l3

Zaprimljeno: 14.07. 200'7 . Izvorni znanstveni dlanak

UDK: 376.5

PERCEPCIJA SOCIJALNE NEPRAVDE, STRUKTURA

VRIJEDNOSTI, POSLJEDICE RATA I RELIGIOZNOST KAO
PRBDIKTORI DEVIJANTNIH PONASANJA MLADIH

Olja DruZid Ljubotina

Studijski centar socijalnog rada
Pravni fakultet Sveudili5ta u Zasrebu
Damir LjuU"otina
Odsjek za psihologiju
Filozofski fakultet Sveudili5ta u Zasrebu

SAZETAK

Rezultati u ovom radu predstavljaju jedan segment iireg istraiivanja (DruZit Ljubotina, 2004) koji se bavio percepciiom socijalne
nepravde, vrijednostima i faktorima uspjeha u iivotu u mladih iz podruija razliiito zahvaienih ratnim zbivaniima u Hrvatskoi.
Istraiivanjemjebiloobuhvateno lllssrednjoikolacaizl4srednjihikolauSgradovaimanjihmjestauHrvatskoj.CiljistraZivania
bio je ispitati odnos izmedu pojedinih prediktora (spol i dob ispitanika, obiteljski uvjeti i ikolski uspjeh, vriiednosti, religiolnosr,
utjecaj rata, oiekivanja, percepcija socijalne nepravde) i devijantnog ponaianja kao kriterijske variiable. Provedena ie multivarijatna
hijerarhijska regresijskaanaliza pri iemuje koriiteno sedam skupovaprediktorskihvarijabli. Rezultati hijerarhijske regresiiske analize
ukazuju da koriiteni skup varijabli omogu(uje relativno visoku predikciju reTultata na Upitniku devijantnog ponaiania (R = 0,645;
p < 0,001 ). Svih sedam koriitenih skupova varijabli objainjava 4l,6Vo varijance u kriteriju, ito se mole smatrati zadovoliavajufom
prediktivnom valjanoitu, pri iemu se kao najznatajniji skup prediktorskih varijabli mogu izdvojiti vriiednosti. Kao znaiaini
prediktori pokazali su se: muiki spol, loiiji ikolski uspjeh, izraZene hedonistiike vrijednosti, niie tradicionalne i samoaktualizacijske
vrijednosti, niii rezultat na dimenziji obredne religioznosti, veda percipirana nepravda u obitelji, veda percipirana nepravda u ikoli
i veia percepcija toleriranja socijalnih devijacija od strane druina.

Kljuine rijeii: prediktori devijantnog ponaianja, mladi, percepcija socijalne nepravde, vrijednosti, religioznost

