.. vise se nikada necete bojati smrti!

Mi chael Newton NCV

P U T O V A N J E DU 5 A Reinkarn

POHVALE ZA KNJ1GU PUTOVANJE DU§A

‘ O bve z no Stivo za svc z a i n t c r c s i r a n c za is k us tv a i i v o t a nakon s
srdacno j e p r e p o r u f uj em. "
Dr. Hanz H ol ze r , a u to r k nj i g e Life I

‘Ova s j a j n a , napeta k nj i ga o t k ri v a n c k c od m i s t e r i j a i i v o t a u duli

svijet u".
NAPRA T rad e J

‘ Putovanje d u i a i Sudbina dusa n a j f a s c i n a n t n i j e su k nj i g e koje sa

proiitala.”

S h i r l e y M a c La in e , g l u m i c a i spisa

Qva s j a j n a k n j i g a , koju danas s m a t r a ju k l a s i t n i m d j e lo m tog po<

[>fla j e prva koj a j e d e t a l j n o i s t r a i i l a m i s t e r i j i i v o t a izmedu
Putovanje duSa p r e d s t a v l j a p r i f e d va de se t i de ve te r o I ju di doved
■ n adsvjesno» s ta n je s v i j e s t i r e v o l u c i o n a r n i m t e h n i k a m a dr. Mi
Mewtona. T aj j e d i n s t v e n i p r is tu p omogueava dr. Newtonu da d<
skr iv eni h s j e c a nj a sv oj i h k l i j e n a t a koj a se o dnose na i i v o t u duh
svijetu nakon f i z i t k e s m r t i . K l i j e n t i u d ub ok o j h i p n o z i d i r l j i v o c
ito im se d og od i l o i zm edu i i v o t a . O t k r i v a j u i i v o p i s n e d e t a l j e c
kako st v ar no i z gl ed a d u ho vni s v i je t , kamo idemo i ito r adi mo kac
i zaSto se v ra ca mo u o dr e d e n i m t i j e l i m a .

£ ah v al ju j u £ i neobifnim pritama iz ove k nj i g e , s a z n a t cete det

s ljedec em:

• Kakav j e o s j e l a j u m r i j e t i

• Sto v i d i t e i o s j e f a t e n ep os r e dn o nakon smr ti

• Kada i gdje u f i t e p r e p o z n a t i sr odne duSe na Z e m l j i

• R a z l i c i t e r a z i n e duSe: p o f e t n i c k a , s re d nj a i n ap re dn a

• Sto se dogada s “ p o r e m e d e n i m ” dusama

• Svrha i i v o t a i m a n i f e s t i r a n j e “ tv or ca "

[)r. MICHAEL NEWTON ( K a l i f o r n i j a ) s a vj e t o d a v n i j e p s i h ol o g , n

l i i p n o t er a pi j e i u f i t e l j vi5e od f e t r d e s e t g od in a. On j e o s n i v a f In
Vlichael Newton za h i p n o t e r a p i j u i i v o t a i z me du i i v o t a , koj i po
l i i p no t er a pe u te njegovim p i o n i r s k i m t e h n i k a m a . Nast upao j e na
/ery C h a n n e l u , kao i b r oj n i m drugim TV i radi o e m i s i j a m a .
S. ( s u b j e k t ) : O, mo j Boi e!
Nisam v a l j d a s t v a r n o m r t a v -
j e s a m Ii ? Mi s l i m , t i j e l o mi j e
m r t v o - v i d i m ga p o d s o b o m -
al i j a l e b d i m . . . m o g u p o g l e d a t i
d o l j c i v i d j e t i k a k o mi t i j e l o
l e i i na b o l n i f k o m k r e v e t u . Svi
oko mene misle da sam mrtav,
al i n i s a m . 2 e l i m v i k n u t i h e j ,
n i s a m s t v a r n o mr t a v ! Ovo j e
tako ne vje rojatno... Sestre
navlace pokrivac preko moje
glave. . . ljudi koje p o z n a j e m
placu. Tr eb ao bih biti mrtav,
ali j o i s a m i i v! To j c c u d n o ,
j e r t i j e l o mi j e a p s o l u t n o
m r t v o d o k se j a k r e c e m i z n a d
n j eg a . t i v saml
Ri j cci s u t o £ o v j e k a koj i j e u
dubokoj hipnozi ponovno
prozivio iskustvo smrti.
I zg ov ara o ih j e b rz o i
uzbudeno, glasom punim
s tra h o p o ito v a n ja , dok je
g l e d a o i o s j ec a o kako j e to biti
d u h koji se t ek o d v o j i o od
fizifkog tijela.

