UDK 636 Pregledni élanak Review RAZVOJ HRVATSKOG ZAKONODAVSTVA O LOVU. Vesna Vutevac-Bajt, A. Alegro, Z. Zvore Sazetak Zabeci hrvatskog zakonodavstva o lovu seZu u 18. stoljeée (81. 22. Tresey dekreta hrvatsko-ugarskog kralja Karla TI. iz. 1729., odredbe earice Marije Tereaije, él. 11. Vojnog regimenta iz 1751.. “Patent od lova” cara - reformatora Josipa Il iz. 1786.). Prve oglase © lovostaju koji su imali zakonsku snagu 50-tih godina 19. stoljeéa donose sluzbena glasila. Prvu turedbu o lovu donijelo je c.k. “namiestnidtvo” pod nazivom “Obznana c:k. Hrvatsko-slavonskoga namiesnistva od 4. travnja 1859.”. Sabor Kraljevine Hivatske donosi god. 1871. Zakon o lovu kojim se ukida regalno pravo lova i pritvaéaju natela modemnog lova. Kao nadopunu ovom zakon harvatsko-ugarski sabor donosi Zakon o oruzju, porezu na lov i puke, god. 1875, Na inicijativa “Drusiva za obranu lova u Kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji” donesen je suvremeni Zakon o lovu god. 1893. U Kraljevini SHS god. 1931. donesen je Zakon o lovu, koji je bio jedinstven za cijelu Zemiju a bio je sroten na dominalnom sistemu. U Jugoslaviji zakonski propisi donose se kao federalni i republitki. Prvi savezni zakon © lova donesen je god. 1947., a Hrvatska je na osnovi njega donijela sve} zakon god. 1949. Prema njemu izmijenjen je princip podjele lovista i ospodarenja u njima (drZavna lovi8ta, drustvena lovi8ta). Godine 1965, donesen je drugi zakon o lovu na razini federacije, a Hrvatska je donijela republitki propis god. 1966. Tim zakonom izmijenjen je natin dodjele lovista i poodtreno je pitanje odgovornosti korisnika lovi8ta. Sabor Republike Hrvatske donio je god. 1973. Zakon o lovstvn kojim je opéina ‘oznagena Kao ustanova koja vodi lovnu politiku. U novoj suvereno} drZavi Hrvatskoj donesen je god. 1994, novi Zakon o lovu. Slijedom njegovih ‘odredbi prelazi se ponovo na dominalni sustav. Perspektive hrvatskog lovstva bit Ge jasne kad se zavr8i pretvorba i uklone negativni éimbenici sada prisutni u prirodi Zaéeci hrvatskog zakonodavstva o lovu seu u 18. stoljeée, kada su doneseni pojedini zakonski propisi, kao npr. tlan 22, Treéeg dekreta hrvatsko- Prof dr. se. Vesua Vutevac-Bajt, Veterinarski fakultet, Zagreb, Zavod za druitvenc zanosti, Katedra za povijest velerinarstva; prof. dr. Antun Alegro, Lovagki muze) Zagreb; dsc. Zdravko Zvore, Veterinarski fakultet, Zagreb. (219) STOCARSTVO 50:1996 (3) 219-225‘Vesna Vea: Bajt su: Razvoj hvatskog zakonodavstea 0 Jovi ugarskog kralja Karla IIL. iz 1729., zatim neke odredbe carice Marije Terezije, kao Sto je lan 11, Vojnog regimenta iz 1751., pojedini paragrafi u marija- terezijanskih urbara i dr. (x x x, 1966), U tom smislu jo8 je znaéajniji “Patent od lova’” 8to ga je izdao poznati car- reformator Josip Il. (1780-1790). Ta je zakonska odredba donesena 28. 1 1786., a sadrZavala je ukupno 30 ¢lanaka. Izdana je bila, kao { ostali carevi patenti, na njemaékom jeziku, te ostala na snazi sve do 19. stoljeéa (xxx, 1966). Spomenuta naredba bila je pretiskana 19. 5. 