Psihologija grupa i medugrupnih

odnosa

Filozofski fakultet, Univerzitet u Sarajevu

Ljetni semestar, 2011
• • • • • • • • • •
 Suport za predavanja i upute

Slajdovi

• Daju smijernice i okvir za ucenje i pripremanje ispita

• Prikazuju kljucne pojmove, eksperimente i sintezu informacija koje treba

poznavati.

• Ne radi se o skripti koju treba uciti napamet

• Biljeziti informacije sa razumjevanjem

• Kod sjaldova sa tekstom zabiljeziti kljucne recenice/ pojmove i komentare (oni

su cak najvazniji).

• Sheme i grafikone nacrtati u grubo te ih doraditi kod kuce sa odgovarajucim

komentarom.

• • • • • • • • • •
 Suport za predavanja i upute

Slajdovi

• Kada biljezite informacije budite precizni ali ne perfekcionisti

• Doradite zabiljeske neposredno nakon predavanja

• Zapisite imena autora

• Mislite na predavanja i izvan nastave

• Strucnu literaturu citajte po mogucnosti nakon odgovarajuceg predavanja.

• Ako predavanje ide prebrzo slobodno se manifestirajte (naravno ljubazno).

• • • • • • • • • •
 Suport za predavanja i upute

Literatura

• Udbenici, knjige i poglavlja

• Aronson, E., Wilson, T. D., & Akert, R. M. (2005). Socijalna psihologija. Mate.
• Brown, R. (2006) Grupni procesi: dinamika unutar I izmedu grupa. Naklada Slap.
• Hewstone, M & Stroebe W. (2001). Socijalna psihologija. Naklada Slap.
• Myers, D. G. (1999). Social psychology. McGraw-Hill College.

• Clanci

• Reference ce biti predstavljene u toku izlaganja (studenti koji zele mogu dobiti pdf
verzije).

• • • • • • • • • •
 Sadrzaj i plan predavanja

Plan

• Uvod

• Stvaranje grupa

• Nastajanje i uloga grupnih normi

• Deindividualizacija i ponasanje u grupama

• Socijalni utjecaji u grupama

• Grupna produktivnost i grupno donosenje odluka

• Polusemestralni ispit

• • • • • • • • • •
 Uvod

Sta je socijalna grupa?

• Sedam osoba u liftu?

• Deset osoba koje cekaju uredu na autobuskoj stanici?

• U oba slucaja radi se o skupu osoba

• • • • • • • • • •
 Uvod

Sta je socijalna grupa?

• Skup osoba (dvoje ili vise ljudi)

• Interakcija medu osobama

• Zajednicki cilj

• Medusobni utjecaj

• Meduzavisnost clanova grupe

• • • • • • • • • •
 Uvod

Sta je socijalna grupa?

• Dvoje ili vise ljudi koji su u medusobnoj interakciji i ovise jedni o drugima, sto
podrazumjeva da zbog svojih potreba i ciljeva utjecu jedni na druge.

• Deset osoba koje cekaju uredu na autobuskoj stanici koje razgovaraju o kasnjenju
autobusa i o mogucim nacinima postizanja odredenog cilja.

• Na koji nacin stici na zeljenu destinaciju?

• • • • • • • • • •
 Uvod

Formalne versus neformalne grupe

• Formalne grupe

• Imaju funkciju obavljanje precizno definisanog zadatka

• Formirane su od strane rukovodstva organizacije koje odreduje norme, ciljeve i

status clanova grupe.

• Blagajnica u Mercatoru

• Neformalne grupe

• Osobe svojevoljno postaju clanovi grupe

• Blagalnica u Mercatoru koja se ukljucuje u sindikat

• • • • • • • • • •
 Uvod

Primarne versus sekundarne grupe

• Primarne grupe

• Grupe u koje smo intimno involvirani

• Sastoje se od osoba s kojima imamo svakodnevne kontakte

• Familija, prijatelji

• Sekundarne grupe

• Skupina osoba koje imaju sporadicne kontakte u oficielnom i depersonaliziranom

kontekstu

• Univerzitet, fabrika

• • • • • • • • • •
 Stvaranje grupa:
zasto se ljudi prikljucuju grupama?

Funkcionalni pristup

• Grupa sluzi kao sredstvo za zadovoljavanje psiholoskih potreba

• Zastita i sigurnost, materijalni profit, socijalni identitet...

• • • • • • • • • •
 Stvaranje grupa:
zasto se ljudi prikljucuju grupama?

