1.

INDIVIDUALNE VARIJACIJE  I INTERAKCIJE IZMEĐU LIJEKOVA

Redovite varijacije u laboratorijskoj dijagnostici nastupaju u toku 24h

Aktivnost transaminaza u plazmi (akutni hepatitis) variraju u okviru 24h.

Koncentracija kalija u plazmi varira kod pacijenata koje uzimaju velike doze diuretika.

Idiosinkrazija se opisuje kao genetski uvjetovan abnormalni odgovor na lijek i sve

imaju farmakogenetsku podlogu.

2. RACIONALNA FARMAKOTERAPIJA 
 
Dostupnost u okviru koraka u izboru L lijeka prati predklinička i klinička ispitivanja.

Sigurnost u okviru koraka u izboru L lijeka prati predklinička i klinička ispitivanja.

Medicinske greške se definišu kao nenamjerne greške u procesu liječenja koje vode,
ili imaju potencijal da dovedu do posljedica po pacijenta.

Meta-analiza se smatra vrlo lošim izvorom dokaza na osnovu kojih se donose odluke
u praksi.

Rješenje terapijskog problema u okviru racionalne farmakoterapije zahtijeva

uspostavu dijagnoze.

Medicinske greške NE dovode uvijek do neželjenih dejstava, ali ako su one uzrok
istih, smatraju se preSELTabilnim neželjenim događajima.

Supresivna terapija-terapija u kojoj se liječi uzrok.

Medicinske greške se definišu kao nenamjerne greške u procesu liječenja koje

dovode ili imaju potencijal da dovedu do posljedica po pacijenta.

Savremena NEracionalna farmakoterapija zahtijeva pravi lijek, tačnu dijagnozu,

indikaciju,dostupnost propisanog lijeka i njegovu definisanu upotrebu u definisanim
dozama (dozni intervali) i definisanom vremenu trajanja terapije.

Koncentracija kalija u plazmi varira kod pacijenata koje uzimaju velike doze diuretika.

Klinički farmaceut - stručnjak za provođenje NEracionalne farmakoterapije.

Rješavanje terapijskog problema u okviru racionalne farmakoterapije zahtjeva
uspostavu dijagnoze. (mozda malo nelogicno ali u kombinaciji sa ostalim tvrdnjama
ova bi bila netačna).

Aktivnosti transaminaza u plazmi (akutni hepatitis) variraju u okviru 24h.

Slučajne varijacije u laboratorijskoj dijagnostici su česte kod analize koncentracije

željeza u plazmi

Redovne varijacije u laboratorijskoj dijagnostici su česte kod analize spolnih hormona

kod žena. 

Aktivnosti transaminaza u plazmi (akutni hepatitis) variraju u okviru 48h.

Medicinska greška je greška u procesu liječenja i ne odnosi se na izostanak

terapijske efikasnosti lijeka, već na ljudski faktor.

Medicinske greške ne mogu biti uzrokovane pogrešnim doziranjem.

Medicinske greške ne dovode uvijek do neželjenih dejstava, ali ako su one uzrok
istih, smatraju se preseltabilnim neželjenim događajima.(preventabilnim)

Adherenca je mjera do koje se ponašanje pacijenata poklapa sa preporukama osobe

koja propisuje ili izdaje lijek. je Žene imaju veću incidencu pojave nuspojava koje
zahvataju kožu i crijeva

    
3. KLINIČKA ISPITIVANJA LIJEKOVA

  
Da li primjenjeni lijek izaziva bilo koji potencijalno opasan efekat na nivou (KVS, RS,
jetre ili bubrega) - faza I kliničkog ispitivanja

U DETALJNI skrining supstanci ubrajamo ispitivanje uticaja lijeka na ponašanje i

akutnu toksičnost na miševima 

U DETALJNI skrining suptanci ubrajamo ispitivanje na izoliranom tkivu. 

U kontrolnoj grupi u okviru studija se NE smiju primjenjivati neutralne supstance.

Studija koja nosi oznaku tzv. “slijepo ispitivanje” podrazumijeva da je sastav lijeka
poznat analitičaru/istraživaču.
Da li primjenjeni lijek izaziva bilo koji potencijalno opasan efekat na nivou (KVS, RS,
jetre ili bubrega)- faza IIa ispitivanja.