1815. od strane “C.k primorskog ravnateljstva” u Trstu za stanovnistvo njegova podrugja. Uz njemadki original objelodanjena je naredba jo8 i u prijevodima na hrvatskom (kajkavskom narjegju) i talijanskom jeziku. Ova zakonska _naredba predstavliala je najopSimiji i najpotpuniji do tada objavijen lovacki propis, pa ka stoga mo%emo smatrati prvim zakonom o lovstvu na hrvatskom jeziku. SadrZaj naredbe je zanimljiv jer odi8e starim feudalnim duhom, no jo8 vise je zanimljiv jezitno, jer je to w stvari prvi pokuSaj da se utvrdi domaéa lovacka terminologija. S_ne8to vise podataka 0 povijesti hrvatskog zakonodavstva o lovu raspolazemo za 19. stoljeée. Naime, pedesetih godina proslog stoljeéa, donijela su. slu2bena glasila prve oglase 0 lovostaju (Karlovié, 1994). Oglasi su se odnosili prvo na pojedinagnu divijaé, a nesto kasnije proglasuje se jedinstveni lovostaj koji je vrijedio za sve vrste lovne divljaéi podjednako. Takvi su se oglasi mogli smatrati propisom, dakle imali su i zakonsku snagu, ali unatot toga divljaé je i dalje jednako lovljena bez naznagenih ogranitenja. Na temelju takvih obavijesti Hrvatsko-slavonsko gospodarsko drustvo raspravijalo je na glavnoj godisnjoj skupstini 19. Kolovoza 1858, 0 posljedicama koje uzrokuje pomanjkanje zakona o lovu u Hrvatskoj, te ukazalo na potrebu njegova donosenja. zakljuécima skupstine izyje8tava Gospodarski list 16. rujna 1858. (Karlovié, 1994.) $ obzirom na sve vece unistavanje divljagi na koje se gotovo i nije moglo utjecati, podela se uvoditi, god. 1858. prvo u zagrebaékom Kotaru, a iduéih godina u cijeloj tadaSnjoj Hrvatskj i Slavoniji, privremena zabrana lova. Prvi takav sluzbeni oglas nalazimo 24 fravnja 1858., a objavijen je u “Carsko-kr, sluzbenim narodnim novinama” (Karlovié, 1991.). Godinu dana kasnije, toénije 20. travnja 1859. donose Carsko-kr. sluzbene narodne novine privremenu uredbu 0 lov u Hrvatskoj i Slavoniji pod nazivem “Obznana c.k. Hirvatsko-slavonskoga namiesinitva od 4, travnja 1859., kojom se proglasuje uredba lova u Hrvatskoj i Slavoniji” (Karlovié, 1994.). Spomenuta Uredba ima povijesno znatenje jer je bila prva takva uredba u Hrvatskoj i predstavijala je zaéetak svih kasnijih nasih zakona 0 lovu. Istovremeno nailazimo i na prve propise iz podrugja lovstva, kojima stu ‘opéine davale u zakup lovista na svom podrugju (Carsko-kr. sluzbene narodne novine, 19. prosinea 1860.) (Karlovié, 1991.), 220 STOCARSTVO 50:1996 (3) 219-225Vesua Vuvevac-Bajti sur: Razvoj hatskog zakonodavstvao lov Godine 1868. u Ugarskoj je donesena zakonska osnova za uredenje lova, prema kojoj pravo lova imaju vlasnici zemlji8ta, a svaki lovac moze otkupiti godifnji lovaéki patent (godisnju dozvolu za lov) za 6 stotinjaka. O tome izyjeStava Gospodarski list 20. kolovoza 1868, (Karlovié, 1992.). Samo dvije godine nakon toga raspravljalo se i u hrvatskom saboru o zakonu o lovu, pa 29. prosinea 1870. Sabor kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije sankcionira zakonski élanak 18:1870. 0 lovu i proglaSava ga 5. sijeénja 1871. u saboru istih kraljevina, da bi ga 6. veljaée 1871. odobrio i potvrdio Franjo Josip Prvi, cesar austrijski, hrvatski i slavonski, lako se prvi hrvatski zakon 0 lovu temelji u ‘mnogocemu na postavkama austrougarskih zakona donesenih 1729, 1802., 1840. i 1859. godine, pripada mu izuzetno znagenje, jer se jasno i odvaja od njih navodeéi u svom 1. élanku da se ukida regalno pravo lova (Karlovié, 1992.). Time je Zakon o lovu iz 1871. prihvatio nagela modemnog lova i stvorio. temelje za donoSenje ostalih zakona o lovu u Hrvatskoj. Medutim, istovremeno sa spomenutim zakonom nije donesen Zakon 0 oruzju odn. eventualnom uvodenju poreza na lov i puske. O tome prvi puta raspravlja hrvatsko-ugarski sabor tek ¢etiri godine kasnije, pa 13. svibnja 1875. donosi zakonski Glanak 21:1875., koji je potvrden 18. svibnja 1875, w kuéi zastupnika, 19. svibnja iste godine u kuéi velika’a, a 6. kolovoza 1875 potvrduje Zakon i “Franjo Josip Prvi, po milosti