ZAVRSNI ISLAMSKA EKONOMIJA I FINANSIJE

1. Razlozi za islamski ekonomski i finansijski sistem?

a) Glavni prioriteti Islama i njegova učenja odnose se na „Pravdu i Jednakost“,

b) Islamska paradigma ukljucuje duhovni i moralni okvir koji vrednuje ljudske odnose povrh
materijalnog posjedovanja,
c) Islamski sistem stvara ravnotezni odnos izmedju pojedinca i drustva,
d) Nastojanje pojedinca da u poslu ostvari max dobir, a u potrosnji max zadovoljstvo, nisu jedini
ciljevi drustva pa se obeshrabruje rasipna potrosnja,
e) Priznavanje i zastita vlasnickih prava svih clanova drustva.

2. Historija islamskog bankarstva i finansijskih usluga?

Razvoj i nastojanja da se primijeni ekonomski, finansijski i bankarski sistem u skladu sa Šerijatom

mogu se podijeliti u 3 faze:

1. Sluzbena kritika i protivljenje elementu kamate zapocela je u Egiptu krajem 20. vijeka, kada je
u Kairu osnovana banka Barclays Bank radi prikupljanja sredstava za izgradnju Suetskog
kanala. Društvo za kredite bez kamata koje je osnovano u Indiji 1923. godine takodjer je
davalo kredite bez kamata. Najznačajniji predstavnici su: Umer Chapra, Syed Abdul Ala
Maudoodi. Do kraja 1953. godine islamski ucenjaci su ponudili prvi opis banke koja bi
poslovala bez kamate a temeljila se na Mudarabah i Wakala osnovi.
2. 1970. godine u Egiptu se osniva Nasir Social Bank. Ovo je prvi primjer drzavnog
pokroviteljstva koje osnivaju institucije koje posluju bez kamata. Islamska razvojna banka
osnovana je 1975. godine na temeljima regionalnih razvojnih institucija s ciljem promicanja
ekonomskog razvoja u muslimanskim zemljama. Tokom 1980. zapoceo je i trend brzog rasta i
sirenja islamskih finansijskih usluga.
3. Traje od 1990. do danas. Neka od najvaznijih kretanja su:
 prepoznavajuci potrebu za standardima osnovana je samoregulatorna agencija,
organizacija za racunovodstvo i reviziju islamskih finansijskih institucija,
 Dalji napredak ostvaren je u razvoju trzista kapitala. Islamske obveznice pokrivene
imovinom, Sukuk, uvedene su na trziste.

3. Uloga drzave u islamskom ekonomskom sistemu?

Drzava kao temeljna institucija smatra se nuznom za dobru organizaciju drustvenog zivota,
ostvarenje zakonskih ciljeva, ostvarenje materijalnog i duhovnog napretka te promicanje vjere. Uloga
drzave je sljedeca:

 osigurati da svi imaju jednak pristup prirodnim resursima i sredstvima potrebnim za zivot,
 da svaki pojedinac ima jednake mogucnosti za obrazovanje, vjestine i tehnologiju,
 da se trzista nadziru na nacin da se moze postici pravedna razmjena,
 da se transfer od sposobnijih odvija prema manje sposobnima u skladu sa pravilima Šerijata,
 distributivnu pravdu i prema sljedecoj generaciji primjenom zakona o nasljeđivanju.
4. Osnovni finansijski instrumenti u islamskoj ekonomiji?

Finansijski instrument je ugovor ciji uvjeti definisu rizicnost i profitabilnost instrumenata. Islamski
ekonomski sistem ima nekoliko kljucnih ugovora koji sluze kao osnovni element za stvaranje
slozenijih finansijskih instrumenata. Ugovori se dijele na: transakcijske, finansijske, ugovori
posredovanja i ugovori o drzavnom blagostanju.

5. Transakcijski ugovori?

Islam stavlja veliki naglasak u odnosu na druge oblike poslovanja. Trgovina se ne odnosi samo na
trgovanje fizickom imovinom, nego i na trgovanje pravima upotrebe fizicke imovine. Osnovni ugovori
su: ugovori o razmjeni, prodaji imovine ili prodaji prava na upotrebi imovine. Ugovori o razmjeni i
prodaji odnose se na aktivnosti trgovanja kao i prodaje i kupnje, prodaja sa odgodom placanja,
isporuke, prodaja po narudzbi itd. Najpoznatiji ugovori o prodaji ovisno o predmetu prodaje su:

 BAY al-MUAJJII (prodaja sa odgodom placanja)

 BAY al-SALAM (kupovina sa odgodom isporuke)
 IJARAH ili LIZING (odnosi se na davanje necega u najam)
 ISTISNA (partnerstvo u proizvodnji).