Dr. N: A k a k a v j e z a p r a v o za
t e b e o s j e c a j i z l a s k a iz t i j e l a ?
S: Pa, k a o d a s a m s k i n u t a
koiu... ogulila bananu.
Jednostavno sam u jednom
za m a hu izgubila tijelol
Dr. N: j c li o s j e c a j n e u g o d a n ?
S: 0 , ne! S j a j n o j e o s j e c a t i se
t ak o s l o b o d n o , bez boli, ali...
ja sam... dczorijentirana...
n i s a m o f e k i v a l a d a £u
u m r i j e t i . ..
 VIDENO OCIMA BESMRTNE DUSE

asto ste ovdje na Zemlji? K am o cete poci n a k o n smrti? Sto ce vam

Z
knjige.
se dogoditi kad d o d e te ta m o ? O proslim su zivotima n a p is a n e brojne
knjige, ali m alo je toga r e c e n o o n e prekidnoj egzistenciji nasih dusa
u iscekivanju p o n o v n o g ro den ja - sve do ove zapanjujuce, provokat

Kad je dr. Michael N e w to n , ovlasteni majstor h ip noterapije, p o c e o

vracati svoje klijente u n a tr a g kroz vrijeme kako bi dosli do sjecanja na
prosle zivote, slucajno je naisao na otkrice neslucenih razmjera: da je, kroz
m e n t a l n e oci klijenata u h ip n o tiz ira n o m ili nadsvjesnom stanju, m o g u c e
«vidjeti» d u h ovn i svijet, i da m u klijenti u tom izmijenjenom stanju m ogu
reci sto su njihove duse radile izm ed u zivota na Zemlji.

Knjiga koju cete procitati u z d rm a t ce vase stavove o smrti. Tijekom

m n o g o g od in a a u to r je poveo stotine ljudi u duho vn i svijet. D v adeset i
devet slucajeva opisanih u knjizi o b u h v a c a izvjestaje vrlo religioznih osoba,
d u h o v n o n e p o s v e c e n ih osoba, kao i onih izm edu toga - i svi su oni iskazali
upecatljivu dosljednost u n a c in u na koji su odgovarali na pitanja o duhov-
n o m svijetu.

Dr. N e w t o n otkrio je da je pro c e s iscjeljivanja do kojeg dolazi kad

covjek p r o n a d e svoje mjesto u d u h o v n o m svijetu daleko znacajniji za
klijente od opisivanja njihovih proslih zivota na Zemlji. Putovanje dusa
predstavlja deset godina njegovih istrazivanja i uvida, koje ce vam p o m o c i
da shvatite svrhu svojih zivotnih izbora, kao i n a c in a i razloga zbog kojih
vasa dusa, i duse vasih voljenih, zive vjecno.

«Ova upecatljiva, n a p e ta knjiga otkriva neke zivotne tajne u d u h o v n o m

svijetu.»

NAPRA Trade Journal

APutovanje dusa je prva doista n ova metafizicka informacija koja se

pojavila n a k o n godina. Knjiga predstavlja kljucno stivo za svakoga tko zeli
saznati sto ga ceka s druge strane.»

D ick S u t p h e n

«Ovo je b rilja n ta n i o s t r o u m a n p ristu p n a s e m sljedecem k o ra k u

p r e m a pokusaju razum ijevanja n aravi postojanja.«

The Association fo r Past-Life Research & Therapies Newsletter

Dr. W in a fre d B. Lucas i mr. soc. r a d a C a ro le Clark

 REAKCIJE CITATELJA NA
PUTOVANJE DUSA

Putovanje dusa je r e m e k djelo koje ce se p a m titi d u g o n a k o n sto se

d ru g e knjige iz to g p o d r u c ja z a b o ra v e . C estitam .

F ra n k , Boston, M a ssa c h u sse ts

Vasa mi je knjiga osvijestila m oje u n u tr a s n j e «ja» i dala mi osjecaj smisla

u zivotu. D u h o v n a je, ali b ez religioznih dogm i. Kako v a m m o g u
zahvaliti?

