila povoljna područja za uz-
goj duhana, rađene su pokusne plantaže. U početku se velika nada polagala u
268
uzgoj duhana u Bosni, ali na kraju kao najpogodnije područje ipak se pokazala
Hercegovina. Paralelno sa intenziviranjem uzgoja i porastom broja uzgajivača,
bilo je potrebno razviti i službu otkupa i obrade duhana. Stoga se krenulo u
intenzivno osnivanje i gradnju duhanskih stanica. Lokaciju duhanskih stanica
su predodredila uzgojna područja. Tamo gdje su bila najintenzivnija uzgojna
područja građene su i duhanske stanice. Na području Hercegovine je stoga
podignuto više stanica. Osnivane su redom stanice u Ljubuškom 1881., Trebi-
nju 1881., Stocu 1885., Čapljini 1891., Ljubinju 1895., te Širokom Brijegu 1912.
godine. [Kapor, 1953.] Geomorfološke prilike, sastav tla te klima na području
Hercegovine su se pokazale izuzetno pogodnima za uzgoj te kulture te se stoga
na tom području u vrlo kratkom vremenu snažno razvila proizvodnja duhana.
Pored navedenih stanica podignuta je i tvornica za preradu duhana u Mostaru
1881. godine koja je također imala funkciju otkupne stanice.
Sl. 2. Smještaj duhanskih stanica na području Bosne i Hercegovine
U Bosni je istovremeno osnovano nekoliko stanica no one su bile manjeg

kapaciteta i značaja nego stanice u Hercegovini. Također, pored mostarske
269
tvornice su osnovane tvornice u Sarajevu, Banja Luci i Travniku.[Kapor, 1954]

Dok je smještaj duhanskih stanica bio određen lokacijama uzgojnih područja,
tvornice su smještane u veće gradove radi lakše dostupnosti kvalificirane rad-
ne snage, bolje prometne povezanosti i većeg tržišta. [Jovanović, 1970]
Osnivanje duhanskih stanica na području Hercegovine dovodi do niza pro-
mjena kako prostornih tako i gospodarsko socijalnih. U prostornom smislu
duhanske stanice su predstavljale u potpunosti novi tip izgradnje na proma-
tranom području. One su imale obuhvate velikih površina unutar kojih su or-
ganizirani paviljonski sklopovi većeg broja građevina. Organizacija sklopova
duhanskih stanica je prilagođavana njihovom tadašnjem funkcioniranju i tada
važećim zahtjevima i tehnologiji obrade. Stanice su u pravilu imale admini-
strativne zgrade za stručno osoblje, više skladišta u kojima se vršila obrada i
fermentacija duhana, servisne građevine u vidu nužnika, kupaonica, konjušni-
ca, pomoćnih baraka i sl. Neke od stanica su imale kantine te stambene zgrade
sa nekoliko stanova za smještaj činovnika.
Sl.3. Situacija duhanske stanice Trebinje
Unutar obuhvata su često bile pokazne plantaže, gdje bi stručno osoblje, pri-
stiglo većinom iz stranih zemalja pokazivalo sadiocima kako pravilno pristupiti
uzgoju kulture duhana. [Odić, Jelčić, 1980.] Najprepoznatljiviji elementi unutar
sklopova stanica su bila longitudinalna skladišta, različite katnosti sa dvostreš-
nim krovovima. Obuhvati stanica su u pravilu bili ograđeni prepoznatljivim
270
kamenim zidovima. Prve stanice su na neki način bili manufakturni pogoni,

stoga jer je sve bilo zasnovano na ručnom radu. Radnici su bili podijeljeni na
stručnu službu koju je činila nekolicina službenika te više desetaka i stotina
običnih radnika, većinom žena, koji su vršili obradu duhana. Tijekom godine
broj radnika se mijenjao stoga što je velik broj radio sezonski, kada bi bilo naj-
više posla. Zbog isključivo ručnog rada, posao u stanicama je tekao relativno
sporo. Od otkupa duhana, preko obrade, do pripreme duhana za transport
bilo je potrebno gotovo godinu dana. Nakon otkupa, klasificiranja i skladi-
štenja duhana bilo je potrebno provesti fermentaciju duhana. Riječ je o pro-
cesu kojim su se trebala poboljšati svojstva duhana, kako bi se mogao lakše
transportirati i kasnije prerađivati u tvornicama. Fermentacija se provodila u
skladištima (magazinima). Tu se duhan odlagao na specijalizirane police gdje
bi kroz nekoliko mjeseci najčešće od ožujka do srpnja mogao fermentirati.
Sl. 4. Police za prirodnu fermentaciju duhana u skladištu 2, stanice Stolac
Tada se fermentacija provodila prirodnim putem i bila je uvjetovana mi-

kroklimatskim prilikama – temperaturom i vlažnošću. To je bila tzv. sezonska
fermentacija. U tijeku fermentacije radnici su morali okretati duhan na poli-
cama kako bi se ujednačili uvjeti za fermentaciju. Cjelokupan proces u takvim
prirodnim uvjetima je bilo relativno teško kontrolirati. Organizacija skladi-
šta je djelomično omogućavala utjecaj na tijek fermentacije. Naime skladišta
su bila otvorenog plana, sa drvenim i drveno željeznim skeletnim sustavima.
271
Imala su prilično otvorena pročelja s prozorima ujednačenog ritma. Njihovim

otvaranjem i zatvaranjem se omogućavalo provjetravanje i regulacija tempera-
ture unutar skladišta, te se na takav način moglo donekle utjecati na vlažnost
duhana. [Tomić, 1973.]
Sl. 5./6. Tlocrt / Presjek magazina 5 duhanske stanice Ljubuški iz 1905.
Budući da je cjelokupan proces trajao vrlo sporo, zahtijevao je izrazito veli-

ke površine skladišta i brojnu radnu snagu. Zbog toga su i same stanice imale
velike površine. Budući da se radi o izrazito velikim sklopovima njihova izgrad-
nja nije se stoga mogla provesti odjednom, već je riječ o dugotrajnoj sustavnoj
izgradnji. Nakon osnivanja stanica, u narednim godinama sve intenzivnije je
dolazilo do porasta otkupljenog duhana, stoga je bilo potrebno kontinuirano
272
graditi nova skladišta i proširivati sklopove. Zbog toga su sve prethodno nave-
dene stanice s vremenom dobivale nove građevine.
Posljednje izgrađene stanice u austrougarskom razdoblju, stanice u Ljubi-
nju i Širokom Brijegu, u mikrourbanističkom smislu razlikovale su se od osta-
lih stanica. Naime, stanica u Ljubinju je imala samo dva skladišta, pri čemu je
u jednom od njih stručna služba imala urede, dok je sklop stanice u Širokom
Brijegu predstavljao niz od šest prizemnih baraka (Sl.6.). Tu su također posto-
jale intencije gradnje većih skladišta, što je vidljivo iz analiziranih planova, ali
zbog ratnih prilika Monarhija to nije uspjela ostvariti.
DUHANSKE STANICE IZMEĐU DVA SVJETSKA RATA

