Professional Documents
Culture Documents
Numeričko Modeliranje Brzotoka Pri Promeni Pravca Zida Kanala
Numeričko Modeliranje Brzotoka Pri Promeni Pravca Zida Kanala
3
Originalni nau ni rad
Klju ne re i : buran tok, poreme aji toka, kosi stoje i 2. ANALITI KA REŠENJA
talas, ravanski modeli, numeri ke metode.
Skretanje burnog toka, usled skretanja (zakošenja) zida
1. UVOD kanala u osnovi, izaziva pojavu kosih stoje ih talasa.
Osnovni elementi poreme aja prikazani su na Slici 1.
Uslovi te enja u brzotoku sa neprizmati nim koritom i Razmatra se horizontalni kanal pravougaonog
horizontalnim krivinama trase name u složenu strujnu popre nog preseka. Obrazuju se dve oblasti,
sliku, koja se u proizvoljnom slu aju ne može ispravno neporeme ena i poreme ena, odvojene granicom
opisati analiti kim rešenjem. Buran tok odlikuju nagle preme aja ( elom talasa) koja se e tok pod uglom βT.
promene dubine usled promene geometrije korita – tzv. Promena koli ine kretanja u oblasti poreme aja
kosi stoje i talasi, koji se u me usobnim sudarima ostvaruje se promenom sile pritiska, tj. promenom
uve avaju ili poništavaju. Pri projektovanju brzotoka je dubine, ∆h.
korisno da se ovakvo te enje što potpunije sagleda – da
se što ta nije proceni strujna slika. Savremena iskustva
pokazuju da ra unske metode za modeliranje ravanskog
(2D) neustaljenog te enja sa strmim elom (pre svega,
proloma brana), dobro opisuju nagle promene toka, i
ako se radi o prostornoj (3D) pojavi. Stoga su i u ovom
radu primenjeni ravanski (2D) numeri ki modeli,
zasnovani na Reynolds-ovim jedna inama, osrednjenim
po dubini (pretpostavlja se hidrostati ki raspored
pritisaka). Koriš ene su metode MacCormack i MUSCL,
koje se radi eliminisanja neželjenih numeri kih parazita,
dopunjuju sa tzv. TVD (Total Variation Diminishing)
lanom.
βΤ VT
V VT pritiska na promenu koli ine kretanja ;
Vun
VTn
ut t
− Dno kanala je horizontalno.
βT
θZID
hu Vu
Vut
Vun
VTn
VT
ITn VTn VT t
Pun Vun Iun hT
PTn hT
hu
Ukoliko se uzrok poreme aja smanjuje ( θ ZID → 0 ), Integracijom jedna ine (11), uz pretpostavku o
onda po Batini evom rešenju (jed. 7), odnos dubina teži konstantnoj specifi noj energiji duž toka, dolazi se do
izraza :
hT hu → 1 , dok kod Ippen-ovog rešenja (jed. 3) ovaj
3 1
odnos teži hT hu → 0 , što je fizi ki nemogu e. θ ZID = 3 tan −1 − tan −1 − θ1 .(12)
2 2
FrZID − 1 FrZID − 1
Postavljanjem jedna ina za tangencijalni pravac (t – t,
na Slici 3), dobija se izraz za ugao poreme aja, βT : Integraciona konstanta, θ1, se odre uje iz uslova na
po etku krivine (prelaznice), gde je θZID = 0, i gde je
hT poznata vrednost Frudovog broja FrZID= Fru.
tgθ ZID
hu
tg βT = . (8) Duž konkavne deonice zida, AB, dubina hZID i ugao βZID
hT
− 1 − tg 2θ ZID raste, a FrZID opada. Me utim, βZID ne raste istom
hu brzinom kao i θZID (Slika 4), pa se linije poreme aja koje
konvergiraju (ukoliko je kanal dovoljne širine), seku i
• Krivolinijsko (postepeno) skretanje zida prouzrokuju nagli skok dubine. Duž konveksne deonice
zida, BC, dubina opada i linije poreme aja, koje sada
Skretanje konture zida može biti i kontinualno – divergiraju, mogu se posmatrati kao negativni talasi.