Schacheter (1959)

• Studija vezana za reakcije na elektro šokove

• Eksperimentalni uvjeti

• Anticipacija Jakih vs. Blagih elektro šokova (Visoka vs. Niska anksioznost)

• Mjera

• Grupna afiliacija

• Čekati sam ili sa drugim osobama?

• • • • • • • • • •
 Stvaranje grupa:
zasto se ljudi prikljucuju grupama?

Schacheter (1959)

• Osobe koje anticipiraju jake elektricne sokove radije biraju prisustvo drugih.

• Kako objasniti efekt afilijacije?

• • • • • • • • • •
 Stvaranje grupa:
zasto se ljudi prikljucuju grupama?

Festinger (1954)

• Osobe imaju potrebu da evaluiraju valjanost svojih stavova i sposobnosti.

• Evaluacija zavisi od vrste realnosti sa kojom se suocavamo

• Objektivna vs. Subjektivna realnost

• U odsustvu objektivnih kriterija osobe koriste informacije iz svog socijalnog

okruzenja

• Uporedivanje sa osobama koje smatramo slicnim sebi.

• Grupa sluzi kao izvor informacija pri razrijesavanju nedoumica drustvenog

svijeta.

• • • • • • • • • •
 Stvaranje grupa:
zasto se ljudi prikljucuju grupama?

Schacheter (1959)

• Preferencije u izboru

• Ucesnici preferiraju cekati u drustvu osoba koje takoder ocekuju elektro šokove.

• S kim vam je draze biti uoci vaznog ispita, sa studentima psihologije ili sa
studentima pedagogije?

• Da li osobe zaista koriste informacije iz svog socijalnog okruzenja?

• • • • • • • • • •
 Stvaranje grupa:
zasto se ljudi prikljucuju grupama?

DeMontmollin (1966)

Nombre de
pastilles?

• • • • • • • • • •
 Stvaranje grupa:
zasto se ljudi prikljucuju grupama?

DeMontmollin (1966)

• Dvije faze

• Prva procjena
• Sproznaja drugih procjena

• Druga procjena

• • • • • • • • • •
 Stvaranje grupa:
zasto se ljudi prikljucuju grupama?

DeMontmollin (1966)

• Karakteristike zadatka

• 80

• 4 sekunde

• Dvosmislen zadatak

• Nesigurnost u validnost sopstvenih odgovora

• Potreba za informacijama iz socijalnog okruzenja (Festinger)

• • • • • • • • • •
 Stvaranje grupa:
zasto se ljudi prikljucuju grupama?

DeMontmollin (1966)

• Rezultati (prva faza)

M = 61

20 40 60 75 110

• • • • • • • • • •
 Stvaranje grupa:
zasto se ljudi prikljucuju grupama?

DeMontmollin (1966)

• Hipoteze

• U drugoj fazi procjene bi trebale težiti ka prosjeku pet odgovora iz prve faze.

• Pomak ka prosjeku bi trebao biti jači što je veča udaljenost prve procjene od
prosjeka

• • • • • • • • • •
 Stvaranje grupa:
zasto se ljudi prikljucuju grupama?

DeMontmollin (1966)

• Rezultati (druga faza)

M = 61

+15.8 +12.8 +6.4 -7.5 -25

• • • • • • • • • •
 Stvaranje grupa:
zasto se ljudi prikljucuju grupama?

DeMontmollin (1966)

• Ocito je da osobe koriste informacije iz svog socijalnog okruzenja

• Pogledati Sherif (1936), Schacheter & Singer (1962)

• • • • • • • • • •
Mračna prostorija

Svijetlosni
signal

Eksperimentator : Pali lampicu i bilježi odgovor.

 Stvaranje grupa:
zasto se ljudi prikljucuju grupama?

Sherif (1966)

• Koliko daleko se svijetla tačka pomjerila u mracnoj prostoriji?

• Situacija je potpuno neodredena

• Nema referentne tačke u prostoriji

• Tačka se ne mice

• Autokineticki efekt

• • • • • • • • • •
Mračna prostorija

Svijetlosni
signal

Svaki ispitanik čuje odgovor drugih...

 Stvaranje grupa:
zasto se ljudi prikljucuju grupama?