bozjoj cesar Austrijanski, kkralj Ceski itd. i apostolski kralj kraljevine Ugarske, Hrvatske, Slavonije i Dalmacije” (Karlovié, 1993.). DonoSenjem ovog zakona popunjene su praznine prvog hrvatskog Zakona o lovu iz 1871 Jako se nakon donogenja ovog zakona poslije 1871. zaposinje razvijati organizirani lov, stanje u tadaSnjem lovstvu u Hrvatskoj bilo je lose, jer je €esto dolazilo do pravog unistavanja divljaéi u pojedinim krajevima. Loie stanje, koje je postojalo nakon ukidanja regalnog prava lova, jos se vie pogorsalo kad je viasnik zemlji8ta prema lovnom zakonu od 1870. postao i viasnik lovista. Sve je to uvjetovalo osnutak “Drustva za obranu lova u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji” koje je 30. studenog 1881. godine podnijelo viadi na odobrenje svoja “Pravila”, Koja su potvrdena 22. prosinca 1881 godine (Nikolié, 1981.), Drustvo se Konstituiralo 28. sijeénja 1882., a iz sadrZaja usvojenih Pravila vidljivo je da su zadaci drustva bili prije svega poboljéanje lova i promicanje lova. Tako je iz zacrtanih smjernica u pravilima vidljivo da se élanovi drustva moraju brinuti: 2a poboljéanje uyjeta za uzgoj divljavi, 0 popularizaciji lovstva putem raznih publikacija i struéne literature, 0 organizaeiji razligitih izlozbi i dr. Drustvo je takoder posvecivalo veliku paZnju proutavanju i zastiti divljagi, uredenju lovista, razvoju lovne kinologije i streljaStvu. Da bi moglo uspjesnije djelovati drustvo veé 1883. izraduje i predlaze Kralj. zemaljskoj vladi “Osnovni zakon o lovu” (Rohr, 1972.) STOCARSTVO 50:1996 (3) 219-225 221‘Vesna Vugevae Bat sur: Rave) hvalskog zakonodavsvn 0 lov Unatoé potetnom entuzijazmu i dobrim namjerama DruStvo je imalo velikih pote’koéa u radu, koje su rezultirale destim prekidima i konaéno zamiranjem rada, God. 1890. 24. studenog u Zagrebu je odrZan opéi sastanak prijatelja lovstva u svrhu obnove, odnosno preustrojstva “druZiva za obranu lova u kraljevini Firvatskoj i Slavoniji”. Konagno, god. 1891., iz tog se drustva razvilo “Prvo opée hrvatsko dru2tvo za gajenje lova i ribarstva” (reg. pod. br. 21086, 30. lipnja 1891.) (Chavrak, 1970.), koje je veé god. 1892. potelo izdavati_ svoj éasopis “Viestnik Prvoga obéega hrvatskog druztva za gajenje lova i ribarstva", tije izlazenje nije prekinuto i Koji danas izlazi kao Lovacki vjesnik, glasilo Hrvatskog lovackog saveza. Na inicijativu drustva donesen je suvremeni zakon o lovu god. 1893. Godine 1897. “Drustvo za obranu lova u Hrvatskoj i Slavoniji” ponovno mijenja naziv u “Obée hrvatsko drustvo za gojenje lova i ribarstva u Zagrebu”. Ono djeluje do god. 1914. tj, do pogetka prvog svjetskog rata, kada je drustvu zabranjeno djelovanje (Jagié, 1953.). Tek pogetkom god. 1918. izdana je dozvola za daljnje drustveno djelovanje. Naime, postojanjem Kraljevine SHS od 1918, do 1931. prihvaégeni su i zadréani na snazi pravni propisi o lovu koji su vrijedili u raznim dréavama u éijem se sklopu nekad nalazio teritorij nove zajednice. Radi toga su u pokrajinama postojali razlititi lovni zakoni pa se postavilo pitanje donoSenja jedinstvenog lovnog zakona. U dréavi su do toy vvremena bila dva sistema: dominalni i regalni. Da bi se novi zakon bazirao na dominalnom sistemu, bilo je potrebno organizirati sva lovaéka udruzenja u cijeloj drZavi. U tu svrhu organizirana je godisnja skupstina Hirvatskog drustva za gojenje lova i ribarstva dne 13, travnja 1919. na kojoj je zakljuéeno da treba donijeti jedinstveni lovni zakon za cijelu drzavu U veljaéi 1920. odrZan je u