postepeno, duž glatke krivolinijske putanje – prelaznice
(slika 4). Tada nastaju mali poreme aji, koji se mogu 3. NUMERI KI MODEL
opisati eliminacijom odnosa Vu VT iz jedna ine
kontinuiteta (1), napisane u obliku : Jedna ine ravanskog toka (Reynolds-ove jedna ine
osrednjene po dubini, sa pretpostavkom o
Vu hu sin βT = VT hT sin ( βT − θ ZID ) , (9)
hidrostati kom rasporedu pritisaka) napisa e se u
koriste i jednakost tangencijalnih brzina Vut=VTt . konzervativnom ("divergentnom") obliku, što
omogu ava modeliranje poreme aja sa strmim elom
Kao rezultat dobija se izraz : (Jovanovi , 1998) :
hT tan βT ∂U ∂E ∂F
= . (10) + + + S = 0, (13)
hu tan ( βT − θ ZID ) ∂t ∂x ∂y
gde je :
Uvode i zamenu za dubinu hT = hu + ∆h , postavljaju i
∆θ ZID → 0 , a uz koriš enje jedna ine (3) dobija se : uh
h
1
U = uh , E = u 2 h + gh 2 , (14)
dh h V2 2
= = tan βT . (11) υh
dθ ZID sin βT cos βT g uυ h
Za numeri ko rešavanje prethodno napisanih jedna ina gde k ozna ava vremenski nivo.
ravanskog toka, u ovom radu su koriš ene dve
numeri ke metode : • Shema MUSCL − TVD
• MacCormack − TVD i Druga metoda za numeri ko modeliranje ravanskih
• MUSCL − TVD, tokova, koriš ena u ovom radu, je MUSCL−TVD
metoda (Monotone Upstream Scheme for Conservation
s obzirom na njihovu dobru reputaciju u modeliranju Laws), iz grupe šema zasnovanih na razdvajanju razlike
strujanja sa naglim promename dubine i proticaja – fluksa (Budinski 2004, Haim i Eitan 1990, Naoya i
talasa sa strmim elom. Sledi kratak opis ovih metoda. Tomoyuki 1989).
1 k
− A (i + 1 ), j U k 1 − U k 1 ,
∆t ∆t 2 (i + ) R, j (i + ) L , j
U i*, j = U ik, j − ∇ x Eik, j − ∇ y Fi k, j − ∆tSik, j , (18) 2 2 2
∆x ∆y
1 k
Ek 1 = E + Ek 1 −
- Korektor korak : i− , j
2 2 ( i − 12 ) R , j (i − ) L , j
2 (24)
1 k
∆t ∆t − A (i − 1 ), j U k 1 − U k 1 .
U i**, j = U ik, j − ∆ x Ei*, j − ∆ y Fi*, j − ∆tSi*, j , (19) 2 2 (i − ) R, j
2
(i − ) L , j
2
∆x ∆y
gde su :
∇ x = min mod(∇ x , ∆ x )
za x pravac .
∆ x = min mod(∆ x , ∇ x )
• Ra unska mreža
h(m)
Da bi se ra unska oblast složenog oblika lakše opisala, a
grani ni uslovi ta nije definisali, koriš ena je
neortogonalna mreža krivolinijskih koordinata (Liu
2001, Jovanovi 1998, Simonds 1982). Fizi ka oblast, x(m)
prekrivena krivolinijskim koordinatama, transformiše se
(rešavanjem sistema Laplasovih jedna ina) u oblast
jednostavne geometrije, u kojoj se obavlja prora un. y(m)
Sistem Laplasovih jedna ina rešava se iterativnom
metodom sukcesivnih nadrelaksacija (SOR), Slika 5. Raspored dubina pri skretanju zida kanala za
naizmeni no po pravcima x i y. θZID =9 o i Fru=50 dobijeno MUSCL – TVD
šemom; prostorni korak dx=0,075m, dy=0,025m
4. PREGLED I ANALIZA REZULTATA
Usled promene pravca toka vode dolazi do naglog
Mogu nosti opisanih numeri kih metoda za prora un povišenja nivoa na mestu preloma zida kanala (na
te enja u brzotoku, prikazane su kroz nekoliko po etku poreme aja), a zatim se nivo unutar zone
jednostavnih slu ajeva suženja i proširenja dna poreme aja ujedna ava, obrazuju i kosi stoje i talas
pravougaonog kanala na koje se mogu primeniti i (Slika 5). elo talasa zahvata ugao βT sa po etnim
prethodno prikazana „analiti ka“ rešenja. Samo ako se pravcem zida kanala i deli tok na poreme enu i
numeri ka rešenja pokažu uspešnim pri rešavanju neporeme enu zonu (Slika 6). Vrednosti dobijene
jednostavnih primera, ima smisla primenjivati ih i na MacCormack metodom prakti no se ne razlikuju od
složenija strujanja, za koja ne postoje analiti ka rešenja. rezultata MUSCL metode za ovaj slu aj poreme aja, pa
Rezultati ovih „numeri kih eksperimenata“ pore eni su stoga nisu ni prikazane.