6. Finansijski ugovori?

MURABAHAH (prodaja uz dodatni trosak) je ugovor koji se koristi za kupovinu roba i drugih proizvoda
na kredit. Finansijer kupuje proizvod/robu koju nudi poduzetnik koji nema vlastiti kapital da to ucini.
Mehanika MURABAHAHA: u transakciji ucestvuju finansijer ili islamska banka. prodavatelj i korisnik
proizvoda koji trazi da ga banka kupi i finansira u njegovo ime.
 Prvi korak: Klijent banke koji trazi finansiranje opisuje prodavatelju robu koju zeli kupiti i
trazi od prodavaoca da mu izda predracun,
 Drugi korak: Nakon sto je dobio predracun klijent kontaktira banku i obecava joj da ce kupiti
robu od nje ako banka kupi istu od prodavaoca i preproda je klijentu po cijeni koja uz
originalan trosak iz predracuna ukljucuje i dobit koju zajednicki dogovaraju,
 treci korak: Banka kupuje proizvod od prodavaoca i izvrsava placanje. Banka cesto svog
klijenta odredjuje kao agenta koji prihvata isporuke u ime banke. Posto je banka i dalje
vlasnik ona i klijent sklapaju MURABAHAH,
 Cetvrti korak: sukladno dogovorenim rokovima klijent izvrsava placanje banci koje ukljucuje
trosak proizvoda za banku uvecan za profitnu marzu banke.
MURABAHAH se temelji na prodaji i ne smije se koristiti za finansiranje.
BAI BITHAMIN-placanje se obavlja nakon isporuke. Ovaj ugovor se koristi za dugorocno finansiranje a
prodavaoc nije obavezan otkriti profitnu marzu koja je sadrzana u prodajnoj cijeni.
TAWARRUQ-osoba kupuje robu na kredit od prodavaoca uz dogovor da ce cijenu platiti jednokratno
u buducnosti.
MUSHARAKAH-moze se definisati kao oblik partnerstva gdje dvoje ili vise ljudi kombinuje svoj kapital
ili rad kako bi djelili dobitak ili gubitak pri cemu imaju ista prava ili obaveze. Sporazum o partnerstvu
ne mora nuzno biti formalan i pismen. Svaki partner uziva ista prava. Udio svakog partnera u dobiti se
odredjuje kao postotak ili dio a ne fiksni iznos. Partner se moze povuci iz partnerstva nakon
izmirivanja obaveza dok to dionicari ne mogu.
7. Finansijsko posredovanje?

Glavne funkcije finansijskog posredovanja su tranformacija rizika. Tri skupine ugovora o

posredovanju:

1. posredovanje kroz stvaranje partnerstva kapitala i poduzetnickih vjestina,

2. polaganje imovine kod posrednika na temelju cuvanja radi zastite,
3. olaksava implicitno i eksplicitno jamstvo finansijskog djelovanja izmedju ekonomskih
agenata.

8. Ugovor o posredovanju

MUDARABAH- u ovom ugovoru ekonomski agent s kapitalom sklapa partnerstvo s drugim

ekonomskim agentom koji je strucan u plasiranju kapitala u realne ekonomske aktivnosti uz dogovor
da dijele dobit. Ulagac nema nikakvih upravljackih prava mudaribom koji slobodno odabere projekte
u koje ce ulagati. Bilo kakav gubitak koji se desi, osim onoga koji je posljedica nemara mudariba, snosi
vlasnik kapitala.

WAKALA (zastupanje)- ovaj ugovor znaci ovlascivanje osobe ili pravnog subjekta da djeluje u njegovo
ime ili kao njegov zastupnik.

AMANAH (skrbnistvo)-jedna strana daje svoju imovinu drugoj samo radi cuvanja pri cemu cuvar ne
moze koristiti tu imovinu.

ARIYA (posudjivanje)- posudjivanje imovine odvije se izmedju vjerovnika i duznika uz dogovor da prvi
nece nista zaracunati za upotrebu imovine koju je posudio.

RAHN (zalog)- duznik za uzeti zajam daje odredjenu imovinu kao osiguranje tako da u slucaju da on
ne moze izvrsavati svoju obavezu ona se moze nadoknaditi iz zalozene imovine.

KIFALA (jamstvo)- odnosi se na obavezu pored postojece obaveze za potrazivanje necega.

HAWALA (prenos duga)- znaci da se dug ili obaveza jedne osobe prenosi na drugu osobu.

JO ALA (naknada za uslugu)- ovaj ugovor se bavi ponudom usluge za unaprijed utvrdjenu naknadu.

9. Islamsko bankarstvo

Na osnovu dosadašnje analize, može se zaključiti da su muslimanske zemlje članice IDB-a sa

finansijskog aspekta, prilično heterogene. U osnovi se mogu podijeliti u dvije grupe:

1) zemlje kreditore, kapitalno suficitarne, koje se na svjetskom finansijskom tržištu

pojavljuju kao one koje imaju višak kapitala i
2) zemlje dužnici, kapitalno deficitarne, odnosno zemlje koje se na svjetskom
finansijskom tržištu pojavljuju kao one koje traže sredstva, kreditno se zadužuju ili su
već veliki dužnici.

Za prvu grupu zemalja karakteristično je da višak kapitala investiraju u Evropu, SAD, Japan i druge
razvijene zemlje neposredno ili posredstvom njihovih banaka i finansijskih institucija iz Evrope, SAD-a,
Japana,Koreje i drugih razvijenih zemalja. Zemlje članice IDB-a uglavnom su usmjerene ka zemljama
nečlanicama, odnosno ka razvijenim zemljama. U tom smislu postavlja se pitanje slabe finansijske
saradnje i povezanosti među muslimanskim zemljama. Potreba izgradnje finansijskog sistema koji će
zadovoljiti potrebe muslimanskih zemalja i pomoći u finansiranju njihovog ekonomskog razvoja, ali na
način koji će biti prihvatljiv sa aspekta Šerijata predstavlja jedno od najznačajnijih pitanja kojim se
danas bave teoretičari islamske ekonomije.

