POREZ PO ODBITKU

U FEDERACIJI BIH
PREZENTANT: FUAD BALTA, DIPL.ECC.
VRSTE POREZA KOJI SE MORAJU OBUSTAVITI ILI
NAPLATITI OD DRUGOG LICA I PLATITI NA
ODGOVARAJUĆE RAČUNE
• Porez po odbitku u skladu sa članovima 38-41 Zakona o porezu na dobit („Službene
novine Federacije BiH“, broj: 15/16), članovima 55-67 i 109-115 Pravilnika o primjeni
Zakona o porezu na dobit („Službene novine Federacije BiH“, broj: 88/16, 11/17 i 96/17);
• Porez na dohodak u skladu sa Zakonom o porezu na dohodak („Službene novine
Federacije BiH“, broj: 10/08, 9/10, 44/11, 7/13 i 65/13) i Pravilnikom o primjeni Zakona o
porezu na dohodak („Službene novine Federacije BiH“, broj: 67/08, 4/10, 86/10, 10/11,
53/11, 20/12, 27/13, 71/13, 90/13, 45/14, 52/16, 59/16, 38/17,03/18 i 30/18)
• Pojam „porez po odbitku” koristi se u propisima o porezu na dobit, kada se isti obračunava,
odbija i plaća od prihoda nerezidenata – pravnih lica i predstavlja konačnu poreznu obavezu
• U Zakonu o porezu na dohodak izraz „porez po odbitku” primjenjuje se u slučajevima kada se:
• Obustavljeni i plaćeni porez na dohodak smatra konačnom plaćenom poreznom obavezom i bez prava na
lični odbitak (što znači da se u navedenim slučajevima ne podnosi godišnja prijava), tj. za slijedeće vrste
dohodaka koji se ostvaruje: iznajmljivanjem kuća, stanova, soba i kreveta putnicima i turistima koji plaćaju
boravišnu taksu; ustupanjem i otuđenjem imovinskih prava; ulaganjem kapitala, od nagradnih igara i igara
na sreću i prihoda nerezidenta od povremenog obavljanja samostalne djelatnosti;
• U slučajevima kada se plaća porez po odbitku kao akontacija poreza na dohodak i koji ne predstavlja
konačnu obavezu.
PRIJAVA POREZA PO ODBITKU PREMA ZAKONU O
POREZNOJ UPRAVI FEDERACIJE BIH

• Prema članu 24. Zakona o Poreznoj upravi Federacije BiH, prijava za porez po odbitku je
izvještaj koji pravno lice, druga organizacija ili fizičko lice - poduzetnik podnosi Poreznoj
upravi, a u kojem su sadržane informacije o porezima koji se moraju obustaviti ili naplatiti
od drugog lica i platiti na odgovarajuće račune. Pravno lice, druga organizacija ili fizičko
lice - poduzetnik također dostavlja kopiju prijave za porez po odbitku licu od čijih se
prihoda porezi odbijaju ili naplaćuju.
• Uvjeti za podnošenje prijava za porez po odbitku i dostavljanje kopija
utvrđuju se poreznim zakonima i podzakonskim aktima.
OBAVEZA ISPLATILACA I/ILI POREZNIH OBVEZNIKA KOD
PODNOŠENJA POREZNIH PRIJAVA ZA POREZE PO
ODBITKU
• Isplatioci prihoda i/ili porezni obveznici su dužni da:
1. popune porezne prijave/obrasce i prateće dokaze i iste predaju Poreznoj upravi u
propisanim rokovima i
2. da obračunaju, odbiju i uplate porez po odbitku na način predviđen poreznim propisima i
propisima o načinu uplate javnih prihoda.
PODNOŠENJE PRIJAVA POREZA PO ODBITKU U SKLADU
SA PRAVILNIKOM O PODNOŠENJU POREZNIH PRIJAVA
• Pravilnik o postupku podnošenja poreznih prijava („Službene novine Federacije BiH”, broj:
66/02, 54/03, 74/04, 38/09, 7/11, 53/12) preciznije pojašnjava odredbe Zakona o Poreznoj
upravi Federacije BiH koje se odnose na porezne prijave
• Pored općih odredaba Pravilnika, članovi 20-22 Poglavlja V Pravilnika odnosi se na prijave
poreza po odbitku
• Prema Pravilniku, u prijave poreza po odbitku svrstane su i prijave poreza po odbitku koji se
plaća akontativno i poreza po odbitku koji predstavlja konačnu poreznu obavezu (MIP-1023,
GIP-1022, AUG-1031, ASD-1032, PDN-1033, PIP-1034.
