Professional Documents
Culture Documents
Karo Seri Je
Karo Seri Je
SADRŽAJ
UVOD ....................................................................................................................................
1
UVOD
Karoserija služi za smeštaj vozača, putnika i tereta. Osim ovog osnovnog, karoserija
može da ima druge posebne zadatke.U sastav karoserije ulazi i tzv. pokrivka ili, kako se još
naziva,opšivka ili kapotaž. Ovaj skup elemenata služi za pokrivanje sklopova koji su van
karoserije ili kao dopuna najčešće za poboljšanje aerodinamičnosti (smanjenje otpora
vazduha) i kao estetske komponente. Podela karoserija na vrste može, kao i kod drugih
sistema i sklopova vozila, da se vrši u odnosu na različite parametre.
U pogledu prijema opterećenja karoserije mogu da budu: nenoseće, polunoseće i
samonoseće.
U odnosu na vrstu vozila razlikuju se karoserije za: lake putničke automobile,
autobuse, teretna vozila, putnička-teretna, radna i specijalna vozila.
Kada se karoserija učvršćuje za okvir elastičnim vezama, okvir je onaj sklop
nosećeg sistema koji na sebe prima i prenosi sva opterećenja, pa i opterećenja od same
karoserije. Tada je reč o nenosećoj karoseriji.
Slučaj polunoseće karoserije je onda kada se ova kruto vezuje za okvir zavrtnjima,
zakivcima ili zavarivanjem. Tada karoserija prima na sebe deo opterećenja.
U nekim konstrukcijama vozila, najčešće kod lakih putničkih automobila i autobusa,
okvir kao oklop uopšte ne postoji pa karoserija preuzima na sebe sve funkcije nosećeg
sistema. U tom slučaju radi se o samonosećoj karoseriji. Medjutim, ovakva karoserija,
odnosno noseći sistem, iako je sa gledišta minimalne sopstvene težine najpovoljnije
rešenje, ne može da se realizuje sa potrebnom krutošću kod svih vrsta vozila.
2
1. KAROSERIJA PUTNICKOG AUTOMOBILA
Izbor karoserije, pri projektovanju, zavisi od većeg broja uticajnih faktora kao što
su: obim (broj) vozila koji će se proizvesti, broj modifikacija koji se predviđa, učestanost
promene modela, raspoloživa proizvodna oprema, kvalifikaciona struktura radnika,
3
tradicija u proizvodnji, transport i skladište, ukus potrošača, cena, raspoloživi materijal,
sistem održavanja, patenti i dr.
U odnosu na korišćenje visine karoserije za prijem opterećenja karoserije putničkih
automobila se dele na ravne i prostorne. U ranvne spadaju otvorene, a u prostorne-
zatvorene karoserije.
2. PODELA KAROSERIJE
Slika br. 1
4
zatvoreni kutijasti nosači koji su, ustvari, izrađeni od savijenih krajeva panela
poda i bočnih stranica karoserije. Prednji i zadnji blatobrani se spajaju
zavarivanjem kako bi se povečala krutost sistema. Primer ovakvog sistema je
karoserija vozila "Lada" .
Slika br.2
Slike br.3
Na svakoj karoseriji se uočavaju tri osnovna dela: prednji deo -za smeštaj
pogonskog agregata ili prtljaga (u zavisnosti od osnovne koncepcije vozila), srednji deo-
za smeštaj vozača i putnika i zadnji deo-za smeštaj prtljaga ili pogonskog agregata.
Prednji i zadnji deo imaju poklopce koji mogu da se otvaraju i zatvaraju, a služe za prilaz
pogonskom agregatu, odnosno prtljagu.
U prostoru za prtljag predviđa se sto i za smeštaj rezervnog točka sl. 4, kao i alata.
Prednji i zadnji deo vozila se grade tako da su deformabilniji (manje kruti) od srednjeg
dela. Ovaj, pak, deo se gradi veoma krut, kako bi u slučaju udesa pružio dovoljno sigurnu
zaštitu vozaču i putnicima. Na ovom srednjem delu (putnička kabina) ostavljaju se otvori
za vrata, prednje i zadnje vetrobransko staklo.