Ljubljani sastanak svih lovackih drustava eijele raljevine na kojem je donesen zakljutak 0 ustrojenju “Centralnog saveza lovatkih druStava Kraljevine SHS", kao i izdavanje zajednitkog lovatkog lista. Ove zaklucke potvrdila je i glavna 28. godisnja skupitina odrzana 19, veljage 1922. Iste godine 15. veljave drustvo je sazvalo u Zagrebu skupstinu lovaca koja je donijela rezolueiju o temeljnim principima, na kojima bi imao biti osnovan novi lovni zakon (Jagié, 1953.). Prema postavijenim principima pravo lova pripada zemljovlasnicima jedne opéine koji fine “lovnu zadrugu’, koja iskoristava lovno pravo svojih zadrugara davanjem lovista u zakup na 15 ‘godina putem javne drazbe. Stetu_potinjenu od divijati ili lovijenjem zakupnici lova_moraju nadoknaditi vlasniku zemljista, Stetu ustanovijuje obranicki sud. ‘Svako krivolovstvo smatra se kradom. Na 30. godiinjoj skupstini "Hrvatskog drugtva za gojenje lova i ribarstva” koja je odrzana 6, o2ujka 1924. zakljugeno je da je unapredenje lovstva i racionalni uzgoj divljagi jedino mogué na temelju sistema zakupa lovista, dok regalni sistem lovi8ta vodi propasti lova, 222 STOCARSTVO 50:1996 (3) 219-225‘ema Vucevac-Dajt i sur Razo) bvatskog zakonodavstva 0 love Postupno osnivaju se lovatka drustva i u drugim mjestima u Hrvatskoj, pa se na inicijativu Drustva za gojenje lova i ribarstva iz. Zagreba, godine 1925, osniva Savez lovackih drustava u Hrvatskoj, a “Vjesnik” postaje glavno glasilo Saveza, obradujuéi tematiku uzgoja i zaitite divijati, zoologije, streljaitva, kinologije, lovnog zakonodavstva, uopée stru¢nog i opéeg uzdizanja lovaca. Uvodi se organizirana borba za obnovu fonda divljagi, sto napose dolazi do izrazaja u stvaranju uzgojnih centara i uvodenjem novih vesta divljadi u lovista. Da bi se prilike sredile, pristupilo se izradi jedinstvenog lovnog zakona za podruéje cijele dréave. Unatoé mnogim otporima zakon je konaéno prihvacen god. 1931. pod nazivom Zakon o lovu u Kraljevini SHS (Skupina autora, 1975.). Zakon je bio tako sroten da je oznatavao dominalni sistem, prilagoden postojecim prilikama. Modifikacija se prvenstveno sastojala u tome da je pravo lova bilo ‘ogranigeno i za vlasnika zemlji8ta na posjedovanje do 200 ha neprekinutog zemljiSta. Ova je odredba, medutim, predstavijala i zastitu divljaci, koja bi sasvim sigumo bila ugroena pravom lova svakog vlasnika na svojoj parceli Zakon je osim zakupnog sistema sadréavao i neke napredne lovne propise 0 Euvanju i uzgoju divija U novo} Jugoslaviji, koja je bila izgradena, na federativnom principu, zakonski propisi donasani su ina razini federacije i na razini republika, Federalni i republicki propisi éinili su jednu cjelinu. God. 1945. osnovan je Savez lovackih drustava NR Hrvatske. Lov i lovstvo se poéinje organizirati i kao sportska i kao ekonomska grana na novim rincipima. Rad u lovagkim drustvima bio je omoguéen svim zainteresiranim ‘gradanima, Prvi savezni zakon o lovu donesen je god. 1947., a Hrvatska je na osnovi njega donijela svoj zakon god. 1949. Gno Sto je bilo novo u tom zakonu jest prvo princip podjele podruéja na lovista i gospodarenja u loviStima, a drugo saznanje da lovstvo nije samo stvar lovaca nego i briga cijele zajednice. Lovista su podijeljena na “dréavna lovi8ta” i “dru’tvena lovista”, Kojima su upravljale lovacke organizacije. S oba segmenta upravljao je republicki centar. God. 1951. Skupstina saveza lovatkih drustava NR Hrvatske izglasala je “Pravilnik 0 kotarskim lovackim savjetima i lovnim nadzomnicima” (Rohr, 