• Napomena: Zadnja izmjena Pravilnika... je bila 2012 godine, što znači da isti nije „ažuriran“ u
pogledu prijava poreza po odbitku koje se odnose na nove propise o porezu na dobit, niti na kasnije
dodane obrasce iz propisa o porezu na dohodak (obrasci AMS-1035 i APR-1036).
POREZ NA DOHODAK OD ULAGANJA KAPITALA, NA DOBITKE OD NAGRADNIH
IGARA I IGARA NA SREĆU, NA PRIHODE KOJE OSTVARUJU NEREZIDENTI
POVREMENIM OBAVLJANJEM SAMOSTALNIH DJELATNOSTI NA TERITORIJI
FEDERACIJE

• Prema članu 2. Zakona o porezu na dohodak, obveznik poreza na dohodak je, između
ostalog, i nerezident koji ostvaruje prihod na teritoriji Federacije od pokretne i
nepokretne imovine, autorskih prava, patenata, licenci, ulaganja kapitala, ili bilo koje druge
djelatnosti koja rezultira ostvarenjem prihoda koji je oporeziv prema ovom zakonu.
• Obrazac PDN-1033 Prijava poreza na dohodak od ulaganja kapitala, dobitke nagradnih
igara i igara na sreću i porez po odbitku nerezidenata na prihode od povremenog
obavljanja samostalne djelatnosti
• Prilikom isplata fizičkim licima u inostrastvu po osnovi ugovora od djelu i ugovora o
autorskom djelu, isplatilac je dužan da obračuna i uplati porez na dohodak primjenom
stope 10% na osnovicu koju čini ukupan ostvareni prihod, te da popuni i preda nadležnoj
ispostavi Porezne uprave Federacije BiH, prema svom sjedištu obrazac PDN-1033 (Prijavu
poreza na dohodak ulaganja kapitala, dobitke nagradnih igara i igara na sreću i porez po
odbitku nerezidenata na prihode od povremenog obavljanja samostalne djelatnosti)
• Obračun i obustavu poreza na dobitke od nagradnih igara i igara na sreću vrši organizator
nagradnih igara odnosno priređivač igara na sreću pri svakoj isplati dobitka fizičkom licu
koje je ostvarilo dobitak, a obustavljeni porez su dužni uplatiti do 15. odnosno posljednjeg
dana u mjesecu u kojem je porez obustavljen
DOSTAVLJANJE PODATAKA O OBRAČUNATOM,
OBUSTAVLJENOM I UPLAĆENOM POREZU NA PRIHOD
OD IMOVINE I IMOVINSKIH PRAVA PU FBIH
• Za prijavljivanje poreza na dohodak od imovine i imovinskih prava propisano je podnošenje
obrasca PIP-1034, odnosno Prijave poreza na prihod od imovine i imovinskih prava, koji
podnose fizička lica koja su ostvarila dohodak, – za:
a) dohodak od iznajmljivanja stanova, soba i kreveta putnicima i turistima koji plaćaju boravišnu
taksu (priznati rashodi 50%),
b) dohodak od ustupanja imovinskih prava (član 32. stav 3. Zakona) i
c) za dohodak od otuđenja nekretnina i /ili imovinskih prava (član 32. stav 4. Zakona)
Plaćeni porez u navedenim slučajevima, prema članu 32. Zakona, smatra se konačnom poreznom
obavezom i ovaj dohodak porezni obveznik ne unosi u godišnju poreznu prijavu.
• Dohodak od vremenski ograničenog ustupanja prava koji se odnosi na autorska prava i
prava industrijskog vlasništva (prava na iskorištavanje prirodnih bogatstava, pravo na
tehnološki postupak, poslovne adresare i drugo), oporezuje se kao dohodak od
imovinskih prava samo onda kada se NE RADI o dohotku koji se oporezuje kao
dohodak od samostalne djelatnosti
• Rashodi koji se mogu odbiti od prihoda ostvarenih od vremenski ograničenog ustupanja
imovinskih prava iznose 20% od prihoda ostvarenog po tom osnovu
POREZ PO ODBITKU KAO KONAČNA OBAVEZA PREMA
ZAKONU O POREZU NA DOHODAK
• Članom 32. Zakona, propisan je način utvrđivanja poreza na dohodak od imovine i imovinskih prava:
• Porez na dohodak od ustupanja imovinskih prava obračunava, obustavlja i uplaćuje isplatilac dohotka kao porez po odbitku istovremeno
sa isplatom dohotka i to primjenom stope od 10% na iznos isplaćene naknade umanjen za rashode iz člana 21. stav (5) ovog Zakona, bez
prava na lični odbitak iz člana 24. ovog Zakona. Plaćeni porez smatra se konačnom poreznom obavezom i ovaj dohodak porezni obveznik
ne unosi u godišnju poreznu prijavu;
• Porez na dohodak od otuđenja nekretnina i imovinskih prava plaćaju porezni obveznici na svaki takav pojedinačno ostvareni dohodak i to
u roku iz člana 27. stav (1) ovog Zakona, tj istog dana ili prvog dana nakon ostvarenog dohotka. Akontacija se utvrđuje od porezne
osnovice u skladu sa čl. 20. i 21. ovog Zakona, primjenom stope od 10%. Plaćeni porez smatra se konačnom poreznom obavezom i ovaj
dohodak porezni obveznik ne unosi u godišnju poreznu prijavu.
