JU Srednja Ekonomsko – trgovinska škola

Tuzla, Bosna i Hercegovina

Školska 2015/ 2016

Maturski rad
Predmet: KNJIGOVODSTVO
Tema: TRANSAKCIJSKI RAČUN PREDUZEĆA

Mentor: Učenik:

prof. Vilma Bašić Almir Hadžić

Tuzla, maj, 2016

Sadržaj
Uvod.............................................................................................................................................................3
1. Pojam transakcijskog računa....................................................................................................................4
1.1. Zakonski okvir transakcijskog računa.................................................................................................4
1.2. Postupak otvaranja transakcijskog računa........................................................................................5
2. Nalozi platnog prometa............................................................................................................................6
2.1. Nalozi za gotovinska plaćanja............................................................................................................6
2.1.1. Ček..............................................................................................................................................6
2.1.2. Bankovna uplatnica....................................................................................................................7
2.1.3. Bankovna uputnica.....................................................................................................................8
2.2. Nalozi za bezgotovinska plaćanja......................................................................................................8
2.2.1. Barirani ček.................................................................................................................................8
2.2.2. Virmanski nalog..........................................................................................................................9
3. Prijelazni račun platnog prometa...........................................................................................................10
4. Vođenje transakcijskih računa preduzeća..............................................................................................11
4.1. Ovlasti i raspolaganje sredstvima na računu...................................................................................12
4.2. Plaćanje i naplate............................................................................................................................13
4.3. Domaći platni promet......................................................................................................................14
4.4. Platni promet sa inozemstvom........................................................................................................15
4.5. Izvod žiro – računa...........................................................................................................................16
4.6. Blokada računa................................................................................................................................17
4.7. Zatvaranje računa............................................................................................................................17
5. Primjeri iz poslovne prakse.....................................................................................................................19
Zaključak.....................................................................................................................................................21
Literatura....................................................................................................................................................22
Uvod
Za obavlljanje poslova u platnom prometu, svako pravno lice mora imati otvorene transakcijske
račune za plačanje u zemlji i inostranstvu. Pravni subjekat otvara račune u mjestu gdje je njegovo
sjedište, s tim da može otvoriti više različitih računa u više banaka. Ovi računi se otvaraju po
posebnim standardima koje sama banka propisuje, a koji određuju uslove po kojima se
transakcijski računi otvaraju i način rada s računima.

Na sredstvima na računu ostvaruje se kamata koja se obračunava i propisuje. Svaka promjena na

računu evidentira se na izvodu prema datumu promjene i dostavlja na zahtijv pravnog lica. Za
lakše obavljanje transakcije i dobivanje informacija o stanju prometa po računu pravni subjekat
može koristiti usluge telefonskog i/ili internet bankarstva. Transakcijski računi omogučavaju
profesionalni servis, mogučnost obavljanja svh platnih transakcija i stalni uvid u poslovanje
firme.

Maturski rad na temu Transakciji račun preduzeća se sastoji od pet dijelova. Prvi dio obuhvata
sam pojam transakcijskog računa, kao i zakonski okvir i postupak otvaranja transakcijskog
računa. Nalozi platnog prometa su obrađeni u drugom dijelu. Ovaj dio obuhvata naloge za
gotovinska plačanja i to: ček, bankovna uplatnica i bankovna upitnica,kao i naloge za
bezgotovinska plačanja i to: barirani ček i virmanski nalog. U trećem dijelu je obrađen prijelazni
račun platnog prometa. Vođenje transakcijskog računa poslovnih objekata je obrađen u četvrtom
dijelu. U ovom dijelu detaljno je obrađeno: ovlasti i raspolaganje sredstvima na računu, plačanje i
naplate, domači platni promet, platni promet sa inostranstvom, izvod sa transakcijskog računa,
blokada računa kao i zatvaranje računa. Poslijednji, peti dio obuhvata primjere iz poslovne
prakse.
1. Pojam transakcijskog računa
Svi računi preko kojih se vrši određeno plaćanje ili na koje se primaju uplate nazivaju se
transakcijski računi. Svaka finansijska promjena na nekom od računa mora biti evidentirana, i ta
promjena se naziva transakcija.1

Tokove novčanih sredstava privrednici prate putem žiro i tekućih računa, deviznog računa i
ostalih računa. Obaveza poslovanja preko žiro-računa propisana je Zakonom o finansijskom
poslovanju. Prema najnovijim računovodstvenim standardima žiro-račun je blagajna koja je
dislocirana (izmještena) kod banke.

Preduzeće otvara račun odmah po osnivanju, a svu gotovinu – osim manjeg iznosa koji je
potreban za plaćanje u gotovu drži kod banke koja ga na ovom računu odobrava. Sve isplate ili
uplate, izuzimajući sitne isplate, isplate plaća i sl., preduzeće vrši preko žiro- računa. Zavod
naplaćuje naknadu za usluge platnog prometa prema posebnoj tarifi. Žiro-račun se može otvoriti
kod bilo koje banke koja ima certifikat za vođenje platnog prometa. 2

1.1. Zakonski okvir transakcijskog računa

Prema Zakonu o platnim transakcijama i Zakonu o finansijskom poslovanju, poslovanju plaćanja
i naplate u unutrašnjem platnom prometu se obavljaju preko transakcijskih računa, otvorenih kod
ovlaštenih organizacija za platni promet. U BiH su to banke, koje su od Agencije za bankarstvo
dobile dozvolu za obavljane poslova platnog prometa i kod njih učesnici u platnom prometu
otvaraju transakcijske racune. Osim banaka, gotovinske transakcije mogu vrsiti i ovlaštene pošte.