10. Islamski finansijski sistem

Jačanje i razvoj islamskog finansijskog sistema podrazumijeva razvoj sistemskog finansijskog tržišta,
islamskih finansijskih instrumenata, islamskih finansijskih institucija i pravila ponašanja odnosno
normative regulative koja će biti obavezna za sve subjekte u islamskoj finansijskoj sferi. Razvoj
islamskog finansijskog sistema u posljednih trideset godina bio je veoma dinamičan. U početku
smatran utopijom, danas, islamski finansijski sistem predstavlja realnost zauzimajući svoje mjesto u
okviru svjetskog finansijskog sistema. Temelji njegove izgradnje postavljeni su početkom dvadesetog
stoljeća ozbiljnom kritikom kamate od ekonomista koji su svoju ekonomsku neobrazbu stjecali na
vodećim zapadnim univerzitetima. Najznačajniji napredak ostvaren je početkom sedamdesetih
godina, kada dolazi do osnivanja nekoliko komercijalnih banaka koje su se opredijelile da svoje
ukupno poslovanje usklade sa principima Šerijata. Snažan podsticaj razvoju islamskih finasija bio je i
osnivanje islamske banke za razvoj sa sjedištem u Džedi u Saudijskoj Arabiji. Dvadesetih goidna neke
zapadne konvencionalne banke otvaraju tzv „islamic windos“ posredstvom kojeg zainteresiranim
klijentima nude bankarske usluge usklađene sa principima Šerijata. Uspostavljaju se uslovi za razvoj
islamskog novčanog tržišta ali i međunarodnog islamskog tržišta vrijednosnih papira. Danas u svijetu
posluje više od 200 različitih islamskih finansijskih institucija koje posluju u više od 50 zemalja na svih
pet kontinenata. Pored njih postoje i niz nebankarskih finasijskih usluga: islamske berze, islamsko
osiguravajuće društvo. U narednom periodu očekuje se dogradnja islamskog finansijskog sistema koja
će se realizirati kroz dogradnju pravne regulative i razvoj ostalih finansijskih institucija.

11. Koncept i osnovni principi islamskog bankarstva

Islamsko bankarstvo zasniva se na osnovnom načelu: apsolutnoj zabrani primanja i davanja kamate. S
obzirom na zabranu upotrebe kamate u finansijskom poslovanju islamske banke i finansijske
institucije svoju poslovnu filozofiju zasnivaju na poslovnim aranžmanima koji podrazumijevaju učešće
u raspodjeli dobitka ili gubitka, te drugim Šerijatom dozvoljenim modelima finansiranja.

Principi islamske ekonomije:

1) Apsolutna zabrana plaćanja ili naplate kamate u bilo kojem obliku: nijedna od bankarskih
aktivnosti ne smije generirati kamatu. Banka ne može ulaziti u bilo kakve odnose kojima će
biti, na bilo koji način, obaveza plaćati kamatu. Odnosi kreditora i debitora u
konvencionalnom pristupu su zamijenjeni sudjelujućim odnosima onoga koji osigurava i
onoga koji koristi kapital. Rezultat ovog odnosa jeste učešće u realnoj imovini i realnom
poslovnom poduhvatu uz napomenu da dobitak ili prinos ne može biti unaprijed određen. On
će zavisiti od samog posla, ostvarene produktivnosti i tržišne uspješnosti.
2) Obaveza podjele dobitka ili gubitka: zajmodavac je obavezan dijeliti profit ili gubitak koji
nastaje od posla za koji je novac bio posuđen. Islam stimulira vlasnike novca i poduzetnike da
investiraju na principima učešća u raspodjeli profita ili gubitka.
 3) Nemogućnost zarade bez preuzimanja rizika: ovaj princip odnosi se kako na rad tako i na
kapital bez poduzetničke aktivnosti i s tim vezanog izlaganja poslovnom riziku ne može se
zaraditi plaća, niti osigurati naknada ili nagrada za investirani kapital.
4) Zabrana stvaranja „novca novcem“ : stvaranje „novca novcem“ u islamu nije dozvoljeno.
Novac predstavlja samo sredstvo koje pomaže u razmjeni. Znanje, napor, vještina i rizik su
važni i značajni u procesu stvaranja nove vrijednosti. Novac postaje kapital tek kada je
investiran u konkurentan posao. Do tada on predstavlja samo novac kao kupovnu moć, a
takva kupovna moć ne može biti korištena za stvaranje nove kupovne moći same za sebe.
5) Zabrana kockanja (maysir), neodređenosti, pretjeranog rizika, šekulacija i neizvjesnosti
(gharar) . Pojava ovih u islamu zabranjenih elemenata poslovnog ponašanja može dovesti do
prevare, odnosno nanošenja štete nekom od učesnika u poslovnom procesu.
6) Zabrana finansiranja ili rada sa u islamu zabranjenim (haram) proizvodima ili aktivnostima.
Ovaj princip prvenstveno podrazumijeva da banka svoje aktivnosti obavlja na dozvoljen
način. Ona će podržavati samo djelatnosti koje u islamu nisu zabranjene. Banka neće
finasirati proizvodnju ili trgovinu u islamu zabranjenih proizvoda. To znači da se ona neće
baviti nezakonitim aktivnostima (npr. pranjem novca ,korpucijom, kriminalom...)