• Pravilnikom, odnosno obrascem godišnje prijave predviđen je dio za unos iznosa ostvarenog dohotka od vremenski ograničenog ustupanja
prava u obrazac godišnje prijave (što znači da nije riječ o konačnoj poreznoj obavezi?!)
• Akontacija poreza na dohodak od nesamostalne djelatnosti obračunava se i obustavlja pri svakoj isplati plaće i/ili oporezive naknade
prema propisima koji se primjenjuju na dan isplate, a uplaćuje se istog dana ili prvog dana po izvršenoj isplati plaće i/ili oporezive naknade.
POSEBNA POJAŠNJENJA I SPECIFIČNOSTI U VEZI SA
PODNOŠENJEM OBRAZACA PDN-1033 I PIP 1034

• Kada je u pitanju rok za predaju ovih obrazaca u nadležnu ispostavu Porezne uprave, isti
decidirano nije propisan, te bi iste trebalo predati najkasnije po isteku mjeseca u kojem je
ostvaren dohodak
PRIJAVLJIVANJE POREZA PO ODBITKU U SKLADU SA
PROPISIMA O OPOREZIVANJU DOBITI
• Porez po odbitku obračunava se na prihod koji je nerezident ostvario obavljanjem povremene
djelatnosti na teritoriju Federacije, isključujući prihode koji se mogu pripisati poslovnoj jedinici
nerezidenta.
• Porez po odbitku obračunava se po osnovu isplate ili na drugi način izmirene:
• DIVIDENDE, odnosno raspodjele iz dobiti;
• KAMATE ili njene funkcionalne ekvivalente po finansijskim instrumentima i aranžmanima;
• NAKNADE ZA AUTORSKA PRAVA I DRUGA PRAVA INTELEKTUALNOG VLASNIŠTVA;
• NAKNADE ZA UPRAVLJAČKE, TEHNIČKE I OBRAZOVNE USLUGE (uključujući naknade
za usluge istraživanja tržišta, poreznog savjetovanja, revizorske usluge i konzalting usluge);
• NAKNADE ZA ZAKUP PO OSNOVU IZNAJMLJIVANJA POKRETNE I NEPOKRETNE IMOVINE;
• NAKNADE ZA ZABAVNE I SPORTSKE DOGAĐAJE;
• PREMIJE OSIGURANJA ZA OSIGURANJE ILI REOSIGURANJE OD RIZIKA U FEDERACIJI;
• NAKNADE ZA TELEKOMUNIKACIJSKE USLUGE;
• OSTALE NAKNADE ZA USLUGE,
ali samo za nerezidente iz država s kojima Bosna i Hercegovina NEMA potpisan ugovor o izbjegavanju dvostrukog
oporezivanja (a ako IMA potpisan ugovor...pojasniti odgovor FMF-a Poreznoj upravi od 14.06.2019...)
Ukoliko se radi o uslugama koje podliježu porezu po odbitku ili BiH nema ugovor sa državom primaoca
prihoda, prijava poreza se vrši putem obrazaca POD, tj. prijavljivanja poreza po odbitku po različitim
osnovama
• Isplatilac prihoda je dužan podnijeti prijavu o obračunatom i uplaćenom porezu po odbitku za
i u ime nerezidenta u roku od 10 dana nakon isteka mjeseca u kojem je izvršena isplata poreza
ili izmirena obaveza nerezidentu.
• Osnovica na koju se obračunava porez po odbitku je bruto iznos koji rezident Federacije BiH
isplaćuje nerezidentu, a porez po odbitku plaća se po stopi 10 odsto, a na dividende po stopi
5%. Stopa poreza po odbitku može biti i niža u slučaju primjene Ugovora o izbjegavanju
dvostrukog oporezivanja.