1. UVOD Fraser (1997) s aspekta ekolo5ke i multisistem-

Mnogo je istraZivanja koja su se bavila predikci-
jom devijantnog pona5anja. Neki od najde56e izd-
vajanih prediktivnih faktora su mu5ki spol, Zivot u
urbanoj sredini, lo5a Skolska postignuia, razlilita
problematika unutar obitelji, itd.. Na tragu nave-
denog Williams, Ayers i Arthur (1997, prema
Ba5ii, 2000) kao rizidne dimbenike devijantnog
pona5anja izdvajaju: riziine iimbenike povezane
sa ikolom (Skolski neuspjeh, siroma5no akadem-
sko postignuie, disciplinski problemi, nedostatna
privrZenost Skoli), riziine iimbenike u obitelji (prob-
lemi u obitelji, obiteljski konflikti, obiteljska povijest
visokorizidnog pona5anja, neadekvatna pona5anja
roditelja kao modela), riziine iimbenike u zajednici
(kronidno nasilje u zajednici, siroma5tvo: ekonom-
ska deprivacija, kvaliteta stanovanja, zdravstvena
skrb. Skole).
ske perspektive postavlja model za5titnih i rizidnih
dimbenika koji mogu utjecati na pote5ko6e u djet-
injstvu, te se reflektirati na buduinost osobe. Rizik
za razvoi poreme6aja u pona5anju, kao i protektivni
faktori identificirani su unutar pojedinca, u obitelji
ili Skolskoj sredini, te u Sirem socijalnom okruZenju.
Unutar pojedinca rizidni dimbenik je mu5ki spol,
te biomedicinski problemi kao Sto je npr. hiperak-
tivnost, a za5titni dimbenici su samopoStovanje,
vi5i stupanj inteligencije, kompetentnost u norrna-
tivnim ulogama itd. Na sistemskoj razini obitelji i
Skole rizidni faktori odnose se na loie roditeljske/
partnerske odnose, zlostavljanje djece, postojanje
psihopatologrje u roditelja i dr. Za5titni dimbenici
su pritom postojanje podr5ke i brige od strane
roditelja, podrZavaju6i odnos nastavnika i dr.
Gledaju6i razinu Sireg socijalnog okruZenja Fraser
l4
kao dimbenike rizika postavlja siroma5tvo, malu
ili nikakvu moguinost zapoSljavanja i obrazovanja.
te rasnu diskriminaciju i nepravdu. Nasuprot tome,
za5titni dimbenici odnose se na zadovoljenje samo-
aktualizacijskih vrijednosti kao Sto su mogudnost
obrazovanja, zapo5ljavanja, te postignude.
Socioekonomski status jedan je od najvi5e
proudavanih kriminogenih dimbenika. (Cunie, 1985
i Sampson, 1987 prema Singer i sur., 2002) sma-
traju da do ,,loSih", ,,raspadnutih" i kriminogenih
obitelji dolazi zbog ekonomskih uvjeta, a posebice
zbog ekonomske nejednakosti (Blau i Blau, 1982).
LoSe materijalne prilike odraZavaju se na tjelesno
i psihidko zdravlje roditelja, a takvo ,,stanje duha"
odraLava se pak negativno na psihosocijalni raz-
voj djece zbog nemogu6nosti razvijanja mentalne
ravnoteZe i emocionalne stabilnosti. Pritom nije
presudna objektivna imovinska situacija, vei per-
cepcija vlastitog ekonomskog stanja i dru5tvenog
statusa (Singer i sur., 2002; Catalano i Hawkins,
1996). Neka istraZivanja (Junger-Tas, 1984, prema
Sakii i sur., 2002) pokazuju da socioekonomski
status nije povezan sa antisocUalnim pona5anjima,
osim niske naobrazbe roditelja dija su djeca sklonija
nasilnidkom pona5anju. Loeber i Dishion (1983),
analizirajuii razlii.ita istraZivanja kojima je cilj bio
utvrditi prediktivne faktore devijantnog pona5anja,
zakljuduju da se socioekonomski status pokazao
slabim prediktorom, a kao najprediktivniji su se
izdvojili odgojni postupci roditelja.
Kao Sto je ranije spomenuto, ispitivani su
razliditi aspekti vezani uz obitelj, kao primarnu
zajednicu unutar koje pojedinac udi i internalizira
stavove i vrijednosti, te koja ima kljudnu ulogu u
njegovu emocionalnom razvoju i stabilnosti. Ti su
razliditi aspekti vezani uz proudavanje cjelovitosti
obitelji, interakcije djeca-roditelj, kao i odgojne
stilove odnosno postupke (Ajdukovii, 1990, Loeber
i Dishion, 1983). Blackburn (1994) varijable vezane
uz obitelj razdvaja na tzv. funkcionalne aspekte
obitelji ili interpersonalne procese koji direktno
utjedu na pona5anje djeteta i na tzv. strukturalne
aspekte, kao Sto je npr. velidina obitelji, a koji utjedu
manje direktno na pona5anje djeteta. IstraZivanja
sve vi5e govore u prilog (dis)funkcionalnim aspek-
tima obitelji kao istaknutijim prediktorima, odnosno
dimbenicima povezanim s devijantnim i krimi-
nogenim pona5anjem. Tako se odnosi u obitelji
(kao funkcionalni aspekt) u mnogim istraZivanja
pokazuju jednim od glavnih prediktora devijantnog
i kriminogenog pona5anja (Hirschi, 1969 prema
Blackburn, 1994; Cernkovich i Giordano, 1987;
LeFlore, 1988), kao i odgojni postupci odnosno
odgojni roditeljski stil (Fanington, 1972:' Loeber
i Dishion, 1983; Patterson i Stouthamer-Loeber,
1984; Snyder i Patterson,1987).
Proudavana je povezanost i nekih drugih varijabli
sa devijantnim odnosno kriminogenim pona5anjem.
To se odnosi npr. na vrijednosti, religioznost,
posljedice rata, a mnogo manje na percipiranu soci-
jalnu nepravdu. Nabrojane varijable u fokusu su
na5eg istraZivanja kao mogu6i prediktori devijant-
nog pona5anja, te iemo se u nastavku osvrnuti na
istraZivanja u tom smjeru.
IstraZivanja o povezanosti vrijednosti s devi-
jantnim odnosno delinkventnim pona5anjem
(Cernkovich, 1978 Petrovii, 1973; Ajdukovid,
1989; Krueger i sur., 1994; Romero i sur., 2001) iako
razlidito koncipirana, ukazuju na zajednidku pov-
eznicu strukture vrijednosti u mladih s poreme6ajima
u pona5anju. Pritom se vrijednosti usmjerene na
ostvarenje kratkorodnih osobnih ciljeva kao Sto
su npr. uZivanje, zabava, seks (tzv. hedonistidke
vrijednosti) izdvajaju kao prediktivni faktori devi-
jantnog ponaSanja. Za razliku od njih, dugorodne
vrijednosti (samoaktualizacijske, moralne) vezane
uz socijalne odnose ili Siru dru5tvenu zajednicu
(Cohrane, l97l) znatajno su manje zastupljene u
delinkvenata. Naime, ustanovljeno je da delinkven-
ti teLe formuliraju udaljene odnosno dugorodne
ciljeve i teLe ka trenutnom zadovoljenju svojih
potreba (Petrovii, 1973, Ajdukovii, 1989). Pritom
su samoaktualizacijske, radne, moralne ili tradicio-
nalne vrijednosti, kao skupine dugorodnih vrijed-
nosti, negativno povezane sa devijantnim oblicima
pona5anja. Tako na primjer istraZivanje Luenga
(1985) ukazuje da delinkventi znadajno vi5e prefer-
iraju osobne kratkorodne vrijednosti (ugodan Zivot,
uzbudljiv nadin Zivota, uZitak) u odnosu na kon-
trolnu skupinu mladih iz op6e populacije. Naime,
mladi iz op6e populacije vi5e preferiraju tzv. osobne
dugorodne vrijednosti, te su skloniji u odnosu na
delinkvente, socijalnim vrijednostima (iskreno pri-
jateljstvo, odgovornost), kao i vrijednostima na tzv.
makro razini (npr. nacionalna sigurnost).
Odnos izmedu religioznosti i delinkvencije
je desto ispitivan u kontekstu utvrtlivanja utje-
caja razli(itih dimenzija religioznosti (ritualne ili
obredne, duhovne ili spiritualne i dimenzije koja
se odnosi na internaliziranost religijskih vrijednosti
u pona5anje pojedinca). No, brojna istraZivanja
uglavnom su ogranidena na prostor SAD-a, dok
su rijecle bila predmetom izudavanja unutar drugih
zemalja. Rezultati su raznovrsni, ponekad kon-
tradiktorni, te znanstvenici s oprezom pilaze
zakljudivanju o prediktivnosti religioznosti glede
Olja DruZi6 Ljubotina, Damir Ljubotina: Percepcija socijalne nepravde, struktura vrijednosti, posljedice rata i religioznost..... l5
devijantnog pona5anja. Hirschi i Stark (1969, prema
Flere, 2005) u jednoj od najznadajnijih studija
zakljuduju kako izmeclu religioznosti i delinkvenr
nog pona5anja ne postoji nikakva povezanost, dok
je u nizu drugih istraZivanja (Burkett i White, 1974,
Jensen i Erickson, 1979, prema Hadaway i sur.,
1984; Knudten i Knudten, l97l; Sloane i Potvin,
1986) utvrdena negativna korelacija izmedu ta dva
konstrukta. Elifson i sur. (1983, prema Hadaway,
1984) smatraju da veza izmedu religioznosti i
delinkventnog pona5anja nestaje uz kontrolu niza
socijalnih utjecaja kao Sto su delinkventna aktivnost
prijatelja, bliskost s roditeljima, Skolski uspjeh.
Forth i sur. (1997, prema Bahr i Maughan., 1998)
nalaze da religioznost ostvaruje za5titno djelovanje i
uz kontrolu utjecaja vr5njadkog pritiska i roditeljske
i sur. (1982 prema Flere, 2005)
privrZenosti. Stark
iznose jednu od najpoznatijih modifikacija vezanu
uz nepostojanje povezanosti izmedu religioznosti
i devijantnog ponabanja. Pritom navode da reli-