Privredna društva i druga pravna lica, učesnici u platnom prometu, obično imaju otvorenih više
transakcijskih računa kod više banaka, pa se u skladu s tim, pa se u skladu s vlastitim potrebama i
organizaciji, konto 200 može analitički razraditi na sljedeći način:

2000- Transakcijski račun (daljnja razrada po bankama)

2001- Tewkući račun (daljnja razrada po bankama, namjenama i sl.)

2002- Računi dijelova pravnog lica (ukoliko postoje)

2006- Računi za ulog domaćeg lica (depozitni račun)

1
http://wmd.hr/rijecnik-pojmovi-k/web/knjigovodtvo/transakcijskiracun
2
Bračković A.hmed, Knjigovodstvo, Ljiljan, Sarajevo, 1998. godina
2007- Vrijednosno usklađenje depozita u bankama u stečaju

2009- Transakcijski račun- prelazni konto.

Odredbu člana 17. stav 2. Pravilnika, prema kojoj se u okviru konta grupe 20 vode i potrebna
prelazna analitička konta, treba tumačiti tako da se otvaranje i vođenje tih prelaznih kada je to
potrebno i/ili uobičajeno, s tim da nije obavezno, pa ni potrebno u pojedinim slučajevima. U
praksi su se ova prelazna konta i do sad, uobičajeno, primjenjivala prilikom knjiženja transakcija
između dva novčana konta, na primjer, prilikom podizanja gotovine sa transakcijskog računa u
blagajnu i obrnuto, prilikom uplate gotovine iz blagajne i dnevnih na račun (od momenta
podizanja gotovine s računa, odnosno od momenta uplate gotovine na račun, do prijema
bankovnog izvoda). Takođe, nerijetko se prelazni konto koristio pri knjiženjima drugih promjena
na transakcijskim računima ( na primjer, od momenta izdavanja naloga za plaćanje s računa do
momenta prijema izvoda banke).3

1.2. Postupak otvaranja transakcijskog računa

Prilikom otvaranja transakcijskog računa komitent podnosi banci zahtjev za otvaranje
transakcijskog računa po proceduri koja je propisana važećim propisima. Zahtjev i ostala
propisana dokumentacija se podnose filijali koja djeluje na području na kome podnosilac zahtjeva
ima sjedište firme, ili po zahtjevu komitenta i u drugoj filijali.

Uz zahtjev za otvaranje računa komitent prilaže:

1. Izvod iz sudskog registra ili rješenje nadležnog organa,

2. Indetifikacioni broj od Poreske uprave,
3. Obavještenje o razvrstavanju pravnog lica prema djelatnosti,
4. Uvjerenje o registraciji PDV-a (ukoliko je pravno lice poreski obveznik),
5. Ugovor ili drugi dokument o osnivanju,
6. Licencu za rad ako je za takvu vrstu posla ista potrebna,
7. Finansijske izvještaje o poslovanju (za posljednja dva obračunska perioda ako pravno lice
posluje od ranije),
8. Fotokopije lične karte ili pasoša za sva ovlaštena lica navedena u spesimenu potpisa.

S novcem na žiro-računu mogu raspolagati samo ona lica čiji su potpisi deponovani kod banke.
Jedno preduzeće može imati više žiro-računa kod različitih banaka. U tom slučaju sintetički
račun, žiro-račun, razdvaja se na analitičke račune po pojedinim bankama.

Revicon, Primjena novog kontnog plan, Sarajevo, 2011. godina

3
2. Nalozi platnog prometa
Nalozi platnog prometa preko žiro-računa i drugih računa depozitnog novca razna su pisma
pomoću kojih komitent naređuje Zavodu da se sa njegovog računa izvrši neko plaćanje. Sva ta
pisma unificirana su radi lakše obrade. Naloge platnog prometa možemo podijeliti u dvije
skupine:

1. nalozi za gotovinska plaćanja,

2. nalozi za bezgotovinska plaćanja.

2.1. Nalozi za gotovinska plaćanja

O nalozima za plaćanje u gotovini govorimo ako se na žiro-račun uplaćuje i sa žiro-računa podiže
novac. Tu spadaju:

 ček (gotovinski),
 uplatnica (bankovna),
 bankovna uputnica.

2.1.1. Ček
Prilikom podizanja gotovine sa žiro-računa ispostavlja se ček. Ček je nalog vlasnika žiro-računa
Zavodu da na teret tog računa isplati nekome određeni iznos. Može glasiti na ime, pa Zavod
isplaćuje samo tom licu naznaćeni iznos, ili na donosioca, pa Zavod isplaćuje određeni iznos licu
koje ga donese. On se koristi ne samo za podizanje gotovine za vlastite potrebe već kao i platni
instrument, tj. izdavalac predaje ček nekom trećem licu (npr. dobavljaču) koji ga podnosi zavodu
i inkasira (naplaćuje). To je unificirani obrazac određen zakonom, koji štampa i izdaje Zavod.

Ček se ispostavlja u 3 primjerka:

1. talon ostajeu bloku,

2. temeljnica ostaje u banci,
3. izvještaj o isplati ide uz dokumentaciju.

Knjiženje primljenih čekova se vrši po principu linijskog knjiženja. Ako kupac plati robu čekom
tada se za isnos primljenih čekova zadužuje konto primljeni čekovi, a odobravaju se kupci.
Nakon toga ček se dostavlja na naplatu i zadužuje se konto čekovi dati na naplatu, a odobrava
konto primljeni čekovi. Nakon toga na osnovu izvoda zadužuje se konto žiro-račun, a odobrava
če konto čekovi dati na naplatu (inkaso čeka).