Nakon sloma monarhije i nakon završetka I. svjetskog rata, ranije osnovane i
organizirane stanice nastavljaju funkcionirati po istom principu. Na teritori-
ju BiH, nakon ulaska u sastav Kraljevine Jugoslavije, počinje se 1923. godine
primjenjivati monopol Kraljevine Srbije. U tom razdoblju, hercegovački se
duhan našao u znatno lošijem položaju nego prije, kako zbog konkurentskih
duhana iz Srbije, tako i zbog novih političkih prilika koje nisu bile blagona-
klone prema prostoru Hercegovine. [Kapor, 1953.] Zbog toga su i smanjena
ulaganja u osnivanje i gradnju novih duhanskih stanica. Tek 1930-tih godina
dolazi do proširenja nekih od postojećih stanica. Tako se grade nova skladišta
u Čapljini, Stolcu i Širokom Brijegu. [Dugandžić, 2006] Ona su nešto druga-
čijeg oblikovanja, izraženijeg modernističkog duha te se grade uz primjenu
armiranog betona. U njih se počinju ugrađivati i dizala za vertikalni transport
tereta. No, u naravi funkcioniranje stanica i tehnologija obrade duhana jedna-
ka je kao i prije.
Sl. 7. Pogled iz zraka na duhansku stanicu Široki Brijeg oko 1930.
273
Sl. 8. Pogled iz zraka na duhansku stanicu Široki Brijeg oko 1938.
DUHANSKE STANICE NAKON II. SVJETSKOG RATA

Nakon II. svjetskog rata javlja se novi val proširenja postojećih i gradnje novih
duhanskih stanica. U međuvremenu je došlo do promjene u tehnologiji obrade
i fermentacije duhana, te se u proces počela uvoditi mehanizacija. Stoga su i
nova skladišta i stanice nešto drugačije planirane i građene kako bi bile prila-
gođenije novim tehnološkim zahtjevima. Nedugo nakon završetka II. svjet-
skog rata, 1947. godine, osnovana je duhanska stanica u Grudama [Odić, Jelčić,
1980.]. Sklop navedene stanice se sastojao od dva skladišta i upravne zgrade.
Sljedeće godine izgrađena su nova skladišta duhana u stanicama u Čapljini i
Ljubuškom. [ABiH] U oblikovnom i organizacijskom smislu, predmetna skla-
dišta su bila prilično slična skladištima stanice u Grudama. Riječ je o znatno
većim skladištima od ranije sagrađenih, s većim visinama etaža, vanjskim zi-
dovima artikuliranim ziđem od klesanog i lomljenog kamena, te unutarnjim u
potpunosti armiranobetonskim konstrukcijama.
274
Sl. 9. Pogled iz zraka na duhansku stanicu Grude
Bitna odrednica novih skladišta je implementacija ferm komora i primjena

tzv. vansezonske fermentacije. Za razliku od prijašnje prirodne fermentacije,
koja je trajala dva do četiri mjeseca, umjetna, vansezonska fermentacija, nije
bila uvjetovana godišnjim dobom i omogućavala je dovršetak procesa u sve-
ga dva do tri tjedna. [Tomić, 1973.] Zahvaljujući umjetnoj ventilaciji i strogo
kontroliranim uvjetima moglo se postići željene rezultate u značajno kraćem
vremenu, uz smanjenje potrebe za prostorom i radnom snagom. To je bitno
ubrzalo proces i omogućilo dobivanje ujednačenijeg duhana po završetku
procesa.
Sl. 10./11. Hodnik ispred ferm komore stanice Grude / Unutrašnjost komore
275
Proces osnivanja i gradnje stanica se nastavio i kasnije. Godine 1957. se

osniva stanica u Posušju, a 1960. u Čitluku. [Odič, Jelčić, 1980] Stanica u Čitlu-
ku je bila moderan sklop s četiri velika magazina, upravnom zgradom i ferm
zavodom u zoni između skladišta.
Sl. 12. Situacija otkupne stanice Čitluk oko 1975.
U 1970-tim godinama dolazi do proširenja stanica u Stocu i Širokom Brijegu.

Naime, grade se ferm zavodi s komorama za umjetnu fermentaciju duhana.
Ono što karakterizira duhanske stanice nakon II. svjetskog rata jest primje-
na novih tehnologija u obradi duhana tzv. tonga linija gdje se posebnim ure-
đajima provodilo otprašivanje, usitnjavanje i pakiranje duhana u tonga bale,
te primjena vansezonske fermentacije koja se provodila u komorama unutar
ferm-zavoda. Komore su bile prostorije relativno standardiziranih dimenzija,
bez prozora, u kojima se na policama, provodila fermentacija baliranog duha-
na. One su imale sustave umjetne ventilacije kojima su se mogli u potpunosti
276
kontrolirati mikroklimatski uvjeti unutar komore. Komore su bile smještane u

sredinu građevina, između dva hodnika. Jedan hodnik je služio za pristup do
komora, a drugi za smještaj ventilacijskih uređaja.
Sl. 13. Ferm komora otkupne stanice Stolac
Sl. 14. Sustav ventilacije fermkomora stanice Stolac
Krajem 1970-tih i početkom 1980-tih godina, zbog društveno ekonomskih

prilika, važnost duhanske proizvodnje na području Hercegovine slabi, zbog
čega nema novih značajnih graditeljskih intervencija unutar sklopova duhan-
skih stanica.
277
Sl. 15. Građevine i prostori za provođenje fermentacije
ZAKLJUČAK
Duhanske stanice na području Hercegovine su otkupno proizvodni sklopovi,
velikih površina, sačinjeni od većeg broja slobodnostojećih građevina. U pra-
vilu, sklop duhanske stanice je bio sačinjen od administrativne zgrade, dva ili
više skladišta za manipulaciju, fermentaciju i skladištenje duhana i različitih
servisnih građevina. S obzirom da je uzgoj i otkup duhana u Hercegovini trajao
prilično dugo, duhanske stanice nisu izgrađene odjedanput, već su građene
u fazama tijekom duljih vremenskih razdoblja. Pri tome se u njihovoj grad-
nji primjenjuju nove graditeljske tehnike, a same građevine se prilagođavaju
novim tehnologijama obrade duhana. U Hercegovini se mogu izdvojiti tri ka-
rakteristična razdoblja gradnje stanica. Prvo razdoblje (1880.-1918.), u kojem
i dolazi do osnivanja duhanskih stanica na promatranom području, vezuje se
uz Austrougarsku monarhiju. Tada je osnovana većina stanica, koje su gra-
đene u fazama što je bilo uvjetovano veličinom njihovih sklopova, ali i po-
rastom količine otkupljivanog duhana. Cjelokupan proces obrade se odvijao
ručno kao i fermentacija, koja je tekla prirodnim putem. Razdoblje između dva
svjetska (1918.-1941.) rata može se promatrati kao druga faza gradnje, stoga jer
tada dolazi do proširenja nekih od stanica i gradnje novih skladišta drugačijih
konstruktivno oblikovnih obilježja (počinje se primjenjivati armirani beton,
278
a sama skladišta su veća i monumentalnija). Proces obrade duhana u naravi