Pri tumačenju nalaza potrebno je u obzir uzeti  fiziološke faktore.

Faza IIIb kliničkih ispitivanja otkriva NEL povezane sa dugotrajnom primjenom u

kliničkim uvjetima.

U kontrolnoj grupi u okviru studija se mogu primjenjivati neutralne supstance, kao što
su fiziološka otopina i glukoza.

Studija koja nosi oznaku tzv. slijepo ispitivanje podrazumijeva da je sastav lijeka
poznat organizatoru ispitivanja (upravnik klinike ili instituta). 

U pretkliničke studije sigurnosti ubrajamo i studije lokalne tolerancije i karcinogenosti.

U kombinovanoj analizi rezultati su dobiveni na osnovu stroge kritičke procjene

objavljenih studija kao i kombiniranjem njihovih rezultata.

Rezultati duplikantnih analiza ne bi se smjeli razlikovati za više od 5%

U kratkoročne studije toksičnosti višekratne primjene ubrajamo ispitivanja hronične

toksičnosti i karcinogenosti.

U KRATKOROČNE studije višekratne primjene ubrajamo ispitivanja subakutne i

subhronične toksičnosti.

U dugoročne studije ubrajamo ispitivanja hronične toksičnosti i karcinogenosti.

U kontrolnoj grupi u okviru studija se ne smiju primjenjivati neutralne supstance.

U PRELIMINARNI skrining supstanci ubrajamo ispitivanje na izoliranom tkivu.

U preliminarni skrining supstanci ubrajamo ispitivanje kardioselektivnog djelovanja

lijeka i uticaja na CNS.

U pretkliničke studije sigurnosti ubrajamo i studije totalne (ukupne) tolerancije i

karcinogenosti.

Rezultati duplikatnih analiza ne bi se smjeli razlikovati za više od 5%

Ispitivanje odnosa doza/lijek-faza IIa kliničkih ispitivanja.

U DETALJNI skrining supstanci ubrajamo ispitivanje kardioselektivnog djelovanja

lijeka i uticaja na CNS.

Farmakodinamske studije u predkliničkim ispitivanjima analiziraju mehanizam

djelovanja novog lijeka.

Djelotvornost u okviru koraka u izboru L lijeka prati kontraindikacije i interakcije lijeka.

Farmakodinamička ispitivanja u okviru predkliničkih ispitivanja obuhvataju i
molekularna ispitivanja.

Farmakodinamička ispitivanja u okviru predkliničkih ispitivanja obuhvataju i stanična

ispitivanja.

Farmakodinamička ispitivanja u okviru pretkliničkih ispitivanja obuhvataju i sistemska

ispitivanja.

U DETALJNI skrining supstanci ubrajamo ispitivanje uticaja lijeka na ponašanje i

akutnu toksičnost na miševima.

U PRELIMINARNI skrining supstanci ubrajamo ispitivanje uticaja lijeka na ponašanje

i akutnu toksičnost na miševima.

Redovne varijacije u laboratorijskoj dijagnostici nastupaju u toku 24h.

Koncentracija glukoze u plazmi varira kod pacijenata koje uzimaju velike doze
diuretika.

Farmakokinetičke studije u predkliničkim ispitivanjima analiziraju apsorpciju,

distribuciju, metabolizam i izlučivanje lijeka iz organizma.

Toksikološke studije u predkliničkim ispitivanjima analiziraju akutnu i hroničnu

toksičnost lijeka, uticaj na plodnost, kao i eventualnu teratogenost, kancerogenost i
mutagenost.

Hipernatrijemija može biti posljedica viška vode.

Kod ležećih pacijenata koncentracije svih frakcija proteina u plazmi se mogu smanjiti
do 20%.

Upoređivanje efikasnosti novog lijeka sa već postojećim lijekovima za tu indikaciju-

faza III kliničkih ispitivanja.

Faza IV kliničkih ispitivanja otkriva NEL povezanE sa dugotrajnom primjenom u

kliničkim uvjetima.