gioznost ima preventivni utjecaj u odnosu na devi-
jantno ponaianje, ali samo u specificiranim uvjeti-
ma. To znadi: ne bilo koja religioznost pojedinca,
ved ona koja je integrirana u "moralnu zajednicu"
koja je sama proZeta vjerom. Nasuprot tome, u tzv.
dezor ganizirani m sredinama re li gioznost pojedina-
ca nema nikakva utjecaja na kriminalitet. Hadaway
i sur. (1984) u svom istraZivanju ustanovuuju
zna(ajan doprinos religioznosti kao protektivnog
faktora pri zloupotrebi droga i alkohola u ado-
lescenata. Rezultati istraZivanja o povezanosti ova
dva konstukta objavljeni u Hrvatskoj (Flere, 2005;
Greblo, 2005) ukazuju na prediktivnost religioznos-
ti odnosno pojedinih dimenzija religioznosti prema
devijantnom pona5anju, pri demu vi5i stupanj reli-
gioznosti ukazuje na manju razinu devijantnog
ponaSanja, te mu se moZe pripisati protektivni
karakter.
Kao Sto smo ranije naveli, istraZivanja per-
cipirane socijalne nepravde kao prediktivnog fak-
tora devijantnog pona5anja su rijetka. Ljudi sva-
kodnevno svjedode razliditim situacijama u kojima
doZivljavaju razlidite oblike nepravde. U kojoj mjeri
dovjek svijet oko sebe, odnosno dru5tvo u kojem
Zivi i svoju neposrednu okolinu doZivljava (ne)
pravednom, moZe utjecati na neke njegove stavove
i pona5anja, te biti motivatorom nepoZeljnog
pona5anja. Psiholo5ke teorije i modeli socijalne
pravde (Ljubotina, 2004a) mogu se razdijeliti u
dvije ve6e skupine, iako ta podjela ne iskljuduje
i odredene konceptualne slidnosti. Prvu skupinu
dine teorije tzv. distributivne pravde usmjerene na
procjenu pravednosti ishoda neke socijalne inter-
akcije, tj. na pravednost raspodjele dobara. Prema
ovim teorijama procjena pravednosti u najvedoj
mjeri je determinirana na5im zadovoljstvom rezul-
tatom, drugim rijedima jesmo li dobili ono Sto smo
odekivali. Razvoj druge skupine teorija procedur-
alne pravde zapodinje radom Thibauta i Walkera
(1975) koji usmjeravaju paZnju na znadaj vredno-
vanja same procedure koja je u osnovi dono5enja
neke odluke, osobito faktora poput moguinosti
kontrole i utjecaja na proces dono5enja odluke.
Tako pojedinac ne mora doZivjeti nepravednim
ishod, koji je za njega nepovoljan (npr. pad na
ispitu, sudsku kaznu i sl.), ukoliko je procedura
koja je prethodila takvom ishodu bila objektivna i
nepristrana. Polazi5na teorija za na5e istraZivanje
bila je Adamsova teorija pravednosti (1965), kao
jedna od najpoznatijiih teorija distribucijske pravde,
koja je znadajnu primjenu prona5la u podrudju psi-
hologije motivacije. Novija istraZivanja iz podrudja
psihologije usmjeravaju se na manifestacije percipi-
rane nepravde, te reakcije na doZivljenu nepravdu
kao Sto su: niZe samopo5tovanje (Grienberger i
Rutte, 1997; Miller, 2OOl; Chetcuti i Griffiths,
2002),osjedaj manje vrijednosti, te depresija (Miller,
2001). Judih i Peter Blau (1982) navode da percipi-
rana nepravdavezana uz ekonomski status odnosno
deprivaciju i siroma5tvo desto biva motivatorom
kriminalnog ponaSanja. Fraser (1997) takoder navo-
di da rasna diskriminacija i nepravda predstavljaju
rizidne dimbenike devijantnog odnosno kriminog-
enog pona5anja. IstraZivanja Lugomer - Armano
i suradnika (2002), Ljubotina (2004a) i DruZii
Ljubotina (2004) ukazuje na vrlo visoku razinu
percepcije nepravde mladih u hrvatskom dru5tvu,
te ukazuje na bazidno nepovjerenje u udinkovitost
drZavnih institucija glede provo<lenja mjera koje bi
osiguravale jednakost u pravdi za sve.
MoZe situacija kakva je dugo vladala u
li
hrvatskom druStvu - tranzicijski period, rat i posli-
jeratne posljedice, ekonomska kriza, druStvene
promjene, porast kriminala - dovesti do toga da
mladi uvi<laju sve veiu vaZnost eksternalnih faktora
za ostvarenje svojih ciljeva u Zivotu od kojih su
neki etidki neprihvatljivi, ali ipak nedovoljno sank-
cionirani? Jedno od rijetkih opseZnih istraZivanja na
poratnim podrudjima je istraZivanje kvalitete Livota
i Zivotnih aspiracija mladih, provedeno 1999. godine
(Raboteg-5ari6 i Rogii, 2002). Rezultati su pokazali
da mladi s tih podrudja kao najvaZnije razloge svog,
prema njima, neodgovarajuieg poloZaja u druStvu
istidu: slabe moguinosti da izraze svoje potrebe i
mi5ljenja, nedostatak razumijevanja za njih i nejed-
nake moguinosti za bogate i siromaSne. Stoga smo
l6
Zeljeli ispitati da li se izloZenost ratnom stresu u
djetinjstvu, kao i Zivot u poslijeratnom kontekstu
kojeg karakterizira (Mlatlenovi6-Kupdevii, 1982,
prema Singer i sur., 2002) porast deficijentnih
obitelji, razorenih brakova, ekonomska deprivacija,
nezaposlenost i drugi rizidni faktori, odrazio na
porast devijantnog ponaianja u mladih.
2. METODOLOGIJA
2.f Cilj i hipoteze istraZivanja
CiljistraZivanja bio je ispitati odnos izmedu
skupa prediktorskih varijabli i devijantnog pona5anja
kao kriterijske varijable. Ispitivani prediktori su:
a spol i dob (kao sociodemografske varijable)
a Skolski uspjeh
a socioekonomski status (materijalni status,
razina obrazovanja roditelja)
a zadovoljstvo odnosima u obitelji
a procjena utjecaja rata na Zivot (ispitani-
ka, njegove obiteui, sredine u kojoj Zivi i
Hrvatske)
odekivana pomod u ostvarenju ciljeva (od
prijatelja, obitelji i drZave)
vrijednosti (samoaktualizacijske, obiteljske,
tradicionalne i hedonistidke)
religioznost (religijska uvjerenja, obredna,
utjecaj na pona5anje)
percepcija socijalne nepravde (nepravda u
druStvu, Skoli i obitelji)
Hipoteze slijede postavljene ciljeve pri cemu
odekujemo da 6e se kao prediktori devijantnog
pona5anja pokazati sljedeie varijable:
. mu5ki spol
. loiiji Skolski uspjeh
niZi socioekonomski status (lo5iji materijalni
status, niLa razina obrazovanja roditelja)
a manje zadovoljstvo odnosima u obitelji
a vi5a procjena utjecaja rata na Zivot ( ispitani-
ka, obitelji, sredine u kojoj Zivi i Hrvatske)
niZa odekivanja (od prijatelja, obitelji i
drZave)
manje izraLene samoaktualizacijske,
obiteljske i tradicionalne, a vi5e izraZene
hedonistidke vrijednosti
vi5i stupanj religioznostina svim dimenzi-
jama (religijska uvjerenja, obredna, utjecaj na
pona5anje)
Kriminologija i socijalna integracija. Vol. l5 (2007) Br. 1,l-76
. vi5a razina percepcije socijalne nepravde na
svim dimenzijama (opia nepravda u druStvu,
Skoli i obitelji)
2.2Uzorak
IstraZivanjem je obuhvadeno lll8 ispitanika iz
14 srednjih Skola, a provedeno je tijekom 2003.
i 2004. godine. Ispitanici su bili udenici drugih i
tre(ih razreda srednjih Skola iz osam gradova u
Hrvatskoj.
Obzirom da je Sire istraZivanje (DruZi6
Ljubotina, 2004) bilo fokusirano na razlike izmedu
srednjolkolaca iz ratom razlidito zahvaienih kra-
jeva prema Sirem skupu varijabli (socioekonom-
ski status, ratna iskustva, percipirana nepravda,
vrijednosti, faktori uspjeha u Zivotu, religioznost,
devijantno pona5anje), uzorak je bio podijeljen na
tri dijela. To su:
l. Podrudja koja su bila zahvaiena ratom -
Hrvatska Kostajnica, Petrinja, Pakrac i Slunj
- 400 ispitanika
2. Podrudja koja nisu bila direktno pogodena
ratom - dakovec, Prelog i KriZevci - 400
ispitanika
3. Zagreb - 318 ispitanika
Za Zagreb smo se odludili kako bismo mogli
kontrolirati faktor velidine mjesta boravka, odnosno
kako bismo izbjegli moguinost da na rezultate
utjedu specifidnosti malog mjesta.
IstraZivanjem je obuhvaieno 612 (54,7Vo)
djevojaka i 506 (45,3Vo) mladi6a, proporciona-
lno rasporeclenih po spolu i prema podrudjima.
Ispitanici su takoder bili proporcionalno zastu-
pljeni u svim vrstama Skolskih smjerova: gim-
nazije, detverogodi5nje strudne Skole i trogodi5nje
industrijsko-obrtnidke Skole.
2.3 Postupak istraZivanja
je provedeno anketiranjem polazni-
IstraZivanje
ka drugih i tre6ih razreda srednje Skole u njiho-
vim Skolama uz prethodno odobrenje ravnatelja
svake Skole. Prije provodenja istraZivanja ravnatelj
i nastavnici bili su upoznati s ciljevima i sadrZajem
istraZivanja. Prije samog postupka, udenicima su
obja5njeni ciljevi i svrha istraZivanja, te im je
ispitivad dao upute na koji nadin ispunjavati upit-
nike. Tako<ler im je zajamlena anonimnost i tajnost
individualnih podataka. lspitanici su sami ispun-
javali upitnike, a ispitivad im je bio na raspolaganju
ukoliko su bila potrebna poja5njenja. IstaZivanje se