Šematski prikaz knjiženja primljenih čekova

Čekovi Čekovi
211- Kupci 2070- pravnih lica 2075- na naplatu 200- Žiro-račun

1) prijem čeka (1 2) dostavljanje čeka(2 3) inkaso čeka (3

na naplatu

Obaveze prema dobavljaču možemo izmiriti na razne načine, a imeđu ostalog i čekom. Za date
čekove zadužuje se konto dobavljači, a odobrava se konto obaveze za izdate čekove. Nakon toga
na osnovu izvještaja o isplati i izvoda zadužuje se konto obaveze za izdate čekove, a odobrava
žiro-račun.

Šematski prikaz knjiženja izdatih čekova

Obaveze za
200- Žiro-račun 4390- izdate čekove 432- Dobavljači

2) izvod broj (2 1) ček (1

2.1.2. Bankovna uplatnica

Polaganje gotovine na žiro-račun može se vršiti na šalteru Zavoda ili pošte. Tom prilikom
pomunjava se bankovna uplatnica (unificirani obrazac). Bankovna uplatnica služi ne samo za
pologe pazara i sl. na vlastiti žiro-račun, već i za polaganje gotovine na tuđi žiro-račun radi
izmirenja neke obaveze ili iz nekog drugog osnova. Pomoću bankovne uplatnice svoje obaveze
mogu izmiriti lica koja nemaju žir-račun prema licima koja imaju žiro-račun.

Sastoji se iz 3 pisma koja se popunjavaju istovremeno:

1. priznanice (ostaju uplatiocu),

 2. izvještaj o uplati (ostaje banci),
3. izvještaj za arhivu (ostaje u banci, a izvještaj o odobrenju banka dostavlja vlasniku žiro-
računa).

2.1.3. Bankovna uputnica

Bankovna uputnica se može primjeniti ako lice koje plaća ima žiro-račun, a lice koje prima novac
nema žiro-račun. Umjesto da podigne novac sa žiro-računa i da ga zatim poštanskom uputnicom
otpremi primaocu, vlasnik žiro-računa izdaje nalog Zavodu da sam ili da posredstvom pošte
isplati naznačenu sumu određenom licu. Ona se sastoji iz 2 dijela: temeljnice koju potpisuje
primalac novca, a ostaje u Zavodu kao dokaz o izvršenoj isplati i izvještaj korisniku koji ostaje
kod primaoca. Pored samo uputnice pošiljalac mora popuniti i spisak uputnica. Konačno,
pošiljalac treba popuniti i nalog za gotovinsku isplatu koji se sastoji iz 2 pisma: naloga i
izvještaja. Nalog ostaje kod Zaoda, a izvještaj o isplati Zavod dostavlja nalogodavcu, čime ga
izvještava da je isplata izvršena.4

2.2. Nalozi za bezgotovinska plaćanja

Gotovi cijeli platni promet između preduzeća odvija se bez upotrebe gotovog novca. Ovaj naćin
plaćanja sastoji se u tome da banka vrši knjigovodstveni prijenos nekog iznosa sa žiro-računa.

Plaćanje bez upotrebe gotovine sastoji se samo u knjigovodstvenom prijenosu nekog iznosu sa
računa lica koje plaća (nalogodavac), na račun lica koje prima (korisnik). Ako nalogodavac nema
na svom žiro-računu dovoljno sredstava (pokrića), banka neće izvršiti njegov nalog.

Postoji dva naloga na osnovu kojih se vrši gotovinsko plaćanje:

 barirani ček,
 virmanski nalog.

2.2.1. Barirani ček

Barirani ček ima isti oblik kao blagajnički ček, samo što je precrtan s dvije linije. Paralelne linije
na čeku znače da se po tom čeku ne može izvršiti isplata u gotovu, već samo knjigovodstveni
prenos. Svaki dio bariranog čeka ima istu funkciju kao i kod gotovinskog čeka. Barirani ček služi
za plaćanje prijevoza željeznicom i carine kao i u drugim slučajevima.

Postupak sa bariranim čekom izgleda ovako: preduzeće, koje daje ček (izdavalac) uručuje ga
primaocu. Primalac (korisnik) podnosi radi naplate ček svojoj banci, tj. banci kod koje ima žiro-
račun. Od časa izdavanja čeka do časa naplate (inkasa) obično protekne izvjesno vrijeme.
Korisnik ne mora odmah ni podnijeti ček na inkaso, a može ga prenjeti na drugo lice, jer je ček
javna prenosiva isprava, osim ako to izdavalac nije zabranio. To znači da ček može da cirkulira
4
Sinanagić M., Jamkovič I., Računovodstvo, Ekonosmki fakultet u tuzli, Tuzla, 2000. Godina, str.136.
kao platežno sredstvo do roka koji je predviđen zakonom (6 mjeseci). Za to vrijeme izdavalac
treba da ima na žiro-računu pokriće u visini izdatih, a neinkasiranih čekova. Radi toga on vodi
posebnu evidenciju o izdatim čekovima.