Ispitivanje odnosa doze i efekta-faza I kliničkih ispitivanja.

U meta analizi rezultati su dobiveni na osnovu stroge kritičke procjene objavljenih

studija kao i kombiniranjem njihovih rezultata.

Meta analiza se smatra vrlo DOBRIM izvorom dokaza na osnovu kojih se donose
odluke u praksi.

Meta-analiza se smatra vrlo LOŠIM izvorom dokaza na osnovu kojih se donose

odluke u praksi.
 4. PROBLEMI U TERAPIJI: KOMPLIJANSA , ADHERENCA…

Hipernatrijemija može biti posljedica nedostatka vode.

Normalan laboratorijski nalaz isključuje bolest na koju se ispituje.

Konkordanca je vrijeme od početka do prekida terapije, ili podrazumijeva procenat

pacijenata koji ostaju na terapiji poslije određenog perioda.

Faktori vezani za terapiju kod procjene neadherence mogu da se svrstaju u dvije

kategorije: somatski i psihološko-bihejvioralni.

Faktori vezani za pacijenta su među najznačajnijim faktorima u procjeni adherence.

Slučajne varijacije u laboratorijskoj dijagnostici su česte kod analize koncentracije

željeza u plazmi.

Komplijansa je mjera do koje se ponašanje pacijenta poklapa sa dogovorenim

preporukama osobe koja propisuje lijek. (razlikuje se samo jedna riječ u odnosu na
originalnu definiciju, nisam sigurna) provjereno, netačno je

Perzistenca opisuje stepen komunikacije prilikom propisivanja terapije kao i obim

podrške pacijentu prilikom uzimanja lijeka.

U društveno-ekonomske faktore u procjeni adherence ubrajaju se visoki troškovi

lijekova ili dijela učešća koje snosi pacijent.

Faktori vezani za pacijenta su među najznačajnijim faktorima u procjeni

neadherence. NETAČNO  PREMA RJEŠENJIMA TESTA

Kod ležećih pacijenata koncentracije svih frakcija proteina u plazmi se mogu smanjiti
do 15%.

5. NEŽELJENI EFEKTI LIJEKOVA

Ubrzane alergijske reakcije karakteriše prisustvo IgE antitijela.

Skoro 50% nuspojava sa fatalnim ishodom prouzrokovano je pogrešnom primjenom

lijekova.

Prvi klinički simptomi i znaci obustavljenog lijeka dešavaju se u okviru 24h.

Odloženi efekat lijeka je nuspojava lijeka nakon prestanka primjene lijeka.

Hiperkalijemija spada u 10 najčešćih neželjenih dejstava lijeka.

Neučestale nuspojave lijekova prema učestalosti su u rasponu 0.1-1%.

Nuspojave lijekova mogu nastati poslije obustave primjene lijeka.

Popratna pojava je svaki namjeran učinak farmaceutskog proizvoda u uobičajenoj

terapijskoj dozi, koji je povezan sa farmakološkim učinkom lijeka.

Na nuspojave na nivou poremećaja kože i potkožnog tkiva spada 14,67% svih

nuspojava

Nuspojave tipa B većinom se liječe smanjenjem doze, a ako se nuspojava ne povuče

smanjenjem doze, a lijek je nužan, treba uvesti zamjenski lijek te početi
simptomatsko liječenje nuspojave 

Nuspojave tipa E liječe se prilagođavanjem doze ili ukidanjem lijeka za koji se

 
sumnja da je stupio u interakciju s prvim lijekom.

Skoro 30% nuspojava sa fatalnim prouzrokovano je pogrešnom primjenom lijekova.

2,8% svih fatalnih ishoda nuspojava posljedica je samoliječenja

Kvalitativne i kvanitativne karakteristike nuspojava ne zavise od uzrasta bolesnika 

Nuspojava tipa D može se pokušati liječiti smanjenjem doze, a ponekad treba

procijeniti i rizik ukidanja lijeka

Edem pluća spada u 10 najčešćih neželjenih djelovanja lijeka

Nesteroidni antiinflamatorni lijekovi NE prednjače u broju registrovanih nuspojava.