1972.). Iz kotarskih savjeta razvili su se kasnije kotarski lovacki savezi. To je bio podetak decentralizacije i osamostaljenja nizih organizacijskih jedinica. Medutim, kasnije u razvoju lovstva bitma ulogu imale su lovaéke i radne organizacije, Lovatke organizacije ¢esto nisu imale dovoljno materijalnih stedstava za ulaganja, pa postojeéi prirodni kapaciteti za uzgoj divljaéi nisu ‘mogli biti u cijelosti iskori8teni, God. 1960. Lovatki savez Hrvatske donio je Pravilnik © radu lovatke omladine STOCARSTVO 50:1996 (3) 219-225 223Vem Vaevae Bat i sur: Razvoj vashog rakonodavsvao ova Na izvanredinoj skup8tini Lovatkog saveza Hrvatske odréanoj u Varazdinu donesen je “Program razvitka lovstva u SR Hirvatskoj” i novi Statut Lovatkog saveza koji je bio obvezatan za lovacku organizaciju Hrvatsko}. God. 1965. donesen je drugi zakon o lovstvu na razini fedearcije, a Hrvatska je republicki zakon donijela god. 1966. (Skupina autora, 1975.) Najvaznija promjena u tom zakonu bila je novo tretiranje pitanja dodjele lovista, naime opéine su bile dune prilikom dodjele lovista uzimati obzir sve ponudade, Ovim zakonom takoder je zaoStreno pitanje odgovornosti Korisnika lovitta, Sabor Republike Hrvatske donio je god. 1973. novi Zakon 0 lovstva (Skupina autora, 1975.) Ovom zakonu nije prethodio savezni zakon, a opéina je jo jednom oznagena kao ustanova koja vodi lovnu politiku. Ovim zakonom divljaé je proglaSena drustvenom imovinom od posebnog interesa, a njime je rijeSeno i pitanje lovatkih organizacija. Posebice je znatajno Sto se istim zakonom istiée, da se lovstvo moze razvijati samo ui okviru prineipa modeme zastite prirode. Pozitivni trend u hrvatskom loystvu i lovnom turizmu bitno je narusen agresijom na Hrvatsku (Alegro, 1995.). God. 1991. velik dio lovista Hrvatske ‘okupirao je neprijatelj. Istovremeno krivolov je poprimio gotovo alarmantne razmjere, Neke populacije divijati dovedene su do ruba, pa i ispod ruba bioloskog opstanka (Alegro, 1995.) God. 1994. donijet je novi Zakon o lovu, Slijedom njegovih odredbi prelazi se, za razliku od tzv. socijalistigkih zakona (1966., 1973.), ponovno na tzv. dominalni sustay (xxx, 1994,). Do sada su temeljem navedenih odredbi Zakona o lovu ustanovljena loviSta na zemljistu u viasni8tvu dréave i zavrseni natjeéaji (drazbe) za dodjelu tih lovista u zakup ili koncesiju. Na zemfjistima viasnika Koji posjeduju manje od 1000 ha povezanog zem[jista Zupanije su ustrojile zajednika lovista, koja bi se putem javnog nadmetanja trebala dati u zakup. Cinjenica da se hrvatsko lovstve nalazi u tijeku pretvorbe pridonjela je njegovoj stagnaciji, a samim tim smanjen je i lovni turizam u velikom dijelu Hrvatske. Dosadanji zakupnici lovista (na 88% lovnih povrsina bila su Iovaéka drustva) u neizvjesnosti su glede moguénosti buduéeg zakupa lovista, pa neki od njih i ne ulazu sredstva za uzgoj i zastitu divljadi (Alegro, 1995.) Kakva je perspektiva hrvatskoga lovstva znat ée se tek posto se do kraja obavi pretvorba. Sadainje je stanje neodréivo i u njemu najvise stradava, upravo divi. Buduéi da je u sadaSnjoj situaciji ozbiljno naruSena harmonignost odnosa u prirodi neospoma je uloga Govjeka u sprecavanju stihijskog djelovanja raznih negativnih faktora na prirodu. O&uvanje i zaitita prirode zato postaje primarni zadatak svakog Zovjeka, a posebice lovaca i njihovih udruga. 