Ova evidencija vodi se po principu linijskog knjiženja, jer se u istom redu (liniji) u kome je ček
zaveden prilikom izdavanja bilježe dan naplate i broj izvoda banke. Iznos neinkasiranih čekova
na određeni dan može se lako utvrditi. Dovoljno je zbrojiti sume za koje ne postoji podatak u
koloni „inkaso“. Tog dana preduzeće bi trebalo imati na žiro-računu najmanje iznos na koji glase
svi neinkasirani čekovi. U suprotmom, a naručito ako je podnijet na naplatu, smatra se da je ček
izdat bez pokrića, pa izdavalac može biti kažnjen. Kjniženje primljenog i izdatog bariranog čeka
vrši se na isti način kao i kod gotovinskog čeka.

2.2.2. Virmanski nalog

Virmanski nalog ili nalog za prijenos je unificirani instrument za bezgotovinska plaćanja koji se
kod nas najviše upotrebljava. Sastoji se iz tri primjerka. Sva pisma popunjava istovremeno kroz
indigo, nalogodavac (izdavalac naloga), ali potpisuje samo prvo pismo kojim naređuje svojoj
banci da označeni iznos prenese sa njegovog žiro-računa na žiro-račun korisnika. Ovo pismo
naziva se nalog za zaduženje.nalogodavac predaje sva tri pisma banci. Banka nalogodavca
zadržava nalog za zaduženje kao svoj dokument i potpisuje treće pismo. Trećim pismom koje se
naziva izvještaj o zaduženju, ona obavještava nalogodavca da je izvršila prijenos. Ona dostavlja
banci korisnika drugo pismo, izvještaj o odobrenju, ali ga potpisuje banka korisnika i dostavlja
korisniku. 5

5
Ibid., str.143.
3. Prijelazni račun platnog prometa
Stanje na računima novčanih sredstava mijenja se ne samo zbog odliva novca u vanjski svijet i
priliva novca iz vanjskog svijeta, nego i zbog internog kretanja novca. Novac se često prenosi sa
jednog na drugi račun novcakod iste organizacije, kao na primjer polog iz blagajne na žiro-račun,
podizanje gotovine sa žiro-računa i sl. U svim ovim slučajevima javljaju se dva dokumenta koja
predstavljaju samo jednu poslovnu operaciju. To su priznanica i izvještaj vlasniki računa. Interno
kretanje novca evidentira se preko prijelaznog računa platnog prometa.

Šema : Funkcija prijelaznog računa

Račun sa kog se Račun na koji se

prenosi novac Prijelazni konto prenosi novac

1) isplatnica (1 2) uplatnica (2
4. Vođenje transakcijskih računa preduzeća
Transakcijski račun poslovnog subjekta je račun, koji banka ne temelju pisanog zahtjeva
poslovnog subjekta otvara u registru računa. Poslovni subjekt u smislu propisa o platnom
prometu je pravna osoba, fizička osoba koja obavlja registriranu djelatnost sukladno propisima,
tijelo državne vlasti, tijelo državne uprave, jedinice lokalne samouprave, te jedinice regionalne
samo uprave.

Banka u skladu sa zaključenim ugovorm sa poslovnim subjektom, tj. u skladu sa propisima

otvara:

- račun za redovno poslovanje,

- račun za obavljanje novčanog prometa organizacijskog dijela poslovnog prometa, kao dio
računa za redovno poslovanje,
- druge račune određene zakonom – račune za posebne namjene.

Otvaranje računa za redovno poslovanje u KM preduvjet je za otvaranje svih ostalih računa i za

oročavanje sredstava. Račune za posebne namjene banka otvara temeljem zahtjeva poslovnog
subjekta.

Ukoliko se radi o računu za sredstva koja su na temelju zakona odnosno drugog propisa izuzeta
od prizilnog izvršenja, poslovni subjekat dužan je dostaviti izvod zakona ili drugog propisa, iz
kojeg je vidljivo da se iz sredstava za tu namjenu ne izvršavaju osnove za plaćanje.

Banka otvara račun poslovnom subjektu odmah po zaključenju ugovora. Banka može odbiti
zahtjev poslovnog subjekta za sklapanjem ugovora, a razloge odbijanja nije dužna posebno
obrazlagati. Ako banka odbije zaključiti ugovor i otvoriti račun poslovnom subjektu, omogućit će
ovlaštenoj osobi poslovnog subjekta prezimanje dokimentacije koja je bila priložena zahtjevu za
otvaranje računa.

Poslovni subjekt dužan je pismenim putem obavijestiti banku o promjenama u vezi s otvaranjem i
vođenjem računa i ovlaštenim potpisnicima za raspolaganje sredstvima na računu najkasnije u
roku osam dana od dana nastanka promjene, te dostaviti banci potrebnu dokumentaciju. Smatrat
će se da su podaci promijenjeni kada ih banka službeno zaprimi. Podaci o stanju i prometa po
računu poslovna su tajna. Banka će podatke o stanju i prometu po računu priopčiti trećoj osobi
samo uz pisano dopuštenje vlasnika računa ili ako to nalažu zakonski propisi.
Za sve multivalutne transakcijske račune banka izračuna i dodjeljuje računu IBAN –
međunarodni broj bankovnog računa, te o istom obaviještva poslovnog subjekta. Radi osiguranja
nesmetanog izvještaja međunarodnih platno prometnih transakcija, poslovni subjekat dužan je o
IBAN – u računa na kojeg želi primiti priliv iz inozemstva i SWIFT oznaci banke, informirati
inostranog platitenja.

4.1. Ovlasti i raspolaganje sredstvima na računu

Poslovni subjekt može raspolagati sredstvima na računu do visine pokrića (raspoloživog salad) na
računu. Raspoloživo stanje na računu čine

- stanje sredstava na računu od predhodnog dana uvećano za priliv sredstava tijekom dana,
- stanje sredstava umanjeno za plaćanja u tom danu do vremena utvrđenja pokrića,
- rezervacije i unesene naloge u redu ćekanja s tekućim datumom izvršenja.