Sherif (1966)

• Eksperimentalni uvjeti

• Individualno-grupno

• 100 pokušaja sam zatim (nekoliko dana kasnije) 3 serije od 100 pokušaja u
kolektivnim uvjetima

• Grupno-individualno

• 3 serije od 100 pokušaja u kolektivnim uvjetima zatim nekoliko dana kasnije

100 pokušaja sam

• • • • • • • • • •
• • • • • • • • • •
 Stvaranje grupa:
zasto se ljudi prikljucuju grupama?

DeMontmollin (1966)

• Hipoteza

• Ispitanici imaju ideju vezanu za interval u kojem bi se mogao nalaziti tačan

odgovor

• Svaki odgovor koji izlazi iz tog okvira bi trebao biti percipiran kao nemoguč.

• Hipoteza marže vjerojatnosti.

• • • • • • • • • •
 Stvaranje grupa:
zasto se ljudi prikljucuju grupama?

DeMontmollin (1966)

• Grupe sa uskim rasponom procjena

• Odgovori u prvoj fazi < 125

• Grupe sa sirokim rasponom procjena

• Odgovori u prvoj fazi > 125

• • • • • • • • • •
 Stvaranje grupa:
zasto se ljudi prikljucuju grupama?

DeMontmollin (1966)

• Hipoteze

• Kod grupa sa uskim rasponom ocekuje se pomak prema prosjeku procjena

iz prve faze.

• Kod grupa sa sirokim rasponom ocekuje se pomak prema prosjeku najblizih

procjena.

• • • • • • • • • •
 Stvaranje grupa:
zasto se ljudi prikljucuju grupama?

DeMontmollin (1966)

• Dakle...

• S1: Prosjek najslabijih odgovora (3 ili 4)

• S2: Prosjek odgovora izuzevši največi

• S3: Prosjek pet odgovora

• S4: Prosjek odgovora izuzevši najmanji

• S5: Prosjek največih odgovora (3 ili 4)

• • • • • • • • • •
 Stvaranje grupa:
zasto se ljudi prikljucuju grupama?

DeMontmollin (1966)

• Dakle...

S1 S2 S3 S4 S5

40 60 80 100 120

Moguči odgovori

• • • • • • • • • •
 Stvaranje grupa:
zasto se ljudi prikljucuju grupama?

DeMontmollin (1966)

• Dakle...

S1 S2 S3 S4 S5

40 80 100 150 250

Moguči odgovori Ne

• • • • • • • • • •
 Stvaranje grupa:
zasto se ljudi prikljucuju grupama?

DeMontmollin (1966)

• Grupe sa uskim rasponom procjena

Pros 3 m Pros 4 m Pros 5 Pros 4 V Pros 3 V

S1 4,8 0,5 -1,3 -7 -10

S2 11,2 9 -0,8 -9 -12,3

S3 8 2,1 -1,5 -1,9 -9,6

S4 12,6 8,8 2,1 -5,2 -8,2

S5 17,2 16 10,5 5 0

• • • • • • • • • •
 Stvaranje grupa:
zasto se ljudi prikljucuju grupama?

DeMontmollin (1966)

• Grupe sa sirokim rasponom procjena

Pros 3 m Pros 4 m Pros 5 Pros 4 V Pros 3 V

S1 4 -9,4 -24,8 -31,3 -43

S2 17,5 5 -7,7 -20 -32,5
S3 22,5 9,5 -0,8 -8 -31,3
S4 31,6 20,7 4,8 -2 -17,3
S5 32,7 21,3 7 -0,8 -15,5

• • • • • • • • • •
 Stvaranje grupa:
zasto se ljudi prikljucuju grupama?

Funkcionalni pristup

• Grupa sluzi kao sredstvo za zadovoljavanje psiholoskih potreba

• Zastita i sigurnost, materijalni profit, socijalni identitet...

• • • • • • • • • •
 Stvaranje grupa:
zasto se ljudi prikljucuju grupama?

Zajednicka sudbina

• Grupe ne nastaju nuzno zbog slicnosti clanova

• Taoci

• Osoba u izbjeglistvu

• Osobe koje su a priori razlicite medutim ipak formiraju grupu

• Dijeljenje iste sudbine je dovoljan uvjet za formiranje grupe

• • • • • • • • • •
 Porijeklo
predrasuda i diskriminacije

Rabbie & Horowitz (1969)

• Djeca koja se ne poznaju su slucajnim izborom podjeljena u dvije grupe od 4

osobe.