12. Nastanak i razvoj isalmskih banaka

Povijest nastanka islamskih banaka vezuje se za kraj devetnaestog i početak dvadesetog stoljeća kada
dolazi do osnivanja islamskih novčanih zavoda koji su poslovali na beskamatnoj osnovi. Prva islamska
finansijska institucija osnovana je 1963. godine u polururalnom gradu Meet-Ghamr u provinciji
Dakahlijah u Egiptu. Iako je u vrlo kratkom periodu ostvarila zapažene rezultate, pod pritiskom
tadašnje vlade i Centralne banke, odnosno tadašnjih društvenih prilika u Egiptu koje nisu bile
naklonjene „novom pristupu“, ova institucija nakon četiri godine biva zatvorena, preuzeta od
Centralne banke Egipta, te transformirana u konvencionalnu interest-based banku. Skoro u isto
vrijeme u Maleziji 1963. godine osnovan je Muslim Pilgram Saving Corporation koja se 1969. godine
transformira u Pilgrams Menagment and Fund Board of Malaysia, popularno nazvan Tabung Hajji.
Ovaj fond je mobilizirao sredstva koja su predstavljala štednju vjernika s ciljem finansiranja
hodočašća hadža ili umre. Novac koji su vjernici godinama štedjeli za navedenu namjenu mogao je
biti povjeren samo institucijama koje su „čiste“ od kamate, koje posluju na principima Šerijata.
Početni neuspjeh prve islamske banke iz Egipta nije obeshrabivao one koji su željeli vidjeti praktičnu
primjenu tadašnjih teorijskih učenja iz bolasti islamske ekonomije. Prvi odsjek islamske ekonomije
otvoren je na Islamskom Univerzitetu Umm Dutman u Sudanu 1967. godine. Najznačajniji podsticaj
razvoju islamskog bankarstva bila je odluka Organizacija islamskih zemalja iz 1974. godine o osnivanju
Islamske banke za razvoj ili Islamske razvojne banke u Saudijskoj Arabiji. Novi pokušaj osnivanja
islamske komercijalne banke učinjen je 1975. godine kada u Dubaiju (UAE) počinje sa radom Dubai
Islamic Bank kao prva islamska komercijalna banka. To je bio pravi početak jer se u narednih dvanaest
godina sa promjenom političke klime u mnogim muslimanskim zemljama broj islamskih banaka
povećao na šezdeset. Sedamdesete godine bile su posebno značajne za razvoj islamskog bankarstva.
Razvoj islamskog bankarstva bio je pod snažnim utjecajem političkih prilika u svakoj od zemalja
islamskog svijeta. Neke od njih u potpunosti su islamizirale svoje finansijske sisteme poput Irana i
Pakistana. U pojedinim muslimanskim zemljama (Sirija i Irak) u kojima su sve banke u državnom
vlasništvu nije bilo realnih uvjeta za razvoj komercijalnog islamskog bankarstva. U Saudijskoj Arabiji
gdje se nalazi sjedište Islamic Development Bank nema komercijalnih islamskih banaka niti finansijske
institucije koje mogu u svom nazivu sadržavati riječ islamska. U Egiptu samo tri banke nude klijentima
finansijske usluge na islamski prihvatljivim principima. Oman je jedina islamska zemlja gdje je
islamsko bankarstvo potpuno zabranjeno. Nasuprot tome, Bahrein predstavlja globalno središte
islamskih investitora sa 22 registrovane islamske banke. Iran, Pakistan i Sudan nominalno su
konvertirale svoje konvencionalne u islamske finansijske sisteme. Malezija i Bangladeš imaju
implementiran paralelan bankarski sistem u kojem pored konvencionalnog egzistira i islamsko
bankarstvo. Kasnijim razvojem i na Zapadu dolazi do osnivanja islamskih banaka. Tako je u
Luksemburgu 1978. godine osnovana Islamic Finance House kao prva banka na Zapadu koja posluje
na islamskim principima. Interesiranje zapadnih banaka za uspostavljanje odnosa i poslovne saradnje
sa islamskim bankama u stalnom je porastu. Danas se pružanje bankarskih i investicijskih usluga na
principima Šerijata realizira na nekoliko načina. Tako imamo sljedeće situacije:

 Islamska banka pruža usluge islamskog bankarstva na tržištu muslimanskih zemalja,

 Islamska banka se osniva na Zapadu i svojim klijentima nudi usluge islamskog bankarstva ili
investiranja,
 Islamska banka posredstvom zapadnih konvencionalnih banaka nudi klijentima usluge
islamskog bankarstva,
 Konvencionalna banka na Zapadu otvara „islamic windows“ za pružanje usluga islamskog
bankarstva na finansijskom tržištu zapadnih zemalja,
 Konvencionalna banka osniva svoju poslovnicu ili samostalnu banku u muslimanskim
zemljama koje posluju na principima Šerijata.