Poslovni subjekt može ovlastiti jednu ili više fizičkih osoba za raspolaganje sredstvima na
računu. Poslovni subjekt je dužan ovlaštenike upoznati sa njihovim pravima i obavezama, te
nadzirati korištenje ovlasti koje je dao ovlašteniku / ovlaštenicima. Odgovoran je za eventualnu
štetu nastalu kao posljedica prekoračenja ovlasti od strane ovlaštenika.

Ovlaštenja za raspolaganje sredstvima na transakcijskom multivalutnom računu primjenjuje se na

KM – ovske i devizne račune, osim ako poslovni subjekat pisanim putem ne odredi drugaćije.

Poslovni subjekat i dalje mijenja ovlasti ovlaštenicima isključivo u pisanom obliku na

propisanom obrascu banke. Potpis ovlaštenih osoba na dokumentima platnog prometa uvijek
mora biti istovjetan potpisu prijavljenom i dostavljenom banci pri deponiranju potpisa. Poslovni
subjekt dužan je na zahtjev banke dostaviti podatke o matičnim brojevima građana (JMBG),
osobnim indetifikacijskim brojevima (OIB), za osobe ovlaštene za zastupanje i raspolaganje
sredstvima na računu, te ovlašćuje banku da može imati pristup naprijed navedenim podacima i
koristi se njima.

Poslovni subjekt ovlašćuje banku da u slučaju pogrešno obrađenog naloga pri obavljanju poslova
platnog prometa od strane banke ili bilo kojeg drugog subjekta koji sudjeluje u poslovima platnog
prometa, banka isti ispravi odmah po saznanju o učinjenoj grešci. Neispravne naloge primljene
od poslovnog subjekta, koji nisu u skladu sa propisima, banka nez odlaganja vraća nalogodavcu. 6

4.2. Plaćanje i naplate

Poslovni subjekat može obavljati unutarbankarska i međubankarska plaćanja u zemlji i
inozemstvu, u KM – ovima i stranim sredstvima plaćanja kada to dozvoljavaju zakonski propisi.
6
Tuzlanska banka dd. Tuzla, Uputstvo o obavljanju poslova platnog prometa sa pravnim subjektima, Tuzla, 2007.
godina
Unutarbankarska plaćanja su plaćanja koja se provode između računa koja se vode u banci, dok
su međubankarska plaćanja ona plaćanja između računa koji se vode u različitim bankama u
zemlji i inozemstvu. Plaćanja mogu biti gotovinska, kada se koristi gotov novac bilo kao isplata
sa računa u banci ili ili uplata na račun u banci, i bezgotovinska kad se vrši prenos sredstava sa
računa platitelja na račun primatelja.

Vrijeme primitka i izvršenja platnih naloga poslovnih subjekata regulirano je Terminskim planom
banke za izvršenje platnih naloga. Neradnim danima za međubankarska plaćanja smatraju se
subote, nedjelje i neradni dani i blagdani proposani pozitivnim propisima ili koje je odredilo
nadležno državno tijelo. Neradnim danima za unutarbankarskim plaćanjima i gotovinska plaćanja
smatraju se dani određeni aktima te banke.

Poslovni subjekat može raspolagati sredstvima na računu samo nalogom za plaćanje. Nalazi za
plaćanje predaju se na obrascima platnog prometa (papirni medij), magnetnom mediju i
računarskom komunikacijom, u skladu sa Odlukom o nalozima za plaćanje. Odluci o načinu
obavljanja platnog prometa sa inozemstvom i zaključenom ugovoru.

Banka će bez odlaganja postupiti po svakom dobivenom nalogu za bezgotovinski i gotovinsko

plaćanje u slučaju:

- kada je korišten odgovarajući obrazac platnog prometa,

- kada su potpis i pečat na obrascu platnog prometa istovjetni deponiranim ovlastima o
raspolaganju po računima u banci,
- kada su popunjebi svi propisaniobavezni elementi obrasca,
- kada je broj računa primatelja poslovnog subjekta evidentiran u Registru računa banke,
- kada je broj računa primatelja evidentiran u Jedinstvenom registru računa kod CBBiH,
- kada je broj računa primatelja, koji nije evidentiran u Jedinstvenom registru računa, tačno
naveden,
- kada je tačan račun primatelja i poziv na broj prema odobrenja prepa propisu o
uplačivanju proračuna i prihoda i izvanproračunskih fondova kada se zadaju nalozi za
uplatu prihoda proračuna i proračunskih fondova,
- kada je element obrasca platnog prometa model i sadržaj poziva na broj ispunjen
brojčanom oznakom prema propisu koji to određuje,
- kada je nalog dostavljen u vrijeme kada banka može postupiti po nalogu s obzirom na
datum izvršenja, odnosno datum valute,
- kada je priložena potrebna dokumentacija za plačanje prema inozemstvu (dokumentacija
iz koje je vidljivo da je nastala obaveza plaćanja prema inozemstvu; za naloge dostavljene
banci putem računarske komunikacije nije potrebno dostavljati dokumentaciju),
- kada je priložena potrebna dokumentacija za polog gotovine na KM-ovski ili devizni
transakcijski račun.
Banka može odstupiti od navedenih pravila kada je dat nalog u kojem sadržaj podataka u pozivu
na broj ne odgovara propisu koji to uređuje. U tom slučajau banka ne odgovara za tačnost
prijenosa navedenih podataka.