Slika br.4
Otpresci od lima imaju savijene profilisane ivice, koje služe za povećanje krutosti i
6
međusobno spajanje koje se, najčešće, vrši tačkastim zavarivanjem. Elementi karoserije
koji se nalaze iznad točkova (često se nazivaju prednji i zadnji blatobrani ili prednja i
zadnja krila), obično, ne primaju opterećenje, tj. nisu noseća konstrukcija, a podložni su
čestim deformacijama pri manjim udesima, učvršćuju se za ostali (noseći) deo karoserije
na način (opet tačkastim zavarivanjem ili zavrtnjima) koji omogućava lakšu zamenu.U
cilju povećanja krutosti paneli (ploče) koji su najviše opterećeni (ili mogu biti pri udesu)
ojačavaju se profilisanim štapovima koji su izradjeni od lima, a spajaju se sa pločama
tačkastim zavarivanjem sa unutarnje strane, sl. 5.
Slika br.5
Osim opštih zahteva (minimalna sopstvena težina, dovoljan vek trajanja, što
jednostavnija izrada i dr.) karoserija treba da zadovolji i sledeće specifične zahteve:
7
Minimalna sopstvena težina se dobrim delom obezbeđuje samim izborom
samonoseće karoserije kao koncepcije. Osim toga, ide se na korišćenje veoma tankih
specijalnih limova za izvlačenje, debljine od 0,50 do 0,80 mm. Da bi im se povećala
krutost limovi, naročito u unutrašnjim i podnim delovima, se profilišu.
Kod putnickih automobila jedan od najkritičnijih sklopova vozila u pogledu
zahtevanog veka je upravo karoserija. Na njen vek najveći uticaj ima korozija. Zbog toga se
pri projektovanju i izradi vozila posebna pažnja poklanja borbi i zaštiti karoserije od
korozije. Pri konstruisanju karoserije predviđa se čitav niz mera kako bi se obezbedila
dobra zaštita od korozije.
Pre svega, potrebno je upotrebljavati odgovarajući kvalitet materijala i izbegavati
tzv. "mrtve uglove", gde bi mogla da se skuplja i slabo da otiče voda. Za nesmetano i brzo
oticanje vode na mestima gde se njeno skupljanje ne može da izbegne treba da se predvide
odgovarajući otvori. Mesta najosetljivija na početak korozije su "mrtvi uglovi" u
blatobranima i na mestu njihovog spoja sa karoserijom, a zatim podni deo, posebno donji
bočni nosači ispod vrata. Zbog toga ovim mestima treba posveti posebnu pažnju.
Osim toga, znatnu i veoma važnu ulogu u zaštiti od korozije imaju pravilno odabrani i
dobro sprovedeni tehnološki postupci hemijske i elektrohemijske zaštite karoserije nakon
njene izrade, a zatim kvalitet boje i način njenog nanošenja i to kako osnovne, tako i
ukrasne sl.6.
Slika br.6
8
kako za smeštaj ostalih sistema, sklopova i elemenata vozila tako i o njihovom nesmetanom
opsluživanju i popravci za vreme eksploatacije automobila. U tom pogledu važno je
predvideti redosled i način sklapanja i rasklapanja kao i odgovarajući prostor za rad sa
odgovarajućim alatom.
U pogledu potrebnog prostora za vozača, putnike i prtljag postoje određeni
iskustveni normativi. Međutim, pri projektovanju karoserija, tzv. malolitražnih automobila
(nižih kategorija) često se odstupa od ovih normativa na štetu vozača i putnika.
Za udoban i siguran ulaz i izlaz vozača i putnika važni su, pored raspoloživog prostora u
karoseriji, veličina i oblik otvora za vrata i njihov položaj u odnosu na sedišta u karoseriji. I
u pogledu dimenzija za otvore na karoseriji, odnosno vrata postoje određeni normativi.