Alergijske nuspojave ne ovise o dozi, već su uvjetovane prethodnom ekspozicijom.

Kvalitativne i kvantitativne karakteristike nuspojava zavise od uzrasta bolesnika.

Kod pojave nuspojava opasnih po život nije bitna učestalost već broj prijava,

Kod pojave nuspojava opasnih po život je bitna učestalost.

Nuspojave tipa F liječe se prilagođavanjem doze ili ukidanjem drugog lijeka za koji se
sumnja da je stupio u interakciju s prvim lijekom.

U DUGOROČNE studije toksičnosti ubrajamo ispitivanja subakutne i subhronične

toksičnosti.

Žene pokazuju veću sklonost prema nuspojavama od muškaraca.

Adherenca je mjera do koje se ponašanje pacijenata poklapa sa preporukama osobe

koja propisuje ili izdaje lijek.

Žene imaju veću incidencu pojave nuspojava koje zahvataju kožu i crijeva.

Citoreduktivna terapija uzrokuje nuspojave u 70% liječenih bolesnika.

Samomedikacija je potencijalni izvor niza nuspojava.

Hipertenzivna terapija uzrokuje nuspojave u 50% liječenih bolesnika.

DDD-definirana dnevna doza, maksimalna dnevna doza koja služi pri komparativnoj
statističkoj analizi potrošnje lijekova.

Trenutne alergijske reakcije karakteriše prisustvo IgE, IgG antitijela.

Farmaceut daje informacije zasnovane na dokazima, precizne,

NEpouzdane/NEtačne, provjerene.

Spontano prijavljivanje nuspojava se dešava u svega 5-15% nastalih nuspojava.

Lijekovi za liječenje psihijatrijskih oboljenja prednjače u liječenju registrovanih

nuspojava.

Sindrom obustave je nuspojava lijeka nakon prestanka primjene lijeka. 

II stepen upozorenja-korekcija neželjenih djelovanja lijeka. 

I stepen upozorenja-korekcija predloženih indikacija.

I stepen upozorenja-korekcija neželjenih djelovanja lijeka.

Depresija CNS-a spada u 10 najopasnijih neželjenih dejstava lijeka

Nuspojave se javljaju u 20% ambulantno liječenih bolesnika

Neželjeno dejstvo lijeka (adverse drug reaction) je svako dejstvo lijeka koje izazove
štetnu i neželjenu reakciju na lijek koji se koristi u običajenoj dozi za profilaktičke,
dijagnostičke ili terapijske svrhe ili promjenu fiziološke funkcije, uz uslov da postoji
uzročno - posljedična veza  ili da ona ne može biti isključena.

Kod hospitalizovanih bolesnika stepen pojave nuspojava lijekova je do 30%

PSUR je dokument koji sadrži i podatke o obimu izloženosti pacijenata lijeku koji su
prikupljeni u propisanom vremenskom periodu radi periodične procjene sigurnosti
lijeka i predlaganja promjena uslova iz dozvole za stavljanje lijeka u promet.

Vjerovatna povezanost lijeka i nuspojave ne može se objasniti simptomima bolesti.

Beta laktami mogu izazvati toksičnu epidermalnu nekrolizu (tip B).

Na nuspojave na nivou poremećaja kože i potkožnog tkiva otpada 13,42% svih

nuspojava.

Nuspojave tipa B većinom se liječe smanjenjem doze, a ako se nuspojava ne povuče

smanjenjem doze, a lijek je nužan, treba uvesti zamjenski lijek, te započeti
simptomatsko liječenje nuspojave.

Kod hospitalizovanih bolesnika stepen pojave nuspojava lijekova je do 50%

Hiperkalijemija spada u 10 najčešćih neželjenih dejstava lijeka.

Na nuspojave na nivou probavnog sistema otpada 13,42% svih nuspojava.

Nuspojave tipa A su teške, ozbiljne nuspojave i zahtijevaju prekid terapije.

Najveći broj nuspojava bilježi se za probavni sistem (15,62%)

Skoro 30% nuspojava s fatalnim ishodom prouzrokovano je pogrešnom primjenom

lijeka. 

Rofekoksib je izazivao infarkt miokarda i cerebrovaskularni inzult te je povučen iz

prometa.