• Manipulacija meduzavisnosti sudbina

• Arbitrarno dodjeljivanje ili uskracivanje nagrade

• Mjere

• Sociometrijske skale

• • • • • • • • • •
Zajednicka Kontrolna Zajednicka Kontrolna
sudbina grupa sudbina grupa
 Stvaranje grupa:
zasto se ljudi prikljucuju grupama?

Rabbie & Horowitz (1969)

• Jasne preferencije prema clanovima vlastite grupe.

• Osobe trebaju osjecati da dijele zajednicku sudbinu sa drugim clanovima.

• Njihova (zajednicka) sudbina treba da bude drugacija od sudbine clanova

druge grupe.

• Na primjer studenti se osjecaju blizi jedni drugima u periodu ispita.

• • • • • • • • • •
Zajednicka Kontrolna Proizvoljno Zajednicka Kontrolna
sudbina grupa grupa
kategoriziranje sudbina
 Stvaranje grupa:
zasto se ljudi prikljucuju grupama?

Zajednicka sudbina

• Sredstvo za upravljanje masama

• Narodi unatar raznih etnickih skupina imaju slicne sudbine

• Nezaposlenost i ekonomska kriza su faktori koji povezuju osobe svih naroda

• Emisija "60 minuta"

• Zbog cega nema osjecaja grupne pripadnosti?

• Diskurs nacionalne ugrozenosti, stvara osjecaj zajednicke sudbine kod biraca koji
glasaju za iste osobe

• • • • • • • • • •
 Stjecanje i razvoj grupnih normi

Norme

• Pravila o tome kako bi se osobe trebale ponasati

• Specificne vs. Generalne norme

• Stilovi oblacenja vs. Zakoni

• Kulturoloske

• Socijalna distanca

• Univerzalne

• Uzajamnost

• • • • • • • • • •
 Stjecanje i razvoj grupnih normi

Funkcije normi

• Referentni okviri (putokazi) pomocu kojih se interpretira svijet

• Smanjiti nesigurnost u nestruktuiranoj situaciji (Sherif, 1936)

• • • • • • • • • •
Mračna prostorija

Svijetlosni
signal

Svaki ispitanik čuje odgovor drugih...

 Grupna
norma

• • • • • • • • • •
 Stjecanje i razvoj grupnih normi

Funkcije normi

• Regulacija socijalnog zivota

• Na sta bi licio zivot u drustvu u kojem vlada anarhija?

• Olaksavanje postizanja cilja

• Ponasanje na predavanjima

• • • • • • • • • •
 Stjecanje i razvoj grupnih normi

(Newcomb, 1943)

• Politički stavovi studentica (College Bennington)

• Studentice iz ekonomski privilegiranih obitelji sa konzervativnim političkim

vjerovanjima i stavovima.

• Bennington favorizira liberalnije i radikalnije pozicije.

• Koji utjecaj norme i atmosfera može imati na političke stavove studentica?

• • • • • • • • • •
• Tablica. Procenat studentica koje prihvataju razne kandidate zavisno od godine
studija.

Prva godina Druga godina Treća godina

Kandidati Studenti Roditelji Studenti Roditelji Studenti Roditelji

Landon 62 66 43 69 15 60

Roosevelt 29 26 43 22 55 36

Thomas 9 7 15 8 30 4
 Stjecanje i razvoj grupnih normi

(Newcomb, 1943)

• Kako objasniti ove rezultate?

• Studentice se mjenjaju jer su promjenile “referentnu grupu”.

• One koje su postale liberalnije su one koje su se identificirale sa univerzitetskom

skupinom.

• Medutim, za studentice koje su zadržale svoja konzervativna mišljenja college je

samo predstavljao grupu pripadnosti ali ne referentnu grupu.

• Utjecaj sazrijevanja?

• Studentice visih godina su starije

• • • • • • • • • •
 Stjecanje i razvoj grupnih normi

Siegel & Siegel (1957)

• Ispitivanje politickih stavova studenata

• Tradicionalna sestrinstva vs. Liberalni paviljoni

• • • • • • • • • •
 Stjecanje i razvoj grupnih normi

Schachter (1951)

• Promatranje ponasanja u studentskim diskusijskim grupama koje su trebale

rijesiti jedan problem.

• Slucaj maloljetnog delikventa ”Johnny Rocco".

• Vecina studenata ima umjereno stajaliste (blag tretman za djecaka).

• Zavisno od eksperimenbtalnih uvjeta u grupi se nalazi jedan od clanova koji

je eksplicitno devijentan, priklanjajuci ili ukloplenji.