ostaje isti. Treća faza je nakon Drugog svjetskog rata (1945.-1979.), kada dolazi
do modernizacije stanica radi promjena u tehnologiji obrade duhana i fermen-
taciji. U proces manipulacije duhana uvodi se mehanizacija u vidu tonga linija
i počinje se primjenjivati umjetna vansezonska fermentacija. Modernizacija se
provodi i u graditeljskom smislu, što se očituje u primjeni novih armirano be-
tonskih, odnosno čeličnih konstrukcija.
LITERATURA
1. Dugandžić; I. (2006.), O nastanku grada Širokog Brijega, Znanstveno struč-
ni skup - Sto godina nove crkve na Širokom Brijegu 1905-2005. – Zbornik
radova, 193-220
2. Jovanović, N. (1970.) Problem lokacije fabrika duvana, Beograd
3. Kapor, A. (1953.), Proizvodnja duvana u Bosni i Hercegovini od prvih po-
četaka do 1943. godine, Naklada Fabrike duhana Sarajevo, Mostar
4. Kapor, A. (1954.), Prerada duvana u Bosni i Hercegovini od prvih početaka
do 1923. godine, Naklada Fabrike duhana Sarajevo, Sarajevo
5. Odić M.; Jeličić, S. (1980.), Duhan u Bosni i Hercegovini od 1880. do 1979.
godine, Duhanski institut Mostar, Mostar
6. Tomić, Lj. (1973.), Tehnologija obrade duhana, Beograd
ARHIVSKI IZVORI
1. Arhiv Bosne i Hercegovine, Sarajevo, Inventar ministarstva građevina NR-
BiH (1945-1951), sign. 19083[ABiH]
2. Arhiv Bosne i Hercegovine, Sarajevo, Inventar ZVS, br. kutije 38, 39 [ABiH]
3. Arhiv Hercegovačko-neretvanske županije, Mostar, Tehnički odjeljak, Du-
hanske stanice, [AHNŽ]
4. Arhiv duhanske stanice Čitluk
5. Arhiv duhanske stanice Grude
279
IZVORI ILUSTRACIJA
Sl. 1. Autor
Sl. 2. Autor
Sl. 3. Arhiv Bosne i Hercegovine, Sarajevo, Inventar ZVS, br. kutije 39, Duhan-
ska stanica Trebinje
Sl. 4. Autor
Sl. 5.,6. Arhiv Hercegovačko-neretvanske županije, Mostar, Tehnički odjeljak,
Duhanska stanica Ljubuški
Sl. 7. Znanstveno stručni skup – Sto godina crkve na Širokom Brijegu 1905-
2005 – Zbornik radova, 203
Sl. 8. Autorova privatna arhiva razglednica
Sl. 9. https://i0.wp.com/herzegovina.travel/wp-content/uploads/2016/03/
grude-1.jpg?fit=700%2C385 (24.08.2017.)
Sl. 10./11. Autor
Sl. 12. Arhiv duhanske stanice Čitluk
Sl. 13. Autor
Sl. 14. Autor
Sl. 15. Autor
Sl. 16a./ 16b. Autor na katastarskim planovima
280
INFLUENCE OF TOBACCO PROCESSING

TECHNOLOGY ON THE SPACE ORGANIZATION
OF TOBACCO STATIONS IN THE AREA OF
HERZEGOVINA
SUMMARY
Tobacco production in Bosnia and Herzegovina has a long tradition, but
the organized production started only after Austro-Hungarian occupa-
tion. Under the State Monopoly Act of 1880, the B&H tobacco direction
was established, followed by the establishment of a tobacco factories and
the purchasing companies. Tobacco factories were established in consu-
mer centers, and purchasing companies or tobacco stations were esta-
blished in tobacco production centers. The task of tobacco stations was
to organize tobacco production, tobacco purchasing, as well as tobacco
manipulation and processing. Immediately after the establishment, bui-
lding of construction facilities of tobacco stations began. They were the
first industrial plants in these areas and had distinctive architectural and
construction features. The buildings were made of carved stone, and the
interior was adapted to the technological process of tobacco processing.
The size of the building and its dimensions were adjusted to the planned
volume of production as well as tobacco processing technology. Since at
that time tobacco fermentation, as the basic process for processing and
preparing tobacco for the manufacture of tobacco products, lasted for
several months, there was a lot of internal space to carry out this process.
Therefore, each purchasing station had two or more magazines in which
manipulation and fermentation and storage of tobacco were carried out.
Later, with the introduction of the fermentation process within the to-
bacco stations, a fermentation plant was constructed, the fermentation
process was shortened for 10 to 20 days and much less space for manipu-
lation and fermentation was needed. The process of processing is further
simplified by introducing Tonga manipulation. Every technological pro-
cess within the production, purchase and processing of tobacco had to
adapt to architectural and construction solutions. In this paper we will
show the architectural and construction solutions of tobacco stations in
Herzegovina from the Austro-Hungarian period to the 1970s.
Key words: tobacco, tobacco station, Herzegovina, tobacco purchasing,
tobacco manipulation
281
PRILOZI
Sl..16.a. Tlocrtne sheme izgradnje duhanskih stanica Hercegovine
282
Sl.16.b. Tlocrtne sheme izgradnje duhanskih stanica Hercegovine
283
Marija Naletilić
KRIJUMČARENJE DUHANA IZ HERCEGOVINE U

BOSNU, DALMACIJU I DRUGE KRAJEVE OD 1918.
DO 1941. GODINE
Marija Naletilić1
Sažetak
Neusklađenost cijena duhana s njegovom stvarnom vrijednosti pri otku-
pu duhana dovela je do nezadovoljstva saditelja duhana koji su se snala-
zili na razne načine. Od financijske policije (financa) i žandara sakrivali
su jedan dio duhana za osobnu uporabu, a drugi za prodaju. Prodaja
krijumčarenoga duhana donosila im je i do deset puta veću dobit u od-
nosu na cijenu duhana koju su dobivali na otkupu (vagi). Uprava držav-
noga monopola u Beogradu u objavama za svaku godinu određivala je
količinu zasađenoga duhana i njegovu cijenu koja je često bila na štetu
saditelja, a niža od stvarne tržišne vrijednosti.
Ključne riječi: Uprava državnoga monopola, otkup duhana (vaga), kri-

jumčarenje duhana (šverc)
UVOD
U razdoblju između dvaju svjetskih ratova Hercegovina se nalazila u vrlo teškoj
ekonomskoj i političkoj situaciji. U to je vrijeme bila u sastavu Kraljevine Srba,
Hrvata i Slovenaca (SHS), odnosno Kraljevine Jugoslavije. Sušne i nerodne godi-
ne još su više povećavale ekonomske neprilike, zbog čega je u mnogim hercego-
vačkim obiteljima znala zavladati glad. Središnja državna vlast i njezine političke
odluke u vezi s duhanskom politikom u hercegovačkim krajevima naseljenima
Hrvatima uvelike su utjecale na društvenu pojavu krijumčarenja duhana. Za ile-
galnu prodaju duhana slijedile su monopolske krivice za koje je određivana nov-
čana kazna koja se zbog nemogućnosti plaćanja zamjenjivala kaznama zatvora.
KRIJUMČARENJE DUHANA
Uzgoj duhana promijenio je način života hercegovačkoga stanovništva koje se
uz stočarstvo sve više bavilo zemljoradnjom. Od duhana predanoga na otkup
1 Dr. sc. Marija Naletilić, Matije Gupca 10, Široki Brijeg, marijanaletilic@gmail.com
284
KRIJUMČARENJE DUHANA IZ HERCEGOVINE U BOSNU, DALMACIJU I DRUGE KRAJEVE OD 1918. DO 1941. GODINE
saditelji nisu mogli preživjeti pa se pojavilo ilegalno trgovanje ili krijumčarenje