Olja DruZii Ljubotina, Damir Ljubotina: Percepcija socUalne nepravde, struktura vrijednosti, posljedice rata i religioznost....'
odvijalo na satovima razredne zajednice i trajalo je
jedan Skolski sat.
2.4 Mjerni instrumenti
Sociodemo grafski upitnik
Sociodemografski upitnik konstruiran
potrebe Sireg istraZivanja (DruZii Ljubotina, 2004)
i sadrZavao je l7 varijabli kojima su bili obuhvaieni
osnovni sociodemografski podaci (dob, spol, mjesto
rodenja, prebivali$te, Skolsko usmjerenje, obra-
zovanje i radni status roditelja, materijalni status
obitelji).
Kvalitetu odnosa unutar vlastite obitelji ispi-
tanici su procjenjivali na ljestvici od 5 stupnjeva
(l=izrazito dobri ; 5=izrazito lo5i).
Pored toga, ispitanici su na slidnoj ljestvici od
5 stupnjeva procjenjivali odekivanu podr5ku u
buduinosti od strane: uZe obitelji, prijatelja i drLave
(l=minimalna odekivana podr5ka; 5=maksimalna
odekivana podr5ka).
Procjena utjecaja rata
Ispitanici su trebali procijeniti u kojoj mjeri je rat
djelovao na: a) njihov Zivot, b) Zivot njihove obitelji,
c) Zivot u njihovom kraju, d) Zivot u Hrvatskoj. Sve
detiri procjene ispitanici su trebali izvr5iti na ljestvi-
ci od I (minimalan utjecaj) do 5 (maksimalan utje-
caj). Na osnovi detiri navedena pitanja formiran je
ukupni rezultat, odnosno varijabla Procjena utjecaja
rata, koja varira u rasponu od 4 (minimalan utjecaj
rata) do 20 (maksimalan utjecaj rata).
Upitnik vrijednosti
Upitnik je konstruiran u okviru Ljetne psihologi-
jske Skole 2001. (Lugomer, Kamenov, Ljubotina,
2003), pri demu su podjednako zastupljene razlidite
vrste vrijednosti koje su relevantne posebno za
mladu populaciju. Upitnik vrijednosti kori5ten u
ovom istraZivanju sastoji se od l8 razliditih vri-
jednosti. Zadatak ispitanika bio je da ljestvici
Likertova tipa procijene koliko je njima osobno
vaZno ono Sto je opisano u tvrdnji, pri demu I zna(i
<<uopie mi nije vaZno>>, a 5 <jako mi je vaZno>. Na
osnovi rezultata faktorske analize dio destica moZe
se grupirati u detiri faktora koji predstavljaju neku
vrstu Sirih vrijednosnih orijentacija: hedonistidke
vrijednosti, tradicionalne vrijednosti, obiteljske i
samoaktualizacijske vrijednosti. Rezultat na svakoj
od subskala reskaliran je tako da varira u rasponu od
I (uop6e nije vaZno) do 5 (ako vaZno).
l7
Upitnik religioznosti
Upitnik religioznosti sastoji se od 26 destica
(Ljubotina, 2004b) koje mjere tri dimenzije: l)
religijska vjerovanja, 2) obrednu religioznost, te
3) posljedice religioznosti na socijalno ponaSanje.
Dimenzija religijska vjerovania ukljuduje pitanja
za koja se odnose na vjerovanje u temeljne vjerske
istine (npr. "Vjerujem u Zivot poslije smrti."), ali
obuhva6a i pitanja koja ispituju emocionalni odnos
spram religije (npr. "Vjera zamene predstavlja nadu
i utjehu.") i koju pojedini autori istraZuju u okviru
zasebne dimenzije koja se naziva iskustvenom ili, u
suvremenoj sociologiji, religioznost u uZem smislu
(Zrin5dak i sur. 2000., prema Greblo, 2005.). Druga
dimenzija obredna religioznost ukazuje na stupanj
u kojem osoba izvr5ava obrede i rituale koje pro-
pisuje vjerska zajednica (npr. "Redovito odlazim u
crkvu."). Tre6a dime nzija, pos li e dic e re li giozno sti
na socijalno ponaianie, odnosi se na utjecaj koji
religioznost pojedinca ima na njegovo socijalno
pona5anje i u odredenoj mjeri sadrZi znadajke
vjerske iskljudivosti (npr. "Nisam pristalica braka
s pripadnicima druge vjere."). Ispitanici svaku
tvrdnju procijenjuju na ljestvici od detiri stup-
nja (0 = sasvim netodno, I = uglavnom netodno,
2 = uglavnom todno, 3 = sasvim todno) ovisno o
tome u kojoj mjeri tvrdnja todno opisuje njihovo
uobidajeno pona5anje. Rezultat na pojedinoj dimen-
ziji oblikuje se zbrajanjem rezultata pripadajuiih
tvrdnji uz prethodno invertiranje odgovaraju6ih
destica na dimenziji posljedica religioznosti na
socijalno pona5anje. Upitnik je do sada primijenjen
na 2300 srednjo5kolaca. Pouzdanost prve dimen-
zije religiozn ih vjerova nja izr aLene Cro nbachov i m
alfa koeficijentom iznosi al = 0,94, pouzdanost
dimenzije obredne religioznosti a2 = 0,91, dok
pouzdanost tre6e dimenzije posljedica na socijalno
funkcioniranje iznosi a3 = 0,78. Faktorska analiza
ukazuje na postojanje jednog generalnog faktora
koji obja5njava znatajan dio varijance u sve tri
dimenzije (Ljubotina, 2004b).
Upitnik percepcije sociialne nepravde
Ovaj Upitnik konstruirali su Ljubotina i
DruLi( Ljubotina 2001. u okviru Ljetne psihologi-
jske Skole Odsjeka za psihologiju Filozofskog
fakulteta u Zagrebu. Iste godine ovaj upitnik je
primijenjen na 1737 ispitanika koji su sadinjavali
udenici vi5ih razreda osnovnih Skola, udenici sred-
njih Skola i studenti (Lugomer Armano i sur., 2004
; Ljubotina, 2004a) Svrha upitnika je mjerenje
percepcije pravednosti socijalne zajednice, odnosno
l8
dru5tva u kojemu pojedinac Zivi. Prema teorijs-
kim odekivanjima i rezultatima faktorske analize
(Ljubotina, 2004a) upitnik mjeri 5 relativno neo-
visnih aspekata socijalne nepravde definiranih s 22
destice. Metodom glavnih komponenata uz varimax
rotaciju definirani su sljedeii faktori:
a) Opia nepravda u dru5tvu (npr. U Hrvatskoj
svi imaju jednake ianse da ostvare svoje ielje i
ciljeve), b) Neprovodenje zakona od strane drLave
(npr. Kod nas se zakon ne primjenjuje jednako na
sve), c) Toleriranje socijalnih devijacija od strane
dru5tva (npr. Kod nas se ne isplati biti poiten da bi
uspio u druinu), d) Percepcija nepravde u obitelji
(npr. Moji roditelji kod mene primjeduju samo
loie strane), e) Percepcija nepravde u Skoli (npr.
Nastavnici nemaju jednake kriterije 7a utenike pri
ocjenjivanju). Rezultat na svakoj od pet dimenzija
reskaliran je tako da varira od minimalno I (nema
percipirane nepravde) do maksimalno 5 (maksimal-
na percipirana nepravda). Prva tri faktora odnose
se na percepciju dru5tvene nepravde, dok se detvrti
i peti odnose na utjecaj socijalnih sustava Skole i
obitelji.
U nitnik devi iantno p oonaian ia
Kao mjera devijantnog pona5anja kori5ten
je modificirani Upitnik samoiskary devijantnog
i delinkventnog ponaiarya (Ajdukovii, 1982).
Originafni upitnik sastojao se od 42 tvrdnje. a u
ovom istraZivanju kori5tena je skraiena verzija od
Tablica l. Prediktorske varijable podijeljene u nekoliko skupina
Skupina varijabli
I Sociodemografske varijable
2 Obiteljski uvjeti i Skolski uspjeh
3 Vrijednosti
4 Religioznost
5 Utjecaj rata
6 Odekivanja
I Percepcija socijalne nepravde
30 destica koje predstavljaju opise razliditih oblika
socijalno neprihvatljivih (npr. laganje roditeljima
ili nastavnicima), devijantnih (npr. sudjelovanje u
tudnjavi, sukobi s nastavnicima) i delinkventnih
pona5anja (npr. sudjelovanje u kradama i prova-
lama). U odnosu na originalni upitnik neke destice
su sadrZajno prilagodene, te su dodane neke nove.
Zasvaki od navedenih oblika pona5anja ispitanik je
trebao navesti je li ikada imao iskustvo te vrste na
ljestvici od tri stupnja: l=nikada,2=l-2 puta,3=vi5e
puta. Ranija istraZivanja sugeriraju da metoda sam-
oiskaza u uvjetima anonimnog ispitivanja moZe
biti valjan indikator stvarnog stupnja devijantnog
pona5anja ispitanika. Ukupan rezultat u ovom upi-
tniku predstavlja zbroj odgovora na svih trideset
destica i varira u rasponu od 30 (niti jedan oblik
devijantnog pona5anja) do 90 (maksimalno iskustvo
s navedenim devijantnim pona5anjem).
2.5 Analiza podataka
U analizi podataka kori5tena je hijerarhijska
regresijska analiza pri demu je kori5teno sedam
skupova prediktorskih varijabli. Logika hijerarhi-
jske regresijske analize je u sukcesivnom uvodenju
skupova prediktorskih varijabli pri demu je vaLan
redoslijed uvodenja novih prediktora, buduii da
prediktori uvedeni u kasnijim koracima analize
mogu objasniti samo do tada neobja5njeni dio vari-
jance u kriteriju. To omoguiuje odredenu kontrolu
utjecaja kolinearne povezanosti medu prediktor-
Varijable
spol, dob
odnosi unutar obitelji, obrazovanje oca, obrazovanje majke,
materijalni status, ocjena u prethodnom razredu
religijska vjerovanja, obredna religioznost, posljedice
religioznosti na pona5anje
ratna iskustva, procjena utjecaja rata na ispitanika, njegovu
obitelj, kraj u kojemu Zivi, te na Hrvatsku
odekivanja od drZave, obitelji i prijatelja, te procjena
vjeroj atnosti realizacije vlastitih odekivanja
opia nepravda u druStvu, neprovodenje zakona od strane
drLave, toleriranje socijalnih devijacija od sfrane dru5tva,
nepravda u obitelji, nepravda u Skoli
Olja DruZid Ljubotina, Damir Ljubotina: Percepcija socijalne nepravde, struktura