13. Modeli finansiranja

U segment finansiranja islamske banke u svom radu koriste nekoliko osnovnih modela zasnovanih na
principima Šerijata. S obzirom na to da je trgovina u islamu dozvoljena, a kamata zabranjena, prvu
grupu predstavljaju modeli finansiranja koji se u osnovi zasnivaju na modelima prodaje (ajal). Drugu
grupu predstavljaju modeli finansiranja koja se realizira kao najam ili lizing (idžara), treću predstavlja
poslovno partnerstvo na bazi zajedničkog učešća u podjeli profita ili gubitka (mušaraka) i četvrtu
partnerstvo na bazi zajedničkog učešća u podjeli profita (mudaraba,muzara a, musaka o). Posebno
mjesto pripada kreditima bez troškova naknade (kard hasan) koji za klijente predstavalju najpovoljniji
model finansiranja. Mnogi autori ipak ukazuju da su Profit and Loss Sharing (PLS) – podjela profita i
gubitka i Mark up (cost plus) – nabavna cijena uvećana za troškove, dva osnovna načela finansiranja.

14. Murabaha

Jedan od najznačajnijih modela finansiranja kojeg islamske banke koriste je murabaha. Murabaha u
osnovi predstavlja tehniku kratkoročnog finansiranja. Sama riječ murabaha nastala je od arapske
riječi ribh što znači profit. U osnovi to je ugovor o prodaji po kojem se roba prodaje po nabavnoj
cijeni uvećanoj za određeni profit. Prodavac je obavezan saopćiti kupcu nabavnu cijenu robe i profit
koji će nastati njegovim poslom. To je vrsta trgovine gdje klijent zahtijeva da banka za njega izvrši
kupovinu potrebne trgovačke robe, proizvoda, investicione opreme i drugog, jer on zbog nedostatka
sredstava nije u mogućnosti to sam učiniti. Klijent u svom zahtjevu precizno definira svojstva
predmeta kupovine i banci predaje „obećanje za kupovinu“ kojom se obavezuje da će, po izvršenoj
nabavci, od banke kupiti, odnosno preuzeti tražene proizvode. Banka preuzima na sebe odgovornost
da pod najpovoljnijim uslovima kupi robu sa svojstvima koje je odredio klijent. Ona po Šerijatu mora
postati njen vlasnik. Nakon toga banka prodaju robu klijentu po cijeni koja pokriva nabavnu uvećanu
za proviziju banke u ovom poslu. Visina bankarske naknade usaglašena je sa klijentom ranije i u praksi
islamskih banaka rijetko prelazi 10 % nabavne cijene robe. Klijent plaća robu banci na bazi otplate
koja se vrši u ratama uz dogovorene olakšice i u određenim vremenskim intervalima. Posebno je
značajno da banka i klijent unaprijed precizno usaglase sve bitne elemente svog budućeg odnosa i da
to bude od početka sasvim jasno korisniku ovakvih bankarskih usluga. Murabaha kao model posebno
je pogodna za finansiranje trgovine na kratak rok. Koristi se i pri otvaranju akreditiva i finansiranja
uvoza.

15. Salam

Salam predstavlja prodaju robe za gotovinu u cjelokupnom iznosu uz isporuku koja će kasnije
uslijediti u rokovima u skladu sa ugovorom. Isporuka ranije određene robe može biti realizovana kao
isporuka u cjelosti na ugovoreni dan ili obročna isporuka u skladu sa ugovorenom dinamikom. Korist
za prodavca je u tome što će ranije doći do finansijskih sredstava neopohodnih za proces proizvodnje
i pokrivanje drugih troškova, dok će kupac na ovaj način ostvariti nižu cijenu od cijene koju bi platio
na dan isporuke i zaštiti se od njenog mogućeg rasta. Značajno je da cijena, kvalitet i količina
proizvoda budu precizno definirani u trenutku zaključenja uguvora. To će biti posebno značajno pri
isporuci, odnosno preuzimanju robe a ciljem izbjegavanja eventualnih nejasnoća i sporova. Salam se
koristi u finansiranju različitih poslovnih aktivnosti i poljoprivredi. Salam predstavlja pogodan model
kad banka poljoprivrednicima unaprijed isplaćuje ugovorenu cijenu uz obavezu kasnije isporuke
proizvoda. Koristi se i za finansiranje industrijske proizvodnje, te za finansiranje zanatske proizvodnje
i poslovnih aktivnosti mikro, malih i srednjih preduzeća. Koristi se i u građevinarstvu i trgovini.

16. Istisna

Prema nekim autorima istisna predstavlja jednu od varijanti salam, dok drugi ukazuju na nju kao
nezavisan i specifičan model finansiranja. Postoje dva uslova za realizicaju ovog modela:

1. Da u trenutku zaključenja posla predmet kupoprodaje fizički još ne postoji i

2. Nije neophodno da cijena bude u cjelosti unaprijed plaćena kao kod salam modela, ma da
posao može u cjelosti biti unaprijed avansiran.

Istisna se pojavljuje u slučaju ako proizvođač prihvati narudžbu sa ili bez uplate avansa za proizvodnju
koju će u budućnosti realizirati sam ili angažiranjem drugih radnika, odnosno drugih poduzetnika.
Predmeti ovog posla obično se izrađuju po posebnoj specifikaciji ili po posebnom projektu. Banka se
može pojaviti u ulozi posrednika između prodavca i kupca finansirajući posao i u tom slučaju
zaključuje dva neovisna ili vezana istisna ugovora. Partneri nemaju pravo odustati od ugovora osim u
slučajevima da proizvodi ne odgovaraju ranije usaglašenoj specifikaciji ili projektu. Ne koristi se kod
poljoprivredne proizvodnje, ali se koristi za realizaciju kako manjih (potrošna dobra, kuće i sl.) tako i
krupnih projekata (škole, bolnice, stambene zgrade, industrijska postrojenja, projekti iz oblasti visoke
tehnologije, procesne proizvodnje, proizvodnje aviona, brodova, infrastrukturnih objekata i sl.).