duhana iz Hercegovine u narodu pod nazivom šverc duhanom poznato još iz
doba osmanske vlasti, nastavljeno u austrougarskome razdoblju te nakon Prvoga
svjetskog rata. Krijumčarenje je posebice bilo rašireno u vrijeme Prvoga svjet-
skog rata jer je duhan vrijedio mnogo više: za njega se dobivalo i do deset puta
više novca nego kada se službeno otkupljivao.2 Nakon Prvoga svjetskog rata u
novostvorenoj je državi teret ekonomske krize pao u prvom redu na seljaštvo
kojemu je uz snižavanje cijena poljoprivrednih proizvoda u najtežim godina-
ma povećan porez za nešto više od 30 %.3 Vlast u Beogradu je inače zanema-
rivala razvoj gospodarstva u Hercegovini, a problem nezaposlenosti, koji je u
to vrijeme bio izražen u cijelome svijetu, imao je refleksije i u hercegovačkim
krajevima, posebice se teško odrazio i na ionako težak položaj brojnih seljaka i
malobrojnih radnika.4 Uvedene su posebne restriktivne mjere prema hrvatsko-
hercegovačkom stanovništvu uvjetovane političkim razlozima. Primjerice, uve-
deni su različiti porezi i globe kojih nije bilo u drugim dijelovima države, a na-
pose je zauzet strog stav spram saditelja duhan što je uvjetovalo, uz ekonomsku,
i političku emigraciju, osobito nakon uvođenja kraljeve diktature 1929.5 Uprava
državnoga monopola u Beogradu zbog osiguranja stalnih sredstava u državnoj
blagajni uvodi monopol na duhan, cigaret-papir, šibice, kremen, a za upaljače
koji se nisu proizvodili u državi, plaćala se monopolska pristojba.6 Glavna zadaća
Generalne direkcije posrednih poreza zajedno s Odsjekom financijske kontrole,
a pod upravom Ministarstva financija, bila je pronalaženje i sprječavanje krijum-
čarenja, monopolske, trošarinske i druge krivice.7
Hercegovački su saditelji zbog niskih cijena otkupnoga duhana, kako nagla-
šava K. Gujić, bili "zakonom nužde (zbog bijede i gladi) prisiljeni da otuđuju i
2 Ivan Alilović, Duhan i život naroda u Hercegovini, Hrvatsko književno društvo Sv. Ćirila
i Metoda, Zagreb, 1976., str. 129-133.
3 Franjo Tuđman, Hrvatska u monrhističkoj Jugoslaviji 1918. – 1941., Knjiga druga 1929. –
1941., Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 1993., str. 16.
4 Zdravko Dizdar, "Položaj Hrvata u istočnoj Hercegovini između dvaju svjetskih rato-
va (1918.-1941.)", u: Ivica Lučić (ur.), Zbornik radova s Međunarodnog znanstvenog skupa
"Hum i Hercegovina kroz povijest", održanog u Mostaru 5. i 6. studenoga 2009., II., Hrvatski
institut za povijest, Zagreb, 2011., str. 219-220.
5 Isto, str. 237.
6 Stipica Grgić, "Od struka do dima: Duhan i duhanske prerađevine u Jugoslaviji tridesetih
godina 20. stoljeća", u: Zoran Janjetović (ur.) Istorijska tribina, Istraživanja mladih sa-
radnika Instituta za noviju istoriju Srbije, 1, Beograd, 2013., str. 68.
7 Službene novine Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, br.1., Državna štamparija Kraljevine
Srba, Hrvata i Slovenaca, Beograd, 1. 1. 1921.
285
Marija Naletilić
bespravno prodaju duhan, jer za 1 kg otuđenog duhan mogu dobiti prema se-
zoni 25-50 dinara (…) Tu je očigledno golema zarada sadioca krijumčara duha-
na još i zbog toga, što se krijumčari samo najbolji duhan".8 Potrošači duhana u
Hercegovini plaćali su jedan kilogram monopolskoga duhana 180 dinara, a je-
dan kilogram najboljega prokrijumčarenoga 50 dinara, znači 130 dinara manje
od monopolskoga.9 Među krijumčarima su postojale određene razlike i može
ih se prema nekim kriterijima svrstati u tri skupine: "one koji su bez dozvole
monopolske uprave sadili duhan, zatim lica koja su neovlašteno uvozila, držala
i prerađivala ili prodavala duhan u zemlji, a treću grupu činili su sadioci koji
bi predali manju količinu od one koju su zadužili te bezuspješno opravdavali
manjak".10 Hercegovački se duhan krijumčario neprohodnim planinskim pu-
tevima; velike količine duhana kriomice su prebacivane iz Hercegovine u Bo-
snu, Dalmaciju i druge krajeve. "Bilo je dosta ljudi koji su i glavom platili ovaj
težak, ali unosan posao. Financi i žandari su bili čuvari državnog monopola,
gajenja, otkupa i obrade duhana."11 Mnogi su stanovnici Hercegovine osigura-
vali vlastitu egzistenciju upravo zahvaljujući krijumčarenju duhana, a državna
je vlast to nastojala svim sredstvima suzbiti. Bavljenje krijumčarenjem bilo je
vrlo opasno, jer su financi i žandari bili naoružani, te je često imalo nesretan
ishod po krijumčare. O surovim postupcima vlasti svjedoči i događaj u prvoj
godini nove države koji je odredio budući odnos između krijumčara duhanom
i vlasti. "Naime 8. kolovoza 1919. na Rosnoj Poljani nedaleko od Rakitna (Po-
sušje), u tadašnjem kotaru Ljubuški, financi su pucali na švercere duhanom.
Trojicu su ubili, jednoga teško ranili, a još petoricu uhitili."12 Tadašnji okružni
upravitelj Mihael Murko napisao je izvješće o tome događaju u kojem je op-
ravdavao ubojice navodeći da su "prekomjerno učestale tuče među katolicima
Ljubuškog i Mostarskog kotara, što dokazuje da su momci u ratu podivljali i
da se u svojoj razuzdanosti ne boje ni Boga ni zakona".13 Izbjegavajući finance
8 Kasim Gujić Duhansko pitanje i pitanje krijumčarstva duhana u Hercegovini, Naklada pi-
ščeva, Zagreb, 1935., str. 12.
9 Isto.
10 S. Grgić, "Od struka do dima: Duhan i duhanske prerađevine u Jugoslaviji tridesetih godina
20. stoljeća", str. 81.
11 Miloš Bjelovitić, "Duhan u Hercegovini", u: Geografski pregled, 2, Sarajevo, 1958., str. 109.
12 Ivica Lučić, "Bosna i Hercegovina u Kraljevstvu Srba, Hrvata i Slovenaca, s posebnim osvr-
tom na stanje u Hercegovini (1918.-1921.)", u: Zlatko Matijević (ur.), Zbornik radova s me-
đunarodnog znanstvenog skupa "Godina 1918. Prethodnice, zbivanja, posljedice", održanog u
Zagrebu 4. i 5. prosinca 2008., Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2010., str. 229.
13 Isto.
286
i žandare na terenu, krijumčari su upadali u situacije opasne po život. Tako