• Mjera

• Broj persuazivnih poruka upucenih raznim clanovima

• • • • • • • • • •
 Stjecanje i razvoj grupnih normi

Schachter (1951)

• Simbolicna ekskomunikacija devijantnog clana grupe

• Politicke stranke, religijske institucije itd

• Uspjeh ili neuspjeh lezi u konformiranju svom vremenu - Machiavelli

• • • • • • • • • •
 Stjecanje i razvoj grupnih normi

McGrew (1972)

• Posmatranje ponasanja male (3-4 godine) djece tokom prvih dana u vrticu.

• Djeca se ne prikljucuju zajednickim aktivnostima u pocetku

• Vecinu svog vremena provode u posmatranju drugih u igri

• Novi clanovi djecijih grupa provode neko vrijeme pokusavajuci otkriti koja
su temeljna pravila prije nego se sasvim pridruze.

• • • • • • • • • •
 Stjecanje i razvoj grupnih normi

Putalaz & Gottman (1981)

• Analiza ponasanja popularne i nepopularne djece po ulasku u grupu.

• Popularniji pristupnici vise postuju grupne norme

• Bez nametanja novih igara drugima

• • • • • • • • • •
 Stjecanje i razvoj grupnih normi

Hollander (1958)

• Grupni rad na zadatcima koji zahtijevaju donosenje odluka

• Kvalitet odluka utice na mogucu zaradu grupe

• U grupi se nalazi eksperimentatorov suradnik koji nudi relavantnije solucije

od drugih.

• Veca zarada

• Eksperimentatorov suradnik postuje ili ne postuje pravila (norme ponasanja

u grupi)

• • • • • • • • • •
 Stjecanje i razvoj grupnih normi

Hollander (1958)

• Transgresije suradnika izazivaju reakcije ostalih clanova samo na pocetku

interakcija.

• Zasluzeno odstupanje

• Tolerancija koju osoba zasluzuje vremenom konformirajuci se grupnim normama.

• Lideri

• • • • • • • • • •
 Stjecanje i razvoj grupnih normi

Sherif & Sherif (1964)

• Promatranje grupa adolescenata

• Grupni lideri imaju vecu mogucnost krsenja normi osim u slucajevima kada
njihovo ponasanje ugrozavaju postojanje grupe

• • • • • • • • • •
 Stjecanje i razvoj grupnih normi

Sherif & Sherif (1964)

• Pracenje jedne od adolescentskih grupa tokom tri generacije

• Obicaji grupe se ne mjenjaju

• Ista stara suparnistva sa obliznjom grupom, upotreba istih imena

• • • • • • • • • •
 Stjecanje i razvoj grupnih normi

Sherif (1936)

• Eksperimentalni uvjeti

• Individualno-grupno

• 100 pokušaja sam zatim (nekoliko dana kasnije) 3 serije od 100 pokušaja u
kolektivnim uvjetima

• Grupno-individualno

• 3 serije od 100 pokušaja u kolektivnim uvjetima zatim nekoliko dana kasnije

100 pokušaja sam

• • • • • • • • • •
 Stjecanje i razvoj grupnih normi

(Newcomb, Koeing, Flacks, & Warwick, 1967)

• Istrazivači se interesiraju za glasačko opredjeljenje tadašnjih studentica na

izborima 1960.

• 60 % ondašnjih studentica glasa za JFK, liberalnog kandidata u odnosu na

Nixona konzervativnog kandidata.

• U kontrolnoj grupi (slicne dobi i socioekonomskog statusa) samo 30 % žena

glasa za JFK.

• Stavovi iz studentskih dana se nisu promijenili nakon 25 pa čak ni nakon 50

godina (Alwin, Cohen & Newcomb, 1991).

• • • • • • • • • •
• Tablica. Procenat studentica koje prihvataju razne kandidate zavisno od godine
studija.

Prva godina Druga godina Treća godina

Kandidati Studenti Roditelji Studenti Roditelji Studenti Roditelji

Landon 62 66 43 69 15 60

Roosevelt 29 26 43 22 55 36

Thomas 9 7 15 8 30 4
 Deindividuacija i ponasanje
u grupama

Primjeri ponasanja u grupama

• My Lei (Wietnam)

• Sukobi navijackih skupina

• Izgredi

• Nasilje u adolescentskim grupama

• Zasto cega nasilje i vandalizam u gomilama?