izme u dve razmatrane numeri ke metode, kao i sa
odgovaraju im analiti kim rešenjima. (Od rezultata su
prikazani raspored dubina i brzina u prostoru.) 0
poreme ena zona
0.1
Prva dva „eksperimenta“ obra uju nesimetri no suženje
(samo jedan zid kanala menja pravac u odnosu na
0.2
y(m)
)
m
neporeme eni deo korita), zatim sledi simetri no (
y
0.3
0.5
• Pravolinijsko (linearno) skretanje jednog zida 0 0.2 0.4 0.6 0.8 1 1.2 1.4 1.6
Kao „eksperimentalni“ numeri ki model izabran je Slika 6. Vektorsko polje brzina pri skretanju zida
horizontalni kanal pravougaonog popre nog preseka, kanala za θZID =9 o i Fru=50 dobijeno MUSCL
koji se linearno sužava sa po etne širine od B=0,5m, – TVD šemom
5
- θZID = 9
O hu hT
• Krivolinijsko (postepeno) skretanje jednog zida
kanala – „glatko“ nesimetri no suženje
O
- θZID = 6
O
- θZID = 3
- Batini θZID=9O
4 - Ippen
Drugi razmatrani slu aj asimetri nog suženja korita, je
krivolinijska –postepena promena pravca jednog od
3 zidova pravougaonog kanala. Modelira se kanal širine
θZID=9O θZID=6O B=0,5m sa prelaznim delom dužine 2B. Rasporedi
2
dubina i brzina (h=h(x,y), u=(x,y) i v=(x,y)) pri Fru=10,
θZID=6O
θZID=3O sra unati MUSCL–TVD metodom prikazani su na
θZID=3O Slikama 9 i 10. (Rezlutati prora una MacCormack i
1
MUSCL metode i u ovom slu aju pokazuju odli no
Vu2
Fru =
ghu
me usobno slaganje.)
0
0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100
- θZID = 3O
- Batini
25 - Ipen
20
O
x(m)
θZID=6
O
θZID=9
15
O
θZID=9
y(m)
O
10 θZID=6
θZID=3
O Slika 9. Raspored dubina pri krivolinijskom skretanju
zida za Fru=10, dobijeno MUSCL-TVD
O
θZID=3
5
metodom; prostorni korak dx=0,075m,
dy=0,025m
0
0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100
Fru
Duž konkavnog dela skretnog zida (Slika 9) dolazi do
postepenog povišenja dubine h i pove anja ugla βT
Slika 8. Promena ugla β T u funkciji Fru dobijeno izme u tangente krivolinijske konture zida i ela talasa
MUSCL - TVD metodom i analiti kim (Slika 4), dok FrZID (Frudov broj ra unat po konturi uz
izrazom A.Ippen (4) i B.Batini a (8) zid) opada. Za konveksni deo zida situacija je obrnuta –
dubina h opada a FrZID raste.
Uo ava se dobro slaganje rezultata numeri kog i Ippen-
ovog rešenja i znatno slabije slaganje sa Batini evim Na slici 11 prikazana je promena Frudovog broja duž
rešenjem, naro ito za ve e vrednosti skretnog ugla. konture zida, FrZID, u funkciji promene ugla θZID.