se u prosincu 1932. utopilo devet osoba pri pokušaju krijumčarenju duhana
preko Neretve.14 Iako je krijumčarenje bilo opasno te je zahtijevalo veliku sna-
lažljivost i vještinu, saditelji su bili prisiljeni baviti se takvom vrstom prodaje
duhana kako bi osigurali egzistenciju svojim obiteljima.
Monopolske su kazne većinom bile određene u novčanom iznosu do 50.000
dinara i mogle su se promijeniti u zatvorske kazne. Iz Fonda za suzbijanje mo-
nopolskih krivica isplaćivale su se prilično velike nagrade za one koji bi ukazali
na prekršitelja ili ga uhvatili.15 Financi su često iznenada provjeravali saditelje
duhana pa i u mjesecima kada nije bilo planirano njegovo brojenje. Tako imamo
zabilježen primjer da je financijska straža 21. rujna 1919. kod saditelja Frane De-
dića iz Riečica pronašla duhan, i to u doba godine kada duhansko lišće još nije
moglo biti ni ubrano ni osušeno. Duhan je, vjerojatno, bio od podbira16 ili je bio
s donjega srednjeg lista. Teško je bilo odrediti koliko se cijelih listova nalazi u
tome rezanome duhanu što se moglo utvrditi tijekom vaganja.17 Zbog primjed-
bi Direkcije duhanske režije Sarajevo u svezi s pogrješnim vaganjem, ponovno
se izvagao podbir i donji srednji list. Težina izrezanoga duhana naspram težine
duhanskoga lista bila je u omjeru 1 prema 10, čime je dokazana tvrdnja finan-
cijske straže iz Domanovića da je Frano Dedić ilegalno posjedovao duhan.18 Na
temelju Financijskoga zakona za 1927./1928. godinu nenaplaćene novčane kazne
mogle su se zamijeniti zatvorskom kaznom tako što bi jedan dan zatvora bio na-
domjestak za novčani iznos od 30 dinara, kao i ostatak novčane kazne ispod 30
dinara. Najduža zatvorska kazna mogla je biti određena za vremensko razdoblje
od godinu dana.19 Financijska direkcija u Sarajevu provela je istragu u razdoblju
od 13. studenoga 1929. do 13. prosinca 1929. o monopolskoj krivici Nikole Zeljke
iz Crnča, općina Široki Brijeg, kotar Mostar. U tome slučaju donesena je 31. pro-
sinca presuda da je Zeljko kriv jer je bespravno posjedovao 20,5 kg krupno reza-
noga duhana te je kažnjen novčanom globom u iznosu od 150 dinara. Novčana
15 Isto, str. 81.
16 Podbir je donje lišće na stabljici duhana.
17 AHNŽ, FPO, DSČ, Duhanski prekršaj Frane Dedića poslan Uredu za otkup duhana Čaplji-
na br. 131, 11. 4. 1920., kut. 165.
18 AHNŽ, FPO, DSČ, Upravitelj Ureda za otkup duhana Čapljina poslao je odgovor izravno
Direkciji duhanske režije, br. 131, 14. 4. 1920., kut. 165.
19 "Finanacijski zakon za 1927/1928. godinu", u: Službene novine Kraljevine Srba, Hrvata i Slo-
venaca, br. 73, Beograd, 1927., 1. 4. 1927.
287
Marija Naletilić
je kazna i u ovome slučaju mogla biti zamijenjena odgovarajućom zatvorskom

kaznom. Osim toga, Zeljko je morao platiti još trostruku monopolsku pristojbu
u novčanome iznosu od 43.050 dinara.20 Nikola Zeljko obratio se 13. kolovoza
1935. Okružnome sudu u Mostaru pozivajući se na članak 125. Zakona o držav-
nim monopolima prema kojem rješenja o monopolskim krivicama zastarijevaju
nakon dvije godine te je prema tome nastupila zastara i u njegovu slučaju. Kao
dokaz priložio je spis Okružnoga suda u Mostaru21 iz kojega je vidljivo da je
osuđen 1929. godine te je s obzirom na to, navodi se u Zeljkovoj molbi, izvršno
rješenje o njegovoj monopolskoj krivici zastarjelo još u siječnju 1933. godine, jer
su tada prošle dvije godine po njegovoj izvršnosti te je stoga poziv za nastupanje
kazne zakonski neosnovan. Na temelju iznesenih dokaza i činjenica Zeljko moli
Okružni sud da njegov prigovor, zbog toga što je on u njegovu slučaju i izvršna
vlast, pošalje Financijskoj direkciji u Sarajevu, koja je trebala donijeti rješenje
pozivajući se na Zakon o državnim monopolima od 5. prosinca 1931., odnosno
imajući u vidu propise o monopolu od 14. ožujka 1890.22
Krijumčarenje duhana bilo je rasprostranjeno zbog toga što su otkupne
cijene duhana bile vrlo niske; država je za jedan kilogram duhana prosječno
plaćala 10 dinara, dok se krijumčareni duhan prodavao po daleko većoj cije-
ni, što je ovisilo o udaljenosti mjesta u kojemu se duhan prodavao. S druge
strane, cijena jednoga kilograma obrađenoga duhana, kupljenoga u trgovini,
iznosila je 180 dinara.23 Krijumčari duhana kažnjavani su novčanim kaznama
na osnovi članaka 101., 102. i 103. Zakona o državnim monopolima, a u slučaju
nemogućnosti naplaćivanja kazni prema članku 112. istoga zakona one su se
mogle zamijeniti zatvorskim kaznama, a kazane su 1932. godine povećane tako
da 50 dinara vrijedi kao jedan dan zatvora. Samo za monopolske prekršaje ti-
jekom 1932. godine u ljubuškome kotaru izrečene su novčane kazne u iznosu
od 8.328.808 dinara ili 166.750 dana zatvora.24 Budući da hercegovački sadi-
telji nisu bili u mogućnosti plaćati monopolske krivice, stoga su se većinom
odlučivali zamijeniti ih zatvorskim kaznama. Primjerice, Drinska financijska
20 AHNŽ, Okružni sud Mostar (dalje: OSM), Presuda Drinske financijske direkcije u Sarajevu,
br. 162/III, 31. 12. 1929., kut. 635.
21 AHNŽ, OSM, Nikola Zeljko uputio je Okružnom sudu u Mostar obavijest o zastari mono-
polske krivice, br. 825/32, 27. 8. 1935. Spis Okružnoga suda u Mostaru, kut. 635.
22 AHNŽ, OSM, Nikola Zeljko uputio je Okružnom sudu u Mostar obavijest o zastari mono-
polske krivice, br. 825/32, 27. 8. 1935., kut. 635.
24 K. Gujić, Duhansko pitanje i pitanje krijumčarstva duhana u Hercegovini, str. 13.
288
direkcija odredila je Andriji Reziću iz Crnča, općina Široki Brijeg, monopolsku