• Najčešće situacije iz praktične primjene odnose se na obračunavanje i uplaćivanje poreza po
odbitku po osnovu isplaćenih dividendi, kamata i autorskih prava.
Porez po odbitku po osnovu isplata: dividendi, odnosno raspodjela iz dobiti, kamate po finansijskim instrumentima i
aranžmanima, naknada za: autorska prava i druga prava intelektualnog vlasništva, naknada za upravljačke, tehničke i
obrazovne usluge (uključujući naknade za usluge istraživanja tržišta, poreznog savjetovanja, revizorske usluge i konzalting usluge),
naknada za zakup po osnovu iznajmljivanja pokretne i nepokretne imovine, naknada za zabavne i sportske događaje, premija
osiguranja za osiguranje ili reosiguranje od rizika u Federaciji, naknada za telekomunikacijske usluge, kao i ostalih naknade za usluge

• Pojam dividenda znači prihod od dionica ili drugih prava (izuzev potraživanja), udjela u dobiti, kao i
prihod od drugih korporativnih prava koji podliježe istom poreznom tretmanu kao prihod od dionica.
• Pojam kamata znači prihod od potraživanja svih vrsta, bilo da su osigurana hipotekom ili ne i bilo da nose
pravo na udio u dobiti dužnika ili ne, a posebno prihod od državnih vrijednosnih papira i prihod od
obveznica ili pozajmica, uključujući premije i nagrade na takve vrijednosne papire, obveznice ili pozajmice.
Zatezne kamate ne smatraju se kamatom u smislu Zakona.
• Pojam naknade za autorska prava i druga prava intelektualnog vlasništva znači naknadu za korištenje ili
pravo korištenja autorskog prava na književno, umjetničko ili naučno djelo uključujući kinematografske
filmove, bilo koji patent, licence, zaštitni znak, dizajn ili model, plan, tajnu formulu ili postupak ili za
informacije o industrijskom, komercijalnom ili naučnom iskustvu i druga slična prava koja se plaćaju
nerezidentima.
• Bruto osnovica je prihod na koji glasi faktura koju je nerezident – pravno lice iz
inostranstva ispostavio isplatiocu prihoda u Federaciji, bez poreza na dodanu vrijednost ili
drugog adekvatnog inostranog poreza, kao i svaki bruto iznos koji po nekom drugom
osnovu iz člana 38. Zakona o porezu na dobit podliježe porezu po odbitku.
POSEBAN TRETMAN ISPLATA ZA NEREZIDENTE IZ DRŽAVA SA
KOJIMA BOSNE I HERCEGOVINA NEMA POTPISAN UGOVOR O
IZBJEGAVANJU DVOSTRUKOG OPOREZIVANJA
• Porez po odbitku koji je rezidentno pravno lice obračunalo i platilo na svoj teret (po
navedenim preračunatim stopama, zavisno o čemu se radi), a sa državom nerezidentnog
primoaca prihoda BiH nema ratificiran Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja
(npr. sa Kanadom) predstavlja porezno priznat rashod za rezidentno pravno lice.
• Ako postoji Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, tada je potrebno provjeriti da li
se takva usluga nalazi na listi oslobođenoj od oporezivanja.
• U slučaju da je porez po odbitku na isplate nerezidentu obračunat kao vlastiti trošak
isplatioca, tj. pravnog lica iz Federacije, isti, u principu, povećava njegovu oporezivu dobit u
poreznom bilansu, tim prije što se, prema međunarodnim ugovorima o izbjegavanju
dvostrukog oporezivanja, u državi izvora (a to je u ovom slučaju BiH) mogu umanjiti fakture
nerezidentnih pravnih lica po stopi od 10 odsto; ova konstatacija NE ODNOSI SE na trošak
isplatioca po osnovu poreza po odbitku na vlastiti teret, ako nema potpisanog ugovora između
BiH i države nerezidenta – tada se ovakvi rashodi PRIZNAJU u poreznom bilansu rezidentne
firme...
KO I KADA PREDAJE OBRASCE: POD-815, POD-816, POD-
817, POD-818, POD-819, TE OP-820
Obračunati, odbijeni i uplaćeni porez po odbitku (uključujući i porez po odbitku na vlastiti teret), prijavljuje
se ispostavi Porezne uprave prema sjedištu rezidentnog pravnog lica na slijedećim POD obrascima:
• Prijava poreza po odbitku s osnova dividende (Obrazac POD-815),
• Prijava poreza po odbitku s osnova kamate (Obrazac POD-816),
• Prijava poreza po odbitku s osnova autorske naknade (Obrazac POD-817),
• Prijava poreza po odbitku s osnova ostalih prihoda (Obrazac POD-818),
• Prijava poreza po odbitku s osnova imovine i prava (Obrazac POD-819) i
• Izjava pravnog lica u svrhu oslobađanja plaćanja poreza po odbitku na izvoru – Obrazac POD-820.