Vicki, A m s te r d a m , N iz o z e m sk a

N a k o n sto sam kupila Putovanje dusa, nosila sam je svuda sa so b o m ,

je r je n is a m m o g la odloziti. Vasa m e knjiga d irn u la k a o ni j e d n a
druga.

Viola, T o r o n t o , K a n a d a

Vjerujem da vasa duhom obdarena knjiga n e m a k o n k u r e n c ije u

posto je c o j lite ra tu ri o duhovnom svijetu, njegovim z a k o n im a i
p r o c e s im a .

Jo ti, Istanbul, Turska

Svojom knjigom Putovanje dusa p o d a rili ste svijetu veliki dar. Ona
odzvan ja n a d m o c n o m istinom .

M a d o le , K o n a , Havaji

M o ra m vam re c i da je Putovanje dusa najozbiljnija i najzanimljivija

knjiga koju z n a m , a koja opisuje razdoblje zivota i z m e d u inkarnacija.
Niti j e d n a d ru g a knjiga ne iznosi toliko detalja. N jezina m o c proizlazi iz
vase k riticnosti u ispitivanju vasih p a c ije n a ta .

Zeljko, T u b in g e n , N je m a c k a

Putovanje dusa klasik je koji bi se t r e b a o n a c i u svakoj knjiznici. P itam

se jeste li svjesni kolika je srca dirnula?

J.C ., D u blin , Irska

 Z a Peggy, m o ju voljenu su p r u g u i s r o d n u dusu.

O sim sto zahvaljujem svojoj supruzi na g o le m o m d o p r i n o s u knjizi,

p o s e b n o zahvaljujem N o r a h M ay p e r, J o h n u F a h e y u i svim s u r a d n ic im a
koji su odvojili dio svojih zivota za u re d iv a n je knjige i d avanje savjeta i
o hrabrenja. Z ahvaljujem i svim svojim klijentima, cija je hrabrost
o m o g u c ila ovo istrazivanje tim e sto su m i o m o gucili da z a je d n o s njima
p u tu je m s ta z a m a njihovih u m o v a .
 O PISCU

M ic h a e l Duff N e w t o n d o k to r i r a o je psihologiju savjetovanja, posjeduje

certifikat m a js to ra h i p n o te r a p ij e i c la n je A m e r ic k e u d r u g e savjetnika.
P r e d a je na visim sko la m a , a im a i p r i v a tn u p ra k su u Los Angelesu. Dr.
N e w t o n razvio je svoje t e h n i k e v r e m e n s k e regresije kako bi u c in k o v ito
p o v e o h i p n o t i c k e subjekte onkraj sjecanja na prosle zivote, p r e m a
sm islenijem iskustvu d u se iz m e d u zivota. Pisca sm a tra ju p i o n i r o m u
otkrivanju tajni n a sih zivota u d u h o v n o m svijetu, o kojim a pise po prvi
p u t u ovoj uspjesnici. Putovanje dusa p r e v e d e n o je na d e s e t jezika. Dr.
N e w t o n m e d u n a r o d n o je p o z n a t kao d u h o v n i regresionist, a n a s t u p a o
je na b ro jn im r a d io i TV talkshowovima zastu p a ju c i teorije N e w Agea.
G o d i n e 1998. N a c i o n a l n a u d r u g a t r a n s p e r s o n a l n i h h i p n o - t e r a p e u t a
dodijelila m u je godisnju n a g r a d u za «Najosobitiji d o p r in o s « u
p r e m o s c iv a n ju u m a , tijela i d u h a . N a g r a d u je d o b io za g o d in e klinickog
istrazivanja sjecanja d use i otkrica kozm ologije zivota n a k o n zivota.
Pisae je povjesn icar, a s t r o n o m - a m a t e r i svjetski putnik. O n i njegova
s u p r u g a Peggy sad a zive u p l a n i n a m a Sierra N e v a d e u sjevernoj
Kaliforniji.

Druge knjige isto g pisca

Sudbina dusa (Llewellyn, 2000.)

Zivot izmedu zivota (Llewellyn, 2004.)