skim varijablama. Redoslijed uvodenja skupova
varijabli nastojali smo najveiim dijelom odrediti
kronologijom njihova javljanja u Zivotu mladih.
Tako su najprije uvedene varijable vezane uz obitelj
i Skolu, zatim vrijednosti i religioznost, utjecaj rata,
odekivanja od budu6nosti, te konadno aktualna per-
cepcija socijalne nepravde.
na odekivanja od socijalne okoline. Kao posljednji
skup uvedene su varijable koje se odnose na percep-
ciju socijalne nepravde.
Kao Sto se vidi iz prethodne dvije tablice kori5teni
skup varijabli omoguiuje relativno visoku predikci-
ju rezultata na Upitniku devijantnog ponaianja (R -
0,645; p < 0,001).

I RASPRAVA Sociodemografske varijable uvedene u prvom

3. REZULTATI
U predstavljanju rezultata i daljnjoj raspra-
vi i analizi osvrnuti iemo se na doprinos svih
sedam skupina prediktorskih varijabli, te usporediti
dobivene nalaze sa istraZivanjima koja su se bavila
istom problematikom.
U Tablici I su prikazane skupine prediktivnih
varijabli prikazane prema redoslijedu uvodenja u
analizu.
U prvom koraku uvedene su varijable dob i
spol kao op6e sociodemografske varijable. Prema
pretpostavkama teorije primarne socijalizacije
najvaZniji utjecaj na razvijanje sustava vrijednosti
ima obitelj. Stoga se drugi skup varijabli ukljudenih
u analizu odnosio na neke specifidnosti unutar
obitelji i Skolski uspjeh (odnos s roditeljima, obrazo-
vanje roditelja, materijalni status, te Skolski uspjeh
udenika). U nastavku je uveden skup varijabli koje
opisuju vrijednosti, te nakon toga religioznost, za
koje se moZe pretpostaviti da su primarno obliko-
vani u obiteljskom okruZenju. U petom koraku uve-
dene su varijable koje se odnose na utjecaj rata, te
koraku obja5njavaju l0%o varijance u kriteri-
jskoj varijabli (R=0,321), pri demu mu5ki spol,
odekivano, predstavlja rizidni faktor buduii da
mladi6i postiZu znadajno vi5i rezultat na skali
devijantnog pona5anja (korelacija spola i devi-
jantnog pona5anja je r = -0,317). Za interpretaciju
doprinosa pojedine prediktorske varijable vaZno
je uzeti u obzir velidinu pripadajudeg parcijalnog
regresijskog koeficijenta, ali i velidinu pojedinadne
korelacije prediktora s kriterijem. Na velidinu beta
pondera utjedu i interkorelacije pojedinog predik-
tora s ostalim kori5tenim prediktorima. Nizak beta
ponder ne mora znaditi da prediktor nije u korelaciji
s kriterijem, ve6 da je ista varijanca kriterija vei
obja5njena nekim drugim prediktorom. Op6e je
poznato da je mu5ki spol rizidni dimbenik unutar
pojedinca (Fraser, 1997) za devijantno i op6enito
kriminogeno pona5anje Sto potvrduju mnogo-
brojna istraZivanja (Loeber i Farrington, 1998;
Ba5ii i KranZelii-Tavra, 2004., Ferle, 2005) kao i
dinjenidno stanje ,,na terenu".
Uvoclenje drugog skupa, tzv. obiteljskih uvjeta u
koje je ukljudena i Skolska ocjena obja5njava dodat-

Tabtica 2. Rezultati provedene hijerarhijske regresijske analize za kriterijsku varijablu devijantno ponaianje

AR
F omjer za p - znaiajnost
Novi skup prediktora R R2 Plomjena promjenu promjene
RZ
l.Sociodemografske
,321 ,103 ,103 41,153 ,000
varijable (spol i dob)
2. Obiteljski uvjeti ,391 ,153 ,050 8,480 ,000
3. Vrijednosti ,561 ,315 ,162 41,77 | ,000
4. Religioznost ,578 ,334 ,019 6,777 ,000
5. Utjecaj rata ,597 757 ,023 4,971 ,000
6. Odekivanja ,607 ,368 ,012 3,256 ,012
7. Percepcija socijalne [,240
,645 ,416 ,o47 ,000
nepravde

R = koeficijent multiple korelacije

R2 = koeficijent mulriple determinacije (proporcija varijance u kriteriju objainjena koriStenim skupom prediktora)
AR - proporcija nove obja5njene varijance u kriteriju nakon uvoilenja novog skupa prediktora
F = F-omjer vezanuz uvotlenje novog skupa prediktorskih varijabli
p = znadajnost F-omjera vezanog uz uvodenje novog skupa varijabli
20
nrh 57o varijance neobjaSnjene ranije uvedenim
varijablama. Na ovaj nadin se kontrolira utjecaj pre-
thodno kori5tenih varijabli, tj. spola i dobi. U ovom
skupu varijabli znadajnu korelaciju s kriterijem ima
varijabla ocjena u prethodnom razredu (r= -O,214)
Sto znadi da postoji blaga tendencija da udenici koji
imaju lo5iji Skolski uspjeh imaju viSi rezultat na
skali devijantnog pona5anja. Kao i spol i Skolska
ocjena ima znadajan beta ponder u regresijskoj
jednadZbi. Obrazovanje roditelja, procjena odnosa s
roditeljima, te materijalni status u ovom se sludaju
nisu pokazali relevantnim za predikciju devijantnog
pona5anja. Ovi podaci su zanimljivi obzirom da
smo u uvodnom djelu analizirali istraZivanjavezana
uz prediktivnost socioekonomskog faktora i obitelji.
No, kao Sto smo ranije spomenuli, socioekonomski
faktor se u razliditim istraZivanjima pokazao razlidito
prediktivnim. Zadovoljstvo obiteljskim odnosima
se takoder nije pokazalo znadajnim prediktorom
Sto je u ovom istraZivanju z pravo razumljivo, jer
je ovu varijablu dinilo samo pitanje subjektivne
procjene zadovoljstva obiteljskim odnosima. Da je
primijenjen npr. upitnik kojim bi se mogli zahvatiti
detaljnije obiteljski odnosi, mogu6e je da bi rezultat
bio drugadiji, obzirom na mnoga istraZivanja koja
ukazuju na izuzetnu vaZnost obiteljske varijable.
Lo5ije Skolsko postignude desto je spominjani i
dokazani rizidni faktor devijantnog i kriminogenog
pona5anja, Sto su potvrdila razli(ita istraZivanja
(Maguin i Loeber, 1996; Williams, Ayers i Arthur,
7997, prema BaSii, 2000).
U tre6em koraku analize uvedene su detiri
varijable vezane uz osobne vrijednosti, koje su
objasnile 16,2Vo nove varijance, tako da multi-
pla korelacija s tri uvedena skupa varijabli iznosi
R=0,561. Pojedinadne korelacije vrijednosti s devi-
jantnim pona5anjem ukazuju da veii znataj samoak-
tualizacije (r= -0,359), manj i hedon izam (r= 0,244),
izralenije tradicionalne vrijednosti (r=-O,243), te
izraLenije obiteljske vrijednosti (r= - 0,143) poka-
zuju povezanost s manje izraLenim devijantnim
pona5anjem. U regresijskoj jednadZbi obiteljske vri-
jednosti nemaju znatajan beta ponder, bududi da su
u korelaciji sa samoaktualizacijskim i tradicionalnim
vrijednostima koje obja5njavaju isti dio kriterijske
varijance. Ovaj rezultat je veiim dijelom u skladu
sa postavljenom hipotezom i ranijim istraZivanjima
u kojima su dokazane izraLenije hedonistidke vri-
jednosti (Peele, 1987, Ajdukovii, 1989) kod mla-
dih s poremeiajima u pona5anju kao i znadajno
manje izraLene tradicionalne (Krueger i sur., 1994)
i samoaktualizacijske vrijednosti (Petrovii, 1973,
Ajdukovii, 1989).
Nakon varijabli vezanih uz vrijednosti uvedene
su tri varijable koje se odnose na religioznost, dije
uvodenje poveiava obja5njenu varijancu za skrom-
nih, ali statistidki znadajnih l,9Vo. Sve tri varijable
imaju znadajne pojedinadne korelacije s devijant-
nim ponaSanjem: religijska uvjerenja (r=-O,277),
obredna religioznost (r=-0,296), dok je korelacija
dimenzije posljedica religioznosti na pona5anje niZe
povezana s devijantnim pona5anjem (r=-0,125). U
sva tri sludaja vi5a religioznost je blago povezana s
manje izr aLenim devij antnim pona5anjem. Anal i za
beta pondera pokazuje da samo obredna religioznost
znadajno doprinosi regresijskoj jednadZbi, bududi
da sve tri dimenzije religioznosti pokazuju visoke
medusobne korelacije, te obja5njavaju redundantnu
varijancu u kriteriju. Hipoteza je takoder djelomidno
potvrdena, obzirom da je manja obredna religioznost
dijelom povezana sa devijantnim pona5anjem. Ovaj
rezultat je dijelom u skladu s istraZivanjem Greblo
(2005) koja je ispitujuii povezanost religioznosti i
jednog oblika devijantnog pona5anja u mladih, koji
se odnosi na uporabu droga, ustanovila da se pri-
padnici ispitanih skupina znadajno razlikuju na sve
tri dimenzije na Upitniku religioTnosri (Ljubotina,
2004b). Pritom nekonzumenti droga postizu veie
prosjedne vrijednosti na svim dimenzijama, Sto
autorica tumadi time da su u veioj mjeri internal-
izirali religijska vjerovanja i osje6aje, da de56e
izvr5avaju obrede i rituale propisane od strane
vjerske zajednice, te da de5ie primjenjuju vjerska
nadela u svakodnevnom Zivotu.
Nakon ovih varijabli vezanih primarno uz
osobine pojedinca, uvedene su varijable koje se
odnose na okolinske uvjete ili odekivanja od soci-
jalne okoline. Skup varijabli vezanih uz utjecaj rata
obja5njava novih 2,3Vo varijance. Pojedinadno ovaj
skup varijabli ima gotovo zanemarivu povezanost
s kriterijskom varijablom. Dakle, nije potvrdena
hipoteza da procjena ve6eg utjecaja rata moZe biti
povezana sa tendencijom ka devijantnom ponasanju.
Naime, ovo je ipak u skladu s rezultatima iz istog
istraZivanja koje je DruLiC Ljubotina (2004) dobila
ispitujuii razlike u devijantnom pona5anju izmedu
mladih razlidito zahvadenih ratnim zbivanjima u
kojem mladi iz ratnih podrudja (ali i ,,ne-ratnih"
podrudja) ostvaruju znadajno manji rezultat u devi-
jantnom ponaianju od mladih izZagreba.
U pretposljednjem koraku ukljudene su
varijable koje se odnose na odekivanja koje poje-
dinac ima od svoje socijalne okoline. Ovaj blok
varijabli doprinosi sa iznimno skromnih l,2%o
novo obja5njene varijance. Analiza pojedinadnih
 oljaDruZi6Ljubotina,DamirLjubotina:Percepcija,o"ijul