• Ako je prihod oporeziv isključivo u zemlji primaoca prihoda prema Ugovoru o izbjegavanju dvostrukog
oporezivanja, obveznik je dužan do desetog dana u tekućem mjesecu za prethodni mjesec
dostaviti obrazac OP-820, shodno članu 110. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dobit.
KORELACIJA IZMEĐU OSLOBAĐANJA POREZA PO
ODBITKU I UGOVORA O IZBJEGAVANJU DVOSTRUKOG
OPOREZIVANJA KOJI JE POTPISALA/RATIFICIRALA BIH

• Država rezidentnosti predstavlja državu u kojoj inostrano lice, koje vrši uslugu i ostvaruje prihod na teritoriji
Bosne i Hercegovine, ima svoje sjedište, dok država izvora predstavlja državu isplatioca prihoda, tj BiH, ako se
plaćanje vrši od strane pravnog lica iz Federacije, RS ili BD.
• Međutim, na nerezidentna pravna lica iz Španije i Katara samo se može primijeniti ograničena stopa poreza po
odbitku od 7%, a 5% (umjesto zakonske od 10%) za firme iz Slovenije, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Austrije.
• Princip poreza po odbitku (npr, po osnovu prihoda od dividende, kamate, odnosno autorskih prava i drugih
prihoda nerezidentnih pravnih lica iz Francuske i Švedske) ne može primjenjivati u Federaciji, odnosno Bosni i
Hercegovini kao zemlji izvora, pošto se, shodno odredbama o Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja
BiH sa tim državama oporezivanje vrši isključivo u Francuskoj i Švedskoj, kao zemljama rezidentnosti
nerezidentnih pravnih lica po osnovu naznačenih isplata iz člana 38. Zakona o porezu na dobit
Kod primjene ratificiranih međunarodnih ugovora/sporazuma o izbjegavanju dvostrukog
oporezivanja, koji propisuju nižu stopu od stope propisane Zakonom ili neplaćanje poreza po
odbitku u Bosni i Hercegovini, domaće pravno lice/isplatilac je uz prijavu o obračunatom i
isplaćenom porezu po odbitku (pored naznačenih POD obrazaca ) dužno priložiti i dokaze da je:
• Pravno lice kome se vrši isplata rezident u državi sa kojom Bosna i Hercegovina ima važeći
ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja (potvrda o rezidentnosti izdata od nadležnog
poreznog organa te države);
• Primalac krajnji korisnik, za one isplate za koje međudržavni sporazum predviđa i taj uslov
(pisana izjava nerezidenta – primaoca prihoda).
OSLOBAĐANJA OD PLAĆANJA POREZA PO ODBITKU

• OBRAZAC OP-820 - Izjava pravnog lica u svrhu oslobađanja plaćanja poreza po

odbitku na izvoru popunjava isplatilac prihoda i treba biti ovjeren od strane primaoca
prihoda i od strane njihovog nadležnog organa Porezne uprave
• U slučaju da primalac prihoda ne može obezbijediti potpis od strane stranog nadležnog
organa/Porezne uprave, dužan je dostaviti Potvrdu o rezidentnosti koja nije „starija“ od
godinu dana.
• Uz obrazac OP-820, odnosno uz Potvrdu o rezidentnosti isplatilac je dužan dostaviti i
kopiju fakture i u 4 primjerka predati u Poreznu upravu prema svom sjedištu.
NAKNADE KOJE
NEMAJU KARAKTER
PLAĆE – PRAVNI I
POREZNI OKVIR
PREZENTANT: FUAD BALTA, DIPL.ECC.
NORMATIVNI OKVIR (ZAKONI, UREDBE, KOLEKTIVNI
UGOVORI, INTERNI AKTI)

Pravo radnika na naknade koje nemaju karakter plaće u Federaciji BiH i način ostvarivanja
navedenog prava u ranijim godinama bila su propisana:
• Zakonom o radu,
• Općim kolektivnim ugovorom, koji potpisuju predstavnici Udruženja poslodavaca Federacije
BiH i Savez samostalnih sindikata Federacije BiH,
• granskim kolektivnim ugovorima, koji potpisuju reprezentativni predstavnici poslodavaca i
radnika za pojedine vrste djelatnosti,
• pravilnicima o radu i
• ugovorima o radu.