Posljedice nuspojava mogu imati socijalni značaj.

Česte nuspojave lijekova prema učestalosti su u rasponu 1-5%.

Najveći broj nuspojava bilježi se za poremećaje i reakcije na mjestu primjene

(15,62%).

Nuspojava tipa C može se pokušati liječenje smanjenjem doze, a ponekad treba

procijeniti i rizik ukidanja lijeka.

Alergijske reakcije mogu da se manifestuju na koži (koprivnjača).

Meticilin može izazvati aplastičnu anemiju (tip B).

Neželjena reakcija lijeka (adverse event) je svaka nepovoljna ili neželjena reakcija
pacijenta ili zdravog dobrovoljca koji učestvuje u ispitivanju lijeka, koja ne mora biti
uzročno povezana sa liječenjem.

Nepoznata ili neočekivana neželjena dejstva lijeka su ona neželjena dejstva koja se
otkrivaju u toku faze IV kliničkog ispitivanja.

Nuspojave tipa D uglavnom se ne mogu izliječiti, jer se radi o pojavi teratogenosti i

kancerogenosti.

Alergijske reakcije mogu da se manifestuju u krvi ( smanjen broj Er.).

Vrlo rijetke nuspojave lijekova prema učestalosti su u rasponu <0.01%

Alergijske rekacije mogu da se manifestuju u cijelom organizmu (šok).

Nuspojava tipa D može se pokušati liječenje smanjenjem doze, a ponekad treba

procijeniti i rizik ukidanja lijeka. 

Na nuspojave na nivou poremećaja kože i potkožnog tkiva otpada 14,67% svih

nuspojava

Učestalost poremećaja izazvanih lijekovima izražava se isključivo procentima

Kod pojave nuspojava opasnih po život nije bitna učestalost već broj prijava.
Aminoglikozidni antibiotici mogu izazvati nefrotoksičnost (tip A).

Na nuspojave na nivou poremećaja i reakcija na mjestu primjene otpada 14,67% svih

nuspojava.

Ubrzane alergijske reakcije karakteriše prisustvo IgG antitijela.

Kasne alergijske reakcije karakteriše prisustvo IgM i drugih antitijela.

Kasne alergijske reakcije karakteriše prisustvo IgG antitijela.

Na brzinu povlačenja nuspojave reverzibilnog karaktera utiču farmakološke

karakteristike lijeka.

Na brzinu povlačenja nuspojave reverzibilnog karaktera utiče farmaceutska

formulacija lijeka.

Spontano prijavljivanje nuspojava se dešava u svega 2-5% nastalih nuspojava.

Pri tumačenju nalaza potrebno je u obzir uzeti fiziološke faktore

Najteži neželjeni efekti lijeka su isključivo mutagenost i kancerogenost.

Po ishodu, nuspojave mogu biti reverzibilne i ireverzibilne.

Oko 0.4% ambulantnih bolesnika ispoljava nuspojave opasne po život.

Terapija sa srčanim glikozidima uzrokuje nuspojave u 10% liječenih bolesnika.

Učestalost poremećaja izazvanih lijekom izražava se apsolutnim brojevima i

procentima.

Nuspojave tipa C uglavnom se ne mogu izliječiti, jer se radi o pojavi teratogenosti i

kancerogenosti.

Pri nuspojavama tipa F treba ponovo uvesti lijek, a onda postupno smanjivati dozu.

Terapija sa hipoglikemicima uzrokuje nuspojave u 20% liječenih bolesnika. Prema

rješenjima testa je netačno, u prezentaciji piše da je tačno (bolje prema rješenjima
testa uraditi)

Nuspojave se mogu izbjeći ako imamo doziranje prema tjelesnoj masi i funkciji
organa.

Nuspojave se mogu izbjeći ako imamo doziranje prema tjelesnoj masi ali
neprilagođeno funkciji organa.

Metamizol može izazvati sistemski lupus (tip B) 

Sama nuspojava ne oštećuje organizam.

Nuspojave tipa A većinom se liječe smanjenjem doze, a ako se nuspojava ne povuče
smanjenjem doze ,a lijek je nužan, treba uvesti zamjenski lijek, te započeti
simptomatsko liječenje nuspojave.