• • • • • • • • • •
 Deindividuacija i ponasanje
u grupama

Le Bon (1895)

• Osobe koje se nalaze u gomili se ponasaju kao hipnotizirane

• Anonimnost, zaraza i sugestibilnost

• Gubljenje racionalnosti i razvijanje grupne svijesti

• Oslobadanje destruktivnih instinkta

• Neobuzdano nasilje

• • • • • • • • • •
 Boravak u velikoj
grupi

Osjecaj Difuzija osobne

anonimnosti odgovornosti

Gubitak osobnog
identiteta

Stanje
Festinger (1952)
deindividuacije

Iracionalno
ponasanje
 Deindividuacija i ponasanje
u grupama

Zimbardo (1970)

• Napusteni automobil bez registracije u dva grada razlicitih velicina: Bronx

(New York) vs. Palo Alto.

• Veci gradovi uticu na osjecaj anonimnosti i norme koje poticu vandalizam.

• U New Yorku prvi lopovi se pojavljuju nakon 10 minuta

• Krada akumulatora i hladnjaka (nakon tri dana ostaje samo ogoljeli skelet auta)

• U Palo Altu jedna slucajni prolaznik prilazi autu da zatvori haubu radi kise

• Kako biti sigurni da se radi o utjecaju anonimnosti?

• • • • • • • • • •
 Deindividuacija i ponasanje
u grupama

Zimbardo (1969)

• Eksperimentalna provjera efekta deindividuacije

• Ispitanice imaju priliku zadavati blage ali naizgled stvarne elektro sokove
toboznjem uceniku u eksperimentu.

• Manipulacija anonimnosti

• Nosenje sirokih odora sa kukuljicama vs. Uocljiv i pojacan individualni identitet

• Mjera

• Trajanje el. sokova

• • • • • • • • • •
 Deindividuacija i ponasanje
u grupama

Zimbardo (1969)

• Prosjecno trajanje elektricnih sokova je znacajno duze (dva puta) u situaciji

deindividuacije nego u situaciji oovecane individualnosti.

• Medutim

• Kontradiktorni rezultati u istrazivanju sa belgijskim vojnicima

• • • • • • • • • •
 Deindividuacija i ponasanje
u grupama

Rehm, Steinleitner & Lilli (1987)

• • • • • • • • • •
Deindividualizirani Individualizirani

>
 Deindividuacija i ponasanje
u grupama

Watson (1973)

• Arhivska analiza etnografskih zapisa

• Kulture u kojima ratnici koji skrivaju svoj identitet vise muce zarobljenike.

• • • • • • • • • •
 Deindividuacija i ponasanje
u grupama

Jaffe & Yinon (1979)

• Eksperiment o ucenju

• Prethodno isfrustrirani pojedinci imaju mogucnost da zadaju elektro sokove

toboznjem uceniku u eksperimentu.

• Manipulacija konteksta

• Sami vs. Grupe od tri osobe

• Mjera

• Prosjecan intenzitet elektro sokova

• • • • • • • • • •
 Deindividuacija i ponasanje
u grupama

Jaffe & Yinon (1979)

• Agresija koju osobe ispoljavaju kad su u grupama je veca od individualne

agresije.

• • • • • • • • • •
 Deindividuacija i ponasanje
u grupama

Zimbardo (1970)

• Napusteni automobil bez registracije u dva grada razlicitih velicina: Bronx

(New York) vs. Palo Alto.

• Veci gradovi uticu na osjecaj anonimnosti i norme koje poticu vandalizam.

• U New Yorku prvi lopovi se pojavljuju nakon 10 minuta

• Krada akumulatora i hladnjaka (nakon tri dana ostaje samo ogoljeli skelet auta)

• U Palo Altu jedna slucajni prolaznik prilazi autu da zatvori haubu radi kise

• • • • • • • • • •
 Deindividuacija i ponasanje
u grupama

Mullen (1986)

• Arhivska analiza sadrzaja novinskih clanaka vezanih za 60 lincovanja

pocinjenih u SAD izmedu 1899 i 1946.

• Pozitivna relacija izmedu broja prisutnih osoba i intenziteta lincovanja

• Sto je broj osoba bio veci, vece je bilo i divljastvo i okrutnotnost kojom su ubijali
svoje zrtve.

• Gomila potice devijantno ponasanje ali ono sto je takoder bitno je velicina
grupe.

• Povecana anonimnost i smanjena odgovornost

• • • • • • • • • •
 Deindividuacija i ponasanje
u grupama

Diener et al. (1976)

• Ponasenje djece za vrijeme Halloween-a

• Eksperimentator poziva djecu u kucu i ostavlja ih same pokraj posude pune

bombona.