Pravo radnika na naknade koje nemaju karakter plaće– službenika i namještenika u Federaciji BiH regulisano
je posebnim propisima o plaćama za organe uprave (zakon, uredbe, granski ugovori)
• Zakon o plaćama i naknadama u organima vlasti Federacije BiH („Službene novine Federacije BiH“, br.
45/10, 111/12 i 20/17), te kantonalni zakoni o plaćama i naknadama za kantonalne organe uprave
• Uredba o naknadama i drugim materijalnim pravima koja nemaju karakter plaće („Službene novine
Federacije BiH“, broj: 63/10, 22/11, 66/11 i 51/12),
• Uredba o naknadama troškova za službena putovania („Službene novine Federacije BiH“, broj: 44/16 i
50/16)
Napomena: Navedene Uredbe su značajne za sve poslodavce i radnike, s obzirom da je propisima o porezu
na dohodak neoporezivi iznos naknada u skladu sa iznosima koji su propisani citiranim uredbama
Vrste naknada koje nemaju karakter plaće:
- naknade za službeno putovanje,
- naknade za rad na terenu,
- otpremnina u slučaju otkaza i odlaska u penziju,
- naknada u slučaju smrti i teške bolesti radnika i članova njegove uže porodice, odnosno pravo na
jednokratnu pomoć za slučajeve teške bolesti i invalidnosti u visini stvarnih troškova liječenja i slično,
- naknade za prevoz sa posla i na posao,
- regres za godišnji odmor,
- druga prava koja se, u skladu sa Zakonom o radu, definišu kolektivnim ugovorom ili Pravilnikom o radu.
(npr. Jubilarna nagrada,
VAŽNOSTI RAZLIKOVANJA OSNOVA ISPLATE OD
OSNOVA NE/OPOREZOVANJA
• Član14. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak precizira iznose naknada koje
nemaju karakter plaće, koje su neoporezive
• Za razliku od pravnog osnova kojim se reguliše PRAVO radnika na određene naknade,
poreznim propisima se preciraju neoporezivi iznosi navedenih naknada
• Dakle, propisima i internim aktima poslodavaca može se propisati i veći iznos naknada od
onih koji su navedeni kao neoporezivi gornji limit u poreznim propisima; međutim u tom
slučaju će razlika biti oporeziva
• Također, bez obzira na propisane neoporezive iznose naknada, ukoliko ne postoji pravni osnov
kojim se reguliše pravo radnika na isplatu istih, poslodavac, prektično, ne može isplatiti
predmetne naknade.
PRESTANAK VAŽENJA POJEDINIH KOLEKTIVNIH
UGOVORA – ISPLATE POJEDINIH NAKNADA NA
OSNOVU INTERNE REGULATIVE
• Zakonom o radu propisana je obaveza isplate otpremnine u slučaju otkaza radniku, kada
isti nije kriv, te isplate raznih naknada štete, pored slučajeva isplate naknade plaće;
• Nakon raskida Općeg kolektivnog ugovora od strane Udruženja poslodavaca u 2016.
godini faktički prestala je važnost tog ugovora,
• Pored navedena dva najznačajnija propisa koja bi trebalo da regulišu ovu oblast, preostala
je mogućnost propisivanja ovog prava granskim kolektivnim ugovorima, internim
pravilnicima o radu, plaćama i naknadama poslodavaca, te ugovorima o radu sa radnicima.