17. Idžara

Idžara predstavlja poslovni odnos u kojem banka kupuje predmete budućeg iznajmljivanja i daje ih u
zakup svojim klijentima. To je klasičan „lizing“ posao koji rado koriste mnoge islamske banke.
Ugovorom o zakupu definiraju se svi bitni elementi a posebno predmet i period zakupa , te cijena
odnosno zakupnina. Dužine trajanja zakupa i zakupnina određuju se sporazumno između banke i
klijenta a na osnovu vrste i vrijednosti zakupa. Zakup može trajati tri mjeseca do pet i više godina.
Zakupninu klijent može izmirivati kao prostu rentu plaćajući isti iznos mjesečno, kvartalno ili godišnje,
ili realizirati mroz neki od naprednijih oblika poslovne saradnje banke i klijenta. U toku trajanja lizinga
banka na korisnika prenosi pravo korištenja. U toku perioda lizinga korisnik pored zakupa može
plaćati i dio cijene korisnika, odnosno korisnik vrši otkup predmetne opreme. Predmet lizinga može
biti kako pokretna tako i nepokretna imovina. Islamske banke razlikuju dvije vrste idžara ili lizing
poslova:

 Operativni idžara posao podrazumijeva da banka nabavi ili kupi određenu imovinu ili opremu
koju će kasnije rentirati zainteresovanim korisnicima. Na ovaj način banka ostvaruje prihode
po osnovu koristi koju korisnik najma ostvaruje upotrebom iznajmljene imovine. Nakon
isteka perioda najma imovina ili oprema se vraća vlasniku koju ovaj ponovo iznajmljuje
drugom korisniku. Operativni idžara posao koristi se za iznajmljivanje skupe imovine ili
opreme koja zbog visoke cijene korisnici nisu u mogućnosti kupiti.
 Idžara posao sa kupovinom – u ovom slučaju se imovina ili oprema nakon isteka perioda
najma prodaje kosriniku najma. Ovaj vid idžara u osnovi predstavlja prodaju sa odgođenim
obročnim plaćanjem. U ovom slučaju imovina ili oprema se nabavlja po zahtjevu korisnika
najma. Banka će u svoju prodajnu cijenu kalkulirati i određeni nivo profita koji će prethodno
biti usaglašen sa korisnikom najma. Po isteku perioda najma imovina ili oprema obično
postaje vlasništvo korisnika najma. U ovom slučaju banka može nakon isteka perioda najma
opremu pokloniti korisniku ili je prodati uz doređenu cijenu koju korisnik najma plaća odmah
i u cjelosti po okončanju perioda najma ili u ratama. Ovaj vid idžara posla primjenjuje se kod
kupovine nekretnina, računarske i druge opreme, mehanizacije i sl.

18. Mušaraka

Mušaraka predstavlja poslovni odnos banke i njenog klijenta ili vrstu udruživanja s ciljem uspješne
realizacije specifičnih poslovnih aktivnosti. Partnerskim ugovorom uređuje se vrsta posla, okvir u
kojem će posao biti realiziran, njegovo trajanje i odnosi raspodjele profita koji će biti ostvaren u
konkretnom poslu. Porofit se dijeli u skladu sa ranije usaglašenim proporcionalnim odnosom ili
doprinosom svakog učesnika realizaciji posla. U istoj srazmejri dijeli se i eventualno nastali gubitak.
Važno je naglasiti princip da su obje strane slobodne u određivanju uvjeta ugovora, s tim da je
neophodno unaprijed utvrditi procenat buduće raspodjele profita ili gubitka.

Razlikujemo dva osnovna oblika mušarake:

1. Trajna mušaraka predstavlja trajno učešće koje nastaje vlasničkim udjelom ili dioničarstvom
banke u kapitalu zajedničke firme.
2. Privremena ili opadajuća mušaraka predstavlja postupno smanjujuće učešće banke u kapitalu
zajedničke firme.

19. Mudaraba

Mudaraba predstavlja poseban poslovni aranžman banke i poduzetnika u kojem se banka pojavljuje
samo u ulozi finansijera zajedničkog projekta bez aktivnog učešća u upravljanju i njegovoj praktičnoj
realizaciji. Prilikom zaključenja ugovora banka može u saradnji sa poduzetnikom definirati određene
uvjete koje su ugovorne strane dužne poštovati. Banka može ugovoriti obavezu da poduzetnik u toku
realizacije posla nema pravo posuđivati dodatna sredstva iz drugih izvora. Osim toga, banka je
ovlaštena da spriječi poduzetnika u preduzimanju poslovnih aktivnosti ili nedozvoljenih, nelegalnih i
štetnih radnji koje mogu rezultirati gubitkom. Ovaj model finansiranja podrazumijeva da partneri
dijele profit u skladu sa ranije dogovorenim procentualnim omjerom. U slučaju gubitka njega uvijek
samo snosi vlasnik investiranog kapitala (banka).