• Skriveni posmatraci biljeze ponasanje

• Da li ce djeca krasti bombone?

• • • • • • • • • •
 Deindividuacija i ponasanje
u grupama

Diener et al (1976)

• Eksperimentalni faktor 1

• Prisustvo drugih

• Grupa vs. Sami

• Eksperimentalni faktor 2

• Anonimnost

• Ime vs. Bez imena

• • • • • • • • • •
 Deindividuacija i ponasanje
u grupama

Mann (1981)

• Analiza ponasanja kod posmatraca u 21 slucaju pokusaja samoubojstva.

• Utjecaj broja prisutnih osoba i perioda dana (dan vs. noc).

• Posmatraci vise nagovaraju na samoubojstvo kada se nalaze u mnostvu po noci.

• Biti anoniman u gomili ocito potice devilantnije ponasanje

• Da li je ponasanje u grupama uvijek negativno?

• • • • • • • • • •
 Deindividuacija i ponasanje
u grupama

Reicher

• Smanjenje svijesti o sebi povecava grupnu svijest

• Norme reguliraju ponasanje u grupama

• Deindividualizirane osobe postaju zamjenjive jedinke koje se ponasaju u

skladu sa grupnim normama

• Uniforme koje su nosili Zimbardovi ispitanici su mozda aktivirale grupnu

normu koja potice mrznju.

• • • • • • • • • •
 Deindividuacija i ponasanje
u grupama

Johnson & Downing (1979)

• Replikacija Zimbardove studije uz dodatnu manipulaciju situacijske (grupne)

norme.

• • • • • • • • • •
 Zimbardo (1969)

Bez Sa Bez Sa
maske maskom maske maskom
 Norma 2

Norma 1
 Deindividuacija i ponasanje
u grupama

Johnson & Downing (1979)

• Utjecaj socijalnih normi koje su prisutne u odredenom kontekstu je pojacan

u slucaju deindividuacije.

• Zavisno od dominantne norme grupe mogu ponasati vandalski kao i krajnje

prijateljski.

• Ku-Klux-Klan vs. Medicinska sesra

• Instrumentalizacija

• Crne uniforme i fantomka u specijalnim jedinicama

• • • • • • • • • •
 Deindividuacija i ponasanje
u grupama

Frank & Gilovich (1988)

• Arhivska analiza statistika hokejaske lige u razdoblju od 1970 do 1986.

• Ekipe koje nose crne uniforme prave najvise prekrsaja.

• • • • • • • • • •
 Socijalni utjecaji u grupama

Konformizam

• Promjena ponasanja zbog stvarnog ili zamisljenog utjecaja drugih ljudi

• Javno (manifestno) ponasanje

• Priklanjanje grupi cak i onda kada osoba shvata da okrece ledja istini

• • • • • • • • • •
 Socijalni utjecaji u grupama

Asch (1956)

• Zadatak procjenjivanja vizualnih podrazaja

Standardna A B C
crta

• Koja od tri crte A, B ili C odgovara standardnoj crti?

• • • • • • • • • •
Socijalni utjecaji u grupama

Asch (1956)

• • • • • • • • • •
 Zasto se ljudi konformiraju?

• Normativni utjecaj

• Osobe ne zele biti prihvacene od strane drugih.

 Stvaranje grupa:
zasto se ljudi prikljucuju grupama?

Asch (1956)

• Karakteristike zadatka

• Objektivna realnost

• Sigurnost u validnost sopstvenih odgovora

• Nema potrebe za informacijama iz socijalnog okruzenja (Festinger)

• Odsustvo utjecaja

• • • • • • • • • •
74 % osobe se konformira
barem jednom
 Socijalni utjecaji u grupama

Asch (1956)

• Osobe spontano prate vecinu mada ne postoje direktni podsticaji

• Odsustvo nagrade za konformizam, odsustvo kazne za individualnost

• Sta mozemo ocekivati kada postoje stvarni pritisci?

• Vojska

• Drustveni pritisci

• Npr. Brak sa osobom iste nacije

• • • • • • • • • •
 Socijalni utjecaji u grupama

Milgram (1974)

• Eksperiment o ucenju

• Osobe trebaju zadati kaznu za koju znaju da je bolna i potencijalno opasna.