Na slici br.7 date su minimalne dimenzije vrata i to: za karoserije sa četvoro vrata
(a), za karoserije sa dvoja vrata i prednjim sedištima koja se naginju unapred pri ulasku
putnika na zadnja sedišta (b) i za slučaj karoserije sa dvoja vrata bez nagibnih, prednjih
sedišta (c). Slučaj (b) se primenjuje na malolitražnim automobilima, a (c) na većim
putničkim automobilima tipa kupe.
Slika br.7
9
Vrata se projektuju kao poluzatvorena kutija. Između spoljnjeg i unutarnjeg lima
kutije obezbeđuje se prostor za smeštaj brave i mehanizma za spuštanje i odizanje
prozorskog stakla na vratima sl.8. Na unutrašnjem limu nalaze se otvori za sklapanje i
učvršćenje vrata.
Slika br.8
Slika br.9
11
Vrsta, broj i raspored instrumenata i drugih komandi (prekidača i dr.) za kontrolu
rada pojedinih uređaja ili sistema na vozilu ili njihovo upravljanje menja se od tipa do tipa
vozila. Propisima je određen minimalan broj ovih instrumenata.
Bitno je da se istakne da svi oni moraju biti dostupni i pregledni sa mesta vozača, a
obično se smeštaju na takozvanu instrument-tablu koja može biti sastavni deo karoserije u
potpunosti ili delimično. Osim toga, postoje usvojene međunarodne preporuke za
simboličko označavanje pojedinih komandi i prekidača (prekidač pozicionog svetla,
prekidač brisača stakla, dugme za obogaćenje smeše u karburatoru i dr.).
12
Slika br. 10
13
blato,prljava voda sa puta i dr.), što može da u pojedinim uslovima kretanja vozila znatno
smanji vidljivost i preglednost sa mesta vozača. I na kraju, aerodinamički profil utiče i na
stvaranje buke od strujanja vazduha pri većim brzinama kretanja. Sve su to elementi, kao i
niz drugih, o kojima mora da se vodi računa pri dizajnerskom, odnosno konstrukcijskom
oblikovanju karoserije.
6. KOMFOR PUTNIKA
Komfor putnika, a naročito vozača je posebna oblast problema koji se rešavaju pri
konstrukciji karoserije. U tom pogledu bitnu ulogu imaju veličina, položaj i oblik sedišta.
Ovi elementi karoserije treba da su anatomski oblikovani tako da odgovaraju anatomskoj
građi prosečnog čoveka. Položaj sedišta vozača treba da je takav da omogućuje dobru
preglednost van karoserije, pristupačnost komandi i preglednost instrumenata i, uopšte,
udoban položaj tela. Sedišta treba da imaju dobra vibroizolaciona i amortizaciona svojstva,
da omogućavaju udoban ulazak u karoseriju i izlazak iz nje i da obezbede što veću
bezbednost vozača i putnika pri udesu.Konstrukcije sedišta su veoma različite, a sadašnji
razvoj kreće se u smislu povećanja udobnosti, bezbednosti i pouzdanosti.
Na osnovu mnogobrojnih istraživanja došlo se do preporuka o anatomskom obliku
sedišta. Postoje dve osnovne vrste sedišta za putničke automobile: prednja (koja su obično
pojedinačna) za vozača i suvozača i zadnja (koja su sastavljena) za dva ili tri putnika.
Propisima se zahteva da prednja sedišta budu podesiva.
Ovo podešavanje može biti realizovano na različite načine (u pravcu, po visini,
ugaono celo sedište ili samo naslon). Propisi i preporuke se posebno odnose na
mehanizme za podešavanje i učvršćenje sedišta za karoseriju. U odnosu na to postoje i
međunarodne standardne metodologije ispitivanja i propisane minimalne karakteristike
otpornosti ovog spoja. Savremena sedišta omogućavaju potpuno spuštanje naslona u cilju
formiranja ležaja. Kod nekih rešenja i zadnja sedišta su pomična u cilju dobijanja ležaja ili
stvaranja dodatnog prostora za teret, odnosno prtljag.
14
ugrađuje poseban izmenjivač toplote koji najčešće koristi toplu vodu iz rashladnog sistema
motora. A kod luksuznih automobila se ugrađuju i klima uređaji.
15
LITERATURA
1. www.wikipedia.org
2. www.googleimages.com
16