Do sada su zaključeni i nalaze se u primjeni sljedeći granski kolektivni ugovori :
- Kolektivni ugovor za djelatnost drvne i papirne industrije u Federaciji BiH (izvorno „Službene
novine Federacije BiH“, broj 99/16 produžena važnost „Službene novine Federacije“, broj 92/17),
važi do 16. 12. 2019. godine;
- Kolektivni ugovor o pravima i obavezama poslodavaca i radnika u oblasti šumarstva u
Federaciji BiH (izvorno „Službene novine Federacije BiH“, broj 93/16 produžena važnost
„Službene novine Federacije BiH“, broj 92/17), važi do 1. 12. 2020. godine;
- Kolektivni ugovor za službenike organa uprave i sudske vlasti u Federaciji BiH („Službene
novine Federacije BiH“, broj 16/18), primjena od 2. 3. 2018. godine, važi 18 mjeseci + 90 dana
(ukoliko se ne donese novi);
• Kolektivni ugovor o pravima i obavezama poslodavaca i radnika za djelatnost trgovine u Federaciji BiH
(„Službene novine Federacije BiH“, broj 28/18), važi do 31.12. 2019. godine + 90 dana;
• Granski kolektivni ugovor elektroprivredne djelatosti u Federaciji BiH“, primjena od 1. 7. 2018. godine,
važi za period od 24 mjeseca + 90 dana;
• Kolektivni ugovor o pravima i obavezama poslodavaca i radnika za djelatnost proizvodnje i prerade
metala u Federaciji BiH („Službene novine Federacije BiH“, broj 61/18), primjena od 4. 8. 2018. godine i
zaključen na period od godinu dana + 90 dana;
• Kolektivni ugovor za djelatnost tekstilne, kožarsko-prerađivačke, gumarske i industrije obuće („Službene
novine Federacije BiH“, broj 76/18), primjena od 27. 9. 2018.godine i zaključen na period od jedne godine
+ 6 mjeseci.
• Kolektivni ugovor za područje djelatnosti poštanskog saobraćaja („Službene novine
Federacije BiH“, broj 37/18), primjena od 18. 5. 2018. godine i zaključen na period od dvije
godine;
• Kolektivni ugovor željezničara za teritoriju Federacije BiH („Službene novine Federacije
BiH“, broj 49/18), primjena od 19. 6. 2018. godine i zaključen na period od 16 mjeseci;
SPECIFIČNOSTI ISPLATA U POJEDINIM KANTONIMA

• Zakonom o radu je propisano da se granski kolektivni ugovori, osim za nivo Federacije BiH, mogu zaključivati i za nivo jednog
ili više kantona. Kantonalni kolektivni ugovor imaju poseban značaj za područja nad kojim zakonsku ingerenciju imaju kantoni
(zdravstvo i obrazovanje)
• Tokom 2017. i 2018. godine u svim kantonima zaključeni su kolektivni ugovori za djelatnost obrazovanja (osnovno, srednje, a u
nekim i visoko), oblast zdravstva, a posebno još za djelatnost doktora medicine i stomatologa i za državne službenike i
namještenike u organima uprave i sudske vlasti (u nekim kantonima posebno za policijske službenike)
• Pojedinim kolektivnim ugovorima data je mogućnost poslodavcima da utvrde pravo i na neke naknade koje nisu standardnog
karaktera (naknada troškova zimnice, davanja za državne i vjerske praznike i dr.)
• Jednom broju zaključenih kolektivnih ugovora je istekla važnost. U nekim kantonima produžena je primjena ugovora kojim je
istekla važnost ili su doneseni novi, dok nekim kolektivnim ugovorima čija je važnost prestala primjena nije produžena.
• U pojedinim kantonima u kojim primjena kolektivnih ugovora nije produžena ili nisu doneseni novi, a postoji interes da se to
učini pojavili su se određene smetnje koje usporavaju čitav proces zaključivanja ugovora (Kanton Sarajevo - odlukom
Kantonalnog suda poništena reprezentativnost Sindikata doktora medicine i stomatologije neposredno prije potpisivanja novog
kolektivnog ugovora).
MOGUĆNOSTI ISPLATE DRUGOG DOHOTKA RADNIKU
(PO DRUGOM OSNOVU) – UGOVOR O DJELU I UGOVOR
O AUTORSKOM HONORARU
• Suština nejasnoća u vezi sa primjenom odredaba propisa o porezu na dohodak u ovom slučaju
je nerazlikovanje suštine osnovnih definicija i osnovnih karakteristika nesamostalne i druge
samostalne djelatnosti;
• Prema članu 10. Zakona o porezu na dohodak, prihodom od nesamostalne djelatnosti smatra
se: bruto plaća koju zaposleniku isplaćuje poslodavac na osnovu ugovora o radu, odnosno
radnog odnosa ili daje u stvarima, koristima, protuuslugama i/ili u vidu premija i drugih prihoda
za rad obavljen prema njegovim uputama, osim prihoda iz čl. 5. i 6. ovog Zakona