Uzrok treba tražiti u pretpostavkama koje su uvedene Isprekidana linija predstavlja rešenje implicitne
)
m
(
y 0.3
• BS = B i
0.4
• BS = 2B.
0.5
40
BSUŽ = 0.2 m
B = 0.5 m
3 1
← θ1 + θ ZID =
−1 −1
3 tan − tan − θ1
2 2
30 FrZID − 1 FrZID − 1
BS = 1.0 m
Fru=10
20
10
2
VZID
FrZID =
ghZID
h(m)
0
0 2.5 5 7.5 10 12.5 15
FrZID
B = 0.5 m
suženja, su eljavaju se i superponiraju na sredini kanala,
BS = 1.0 m
stvaraju i talas dvostruko ve e visine, dok se talasi na
samoj konturi (zidu) me usobno poništavaju
(Henderson 1966). Na slikama 12a i 12b uo ava se da
MUSCL metoda bolje opisuje ovu pojavu od
MacCormack metode – superponirani talas je
odgovaraju e visine (dvostruko viši od primarnog), dok
je poreme aj uz konturu „poništen“. Talasi su strmiji i
h(m)
4
0.3
y(m)
)
m
( 0.2
3.5
y
0.1 3
RSUŽ = 0.6
0
2.5
0.4
m
( 0.2
y
0.1
dobija udvostru avanjem superponiranog „Ipen-ovog“
0
talasa (Rouse 1969) :
hSUŽ hSUŽ
0 0.2 0.4 0.6 0.8 1 1.2 1.4 1.6 1.8
= 2 −1 (26)
x(m)
x(m) hu hu
Slika 13b. Vektorsko polje brzina pri simetri nom I ovde se može zapaziti me usobno otstupanje rezultata
suženju za RSUŽ=0,4, BS=2B i Fru=50 numeri kih metoda, ali i slabije slaganje sa
dobijeno metodom MacCormack–TVD; “analiti kim” rešenjem, posebno metode MacCormack.
prostorni korak dx=0,1m, dy=0,025m Pove anjem stepena suženja, neslaganje numeri kih
BPROŠ = 1.0 m
suženja).
B=0.5 m
• Simetri no proširenje BS = 0.5 m
dx=0,1m, dy=0,025m
BS = 0.5 m
0.8
0.6
h(m)
)
m
( 0.4
y
h(m)
0.2
0
x(m)
0 0.2 0.4 0.6 0.8 1 1.2 1.4 1.6 1.8
x(m)
x(m)
y(m)
Slika 16a. Polje brzina pri simetri nom proširenju za
Slika 15a. Raspored dubina pri simetri nom proširenju RPROŠ=2,0 i Fru=40 dobijeno metodom
za RPROŠ=2,0 i Fru=40 dobijeno metodom MUSCL – TVD; prostorni korak dx=0,1m,
MUSCL – TVD; prostorni korak dx=0,1m, dy=0,025m
dy=0,025m
)
Rezultati pokazuju da bi se prikazani MUSCL model
h(m)
m
( 0.4
y
mogao koristiti u preliminarnim fazama projektovanja
0.2
pri dimenzionisanju i oblikovanju brzotoka. Za kona no
0
rešenje (u glavnom projektu), preporu uje se primena
0 0.2 0.4 0.6 0.8 1 1.2 1.4 1.6 1.8 fizi kog modela, radi provere rešenja predloženog na
x(m)
x(m) osnovu numeri kog modela.