kaznu za posjedovanje 19 kilograma duhana u novčanome iznosu od 40.050
dinara koju je on zamijenio kaznom zatvora u trajanju 134 dana.25 Nakon što je
Juri Reziću iz Lisa određena monopolska kazna 31. prosinca 1929. zbog posje-
dovanja 16 kilograma rezanoga duhana u novčanome iznosu od 33.750 dinara,
on je također izabrao odsluženje zatvorske kazne u trajanju 113 dana, jer nije
imao novca, a nije se mogla obaviti ni pljenidba imovine.26 Tadija Zeljko iz
Crnča krijumčario je 21,5 kilogram duhana, zbog čega mu je izrečena kazna
od 45.300 dinara koju je on, kao i većina saditelja, zamijenio kaznom zatvora
što je u njegovu slučaju bilo u trajanju 151 dan. Za provođenje monopolskih
kazni bio je zadužen Okružni sud u Mostaru.27 Razlozi smanjenja proizvodnje
duhana u Hercegovini 1932. i 1933. bile su velike rezerve duhana u duhanskim
skladištima, koje su nastale zbog slaboga izvoza, te krijumčarenje duhana.28
Država je vjerojatno mogla zaustaviti krijumčarenje da je povećala otkupnu ci-
jenu duhana, odnosno da je uskladila klasu duhana s njegovom kvalitetom i da
je saditeljima vratila pravo na određenu količinu duhana za osobnu uporabu.
Zamjena novčanih monopolskih krivica zatvorskim kaznama nastavljena
je i 1935. godine. Primjerice, Drinska financijska direkcija u Sarajevu 9. veljače
1935. obavijestila je Okružni sud u Mostaru da Mirku Beri iz Rakitna, općina
Posušje, kotar Ljubuški, nije mogla biti naplaćena monopolska krivica zbog
krijumčarenja 10 kilograma duhana u novčanome iznosu od 21 tisuću dinara
jer je nedostajalo nekretnina te je ta novčana kazna zamijenjena kaznom za-
tvora u trajanju od šest mjeseci.29 Isto se dogodilo i u slučaju Ivana Lucovića iz
Rakitna kojemu također iz istog razloga nije mogla biti naplaćena monopol-
ska kazna izrečena rješenjem zbog krijumčarenja 10 kilograma duhana od 24.
kolovoza 1934. u novčanome iznosu od 21 tisuće dinara. Ta je kazna također
25 AHNŽ, OSM, Drinska financijska direkcija u Sarajevu poslala je odluku Okružnome sudu u
Mostaru o izvršenju monopolske kazne, br. 828/32, 15. 7. 1932., kut. 635.
26 AHNŽ, OSM, Drinska financijska direkcija u Sarajevu poslala je odluku Okružnome sudu u
Mostaru o izvršenju monopolske kazne, br. 830/32, 15. 7. 1932., kut. 635.
27 AHNŽ, OSM, Drinska financijska direkcija u Sarajevu poslala je odluku Okružnome sudu
Mostar, br. 827/32, 15. 7. 1932., kut. 635.
28 Kasim Gujić, "Opadanje sadnje i produkcije duhana u Hercegovini", u: Napredak, Sarajevo,
9/1935., str. 118.
29 AHNŽ, OSM, Drinska financijska direkcija u Sarajevu obavijestila je Okružni sreski sud u
Mostaru o zamjeni novčane kazne kaznom zatvora, br. 580, 9. 2. 1935., kut. 637.
289
Marija Naletilić
zamijenjena kaznom zatvora u trajanju od šest mjeseci.30 Primorska financij-

ska direkcija u Splitu 10. listopada 1935. uputila je poziv Rudolfu Putici iz Ča-
pljine za izvršenje kazne zatvora, jer nije isplatio novčani iznos za monopolsku
kaznu krijumčarenja 1.800 kutija cigareta. Novčana kazna zamijenjena je ka-
znom zatvora u trajanju od šest mjeseci, a Rudolf Putica se u roku od 10 dana
morao javiti Okružnome sudu u Mostaru. U slučaju nejavljanja određeno je
prisilno privođenje preko sreskog načelstva. Ako bi se odlučio platiti novčanu
kaznu, morao je još nadoplatiti 820 dinara pristojbe za presudu.31 Zbog krijum-
čarenja 187 kilograma duhana Ivanu Karačiću iz Ljutoga Doca, kotar Mostar,
određena je monopolska krivica u novčanom iznosu od 130 tisuća dinara koju
je trebao dostaviti monopolskoj Upravi uz plaćanje pristojbe od 3.984 dinara.
Zbog nemogućnosti naplate novčana je kazna zamijenjena kaznom zatvora
u trajanju od šest mjeseci. U slučaju da se ne izvrši uplata, a ne odzove si ni
pozivu na izdržavanje zatvorske kazne, određeno je prisilno privođenje prema
odredbi32 Ministarstva pravde od 26. svibnja 1928.33 U nekim općinama ljubuš-
koga i mostarskoga kotara zabranjen je uzgoj duhana svim uzgajivačima zbog
onih koji nisu na otkup predali ukupan urod duhana iz godine 1934. Zbog takva
nepravedna kažnjavanja saditelji su i dalje bili primorani baviti se krijumčare-
njem duhana.34 Ni 1936. godine financijska situacija saditeljima duhana nije
dopuštala plaćanje monopolskih krivica te su ih i dalje mijenjali zatvorskim
kaznama. Primjerice, Drinska financijska direkcija u Sarajevu 14. srpnja 1936.
uputila je Okružnome sudu Mostar molbu za povratak službenoga dokumen-
ta o slučaju smanjenja monopolske krivice Radi Crncu iz Britvice.35 Saditelj
Stanko Dugandžić pogrješkom je dobio poziv na temelju odluke Primorske
financijske direkcije u Splitu na izdržavanje monopolske kazne. Želeći razja-
sniti nastalu pogrješku, Stanko Dugandžić 5. veljače 1939. preko Okružnoga
Mostaru o zamjeni novčane kazne kaznom zatvora, br. 574, 9. 11. 1935., kut. 637.
31 AHNŽ, OSM, Primorska financijska direkcija u Splitu obavijestila je Rudolfa Puticu o za-
mjeni novčane kazne kaznom zatvora zbog monopolske krivice, br. 509, 10. 10. 1935., kut. 637.
Mostaru o zamjeni novčane kazne kaznom zatvora , br. 599, 24. 4. 1935. Odredba Ministar-
stva pravde od 26. svibnja 1928., br. 29855, kut. 637.
Mostaru o zamjeni novčane kazne kaznom zatvora , br. 599, 24. 4. 1935., kut. 637.
35 AHNŽ, OSM, Financijska direkcija u Sarajevu uputila je zahtjev za povratak zamolbe
Okružnom sudu Mostar, br. 197/32, 14. 7. 1936., kut. 637.
290
suda Mostar šalje objašnjenje Primorskoj financijskoj direkciji te navodi da je