Banka neće postupiti po nalogu predanom na obrascu platnog prometa koji je ispravljan,
prepravljan i na kojem su upisani podatci brisani ili nepotpuni. Banka će poslovnom subjektu
vratiti nalog po kome se ne može postupiti i upozoriti ga na nedostatke i propuste zbog kojih nije
postupila po nalogu. Banka ne odgovara za moguću štetu zbog neizvršenja ili kašnjenja u
neizvršenju neispravno zadatih naloga.

4.3. Domaći platni promet

Nalozi u domaćem platnom prometu se izvršavaju na naznačeni dan za izvršenje u nalogu,
odnosno na datum valute određenom na nalogu, ukoliko na računu poslovnog subjekta ima
dovoljno sredstava. Nalog za bezgotovinsko plaćanja poslovni subjekt može dostaviti u banku
najranije 14 dana prije datuma izvršenja, odnosno datuma valute. Kao datum izvršenja, odnosno
datum valute može biti određen samo radni dan. Nalozi za unutarbankarska plaćanja, izvršavaju
se u realnom vremenu neophodnom da bi se obavile potrebne radnje na provedbi naloga.

Nalozi za međubankarska plaćanja u domaćem platnom prometu izvršavaju se putem sistema za

međubankarsku razmjenu NKS – a (Nacionalni klirinški sistem) i BHSVP – a (Bosansko –
hercegovačkog sistema velikih plaćanja).

Poslovni subjekt može povući svoje naloge za bezgotovinsko plaćanje koji su zadani unaprijed i
to najkasnije do kraja radnog vremena predviđenog za rad sa klijentima, dana koji prethodi
datumu izvršenja (valute). Na dan valute banka ne garantuje mogućnost opoziva.

Banka naloge izvršava, u skladu sa propisima, prema redosljedu primitka, po principu „prvi ulaz
– prvi izlaz“. Iznimno od prethodnog, ako među prispjelima ima onih koji imaju propisima
utvrđen viši prioritet u redoslijedu plaćanja, najprije se izvršavaju ti nalozi.

Nalozi poslovnog subjekta bit će provedeni ukoliko na računu ima pokrića za cijelokupan iznos
naloga. Nalozi u domaćem platnom prometu za koje nema pokrića, ako ih poslovni subjekat ne
opozove, zadržavaju se u redu čekanja i izvršavaju iz prvog priliva sredstava na račun.

Gotovinsku uplatu i isplatu poslovni subjekat može izvršit na šalteru banke, u skladu sa Odlukom
o uvjetima i načinu plaćanja gotovinskim novcem. Za uplatu iznosa preko 1000,00 KM dužan je
složiti novčanice po apoenima i ispuniti specifikaciju pologa gotovine. Poslovni subjekt može
izvršiti isplatu po jednoj transakciji koja prelazi 50000,00 KM samo ako to najava najkasnije do
14 sati prethodnog dana u poslovnici banke u kojoj ima namjeru izvršiti isplatu.

Za sva dospjela, a nenaplaćena potraživanja od poslovnog subjekta po bilo kojem ugovorenom

odnosu sa bankom, banka ima pravo zadati platni nalog za naplatu tih potraživanja sa
transakcijskog računa poslovnog subjekta, a poslovni subjekt je saglasan da nalozi banke pri
naplati ovih potraživanja imaju prioritet u odnosu na druge platne naloge, poslovnog subjekta,
bez obzira za vrijeme njihovog zadavanja, a u skladu sa zakonskim prioritetima.

4.4. Platni promet sa inozemstvom

Nalozi iz inozemstva u i u inozemstvo izvršavaju se u skladu sa Zakonom o deviznom poslovanju
i pratećim propisima. Za plaćanja prema inozemstvu poslovni subjekat je dužan, uz naloge za
plaćanje koji se predaju u papirnatom obliku, dostaviti dokumentaciju koja dokazuje osnovu i
obavezu plaćanja, ukoliko nije drugačije ugovoreno. Ukoliko je nalog za plaćanje u inozemstvo
banci dostavljen putem računarske komunikacije, poslovni subjekt nije dužan dostaviti
predmetnu dokumentaciju, ali ju je dužan čuvati u skladu sa zakonskim propisima, te osigurati
uvid na zahtijev banke ili tijela nadležnih za kontrolu deviznog poslovanja. Za autentičnost
dokumentacije i za istinitost posloa odgovara poslovni subjekt.

Banka izvršava ispravne naloge za plaćanje u inozemstvo u skladu sa Terminskim planom banke
za izvršenje platnih naloga. Nalog je ispravan ako sadrži podatke propisane Uputom za
preovedbu odluke o uvjetima i načinu obavljanja platnog prometa sa inozemstvom, potpis
ovlaštenih osoba nalogodavatelja, te ako je osigurano pokriće za izvršenje naloga u valuti
plaćanja i uplaćena provizija.

Ukoliko pokriće za izvršenje naloga nije osigurano, banka će vratiti nalog klijent. U tom slučaju
banka ne snosi nikakvu odgovornos za štetu nastalu uslijed neizvršavanja istog. Banka izvršava
naloge iz inozemstva u korist računa poslovnog subjekta – korisnika naplate u skladu sa
primljenim instrukcijama, te u skladu sa Terminskim planom banke za izvršenje platnih naloga.