Thbfica 3. Standardizirani parcijalni regresijski koeficijenti, pojedinaine korelaciie prediktora s kriteriiem, te parci'
1 jalne korelaciie prediktora s kriteriiem
I
parcijalni Korelacija s Parcijalna
regresijski t p (beta)
kriterijem korelacija
I koeficijent (beta)
\ -3r7
spol 'rAl -7,444 ,000 ',272
I
I
t.132 75R ,095 ,043
dob ispitanika ,034

ocjena u prethodnom -,083 -2,620 ',214 -,099

,009
razredu
-,013 -,357 ,721 ,040 -,014
obrazovanje majke
-,014 -,394 ,694 ,062 -,015
obrazovanje oca
odnosi u obitelji ,014 ,398 ,691 ,r59 ,015

materijalni status obitelji ,071 2.167 ,031 ,064 ,082

hedonisticke vrijednosti ,226 7,389 ,(x)0 ,M ,270

tradicionalne vrijednosti -,(D8 '2,4ffi ,013 -ra3 'ro94

obiteljske vrijednosti ,000 -,015 ,988 -,t43 -,001

vrijednost samoaktualiz:cije -,220 -6,347 ,m0 -3se -,235

religijska uvjerenja ,062 |,341 ,180 -,21'7 ,051

obredna religioznost -,191 -3,850 ,000 ',296 ',145

posljedice religioznosti -,006 -,15'l .876 -,125 -.006

procjena utjecaja rata na 1,042 ,l I I ,040

,056 ,298
ispitanika

procjena utjecaja rata na obi- 1)R ,094 ,o28

,043 ,467
telj ispitanika
procjena utjecaja rata na kraj u -,056 -1,t50 ,006 -,o44
,250
kojemu ispitanik Zivi
procjena udecaja rata na Zivot o5?
,o& 2,029 ,043 ,0'7'7
u Hrvatskoj

ratno iskustvo .064 |,448 ,148 ,o74 .055

Odekivana pomoi obitelji u 1,049 ?o5 -,067 ,040

,034
realizaciji ciljeva u buduinosti

Oiekivana pomoi prijatelja u

I,189 ,15 -,061 ,045
,031
realizaciji ciljeva u buduinosti
Oiekivana pomoi drZave u
-,064 -2,046 ,o4l -,166 -,078
realizaciji ciljeva u buduinosti
Vjerojatnost ostvarenja ,.01'7 -,546 5R5 -.t43 -,o21
vlastitih ciljeva (u postotcima)
opca nepravda u druStvu ,018 ,596 ,075 ,020