do nje došlo zbog istoga imena. Naime, u pozivu je naznačeno da monopolsku
kaznu treba izdržavati Stanko Dugandžić, sin Vidoje, iz sela Radišića, ali niti
je on bio Vidojin sin, niti je u Radišićima postojala osoba kojoj odgovaraju ti
podatci. Prezime Dugandžić postoji i u susjednim selima, u Međugorju i u
Malom i Velikom Ograđeniku. Kao dokaz priložio je izvješće starješine sela
Radišići u kojemu naglašava da u njihovu selu ne živi Stanko Dugandžić, sin
Vidoje, nego jedino Stanko Dugandžić, sin Vida. U 1933. godini nije kažnjavan
ni za kakvu krivicu te objašnjava da je 1928. godine bio kažnjen za monopolsku
krivicu, zbog čega je odležao zatvorsku kaznu u Okružnome sudu Mostar u
razdoblju od 25. kolovoza 1932. do 7. siječnja 1933. Zatražio je da se njegova
molba Okružnome sudu proslijedi Primorskoj financijskoj direkciji Split kako
bi se povukao nalog za privođenje od 26. srpnja 1938.36 Visina kazne bila je
jednaka za sve monopolske krivce bez obzira na njihovo materijalno stanje,
stoga je Gujić predlagao da se kazne i određuju na temeljcu postojeće imovine
krijumčara te da se novčane kazne ne trebaju mijenjati zatvorskim jer to pada
na teret države, nego prisilnim javnim radovima koji bi bili korisni i narodi i
državi.37 Kako bi se dobio točan uvid u krijumčarenje duhana urađena je uspo-
redba prodaje cigaret-papira s prodanim rezanim duhanom:
"Usporedni rezultati prodaje tih dvaju artikala 1937. bili su poražavajući. Tokom
prvih sedam mjeseci 1937. prodano je u državi oko 2,45 milijardi listića cigaret
papira, dok je prodano samo oko 1,1 milijuna kg križanog duhana, što je značilo
da je višak papira upotrijebljen za motanje 1,3 milijuna kg očito krijumčarenog
duhana. Državne vlasit nastojale su riješiti ovaj problem već ranije, pa je od
kraja 1930. do sredine 1936. bila na snazi odredba po kojoj se cigaret-papir u
maloprodaji mogao kupovati isključivo uz kupnju odgovarajuće količine duhana
koji bi se motao u njega. Unatoč svim namjerama da se na ovaj način zaustavi
šverc, ova je odluka dovela do osjetnog pada potrošnje cigaret -papira i duhana
kupljenih kod ovlaštenih prodavača."38
Nakon uvođenja Odredbe o obveznoj kupnji duhana uz cigaret-papir pro-

dane su sve zalihe papira u mostarskim knjižarama; uočen je godišnji ma-
njak prihoda u novčanome iznosu i do 100 milijuna dinara. Bilo je unosnije
krijumčarenje cigaret-papira nego duhana. Krijumčar je na jedan kilogram
36 AHNŽ, OSM, Stanko Dugandžić dostavio je objašnjenje Primorskoj financijskoj direkciji

Split, br. 783, 5. 2. 1939., kut. 635.
291
Marija Naletilić
cigaret-papira mogao zaraditi i do 300 dinara, što je bilo tri puta više nego da
je krijumčario duhan.39 Pravilnicima, objavama, većim kaznama i povećanjem
nadzora nad proizvodnjom i prodajom duhana monopolska Uprava bezu-
spješno je nastojala zaustaviti krijumčarenje. Prijetila je čak zabranom sadnje
duhana na više godina svim uzgajivačima u slučaju da se dokaže da većina
nije na otkup predala cijelu berbu.40 Međutim, ekonomska je kriza povećala
broj monopolskih krivica zbog čega dolazi do problema u služenju zatvorskih
kazni. Naime, državna vlast zbog manjka zatvorskih kapaciteta više nije bila
u mogućnosti osigurati odsluženje kazni, što su uzgajivači i uvidjeli pa su tra-
žili pomilovanje opravdavajući se najčešće nepoznavanjem svih monopolskih
propisa.41 Događalo se i to da se u zatvoru monopolski krivci obolijevali te se
žurno trebala izvršiti operacija što je također, kao i nastavak njihova liječenja,
opteretilo državu.42 Zbog svega navedenoga tridesetih je godina XX. stoljeća
državna vlast u nekoliko navrata donijela odluke o oprostu manjih monopol-
skih krivica.43 Uredba o prekidanju postupaka po monopolskim i trošarinskim
krivicama donesena je krajem 1937. zbog sustavnog pokušaja prekidanja sku-
pih procesa suđenja i zatvorskih kazni u zamjenu za novčane. Prema toj ured-
bi, svi oni kojima je određena kazna, trebali su odmah priznati krivicu, odreći
se prava na žalbu te su imali mogućnost platiti kaznu ili u iznosu monopolske
pristojbe, ili polovicu predviđene kazne, ili, u slučaju da je određena paušalno,
uplatom najnižeg iznosa kazne propisanog zakonom. Pomilovanja su imala i
politički cilj jer su se provodila u vrijeme važnih političkih događaja, kao što
je primjerice izbor za Narodnu skupštinu 1938. godine.44 Iako su se provodi-
le stroge kontrole sadnje i otkupa duhana, ipak su saditelji uspijevali zasaditi
10% više sadnica nego im je bilo odobreno. To je bio zakonski maksimum, a
na otkup su onda predavali 10% manje od procijenjenoga uroda duhana, što
je bio minimum. Na taj su način dobivali razliku, odnosno višak duhana koji
se nastojalo sakriti pred učestalim kontrolama državnih službenika i koji se
onda krijumčario. Za razliku od monopolskoga duhana cijena krijumčarenoga
39 Isto, str. 87.

40 Isto, 85.
41 Isto.
44 Isto.
292
duhana donosila im je do deset puta veću zaradu.45 Zabrana proizvodnje zbog

monopolskih krivica prisilila je seljaštvo na krijumčarenje duhana, odnosno
onemogućila mu je da poštenim radom uzdržava vlastitu obitelj.46
ZAKLJUČAK
Saditelji duhana bili su primorani krijumčariti duhan jer im je zbog niskih ci-
jena monopolskoga duhana zarada bila nedostatna. Pri otkupu duhana sadite-
ljima su određivani odbitci: previranje duhana (voda i vlaga u suhom duhanu),
komisijski troškovi i sudske zabrane zbog čega su saditelji u Hercegovini svake
godine gubili 20 milijuna dinara. Provodila se nepravična procjena duhana, a
cijene monopolskoga duhana u Hercegovini često nisu bile usklađene s njego-
vom pravom vrijednosti u odnosu na klasu i kvalitetu koja je bila prepoznata
u cijeloj Europi. Iako je Udruženje saditelja duhana 1936. godine predložilo
osnivanje duhanskoga instituta za Hercegovinu, koji bi istraživao uvjete za po-
većanje proizvodnje krupnolisnih duhana, te duhanske strukovne škole u Mo-
staru za praktični rad monopolskih službenika, koji bi u razdoblju od jedne do
dvije godine prošli sve procese – od uzgoja sjemena duhana do gotove cigarete
u kutiji, to se tada nije dogodilo. Duhanski institut u Mostaru osnovan je tek
nakon Drugoga svjetskog rata, i to 1952. godine, i djeluje kao prva znanstve-
no-istraživačka institucija u Hercegovini. Rezultati istraživanja koristili su se
u uzgoju duhana u Hercegovini, a korist su imale i druge djelatnosti iz oblasti
poljoprivrede.
IZVORI I LITERATURA
1. Izvori
1.1 Neobjavljeni izvori
AHFPM, Mandićeva ostavština.
AHNŽ, Privredne organizacije.
AHNŽ, Okružni sud u Mostaru.
45 Isto, str. 82.