20. Kard hasan

Kard hasan je kredit bez troškova i naknade, pozajmica korisniku uz njegovu obavezu da banci nakon
određenog roka vrati osnovnu sumu primljenog kapitala. Da li će korisnik takvog kredita vratiti banci
uvećanu sumu primljenog kredita i kolika će ona biti prepušteno je slobodnoj volji. Neke banke
koriste ovaj model finansiranja pri odobravanju kredita studentima ili drugim ekonomski slabijim
klijentima s ciljem njihovog finansijskog jačanja ili omogućavanja da pod povoljnijim uslovima
pokrenu vlastiti biznis

21. Ostali bankarski poslovi

Islamske komercijalne banke svojim klijentima nude i druge bankarske usluge:

1. vođenje tekućeg računa uz garanciju za sredstva koja su na njima deponirana

2. primanje uloga na štednju ili njhovo angažiranje
3. izdavanja debitnih kartica
4. kupovinu stanova na bazi hipoteke po murabaha modelu finansiranja
5. akceptiranje i izdavanje čekova i mjenica, te njihovu naplatu
6. otvaranje i realizaciju dokumentarnih akreditiva
7. forfeting i faktoring
8. izdavanje bankarskih garancija
9. promet dionicama
10. usluge portfolijo menadžmenta
11. usluge uzajamnog osiguranja i upravljanja penzionim fondovima
12. čuvanje dragocjenosti, vrijednosnih papira i dokumentacije.

22. Globalizacijski procesi u svjetskoj privredi od uticaja na razvoj islmaskog svijeta?

U posljednje tri decenije rast medjunarodnih veza imao je snazan uticaj na oblikovanje svjetske
privrede. Izvoz roba i usluga u svijetu je rastao po dosta visokim godisnjim stopama, a u nekim
podperiodima tog razdoblja doslo je i do znacajnijeg porasta ucesca izvoza u GDP s obzirom da je
svjetski izvoz brze rastao od svjetskog GDP. Ipak, svjetska trgovina nije bila u osnovi globalizacijskih
procesa s obzirom da su medjunarodni finansijski tokovi znatno vise porasli pa je intenzitet
globalizacije finansija prevazisao globalizaciju trgovine i proizvodnje.

23. Muslimanske zemlje u savremenoj globalizovanoj svjetskoj privredi?

Tokom citavog razvojnog perioda u posljednje tri decenije problemi muslimanskih zemalja su manje
vise slicni problemima u zemljama u razvoju, sto je razumljivo s obzirom da se radi najvecim dijelom o
zemljama sa priblizno istom dostignutom stepenu ekonomskog razvoja. Muslimanske su zemlje
takodjer u posmatranom periodu imale znatno sporije stope rasta od razvijenih. Smanjenje jaza
izmedju bogatih i siromasnih ostvarile su samo zemlje jugoistocne Azije, dok su neke muslimanske
zemlje najveci uspjeh postigle time sto su uspjele da uspore povecanje razlike izmedju njih i
visokorazvijenih zemalja.

24. Muslimanske zemlje u kontekstu svjetskih demografskih trendova?

Danas se o demografiji ne razmislja iskljucivo samo sa aspekta ekonomskog razvoja, zdravstvenog i

penzionog osiguranja, vec su demografski trendovi sve vise predmet najracionalnijih politickih odluka
i procjene buducnosti te se kao takvi tretiraju kao vanjskopoliticki problemi ili unutrasnjopoliticka
pitanja.

25. Integracijski procesi i medjumuslimanska ekonomska saradnja?

Danas je svjetska privreda u mnogim segmentima vise integrisana nego u bilo kom historijskom
razdoblju, ali ta integrisanost nije ravnomjerna geografski pa ni u svim oblastima ekonomskog zivota.
Tamo gdje su razvijene zemlje konkretnije, liberalizacija je u znatno vecem zamahu nego u onim
sektorima gdje zemlje u razvoju imaju komparativne prednosti.

26. Moguci pravci akcije na planu intenziviranja interislamske i panislamske ekonomske

saradnje u buducnosti?

Postoje odredjene objektivne okolnosti koje upucuju islamske zemlje na medjusobnu politicku,
ekonomsku, kulturnu i drugu saradnju. Znacajan ekonomski potencijal islamskog svijeta je objektivno
dat kao osnova njihovog ekonomskog i socijalnog razvoja i razvoja njihove medjusobne ekonomske
saradnje. Nove realnosti u svijetu, a s tim u vezi i u islamskim zemljama ce svakako uticati na obim i
intenzitet te saradnje kao i saradnje sa zemljama koje su na priblizno istom stepenu ekonomskog
razvoja i na cijem trzistu mogu biti konkurenti. Ono sto je prioritetno naglasiti u buducnosti je
stvaranje jasnog ekonomskog identiteta islamskog svijeta uz miroljubivo rjesavanje medjusobnih
sporova.