• Oporezivim prihodima od nesamostalne djelatnosti smatraju se, između ostalog i svi drugi
prihodi na osnovu i u vezi sa nesamostalnom djelatnošću
• Drugim samostalnim djelatnostima smatraju se: 1) djelatnost članova predstavničkih
organa vlasti, 2) djelatnost članova skupština i nadzornih odbora privrednih društava,
upravnih odbora, stečajnih upravitelja i sudija porotnika koji nemaju svojstvo zaposlenika
u sudu, 3) povremene samostalne djelatnosti kao što su: povremene djelatnosti naučnika,
umjetnika, stručnjaka, novinara, sudskih vještaka, trgovačkih putnika, akvizitera, sportskih
sudija i delegata i druge djelatnosti koje se obavljaju uz neku osnovnu samostalnu ili
nesamostalnu djelatnost
• Federalno ministarstvo finansija je izdalo stav, broj : 05 - 02 – 7461 - 3 /08 od 02. 04. 2009. godine koji se
primjenjivao u pojedinim slučajevima angažovanja radnika od strane poslodavca, za druge poslove koji nisu
navedeni u ugovoru o radu, odnosno po rješenju ili opisu poslova radnog mjesta
• U Napomeni Stava navedeno je slijedeće: Naknade koje poslodavac isplaćuje zaposleniku za njegovo
angažovanje izvan redovnog radnog vremena na poslovima koji imaju karakteristike nesamostalne
djelatnosti ili pretežno karakteristike nesamostalne djelatnosti (na pr. poslovi koji se obavljaju i u
redovno radno vrijeme ali koji se zbog određenog roka za njihovo izvršavanje dodatno moraju angažovati
zaposlenici i izvan redovnog radnog vremena – produženi rad), zatim naknade koje poslodavac isplaćuje
zaposleniku za njegovo angažovanje u raznim komisijama vezano za radni ciklus (disciplinske komisije, komisije
za popis robe i/ili inventara i sl.) bilo da se izvršavaju u radno vrijeme ili izvan redovnog radnog vremena,
smatrat će se oporezivim prihodom po osnovu nesamostalne djelatnosti iz člana 10. stav (2) točka 3) Zakona o
porezu na dohodak i oporezivat će se na način propisan članom 27. Zakona o porezu na dohodak.
• U navedenom stavu je boldiran tekst koji se odnosi na naknade za poslove koji imaju
karakteristike nesamostalne djelatnosti ili pretežno karakteristike nesamostalne
djelatnosti
• Dakle, ukoliko neki poslovi imaju karakteristike samostalne djelatnosti (druge-povremene
samostalne djelatnost), poslodavac može sklopiti ugovor o djelu ili autorskom djelu sa
zaposlenikom, te isplaćivati naknade na način propisan za navedenu djelatnost, što je
naznačeno u citiranom Stavu FMF-a, koji se može vidjeti na web stranici PU FBiH..
• Prema članu 8. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak, za odlučivanje o tome da li
se radi o nesamostalnoj ili samostalnoj djelatnosti odlučujuća je cjelovita slika međusobnih
odnosa, s tim da nesamostalnu djelatnost karakterišu slijedeće činjenice:
-poslodavac određuje vrstu, mjesto i vrijeme rada,
-poslodavac stavlja na raspolaganje zaposleniku sredstva za rad (npr. poslovni prostor sa opremom, radnu
odjeću, potreban materijal i dr.),
-poslodavac snosi poslovne izdatke za zaposlenika (putne troškove, dnevnice,terenski dodatak, naknada za
odvojeni životi dr.),
-poslodavac zaposleniku isplaćuje redovnu plaću,
-poslodavac snosi isplate naknada za obavljanje nesamostalne djelatnostii za vrijeme odmora i bolesti
zaposlenika,
-zaposlenik pri obavljanju djelatnosti koristi samo svoju sposobnost (fizičku ili umnu), a ne i kapital,
-zaposlenik je obavezan da ima određeni učinak ali ne i određeni uspjeh.
Ukoliko lice koje je, inače, zaposlenik kod poslodavca za određeni ugovoreni posao:
- sam određuje vrijeme, način i mjesto rada,
- sam bezbjeđuje prostor i opremu,
- ulaže svoj kapital,
- u obavezi je da prema ugovoru završi određeni posao, za koji će mu, nakon završetka istog biti isplaćena
naknada,
poslodavac i zaposlenik mogu sklopiti ugovor o djelu ili ugovor o autorskom djelu.
Napomena: Autorskim naknadama smatraju se prihodi ostvareni kao naknade za korištenje, ili za pravo korištenja
bilo kojeg autorskog prava na književno, umjetničko ili naučno djelo, patent, zaštitni znak, plan, model, tajne formule
ili postupke, kao i srodna prava,u skladu sa posebnim zakonom, pod uslovom da se ta prava ne ostvaruju u
okviru nesamostalne djelatnosti ili samostalne djelatnosti iz člana 12. st. (1), (2) i (3). Zakona o p/d.