Po nalozima iz inozemstva banka poslovnom subjektu dostavlja obavijest o neraspoređenom

prilivu i nalog za raspored priliva, kojeg je klijent dužan popuniti i u zakonskom roku vratiti ga
banci. Poslovnom subjektu koji je banci dostavio generalnu izjavu o obavljanju poslovanja s
inozemstvom isključuvo u svoje ime i za svoj račun, priliv se uz obavijest o prilivu, odobrava
deviznom računu.

Korisnik priliva dužan je prekontrolisati sve podatke iz obavijesti o prilivu i u slučaju pogrešnih
podataka (šifre osnove ili slično) odmah pismenim putem dostaviti banci ispravne podatke.
4.5. Izvod žiro – računa
O stanju i promjenama na računu banka izvještava poslovnog subjekta putem izvoda o stanju i
promjenama na računu, svakog dana ukoliko je bilo promijena, u skladu sa važećim propisima.
Izvod se dostavlja na način kako je to određeno Zahtijevom za otvaranje računa ili ugovorom.

Izvod sadrži proknjižene promijene po transakcijskom računu, odnosno, stanje žiro-računa

prethodnog dana, priliv i odliv sredstava u toku dana i saldo na kraju tog dana. Podaci o dnevnom
promemtu unose se na izvod na osnovu posebne specifikacje pojedinačnih dokumenata
(izvještaju o odobrenju, izvještaji o zaduženju itd.,) koju sastavlja banka. Ova specifikacija zove
se konsignacija.

Pored izvornih dokumenata, uz izvod je priložena konsignaciona lista kako bi komitent mogao
kontrolisati ispravnost knjiženja. Priliv novca banka stavlja u kolonu „Potražuje“, a odliv u
kolonu „Duguje“. Ovaj postupak se posmatra sa stanovišta banke, dok se u knjigovodstvu
komitenta knjiži obrnutu.

Smatra se da je poslovni subjekt saglasan sa podacima iz izvoda ako ih ne ospori u roku od 8

dana od dana primitka izvoda. Reklamacije se podnose u pisanoj formi, a kao dan podnošenje
reklamacije smatra se dan predaje pošti. Ako se reklamacija podnosi izravno putem banke, kao
dan podnošenja reklamacije smatra se dan predaje na protokolu.

Šematski prikaz knjiženja izvoda žiro-računa

Lični računi Žiro – račun Lični računi

Naplata tražbina, avanasa i sl. Izmirenje obaveza

Računi drugih Računi drugih

novčanih sredstava novčanih sredstava
Prijenos novca sa drugih Prijenos novca sa

računa na žiro-račun žiro-računa na druge račune

 Računi prihoda Računi rashoda

Primitak koi je istovremeno Isplata koja je istovremeno

prihod rashod

4.6. Blokada računa

Banka blokira račune poslovnog subjekta na temelju naloga za plaćanja zakonskih obaveza i
javnih prihoda, vrijednosnih papira, instrumenata osiguranja plaćanja, sudskih odluka i drugih
pravosnažnih isprava na način kako je to regulisano zakonskim propisima. Banka će poslovnog
subjekta obavijestiti o izvršenoj blokadi isti, a najkasnije sljedeći (radni) dan.

Ako za izvršenje osnova za plaćanje nije osigurano pokriće na računu poslovnog subjekta, banka
će te naloge evidentirati i temeljem njih blokirati poslovnom subjektu račun za redovno
poslovanje, račune organizacijskih dijelova, račune za posebne namjene, po svim valutama.
Nakon osiguranja pokrića banka će ove naloge, osim s računa koji su izuzeti od prisilnog
izvršenja, izvršavati u skladu sa zakonskim odredbama.

4.7. Zatvaranje računa

Ugovor o otvaranju transakcijskog multivalutnog računa sklapa se na neodređeno vrijeme.
Ugovor prestaje pod ovim uslovima:

 sporazumnim raskidom,
 prestajanjem postojanja poslovnog subjekta
 jednostranim otkazom jednih od ugovorenih strana,
 na temelju zakona ili drugog propisa.

Postupak zatvaranja računa, bez obzira po čijem zahtijevu se račun zatvara, uvijek se provodi u
skladu sa zakonskim određenjem o zatvaranju računa. Banka može jednostavno otkazati ugovor u
slučaju kada poslovni usbjekat ne izvršava ugovorene obaveze. Smatra se da subjekat ne izvršava
ugovorene obaveze ako po računu poslovnog subjekta nije bilo prometa 12 mjeseci, te ako se ne
pridržava propisa koji regulišu platni promet u zemlji / sa inozemstvom.
Vlasnik računa otkazuje ugovor pisanim putem. Otkazni rok iznosi 30 dana od dana predaje
protokolu banke ili pošti pisanog dokumenta o otkazu. Prije zatvaranja računa poslovni subjekt
dužan je podmiriti sve obaveze prema banci.

Banka neće udovoljiti zahtjevu poslovnog subjekta za zatvaranjem računa ako je račun:

 blokiran,
 ima evidentirane naloge u redosljedu nplate ili ako ima dugovanja prema banci,
 te ako nisu ispunjeni drugi, zakonom propisani uvijeti.

Pod uvijetom da je poslovni subjekt ispunio obaveze iz ugovora i da ne postoje zakonske

prepreke, banka će račun zatvoriti najkasnije:

 slijedeći radni dan nakon isteka ugovorenog roka, odnosno ako je poslovni subjekt u
pismenom dokumentu o otkazu naveo određeni dan, a to odgovara i jednoj i drugoj strani,
račun će se zatvoriti sa datumom navedenim u zahtjevu poslovnog subjekta,
 ako zatvaranje transakcijskog računa zahtijeva sud, ili drugo nadležno tijelo, račun će se
zatvoriti najkasnije u roku od 8 dana od dana primanja zahtijeva, odnosno u roku koji
odredi sud ili drugo nadležno tijelo.