27. Neki aspekti kamate i lihvarstva u ekonomskoj historiji?

U dugom razdoblju ekonomske historije sve do ekspanzije industrijske revolucije, kamata se smatrala
neprirodnom i besmislenom. Zbog toga su kamatni poslovi cesto zabranjivani ili je pak visina kamate
zakonski limitirana, odnosno maksimiziranja u cilju sprecavanja lihvarenja. Hamurabijev zakonik je
maksimizirao kamatne stope. Aristotel nije odobravao kamatu jer je novac smatrao sterilnim te kao
takav po njemu ne bi trebalo da se oplodjuje kroz kamatu. U Islamu su oblici kamate veliki haram:
„Allah unistava kamatu, a unapredjuje milosrdje. Allah ne voli nijednog nevjernika i gresnika.“

28. Kamata u islamu i problemi tranzicije u beskamatnu privredu?

Savremena islamska ekonomska misao bez obzira da li je zasnovana na sunitskoj ili šiitskoj osnovi i
bez obzira na odredjene mezhebske razlike u drugim sferama vjeskog zivota je jedinstvena u pogledu
kamate. Islam je jasno protiv svih oblika konvencionalne ili skrivene kamate kao dobiti privredjene
unaprijed pa makar kamatna stopa bila i niza od 1% godisnje.

29. Prvi oblici beskamatnog finansiranja u BiH?

Najstariji pojavni oblici islamskog bankarstva u BiH poticu jos iz 16. vijeka. Prije novcanog
posudjivanja bili su razvijeni oblici robnih kredita. Npr trgovci i zanatlije su davali seljacima robu, a
nekad i novac na otvoren racun bez ikakve pismene potvrde i bez kamate. Seljaci su u ugovorenom
roku obicno u jesen placali izuzetu robu ili vracali pozajmljeni novac.

30. Razvoj savremenog islamskog bankarstva u BiH?

Prva domaca banka koja bi poslovala po islamskim principima trebala se osnovati pocetkom 90.
godina proslog vijeka. Sjediste banke trebalo je biti u Sarajevu, a cilj joj je bio podrska razvoja i
jacanje saradnje tadasnje drzave Jugoslavije i Islamske republike Iran. 1992. formira se Vakufska
banka d.d. Sarajevo koja predstavlja prvi pokusaj uvodjenja islamskog bankarstva. Medjutim ova je
banka u svojoj poslovnoj praksi poslovala po principima kamate, ali se istovremeno pokusavala
predstaviti i kao banka koja posluje po beskamatnom principu. Prva banka u BiH koja je poslovala po
principima islamskog bankarstva bila je Orient bank d.d. Sarajevo, osnovana 1996. godine, njen
osnivac nije mogao odgovoriti zahtjevima kasnije uvecanog cenzusa minimalnog iznosa kapitala
potrebnog za rad banaka u FbiH, te se ova banka od 1.1.2000. godine pripojila konvencionalnoj ABS
banci. U oktobru 2000. godine osnovana je BBI banka koja je jedina banka koja nastoji poslovati na
islamskim principima.

31. Ogranicenja razvoju beskamatnog bankarstva u BiH?

Od 2000. godine imamo formalno prisutno beskamatno bankarstvo kroz rad BBI banke. Medjutim
kroz iskustvo ove banke, te drugih beskamatnih banaka u konvencionalnim ekonomijama dolazi se do
saznanja da u BiH ima nekoliko znacajnih ogranicenja za punu primjenu i razvoj beskamatnog
bankarstva. Kroz ove godine poslovanja BBI banka ostvaruje negativan finansijski rezultat sto ukazuje
na to da su gubici rezultat nemogucnosti primjene modela beskamatnog bankarstva u ovakvom
okruzenju ili tacnije mogucnost primjene svega 10% ptencijala ovih proizvoda punoj primjeni modela
beskamatnog bankarstva u BIH te razvoja ovog nacina poslovanja na putu stoje ogranicenja, a neka
od njih su: neinformisanost, predrasude, dosadasnja poslovna praksa i iskustva, posljedice rata,
zakon o bankama, fiskalni sistem zemlje.

32. Konkurencija konvencionalnih banaka i nedovoljna informisanost potencijalnih

klijenata?

Neke od karakteristika islamskih banaka koje u domacim uslovima mogu nepovoljno uticati na
njihovu konkurencijsku poziciju su:

Nemogucnost ponude kompletnog seta bankarskih usluga slabi konkurentsku sposobnost islamske
banke. Islamske banke ne mogu svojim klijentima odobravati nenamjenske kredite, odnosno kredite
za ostale potrebe u obrtnim sredstvima. To su krediti koje banka u novcanom obliku prebacuje na
transakcioni racun klijenta bez posebne kontrole namjene njihovog utroska. U islamskom bankarstvu
svaki kredit mora biti vezan za realnu imovinu ili predstavljati tzv. namjenski kredit. Banka se tu
pojavljuje kao posrednik u poslu sto veoma cesto predstavlja i ogranicenje poduzetnicke slobode
njenih klijenata, usporava i posklupljuje procedure realizacije kredita tj. sve vise otezava poslovanje.
Javnost i potencijalni klijenti nisu dovoljno upoznati sa nacinima njenog poslovanja, modelima
finansiranja i mogucnostima deponovanja sredstava. Njihova znanja o uslovima i nacinima poslovanja
konvencionalnih banaka mnogo su bolja. S ciljem rjesavanja problema islamske banke posebnu
paznju moraju usmjeriti na sljedece aspekte:
1. edukacija menadzmenta i osoblja banke
2. uspostavljanje saradnje i edukacija klijenata banke
3. informisanje javnosti
4. ostala ogranicenja poslovanja u konvencionalnim uslovima.