224 STOCARSTVO 50:1996 (3) 219-225‘ema Vugevac-Bajt i sur Razvoj hvalskog zakonodavetvao ova LITERATURA ‘Alegro, ‘A. (1995): Lovni tuizam, Razvo) rurainag turtzma u Kontnentainom dil Hevatske, Zagreb, Zbornikradova, str 40-48, 2 Chavrak, Z. (1970), Uoti devadesetogodtinjce Hivatskog druftva za gojnje lova iribarstva, ovat’ yesrik, 70 (11), 274:275 3 Jaglé, R. (1853). Hivalso desi za gare lova | sbarstva, Lovat vosnik, 62, 7-8, 150- 1 4. Karlovié, M. (1904): Prva hrvatska naredba 0 lovu iz 1859. godine. Lovaék! vjesnik 103 (8), 30-42, 5. Karlovié, M. (1992): Prt hwvatskizakon olovy Lovathi vjesnik 101 (12), 460-464, 6 Karlovié, M. (1999, Pri hrvatski zakon 0 porezu na lov | puke, Lovack'vesnik 102 (3), 38 7. Karlovie, M. (1992): K drazbl se pripuBéaju . Lovadkl yesnik 9, (6), 8-9, 29, 8 Karlovié, M. (1991, Lov se stogo prepovieda...Lovaé! jes, 99, (6). 8-10, 9. Nikolié, ©. (1981,); 100 godkénjca ovstva Hrvatske. Lovacki yjesrik 89, (1.2), st. 67, 10 Rohr, 0. (1972): Historjat Hrvatskog drusiva za galene lova I rbarsta Lovacki viesnik, 80, (©), 208.210, 11. Skupina autora (1975); Uvod u lovsivo, Lovack saver Hrvalske, Zagreb "2. x3x% 4966). 150 godinjca prog lvackog zakona na hvalskon jc, Lovatk vos. 74): 259-264, a . 18. xxx (1972): Datumi u poviest lovacke organizacie u Hivatsko), Lovaéki vsnik, 80 (9), 202. 205. 14, 10x (1994): Zakon o lovu, Zakon o onuzu, Slatut HLS, Hrvatski lovack savez EVOLUTION OF THE CROATIAN HUNTING LEGISLATION ‘Summary The Croatian hunting legislation dates trom the 18% century (art. 22 of the 9° decree of the Croatian: Hungarian King Charles Il from 1729, regulatons passed by the Empress Maria Theresa, art. 11 of the Military Regiment from 1751, “Patent ad lova" passed by the Emperot Joseph ll ih 1786) The first announcements on close season with a legislative power were published in the official gazeltes. The fist Act on Hunting was passed by the Imperial Regency. under the tle “Obznana ck. Hrvalsko-siavonskoga namiesrciva od 4, tavnja 18597, 1871. the Parlamert of the Kingdom of Croatia passed the Law on Hunting by which the regal righ on hurting was abotshied and the principle of modem hunting was accepted, In 1875, the Croatan-Hungarlan Parlament passed _ammendiments on the Law conceming taxes on hunting and guns, in 1893, a modern Law on Hunting Was passed on the inatve of the "Sociol for Protacton of Hunting in tho Kingdoms of Greala and Slavonia’ n 1931, n the Kingdom of Serbs, Croats and Slovens the Law on Hunting was based on the dominal system and was apicale tothe whole County. In the Socialist Federative Republic of ‘Yugoslavia federal and republic legislative acts were passed. The fst federal Law on Hurling was passed in 1947. Croatia passed its Law on Hunting In. 1949, By this law the principle of he _zdminstration of hunting grounds and ther management was changed (stale-owned hunting grounds, Soctally-owned hunting grounds) In 1985, the Second Federal Law on Hunting was passed. In 1986, Croatia passed a republic law. By this act the principle of the assignment of hunting grounds was changed and the attention was drawn tothe responsibly ofthe users In 1973, the Pavkament of the Republic of Croatia passed the Law on Hunting stating that the municipalty was in charge of Implementing hunting policy. n the independant and soversign Republic of Croatia the Law. on Hunting was passed in 1984. According to is rogulatons dominal syetom wae relntroduces. The Prospects of the Croalan hunting wil be more tarsparent afer the tranetormation of ownership Nas been completed and the negative inluences on nati reduced, Primijeno: 304.1996. STOCARSTVO 50:1996 (8) 219-295 25