46 AHFPM, MO, sv. 27, m.1, ff. 1-38: Knjižnica udruženja sadilaca duhana za Hercegovinu,
sv. XIV. Potrebe i zatjevi hercegovački sadilaca duhana, Izvještaj o radu deputacije USD u
Beogradu 15-22. okt. 1938., 1938., str. 8.
293
Marija Naletilić
1.2 Objavljeni izvori

Službene novine Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, br.1., Državna štamparija
Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Beograd, 1921.
Službene novine Kraljevnine Srba, Hrvata i Slovenaca, br. 73., Državna štampa-
rija Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Beograd, 1927.
2. Literatura
Alilović, Ivan, Duhan i život naroda u Hercegovini, Hrvatsko književnog
društvo Sv. Ćirila i Metoda, Zagreb, 1976.
Bjelovitić, Miloš, "Duhan u Hercegovini", u: Geografski pregled, 2, Sarajevo,
1958., str. 99-115.
Dizdar, Zdravko, "Položaj Hrvata u istočnoj Hercegovini između dvaju
svjetskih ratova (1918.-1941.)", u: Ivica Lučić (ur.), Zbornik radova s Među-
narodnog znanstvenog skupa "Hum i Hercegovina kroz povijest II", održa-
nog u Mostaru 5. i 6. studenoga 2009., Hrvatski institut za povijest, Zagreb,
2011., str. 195-240.
Gujić, Kasim, Duhansko pitanje i pitanje krijumčarstva duhana u Hercegovi-
ni, Naklada piščeva, Zagreb, 1935.
Gujić, Kasim, "Opadanje sadnje i produkcije duhana u Hercegovini", u: Na-
predak, Sarajevo, 9/1935., str. 118.
Grgić, Stipica, "Od struka do dima: Duhan i duhanske prerađevine u Jugo-
slaviji tridesetih godina 20. stoljeća", u: Istorijska tribina, Istraživanja mla-
dih saradnika Instituta za noviju istoriju Srbije, Biblioteka, Tribina INIS-a,
Beograd, br. 1, 2013., str. 65-91.
Lučić, Ivica, "Bosna i Hercegovina u Kraljevstvu Srba, Hrvata i Slovenaca, s
posebnim osvrtom na stanje u Hercegovini (1918.-1921.)", u: Zlatko Ma-
tijević (ur.), Zbornik radova s međunarodnog znanstvenog skupa "Godina
1918. Prethodnice, zbivanja, posljedice", održanog u Zagrebu 4. i 5. prosinca
2008., Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2010., str. 207-246.
Tuđman, Franjo, Hrvatska u monarhističkoj Jugoslaviji 1918. – 1941., Knjiga
druga 1929. – 1941., Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 1993.
294
TOBACCO SMUGGLING FROM HERZEGOVINA TO

BOSNIA, DALMATIA AND OTHER REGIONS FROM
1918. TO 1941.
Marija Naletilić
Abstract
Tobacco price discrepancy with actual tobacco value led to planters

dissatisfaction who come up various ways to sell tobacco. From the fi-
nancial police and the gendarmes, they hid one part of the tobacco for
personal use and the other for sale. The sale of the smuggled tobacco
earned them up to ten times than the price they would get paid for the
redeem. The State Monopoly Administration in Belgrade, in its announ-
cements for each year, determined the amount of tobacco planted and its
price that was often at the expense of planters and lower than the actual
market value.
Key words: State monopoly management, tobacco purchase (scales), to-

bacco smuggling
295
ZBORNIK RADOVA

ZBORNIK RADOVA
Duhan

Zbornik - Radova Duhan U Bosni I Hercegovini

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Zbornik - Radova Duhan U Bosni I Hercegovini

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

ZBORNIK RADOVA

s međunarodnog znanstveno-stručnog skupa

Duhan u Bosni i Hercegovini – jučer, danas i sutra

Duhan u Bosni i Hercegovini – jučer, danas i sutra

Grafička priprema i tisak:

CIP - Katalogizacija u publikaciji

Gordana Miceska , Miroslav Dimitrieski

Miomir Jovanović, Miljan Joksimović i Aleksandra Despotović

Romina Kabranova, Zlatko Arsov

Marin Čagalj, Josip Gugić, Frane Strikić

Jure Beljo, Marko Ivanković, Nevenko Herceg

Marko Ivanković, Brano Markić, Maja Đemidžić

Borko Sorajić, Tea Zerdelić

Marin Čagalj, Marko Ivanković

Marko Ivanković, Jure Beljo

Ivan Jurilj, Miroslav Marić, Marko Vukoja

Ivan Ostojić, Mladen Zovko, Danijela Petrović

Ivan Vukojević, Jure Beljo, Zrinka Barišić Marenić

Duhanski institut Mostar osnovan je 1952. godine. Bila je to prva znan-

Mostar nezaobilazna tema u svim raspravama o agraru Bosne i Hercego-

Ključne riječi: Duhan, Duhanski institut, proizvodnja duhana, duhansko

Potrebe za osnivanjem Duhanskog instituta

se u koštac sa svim izazovima u duhanskoj industriji Bosne i Hercegovine. Na

Postignuća Duhanskog instituta

Rezultati Duhanskog instituta u duhanskom gospodarstvu

duhana u Bosni promijenilo više tipova i sorata, od cigarnog duhana, poluori-

predložene mjere, proizvodnja je već za dvije godine vraćena na raniji opseg, a

golemo povećanje u odnosu na nekadašnjih 0,5 - 1 ha. Spomenimo također da

Doprinos Duhanskog instituta ukupnoj poljoprivredi

antiperonosporna služba i stručnjaci iz zaštite bilja Duhanskog instituta, za-

je bio profil stručnog kadra u Institutu govori i to što je upravo iz Duhanskog

VARIETY STRUCTURE AS AN ESSENTIAL FACTOR

University St. “Kliment Ohridski”-Bitola, Scientific Tobacco Institute-Prilep

In the last 10 years in Macedonia are produced only oriental types of

Key words : tobacco, varieties, prilep, jaka,basma, production

7-10 years ago, a conglomerate of varieties could be observed in these regions,

Foto. 1 Region of Pelagonia

Foto 2. Eastern region Foto 3. Strumica – Radovis region

Prilep 66-9/7 Seed plot of P 66-9/7

Table 1: Production of tobacco in R. Maedonia in the period 2008-2016

Table 2. Quantity of purchased tobacco

If we analyze the prevalence of the purchased tobacco by types of tobacco

Table 3 . Purchase of leaf tobacco by types

Yaka 6.704 25,56 5.327 26,41 6.913 24,75 2.150 11,36

Basmak 1.161 4,43 0.730 0,04 690 2,47 77 0,41

Total 26.229 100,00 20.165 100,00 27.923 100,00 18.911 100,00

Only with a well-coordinated cooperation among the Ministry of Agricul-

STRUKTURA SORATA KAO BITAN FAKTOR

University St. “Kliment Ohridski”-Bitola, Scientific Tobacco Institute-Prilep

U poslednjih 10 godina u Makedoniji proizvedeni su samo orijen-

Ključne reči: duvan, sorte, prilep, jaka, basma, proizvodnja

ANALIZA STANJA I PRESPEKTIVE RAZVOJA

Proizvodnju duvana i razvoj duvanske industrije u Crnoj Gori u drugoj

Ključne riječi: duvan, industrija, proizvodnja, potrošnja

relativno manju konkurentnost (krompir, voće, mlijeko i mlječni proizvodi,

2 Prema podacima Duvanskog kombinata u Podgorici proizvedena količina duvana od 1999.

Crne Gore, Ministarstva finansija Crne Gore, Zavoda za zapošljavanje i dr. U

Tabela 1. Makroekonomski indikatori 2007-2013.

U Crnoj Gori postoje povoljni uslovi za gajenje duvana, posebno u Primor-

3 Podaci iz administrativnih izvora MONSTAT-a;

zabilježen je trend pada kako u površinama tako i u ukupnom prinosu tabela 2.

Tabela 2. Proizvodnja duvana u Crnoj Gori u periodu 2007 – 2012

Usled naglašenih problema u poslovanju jedine fabrike za proizvodnju du-