neprovodjenje zakona od 2,001 ,046 ,031 ,076

.062
strane drzave

toleriranje socijalnih |,167 )M 1A) ,044

,039
devijacija od strane drustva
nepravda u obitelji ,160 4,528 ,000 ,284 ,l7O

nepravda u skoli ,123 3,781 ,0ffi ,248 ,r42

I, Legenda:
beta - standardizirani parcijalni regresijski koeficijent (ponder kojim treba mnoZiti standardizirane prediktorske vrijednosti u
i
regresijskoj jednadZbi)
I t(beta) - vrijednost t-testa vezanog uz znaEaj pojedinog beta pondera
p(beta) - statistidka znaiajnost beta pondera
korelacija s kriterijem - pojedinaina Pearsonova korelacija prediktora s kriterijem
I parcijalna korelacija - Parcijalna korelacija prediktora s kriterijem uz kontrolu svih ostalih prediktorskih varijabli
 22
korelacija pokazuje da veia odekivana pomoi od
drLave (r=-0,166), te procjena veie vjerojatnosti
ostvarenja vlastitih ciljeva (r=-0,143) pokazuju
blagu tendenciju povezanosti s manje izraLenim
devijantnim pona5anjem. Kako su ova odekivanja
povezana s ranije kori5tenim varijablama njihov
doprinos u regresijskoj jednadZbi je gotovo zane-
mariv, tako da samo varijabla <odekivana pomod od
drLave>> ima regresijski ponder na granici statistidke
znadajnosti. Mogli bismo stoga komentirati, ali ne
i sa sigurno5iu tvrditi, da postojanje povjerenja u
drZavu u smislu pomo6i, moZe dijelom protektivno
djelovati s obzirom na devijantno ponaSanje.
Na kraju je uveden skup od 5 varijabli koje se
odnose na percipiranu socijalnu nepravdu. Ovaj
skup varijabli objasnio je 4,7Vo nove varijance,
Sto predstavlja znadajan doprinos. To znadi da
percepcija socijalne nepravde samostalno, dakle
uz parcijalizaciju obiteljskih varijabli, strukture
vrijednosti i ostalih kori5tenih varijabli jo5 uvi-
jek omoguiuje znadajno obja3njenje devijantnog
pona5anja. Najve6e pojedinadne korelacije s devi-
jantnim pona5anjem ima dimenzija percipirane
nepravde u obitelji (r=0,284),te percepcija nepravde
u Skoli (14,248). Pored toga nisku, ali znadajnu
pojedinadnu korelaciju ima idimenzija opaZenog
toleriranja socijalnih devijacija od strane druStva
(14,142). Preostale dvije dimenzije koje se odnose
na op6u nepravdu u dru5tvu, te neprovodenje
zakona od strane drZave nemaju povezanosti sa
stupnjem devijantnog pona5anja. U ovom sludaju
kao vaZni prediktori pokazali su se oni oblici
nepravde koje srednjo5kolci imaju u svom nep-
osrednom iskustvu, a to je podrudje obitelji i Skole.
Mogu6a je hipoteza, da 6e daljnjom socijalizacijom,
kada i ostali oblici koji se odnose na Siru dru5tenu
nepravdu budu dio njihovog neposrednog iskustva
(upis na fakultet, tra1enje posla i dr.) i oni biti pov-
ezani s nekim oblicima socijalno nepoZeljnog ili
devijantnog pona5anja. NaSe hipoteze su potvrdene
obzirom na dimenziju percipirane nepravde u
obitelji i Skoli i malim dijelom vezano uz opdenite
aspekte percepcije druStvene nepravde. Rezultati
su u skladu sa mnogobrojnim istraZivanjima, koji
dodu5e ne stavljaju u fokus termin percipirane
nepravde u obitelji i Skoli (osim npr. istraZivanja
Jacksona i Fondacara,1999, koji ukazuju na pov-
ezanost percepcije nepravde u obitelji i devijantnog
pona5anja), ali se bave problemima unutar obitelji
i Skole. Naime, pokazalo se da agresivnost, hladni
i strogi stil roditeljstva, kao i fizidko kaZnjavanje
mogu biti prediktorom devijantnog i delinkvent-
nog pona5anja (Blackburn, 1994; Ajdukovii, 1 990;
,l
t
il
Kriminologija i socijalna integracija. Vol. l5 (2007) Br. I, l-76
Singer i sur.,2002). To su oblici pona5anja unutar
obitelji koji dijete moZe doZivjeti odnosno per-
cipirati nepravednima, te ga motivirati u socijalno
nepoZeljnom smjeru pona5anja. Isto se odnosi i
na Skolu diji je utjecaj na devijantno pona5anje
vrlo desto bio predmetom razliditih ispitivanja kao
vaLnogfaktora u predikciji devijantnog i delinkvent-
nog pona5anja (Gottfredson i Gottfredson, 1985;
Herrenkohl i sur., 2001), kao i moguieg za5titnog
dimbenika. Goldestein (1990, prema Singer i sur.,
2002) navodi izjave delinkvenata u kojima Skolu
navode kao izvor ili potpomaZuii faktor svojeg
pona5anja pri demu navode uditelje koji su spremni
uoditi probleme udenika i pomoii im, kao i one koji
u takvim sludajevima samo prijete izbacivanjem
iz 5kole. Frease (1973, prema Singer i sur., 2002)
smatra da Skole kreiraju skupine drugorazrednih
udenika koji dobivaju slabe ocjene, ne vole Skolu
i sebe percipiraju kao negativno etiketirane, te
takvi udenici najde5ie postaju delinkventi. Schafer
(1972, prema Singer i sur., 2002) smatra da Skole
utjedu na delinkvenciju tako Sto nude ogranidene
moguinosti za uspjeh i osucluju udenike s obzirom
na karakteristike koje nemaju nikakve veze s nji-
hovim stvarnim sposobnostima i pona5anjima. U
tom smislu, mladi mogu upravo ovakav odnos
percipirati nepravednim i to ih moZe potaknuti na
devijantno ili delinkventno pona5anje.U okviru ve6
spomenutog Sireg istraZivanja (DruZii Ljubotina,
2004) srednjo5kolcima je takoder bilo ponudeno
pitanje: koja je najveia nepravda koju su doZivjeli
u svom Zivotu. Udenici su mahom, u oko 807o
sludajeva odgovarali daje nepravda bila vezanauz
neki dogatlaj ili pona5anja u Skoli. Rezultati uka-
zuju na to da su mladi vrlo senzibilizirani upravo za
nepravdu iz svoje neposredne okoline, a to je obitelj
i 5kola. Bilo bi zanimljivo i vaZno posvetiti poseb-
nu pozornost utjecaju Skole, odnosno doZivljene
nepravde u Skoli na pojavu devijantnog pona5anja
u pojedinaca obzirom na ovakve rezultate. Nadalje,
ve6e percipiranje toleriranja socijalnih devijacija od
strane druitva takoder se pokazalo prediktivnim, no
ipak ne u onolikoj mjeri kao percepcija nepravde u
obitelji i 5koli. Ipak, taj rezultat mogude je tumaditi
na nadin da udenici koji postiZu vi3e rezultate na
desticama: Kod nas se ne isplati biti poSten da
bi uspio ili Kod nas su mito i korupcija postali
uobidajena pojava, nisu samo kritidni prema toler-
anciji drZave spram takvih oblika pona5anja, vei su
i sami skloniji devijantnim oblicima pona5anja.
Konadno, moZemo rezimirati da svih sedam
kori5tenih skupova varijabli obja5njava 4l,6Vo vari-
jance u kriteriju (R=0,645), Sto se moZe smatrati

Olja DruZii Ljubotina, Damir Ljubotina: Percepcija socijalne nepravde, struktura vrijednosti, posljedice rata i religioznost.....
zadovoljavajuiom prediktivnom valjano56u, pri
demu se kao najznadajniji skup prediktorskih vari-
jabli mogu izdvojiti vrijednosti.
Kako se radi o korelacijskom istraZivanju treba
naglasiti da je zakljudivanje o smjeru povezanosti
iskljudivo hipotetidke prirode.
4. ZAKLJUEAK
Iz prethodnih analiza jo5 jednom moZemo sumi-
rati prediktore odnosno rizidne faktore devijant-
nog pona5anja. To su: mu5ki spol, lo5iji Skolski
i uspjeh, manja odekivana pomoi od drZave, izraLene
I hedoni stidke vrij ednosti, manj e izr aLene tradic iona-
t lne i samoaktualizacijske vrijednosti, manja obred-
na religioznost, ve6a percepcija nepravde u obitelji
I
I
i Skoli, te ve6a percepcija tolerancije socijalnih
devijacija od strane druStva.
Na kraju moZemo zakljuditi da su na5e hipoteze
veiim dijelom potvrdene, te da se vrijednosti istidu
kao najprediktivnije za devijantno pona5anje. Kao
Sto je poznato, vrijednosti se internaliziraju u soci-
23
jalizacijskom procesu, te kljudnu ulogu pritom
ima obitelj kao primarna socijalna zajednica, ali
i pred5kolske i Skolske institucije. To su mjesta
kojima su istraZivadi devijantnog i kriminogenog
pona5anja posvetili mnogo painie, te se jo5 jednom
potvrduje potreba djelovanja unutar sustava obitelji
i Skole u prevenciji odnosno za5titi od nepoZeljnih
oblika pona5anja. U tom smislu, doZivljaj nepravde
u obitelji i Skoli takoder se izdvaja kao vaZan rizidni
dimbenik, te se opet vra6amo na obitelj od koje
sve podinje, a nastavlja se kroz proces Skolovanja.
MoZemo takoder zakljuditi da je ovim istraZivanjem
potvrdena Adamsova teorija pravednosti (1965;
Ljubotina, 2004a), pri demu se doZivljena odnosno
percipirana nepravda pokazala znadajnim motiva-
torom devijantnog pona5anja.
Nadamo se da 6e ovi rezultati biti poticajni za
daljnje izudavanje relevantnih prediktorskih vari-
jabli devijantngg ponaSanja na tragu na5ih nalaza,te
omoguiiti ukljudivanje dobivenih rezultata u konk-
retne programe prevencije devijantnog ponasanja.
 .A
LITERATURA
Adams, J. S. (1965): Inequity in social exchange. In: L.
Berkowitz (ed.), Advances in experimental social
psychology 2. Academic Press. New York.267-299.
Ajdukovii, M. ( 1982): Samoiskaz kao indikator devijant-
ne i dekinkventne aktivnosti. Magistarski rad. Odsjek
za psihologiju, Filozofski fakultet. Zagreb.
Ajdukovi6, M. (1989): Vrijednosne orijentacije mla-
dih delinkvenata. Narodne novine i Pravni fakultet.
Zagreb.
Ajdukovii, M. (1990): Stil odgoja u obitelji kao predik-
tor delinkventnog pona5anja djece. Primijenjena psi-
hologija. 11,47-54.
Bahr, S.J. and S.L., Maughan (1998): Family religios-
ity and the risk of adolescent drug use. Journal of
Marriage and the Family. 60,979-992.
Ba5ii, J. (2000): Rizidni i za5titni dimbenici u razvoju
poremeiaja u pona5anju djece i mladeZi: teorijsko
motri5te. U: J. BaSi6 i J. Jankovid (ur.), Rizidni i
za5titni dimbenici u razvoju poreme6aja u pona5anju
djece i mladeZi. Povjerenstvo Vlade Republike
Hrvatske za prevenciju poreme6aja u pona5anju djece
i mladeZi i za5titu djece s poreme6ajima u pona5anju.
Zagreb.3l-45.
Ba5i6, J. i V. KranZelii-Tavra (2004): O pona5anjima
udenika i njihovoj pojavnosti u Skolskom okruZenju.
U: J. Ba5i6, N. Koller.Trbovid, i S. Uzelac (ur.),
Poreme6aji u ponaSanju i rizidna pona5anja: pristupi
i pojmovna odredenja. Edukacijsko-rehabilitacijski
fakultet Zagreb. 107- I I 8.
Blackburn, R. (1994): The Psychology of Criminal
Conduct: Theory, Research and Practice. John Wiley
and Sons. Chichester, England.
Blau, J.R. & P.M., Blau (1982): The cost of inequality:
Metropolitan structure and violent crime. American
Sociological Review. 47, 114-117.
Catalano, R.F. & J.D.. Hawkins (1996): The social devel-
opment model: A theory of antisocial behavior. In:
J.D., Hawkins (ed.), Delinquency and Crime: Current
Theories. Cambridge University Press. New York.
t49-t97.
Cernkovich, S.A. (1978): Value orientations and delin-
quency involvement. Criminology. 15 (4), 443-458.
Cernkovich, S.A. & P.S., Giordano (1987): Family
relationships and delinquency. Criminology. 25, 295 -
321.
Chetcuti, D. & M., Griffiths (2002): The implications for
student self-esteem of ordinary differences in schools:
the cases of Malta and England. British Educational
Research Joumal. 28, 4.
Cohrane, R. (1971): The structure value systems in male
Kriminologija i socijalna integracija. Vol. l5 (2007) Br. I, l-76
and female prisoners. British Journal of Criminology.
tl,l3-8',7 .
DruLif Ljubotina, O. (2004): Socijalna nepravda, struk-
tura vrijednosti i faktori uspjeha u Zivotu u mladih.
Magistarski rad. Filozofski fakultet u Zagrebu.
Farrington, D.P. (1972): Delinquency begins at home.
New Society. 21, 495-497.
Flere, S. (2005): Religioznost i delinkventnost:
istraZivadki rezultati na populaciji mariborskih stude-
nata. Dru5tvena istraZivanj a. 77 (3), 53 | -544.
Fraser, M. W. (1997): The ecology in childhood: A mul-
tisystems perspective. In: M. W. Fraser (ed.), Risks
and resilience in childhood: An echological perspec-
tive. National Association of Social Workers Press.
Washington, DC. l-9.
Jackson, S. & M., Fondacaro (1999): Procedural justice
in resolving family conflict: implications for youth
viofence prevention. Law & Policy.2l ,2.
Gottfredson, G. D. & D. C., Gottfredson (1985):
Victimization in Schools. Plenum. New York.
Grienberger, I.V. & C.G., Rutte (1997): Influence of
social comparisons of outcomes and procedures on
fairness judgements. Journal of Applied Psychology.
82 (6),913-920.
Greblo, Z. (2005): Religioznost, obiteljski dimbenici i
zloupotreba droga kod adolescenata. Ljetopis socijal-
nog rada. 12 (2),263-279.
Hadaway, C.K., K.W., Elifson & D.M., Petersen (1984):
Religious involvement and drug use among urban
adolescents. Journal for Scientific Study of Relieion.
23 (2),109-128.
Herrenkohl, T.L., Hawkins, J.D., Chung, I., Hill, K.G.
& S., Battin Pearson, (2001): School and community
risk factors and interventions. In: R., Loeber & D.P.,
Farrington (ed.), Child Delinquents: Development,
Intervention, and Service Needs. Thousand Oaks,
Sage, CA. 211-246.
Knudten, R.D. &
M.S., Knudten (1971): Juvenile delin-
quency, crime and religion. Review of Religious
Research. l2(3), l3O-152.
Kruege1 R.F., Schmutte, P.S., Caspi, A., Moffitt, T.E.,
Campbell, K. & P.A., Silva (1994): Personalitiy traits
are linked to crime among men and women: Evidence
from birth cohort. Journal of Abnormal Psychology.
103, 328-338.
LeFlore, L. (1988): Delinquent youths and family.
Adolescence . 23, 629-642.
Loeber, R. & T., Dishion ( 1983): Early predictors of male
delinquency. Psychological Bulletin. 94, 68-99.
Loeber, R. i D.P., Farrington (1998): Serious and violenr
!