• • • • • • • • • •
 Socijalni utjecaji u grupama

Milgram (1974)

• Karakteristike zadatka

• Objektivna realnost

• Direktni pritisci od strane eksperimentatora

• Odluka u suprotnosti sa moralnim principima osobe

• • • • • • • • • •
Zali se na bolove

Hoce da ide van

Odbija da nastavi
 Socijalni utjecaji u grupama

Milgram (1974)

• Bez pritiska....................................................... 2 %

• Glavna studija M / Ž....................................... 65 %

• Ured u zgradi.................................................. 48 %

• Odgovorna osoba nije naučnik....................... 20 %

• Osoba napušta prostoriju............................... 21 %

• Osoba mora dodirnuti žrtvu............................ 30 %

• • • • • • • • • •
 Socijalni utjecaji u grupama

Asch versus Milgram

• Kvantitativna vs. Kvlallitativna vecina

• Bez direktnog podsticaja vs. Direktni podsticaj

• Banalna odluka vs. Znacajna odluka

• • • • • • • • • •
 Socijalni utjecaji u grupama

Milgram (1974)

• Eksperiment o ucenju

• Osobe trebaju zadati kaznu za koju znaju da je bolna i potencijalno opasna.

• Utjecaj vecine na donosenje odluke o kazni?

• Dva suradnika koja pomazu ispitaniku sistematski predlazu snaznije sokove

• • • • • • • • • •
 Socijalni utjecaji u grupama

Asch (1956)

• Dva naivna ispitanika

• • • • • • • • • •
 Socijalni utjecaji u grupama

Asch (1956)

• Procenat greški (utjecaj večine) pada na 10,4%.

• Socijalna podrska umanjuje utjecaj vecine

• Ljudi koji su ulaze u sekte su na samom pocetku lisene socijalne podrske kako bi
se njima moglo lakse upravljati

• • • • • • • • • •
 Socijalni utjecaji u grupama

Asch (1956)

Suradnik koji daje tacne

odgovore

• • • • • • • • • •
 Socijalni utjecaji u grupama

Asch (1956)

• Procenat greški (utjecaj večine) pada na 5,5%.

• Jednoglasnost ili socijalna podrska?

• • • • • • • • • •
 Socijalni utjecaji u grupama

Allen & Levine (1968)

• Ista paradigma kao Asch (1956)

Suradnik koji daje

pogresan odgovor koji se
razlikuje od vecine

• • • • • • • • • •
 Socijalni utjecaji u grupama

Asch (1956)

• Ocito je razbijanje jednoglasnosti bitnije od socijalne podrske

• Medutim sve ovisi od vrste zadatka

• Pogledati Milgrama

• • • • • • • • • •
 Socijalni utjecaji u grupama

Asch (1956)

• Utjecaj velicine grupe?

• Vecina od 2, 3, 4, ...15 osoba daje pogresne odgovore

• • • • • • • • • •
 Socijalni utjecaji u grupama

Wilder (1977)

• Donošenje odluka u poroti

• Slučaj vezan za nezgodu malog djeteta ciji elementi istovremeno ukazuje na

odgovornost majke i na odgovornost proizvodaca.

• • • • • • • • • •
 Socijalni utjecaji u grupama

Wilder (1977)

• Eksperimentalni uvjeti

• Neovisne osobe

• Misljenje 1, 2, 3, 4 ili 6 osoba koje okrivljuju majku (Asch)

• Meduzavisnost osoba

• Misljenje grupa koje se sastoje od 2, 3, 4 ili 6 osoba koje okrivljuju majku

• Misljenje 2 grupe / 2 osobe, 2 grupe / 3 osobe, 3 grupe / 2 osobe koje okrivljuju

majku.

• • • • • • • • • •
 Socijalni utjecaji u grupama

Wilder (1977)

• Utjecaj nezavisnih osoba se stabilizira nakon tri osobe

• Asch (1956)

• Dvije grupe od tri osobe su znacajno utjecajnije od jedne grupe od sest

osoba

• Tri grupe od dvije osobe su jos utjecajnije od jedne grupe od sest osoba

• Za isti broj ljudi prosvjedi su efikasniji ako vlast percipira veci broj grupa
nego jednu gomilu

• • • • • • • • • •
 Socijalni utjecaji u grupama

Zasto su se ljudi konformiraju?

• Poteskoce sa zadatkom?

• Objasnjenje koje mozemo tesko prihvatiti ako uzmemo u obzir rezultate u kontrolnoj
skupini

• • • • • • • • • •