Rizik po zdravlje koji mogu izazvati nuspojave lijekova može biti znatan, ali prihvatljiv.

Nuspojave mijenjaju samo prognozu osnovne bolesti.

Nuspojave nisu razlog za prekid terapije.

Sindrom obustave nije nuspojava lijeka.

Citoreduktivna terapija uzrokuje nuspojave u 50% liječenih bolesnika.

Hipertenzivna terapija uzrokuje nuspojave u 30% liječenih bolesnika.

Po trajanju, nuspojave mogu biti reverzibilne i ireverzibilne.

Terapija sa steroidnim hormonima uzrokuje nuspojave u 10% liječenih bolesnika.

Terapija sa antimikrobicima uzrokuje nuspojave u 20% liječenih bolesnika.

Medicinski značaj nuspojava NE odnosi se i na sam lijek.

Psihološki značaj nuspojava ogleda se u tome da one smanjuju samopouzdanje

oboljelih osoba.

Pri nuspojavama tipa E treba ponovno uvesti lijek, a onda postepeno smanjivati
dozu.

Psihološki značaj nuspojava ogleda se u tome da one ograničavaju mogućnost za

stručno usavršavanje.

Nuspojave se javljaju u 25% ambulantno liječenih bolesnika.

Terapija sa steroidnim hormonima uzrokuje nuspojave u 15% liječenih bolesnika.

Terapija sa antimikrobicima uzrokuje nuspojave u 28% liječenih bolesnika.

Uvođenjem farmakološke anamneze u praksu nuspojave se lakše prepoznaju. 

Uvođenjem farmakološke anamneze u praksu LAKŠE se određuje tok i prognoza

poremećaja. 

Lijekovi za liječenje neuroloških oboljenja ne prednjače u broju registrovanih

nuspojava. 

Uvođenjem farmakološke anamneze u praksu TEŽE se određuje tok i prognoza

poremećaja.

Lijekovi za liječenje neuroloških oboljenja prednjače u broju registrovanih nuspojava.

Lijekovi za liječenje psihijatrijskih oboljenja NE prednjače u broju registrovanih
nuspojava.

Lijekovi za liječenje neuroloških oboljenja NE prednjače u broju registrovanih

nuspojava

Terapija sa hipoglikemicima uzrokuje nuspojave u 10% liječenih bolesnika.

Nifedipin može izazvati angioedem (tip A) po rješenjima testa je netačnonus

Hloramfenikol može izazvati intersticijalni  nefritis (tip B)

PSUR je dokument koji sadrži i podatke o obimu izloženosti pacijenata lijeku koji su
prikupljeni u NEOVISNOM vremenskom ROKU radi periodične procjene sigurnosti
lijeka i predlaganja promjena uslova iz dozvole za stavljanje lijeka u promet.

Antimikrobni lijekovi ne prednjače u broju registrovanih nuspojava.

Lijekovi u terapiji KV oboljenja ne prednjače u broju registrovanih nuspojava.

Socijalni značaj nuspojava ogleda se u tome da one ograničavaju mogućnost za

stručno usavršavanje.

Muškarci imaju veću sklonost ka krvarenjima iz gornjih dijelova digestivnog trakta u

odnosu na žene.

Vjerovatna povezanost lijeka i nuspojave ogleda se u detektovanju lijeka u tjelesnim

tekućinama.

Uvođenje farmakološke anamneze u praksu nije bitno za detekciju nuspojave. 

Sigurna povezanost lijeka i nuspojave ne može se objasniti simptomima bolesti. 

Uvođenje farmakološke anamneze u praksu nije bitno za detekciju nuspojave.

2,2% svih fatalnih ishoda nuspojava posljedica je samoliječenja.

Nuspojave mogu da budu razlog za prekid terapije.

Medicinski značaj nuspojava odnosi se i na sam lijek.

Terapija sa srčanim glikozidima uzrokuje nuspojave u 12% liječenih bolesnika.

Nesteroidni antiinflamatorni lijekovi prednjače u broju registrovanih nuspojava.