,
25
Olja DruZi6 Ljubotina, Damir Ljubotina: Percepcija socijalne nepravde, struktura vrijednosti, posljedice rata i religioznost.....

juvenile offenders: Risk factors and successful inter-
ventions. Thousand Oaks, Sage.CA.
Luengo, M.A. (1985): Values and personality: A survey
of their relationship in the case of juvenile delin-
quency. Personality and Individual Differences. 6,
519-522.
Lugomer-Armano, G., Kamenov, Z. i LiuUotina, D.
(2002): Problemi i potrebe mladih u Hrvatskoj.Odsjek
za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Klub
studenata psihologije u Zagrebu.
Ljubotina, D. (2004a): Mladi i socijalna pravda. Revija
za socijalnu politiku. 1l (2),159-175.
Ljubotina, D. (2004b): Razvoj novog instrumenta za
mjerenje religioznosti. U: Zbornik saZetaka XIV.
Dani psihologije u Zadru, Sveudili5te uZadru.
Maguin, E. & R. Loeber (1996): Academic performance
and delinquency. In: M., Tonry (ed.), Crime and jus-
tice: A review of research, 20. University of Chicago
Press. Chicago.l-12.
Miller, D.T. (2001): Disrespect and the Experience of
Injustice. Annual Review of Psychology. 52, 527-
553.
Patterson, G.R. & M., Stouthamer-Loeber (1984): The
correlation of family management practices and
delinquency. Child Development. 55, 1299-1307
Peele S. (1987): A moral vision of addiction: how
people's values determine whether they become and
remain addicts. Journal of Drug Issues. l7,187-215.
Petrovi6, M. (1973): Vrednosne orijentacije delinkvena-
ta. Institut za kriminolo5ka i sociolo5ka istraZivanja.
Beograd.
Raboteg- 3ari6, Z. i Rogii, I. (2ffi2): Daleki Zivot,
bliski rub. Kvaliteta Zivota i Zivotni planovi mladih
na podrudjima posebne drZavne skrbi. DrZavni zavod
za za(titu obitelji, materinstva i mladeZi, Institut
druStvenih znanosti Ivo Pilar. Zagreb.
Romero, E., Sobral, J., Luengo, M.A. & J.A., Marzoa
(2001): Values and antisocial behavior among Spanish
adolescents. The Journal of Genetic Psychology. 162
(r),20-40.
Singer, M., Kovdo Vukadin, i.. i Cajner Mraovi6 (2002):
Kriminologija. Nakladni zavod Globus i Edukacijsko-
rehabilitacijski fakultet SveudiliSta u Zagrebu.
Sloane, D.M. & R.H., Potvin (1986): Religion and delin-
quency: Cutting through the maze. Social Forces.
6s(l),87-r0s.
Snyder, J. & G., Patterson (1987): Family interaction and
delinquent behavior. In: Quay, H.C. (ed.) Handbook
of Juvenile Delinquency. John Wiley and Sons. New
York.216-243.
Satie, V., Franc, R. i Mladii, B. (2002): Samoiskazana
sklonost adolescenata socijalnim devijacijama i anti-
socijalnim pona5anjima. DruStvena istraZivanja. I I
.
(2-3),265-289.
Thibaut, J. & L. Walker (1975): Procedural justice: A
psychological analysis. Erlbaum. New York.
 integracija. Vol. 15 (2007) Br. l,

PERCEPTION OF SOCIAL INJUSTICE, CONSEQUENCES OF

WAR AND RELIGIOUSNESS AS THE PREDICTORS OF THE
DBVIANT BBHAVIOR OF THE YOUTH

Olja DruZid Ljubotina

Study Center of Social Work, Faculty of Law of the University of Zagreb
Damir Ljubotina
Department of Psychology
Philosophical Faculty of the University of Zagreb.

SAMMARY

The results in this article represent a segment of a broader research (Dru/i6 Ljubotina, 2004) which dealt with the perception of
social injustice, values and factors of success in lives of youth from the areas variously affected by the war in Croatia. The research
included I I I 8 high school students fronT 14 high schools from 8 Croatian cities and towns. The goal ofthe research was to question the
relationship between certain predictors (age and sex of the respondents, family conditions and school success, values, religiousness,
influence ofwar; expectations, perception of social injustice) and deviant behavior as the criterionvariable. Multivariate hierarchical
regressive analysis was conducted, with seven sets of predictor variables. The results of hierarchical regressive analysis point to the
fact that the used set of variables enables relatively high prediction of results on the Questionnaire of deviant behavior. ( R = 0,645 ; p
< 0,00 I ). All seven sets of variables explnin 4 I ,6Vo of variance in criterion, which can be considered a satisfactory predictive value.
In this, the most significant set of predictive variables are the values. Significant predictors are: male sex, bad school perfonwmce,
emphasized hedonistic values, lower traditional and self-actualization values, lower score on the dimension of practical religiousness,
higher perceived injustice infamily, higher perceived justice in school and higher perception of social tolerance toward the social
deviation.

Key words: predictors of deviant behavion youth, perception of social injustice, values, religiousness.