Kontakt s p iscem

Ako zelite k o n ta k tira ti pisca, m o lim o vas, pisite n a a d r e s u Llewellyn

W o r ld w id e - a , a mi c e m o proslijediti vas zahtjev. I p isc u i iz d a v a c u bit
ce d r a g o da im se javite i da saznaju kako ste uzivali u ovoj knjizi i kako
v a m je p o m o g la . Llewellyn W o r ld w id e n e m o z e ja m c iti da ce pisae
o d g o v o riti na svako p ism o koje m u u p u tite , ali svako p is m o bit ce m u
p ro s lije d e n o . M o lim o vas, pisite na:

Dr. M ic h a e l N e w t o n

c/o Llewellyn W o r ld w id e

2143 W o o d d a l e Drive, D e p t. K485-5, W o o d b u r y , M N 55125-2989, USA

M o lim o vas, prilozite i naslovljenu o m o tn ic u s m a rk o m ili s 1 d o laro m kako biste pokrili

tro sk o v e. A ko zivite izvan S A D -a, prilozite m e d u n a ro d n i k u p o n za postanski o d g o v o r.
Dr. Michael Newton

PUTOVANJEDUSA
 Dr. M ichael N ew ton

PUTOVANJE DUSA

Prikaz slucajeva zivota izm edu zivota

Naslov originala: M ichael N e w to n : J o u r n e y of Souls

"T ranslated from"

JO U R N E Y O F SOULS

First E dition Copyright © 1994.

Fifth Revised Edition Copyright © 1996 M ich ael N e w to n

P u blish ed by Llewellyn P ublications

W o o d b u r y , M N 55125 USA

w w w . llewellvn.com
 SADRZAJ

Uvod ^

Prvo poglavlje S m rt i odlazak 19

D ru g o poglavlje V ra tn ic e d u h o v n o g svijeta 29

T re c e poglavlje P o v r a ta k kuci 39

C e tv rto poglavlje P r e m je s te n a dusa 59

P eto poglavlje Orijentacija 67

v 07
Sesto poglavlje Prijelaz

Sedm o poglavlje Smjestaj 105

1 0 7
O sm o poglavlje N asi vodici iz /

D e v e to poglavlje P o c e tn i c k a dusa 145

D e se to poglavlje D u s a srednje razine 169

Jed an aesto poglavlje N a p r e d n a dusa 195

D vanaesto poglavlje Izbor zivota 229

T rin a e sto poglavlje Izbor n o v og tijela 25 1

C e tr n a e s to poglavlje P r ip r e m a za p o lazak 281

P etnaesto poglavlje P o n o v n o rod e n je

Zakljucak 309

Kazalo p o jm o v a 313
 Poznat cete skriveno carstvo

U kojem sve duse obitavaju

Putovanje vodi

Kroz magle smrti.

Na tom bezyremenom putu

Plese svjetlo vodilja

Izgubljeno svjesnom pamcenju,

A li vidljivo u transu.

M.N.
 UVOD

ojite li se smrti? P itate li se sto ce v a m se d o g o d iti n a k o n sto

B u m r e t e ? Je li m o g u c e da p osje d uje te d u h koji je d o s a o s n e k o g

d r u g o g mjesta i da ce se vratiti t a m o n a k o n sto vase tijelo u m r e ,
ili je to s a m o vasa zelja stv o re n a s tr a h o m ?

P a r a d o k s je da ljudi, je d in i od svih stvorova na Zemlji, m o ra ju

p o tis n u ti s tra h od smrti da bi mogli voditi n o r m a l n e zivote. N o , nas
bioloski instinkt n ik a d a n a m ne d o p u s t a da z a b o r a v i m o tu krajnju
o p a s n o s t po n a s bitak. Sablast smrti sa sta re n je m raste u nasoj svijesti.
C ak se i religiozne o so b e boje da je sm rt kraj n a s e o sobn osti. N a s
najveci stra h od smrti d o n o si n a m misli o nistavilu smrti koja ce p re k in u ti
sve n a s e veze s obitelji i prijateljima. U m ira n je n a m cini sve zemaljske
ciljeve u z a l u d n im a .

K ad bi sm rt bila kraj svega p o v e z a n o g s n a m a , zivot bi doista bio

be sm isle n . M e d u tim , n e k a m o c u n a m a o m o g u c a v a n a m da gajimo
p o m i s a o na zivot poslije sm rti i da osjetim o p o v e z a n o s t s visom silom,
pa cak i s v je c n o m d u s o m . Ako zaista i m a m o dusu, k a m o o n a odlazi
n a k o n smrti? Postoji li doista n e k a k v o n e b o p u n o in te lig e n tn ih d u h o v a
izvan n a s e g fizickog svem ira? Kako o n o izgleda? Sto c in im o kad
d o d e m o ta m o ? Postoji li n e k o v r h o v n o b ic e koje vlad a tim rajem? Ta
su p itan ja stara kao i s a m o covjecanstvo , a za v e c in u n a s j o s su uvijek
tajna.