Slika 16b. Polje brzina pri simetri nom proširenju za Treba naglasiti da jedna ine ravanskog (2D) toka
RPROŠ=2,0 i Fru=40 dobijeno metodom zanemaruju vertikalna ubrzanja (osim gravitacionog),
MacCormack – TVD; prostorni korak što u slu aju prostornog (3D) strujanja, koje se ovde
dx=0,1m, dy=0,025m razmatra, nije u potpunosti opravdano. U narednim
fazama istraživanja trebalo bi proveriti rad opisanih
Neslaganje rezultata izme u primenjenih numeri kih numeri kih metoda na složenijim slu ajevima strujanja i
metoda uo ava se u zoni uspostavljanja pune širine uporediti rezultate prora una sa laboratorijskim i/ili
proširenog preseka, gde metoda MacCormack–TVD terenskim merenjima. Kasnije bi trebalo razviti
daje nerealno velike vrednosti za dubine, znatno ve e u prostorni (3D) numeri ki model i proceniti doprinos
odnosu na MUSCL–TVD metodu (slike 15a i 15b). vertikalnih ubrzanja na kvalitet rezultata prora una, a
Prema MUSCL metodi, brzine pri zidu su znatno manje time ujedno i bolje oceniti opravdanost koriš enja 2D
od prose ne brzine u preseku (slika 16a), što ukazuje na modela.
nepotpuno širenje mlaza u odnosu na širenje konture
brzotoka (što je esta pojava kod preoštrih proširenja). LITERATURA
MacCormack metoda (slika 16b) ne „prepoznaje“ ovu
pojavu – brzine pri zidu su istog reda veli ine kao i [1] Jovanovi , M., Osnove numeri kog modeliranja
prose na brzina u preseku, što doprinosi (ve ravanskih tokova, Gradjevinski fakultet, Beograd,
opisanom) nastanku nerealno velikih talasa (dubina) u 1998.
zoni uz zidove iza proširenja (slika 15b).
[2] Batini , B., Milanovi , T., Problemi pri skretanju
Ispitivanje numeri ke stabilnosti primenjenih metoda za burnog toka - kosi stoje i talas, Vodoprivreda,
slu aj simetri nog proširenja, pokazalo je da se Beograd, 1997, p. 307- 314.
pove anjem stepena proširenja RPROŠ i ulaznog
Frudovog broja Fru, smanjuje vrednost kriti nog [3] Henderson, F. M., Open Channel Flow, MacMillan
Courant-ovog broja Crkriti no. I ovde se za MUSCL Publishers, London, 1966.
metodu dobijaju ve e vrednosti Crkriti no u odnosu na
MacCormack metodu, koja postaje neupotrebljiva za [4] Vincent, S., Caltagirone, J-P., Bonneton, P.,
vrednosti Fru>40. Numerical modelling of bore propagation and run-
up on sloping beaches using a MacCormack TVD
5. ZAKLJU CI sheme, Journal of hydraulic research, Vol. 39, No.
1, 2001.
Da bi se što ta nije opisalo strujanje u brzotoku sa
složenim geometrijskim karakteristikama korita, [5] Liu Yu-Ling., Study of the mathematical model for
jedna ine ravanskog toka modelirane su pomo u dve numerical solution of supercritical surface flows,
numeri ke metode, MUSCL–TVD i MacCormack– XXIX IAHR CONGRESS, Beijing, 2001.
TVD. U cilju vrednovanja primenjenih metoda, vršeni
su „numeri ki eksperimenti“ za etiri razli ita slu aja [6] Budinski, Lj., Numeri ko modeliranje toka u
promene geometrije korita, u širokom opsegu vrednosti burnom režimu, Magistarska teza, Gra evinski
grani nih uslova. fakultet, Subotica, 2004.
[8] Rouse, H., Tehni ka hidraulika, Gra evinska [10] Haim N., Eitan T., Non-oscillatory Central
knjiga, Beograd, 1969. Differencing for Hyperbolic Conservation Laws,
Journal of Computational Physics, New York,
[9] Naoya F., Tomoyuki H., EFFECTS OF THE London, 1990.
ALFVÉN WAVE ON THE GRAVITATIONAL
by
Ljubomir BUDINSKI
Faculty of Civil Engineering, Subotica, E-mail: ljubab@eunet.yu
Ljubodrag SAVI
Faculty of Civil Engineering, Belgrade
Summary
Two-dimensional (2D) open-channel flow models for assessed, and the results compared with the analytical
contracting and expanding chutes are developed. TVD solutions.
McCormack and TVD MUSCL method have been
used to facilitate an easy-to-use code. The Keywords: super-critical flow, disturbed flow, oblique
performances of the numerical models have been standing wave, 2D models, numerical methods
Redigovano 13.04.2005.