Na fiziološkoj osnovi počiva porodična , rasna i geografska rasprostranjenost

nuspojava.

Oko 0,9% ambulantnih bolesnika ispoljava nuspojave opasne po život.

Na brzinu povlačenja nuspojave reverzibilnog karaktera utiče tok razvoja

poremećaja.
Sama nuspojava oštećuje organizam.

Muškarci pokazuju veću sklonost prema nuspojava od žena.

Samomedikacija nije potencijalni izvor niza nuspojava.

Socijalni značaj nuspojava ogleda se u tome da one smanjuju samopouzdanje

oboljelih osoba.

Muškarci imaju veću incidencu pojave nuspojava koje zahvaćaju kožu i crijeva.

Žene imaju veću sklonost ka krvarenjima iz gornjih dijelova digestivnog trakta u

odnosu na muškarce.

Odloženi efekat lijeka nije nuspojava lijeka.

Prvi klinički simptomi i znaci obustavljenog lijeka dešavaju se u okviru 48h.

Bol na mjestu ubrizgavanja lijeka spada u 10 najopasnijih neželjenih dejstava lijeka.

Alergijske reakcije mogu da se manifestuju u vezivnom tkivu.

Alergijske reakcije mogu da se manifestuju u jetri.

Nuspojave tipa B su teške, ozbiljne nuspojave i zahtijevaju prekid terapije.

Vrlo česte nuspojave lijekova prema učestalosti su u rasponu <20%.

Nuspojave lijekova nastaju isključivo tokom primjene lijeka.

Na brzinu povlačenja nuspojave reverzibilnog karaktera utiče vrsta poremećaja.

Na brzinu povlačenja nuspojave IReverzibilnog karaktera utiču farmakološke

karakteristike lijeka.

Sigurna povezanost lijeka i nuspojave ogleda se u detektovanju lijeka u tjelesnim

tekućinama.

Popratna pojava je svaki nenamjeran učinak farmaceutskog proizvoda u uobičajenoj,

terapijskoj dozi, koji je povezan s farmakološkim učinkom lijeka.

6. FARMAKOVIGILANSA

Farmakovigilansa procjenjuje omjer rizika i cijene u terapiji.

Farmakovigilansa priprema signale potvrde na nuspojavu i formiranje hipoteze.

Bromfenak je izazivao potencijalno opasne interakcije sa drugim lijekovima te je

povučen iz prometa.
Bromfenak je izazivao ozbiljnu hepatotoksičnost te je povučen iz prometa.

Rofekoksib je izazivao ozbiljne kožne infekcije te je povučen iz prometa.

Farmakovigilansa je nauka i skup aktivnosti koji su usmjereni na otkrivanje i

razumjevanje neželjenih efekata i drugih problema vezanih za lijekove.

Terfenadin je izazivao sljepilo te je povučen iz prometa.

Terfenadin je izazivao fatalne srčane aritmije te je povučen iz prometa.

Praktolol je izazivao sljepilo te je povučen iz prometa

Valdekoksib je izazivao ozbiljne kožne infekcije te je povučen iz prometa

Praktolol je izazivao fatalne srčane aritmije te je povučen iz prometa.

Miberfradil je izazivao ozbiljnu hepatotoksičnost te je povučen iz prometa. 

Farmakovigilansa procjenjuje omjer rizika i dobiti u terapiji.

II stepen upozorenja-povlačenje lijeka sa tržišta.

Praktolol je izazivao fatalne srčane aritmije te je povučen iz prometa.

Miberfradil je izazivao potencijalno opasne interakcije sa drugim lijekovima te je

povučen iz prometa.

III stepen upozorenja-povlačenje lijeka sa tržišta.

Bromfenak je izazvao potencijalno opasne interakcije sa drugim lijekovima te je

povučen iz prometa.

I stepen upozorenja-korekcija uputstva za upotrebu lijekova.

Valdekoksib je izazivao infarkt miokarda i cerebrovaskularni inzult te je povučen iz

prometa.

Farmakovigilansa priprema signale sumnje na nuspojave i formiranje hipoteze.

Medicinske greške ne mogu biti uzrokovane pogrešnim doziranjem.