Z a v e c in u ljudi, istinski o d g o v o ri na misterij zivota n a k o n sm rti jos

su uvijek zakljucani iza d u h o v n i h vrata. Razlog t o m u je u g r a d e n a
a m n e z ija o i d e n tite t u n a se duse, koja n a m , na svjesnoj razini, p o m a z e
u spajanju du se i ljudskog m o zg a. Posljednjih g o d i n a ja v n o st je cula za
ljude koji su p r i v r e m e n o um rli, a zatim se vratili u zivot i izvijestili o
t o m e kako su vidjeli dugi tu n e l, ja rk a svjetla i n a k r a t k o se susreli s
prijateljskim d u s a m a . N o , niti j e d a n od tih izvjestaja iz n e se n ih u m n o g im
knjigam a o reink arn aciji nije n a m d a o vise od n a z n a k e o o n o m e sto
m o z e m o saznati o zivotu n a k o n smrti.

Ova je knjiga in tim n i d n e v n ik o d u h o v n o m svijetu. O n a opisuje niz

prikaza stvarnih slucajeva koji d e ta ljn o otkrivaju sto n a m se d o g a d a
n a k o n sto zavrsi zivot n a Zemlji. Povest ce vas onkraj d u h o v n o g t u n e la
i uci c e te u sam d u h o v n i svijet kako biste saznali sto se d o g a d a s d u s a m a
prije n o sto se n a p o k o n v r a te na Z em lju u d r u g o m zivotu.

Ja sam po p riro d i skeptik, iako se p r e m a sadrzaju ove knjige m o z d a

ne cini tak o . Kao savjetnik i h i p n o t e r a p e u t , specijalizirao sam se za
p r o m j e n u p o n a s a n ja kako bih tr e ti r a o psiholoske p o r e m e c a je . Veliki
dio m ojeg r a d a o d n o si se n a k r a t k o r o c n o kognitivno re s tr u k tu r ir a n je
klijenata - p o m a z e m im da p o v e z u misli i em ocije kako bi dosli do
z d ra v ih p o n a s a n ja . Z a j e d n o p r o n a la z im o smisao, funkciju i posljedice
njihovih vjerovanja, je r ja djelujem na osnovi p r e tp o s ta v k e da niti
j e d a n m e n t a l n i p r o b le m nije izmisljen.

U r a n im d a n i m a svoje p rak se odolijevao sam zah tje vim a ljudi za

v r a c a n je m u pro sle zivote zbog svoje orijentacije p r e m a tr a d ic io n a ln o j
terapiji. Iako sam se sluzio t e h n i k a m a h i p n o z e i v r e m e n s k e regresije,
kako bih u tv rd io izvore u z n e m iru ju c ih sjecanja i t r a u m a iz djetinjstva,
s m a t r a o sam da bi pokusaj pose z a n ja u prosle zivote bio n e o r t o d o k s a n
i n e p r i m j e r e n klinickoj praksi. Moj in te re s za re in k a rn a c iju i metafiziku
bio je s a m o in te le k tu a ln a znatizelja, sve dok s je d n im m l a d i c e m nisam
p o c e o raditi na p r o b l e m u ub lazav an ja boli.

Taj se klijent zalio na k r o n i c n e b o lo v e u desnoj stran i tijela, koji su

ga pratili cijelog zivota. J e d n o od o r u d a kojima se h ip n o te r a p ij a sluzi
za ubla z a va nje boli je u p u civ an je klijenta na p o g o rsa n je boli, kako bi je
n a u c i o ublaziti, i na taj n a c in ostvario k o n t r o lu n a d njom. N a je d n o j od
n a sih seansi p o ja c a v a n ja boli, taj je covjek u po trijeb io sliku p r o b a d a n j a
n o z e m k ako bi opisao svoju m u ku. Trazeci izvore te slike, na kraju sam
otkrio njegov prosli zivot vojnika iz 1. svjetskog ra ta koji je bio ubijen
b a j u n e t o m u F ra n c u sk o j. Uspjeli sm o u p o t p u n o s t i elim inirati bol.