Prije zatvaranje računa za redovno poslovanje, banka zatvara sve druge transakcijske račune
poslovnog subjekta otvorene u banci, u svim valutama. Kod zatvaranja računa, obaveza
poslovnog subjekta je davanje naloga za prijenos deviznih sredstava radi dovođenja stanja
deviznog računa na nulu.

U slučaju smrti vlasnika računa, ako je vlasnik računa fizička osoba koja obavlja registriranu
djelatnost, banka će odmah po primitku pisane obavijesti o smrti vlasnika računa isti blokirati i
pokrenuti postupak zatvaranja računa. Sredstvima i obavezam zatečenim na računu raspolagat će
nasljednici u skladu sa propisima. Dugovanja po transakcijskom računu nakon smrti fizičke
osobe koja obavlja Dugovanja po transakcijskom računu nakon smrti fizičke osobe koja obavlja
registriranu djelatnost, dužni su podmiriti nasljednici iz pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju. 7

7
Bračković A.hmed, Knjigovodstvo, Ljiljan, Sarajevo, 1998. godina
5. Primjeri iz poslovne prakse
Stanje na žiro-računu preduzeća „X“ na dan 30.09.2015.g. iznosilo je 80000 KM. U toku dana
30.9. izvršene su slijedeće uplate i isplate na i sa žiro-računa.
1.) Kupac „Y“ uplatio je na žiro-račun 12300 KM.
2.) Isplaćene su plate radnicima 6100 KM.
3.) Osiguravajuće društvo doznačilo je naknadu štete od 8300 KM.
4.) Plaćena je rata kratkoročnog kredita banci 1200 KM u kojoj je kamava za investta 300 KM.
5.) Od kantona je stigla donacija 21000 KM.
6.) Izmirene su obaveze za PDV 900 KM.
7.) Banka je doznačila na žiro-račun odobreni dugoročni kredit 60000 KM.
8.) Prenešeno je sa žiro-računa izdvojenih novčanih sredstava za investiranje izgradnje 60000
KM.
9.) Izmirene su obaveze prema dobavljaču „Z“ 9300 KM.
10.) Isplaćene su naknade za topli obrok 1300 KM.
11.) Višak iznad blagajničkog maksimuma 1800 KM uplaćen je na žiro-račun.

Obaveze
2000- Žiro-račun 211- Kupci 4500- prema zaposlenim
St. 80000,- 6100,-(2 St.......... 12300,-(1 2) 6000,-
1) 12300,- 1200,-(4
3) 8300,- 900,-(6
5) 21000.- 9300,-(9
7) 60000,- 60000,-(8
11a)1800,- 1300,-(10

Potraživanja od Kratkoročni Rashodi od kamata

2381- osig. društva. 422- kredit 5610- po dug. i krat. kredita
8300,-(3 4) 900,- ...........St. 4) 300,-

Prihodi PDV Dugoročni

6520- od donacija 470- u ulaznoj fakturi 4130- kredit
21000,-(5 6) 900,- ...........St.
60000,-(7

Izdvojena novčana sr. Naknade za

2023- za druge namjene 432- Dobavljači 4560- topli obrok
60000,-(8 9) 9300,- ...........St. 10) 1300,-

Prelazni
205 –Blagajna 2009- žiro-račun
1800,-(11 11) 1800,- 1800(11a
Zaključak
Kao što je navedeno u uvodu rada, obrađena je sam pojam transakcijkog računa kao i postupak
otvaranja, rada i zatvaranja transakcijkih računa nekog preduzeća. Tokove novčanih sredstava
privrednici prate putem žiro i tekućih računa, deviznog računa i ostalih računa. Obaveza
poslovanja preko žiro-računa propisana je Zakonom o finansijskom poslovanju.

S obzirom da se radi o transakcijskim računima preduzeća, oni se uglavnom koriste za veće

izdatke i u svim slučajevima potrebno je prisustvo pratečće dokumentacije kako bi se osigurala
tačnost u naknadnom knjiženju. Preduzeće otvara račun odmah po osnivanju, a svu gotovinu –
osim manjeg iznosa koji je potreban za plaćanje u gotovu drži kod banke koja ga na ovom računu
odobrava. Sve isplate ili uplate, izuzimajući sitne isplate, isplate plaća i sl., preduzeće vrši preko
žiro- računa

Osnovna svrha transakcijskog računa preduzeća je da olakša pravnim licima obavljanje

transakcija tj.uplata, isplata i prenosa novca na druge račune, kao i mogućnost stalnog uvida u
stanje računa. Mora se istaknuti da se svakog dana rad preko transakcijskih računa usavršava sa
napredovanjem nauke i tehnike, ali njegova svrha ostaje ista.
Literatura
Knjige

1. Bračković Ahmed, Knjigovodstvo, Ljiljan, Sarajevo, 1998. godina

2. Revicon, Primjena novog kontnog plan, Sarajevo, 2011. godina
3. Sinanagić M., Jamkovič I., Računovodstvo, Ekonosmki fakultet u tuzli, Tuzla, 2000. Godina,
str.136.
4. Tuzlanska banka dd. Tuzla, Uputstvo o obavljanju poslova platnog prometa sa pravnim
subjektima, Tuzla, 2007. godina

Internet izvori

http://wmd.hr/rijecnik-pojmovi-k/web/knjigovodtvo/transakcijskiracun