U z o h r a b r e n je od s t r a n e svojih klijenata, p o c e o sam e k s p e rim e n tir a ti,

v o d e c i n e k e od njih u n a t r a g kroz vrijeme, u razdoblje prije njihovog
posljednjeg r o d e n ja na Zemlji. U p o c e t k u , bojao sam se da ce njihova

12
integracija t r e n u t n i h p o tr e b a , vjerovanja i stra h o v a stvoriti fantazije
um je sto sjecanja. M e d u ti m , n e d u g o zatim shvatio sam da n a s a d u b o k o
u k o rije n je n a sjecanja sad rze niz proslih iskustava previse stv arn ih i
p o v e z a n ih da b ism o ih mogli ignorirati. Shvatio sam kolika je te r a p e u t s k a
v a z n o st veze iz m e d u tijela i d o g a d a ja iz n a sih proslih zivota i o n o g a sto
s m o d a n a s.

Z a tim sam slucajno n a is a o na otkrice n e s lu c e n ih razm jera. Otkrio

sam da je kroz m e n t a l n e oci h ip n o tiz ir a n ih klijenata m o g u c e «vidjeti»
d u h o v n i svijet, i da mi klijenti m o g u pricati o zivotu izmedu zivota na
Zemlji.

Slucaj koji je za m ene o tv orio v r a ta d u h o v n o g svijeta bila je

s r e d o v je c n a z e n a koja je bila o so b ito prijem civ h ip n o tic k i subjekt.
R a z g o v a ra la je sa m n o m o svojim osjecajima usam ljeno sti i izolacije u
onoj osjetljivoj fazi kad se klijent prisjeti proslog zivota koji n e p o s r e d n o
p r e t h o d i sad asn je m . Ta n e o b i c n a z e n a presla je u najvise stanje
izmijenjene svijesti g o to v o sam a od sebe. N e shvacajuci da sam izdao
p r e k r a tk u n a r e d b u za tu akciju, su g e rira o sam joj da k r e n e p r e m a
izvoru svojeg gubitka druzeljubivosti. U istom tr e n u tk u , n e h o t i c e sam
u p o trije b io j e d n u od r ije c i- o tp o n a c a za d u h o v n o prisjecanje. T a k o d e r
sam je u p i t a o postoji li n e k a specificna grupa prijatelja koji su joj
nedostajali.

I z n e n a d a , m o ja je klijentica b riz n u la u plac. Kad sam je u p u t i o da

mi kaze sto nije u re d u , rekla je: «N edostaju mi neki od prijatelja iz
m o je g ru p e i za to sam toliko u sa m lje n a na Zemlji.» Bio sam z b u n je n i
n a sta v io je p ro p itiv a ti o t o m e gdje se ta g r u p a prijatelja z a p r a v o nalazi.
«Ovdje, u m o je m tr a jn o m d o m u » , od go vorila je j e d n o s t a v n o , «i u
o v o m t r e n u t k u vidim ih sve!»

N a k o n sto sam zavrsio s e a n su s to m klijenticom i p re s lu s a o sn im ku

r a z g o v o r a s n jom , sh vatio sam da je p r o n a la z e n je d u h o v n o g svijeta
bilo p r o d u z e t a k regresije u prosle zivote. N a p i s a n e su b r o jn e knjige o
pro slim zivotim a, ali n isa m m o g a o p r o n a c i niti j e d n u koja bi govorila o
n a sim z ivo tim a na razini dusa, niti o t o m e kako d o ci do d u h o v n i h
sjecanja ljudi. O d lu c io sam istraziti to p o d ru c je , a tijekom p rak se razvio
sam vlastitu vjestinu ulaska u d u h o v n i svijet p u t e m svojih klijenata.
O tkrio sam i to da je p r o n a la z e n j e mjesta u d u h o v n o m svijetu bilo
ljudim a m n o g o znacajnije od otkrivanja proslih zivota na Zemlji.

13
 K ako je m o g u c e d o c i do duse p u t e m h ip n o z e ? P r e d o c ite si da se
um sastoji od tri k o n c e n t r i c n a kruga, od kojih je svaki m anji od o n o g
p r e t h o d n o g . Dijele ih s a m o slojevi p o v e z a n e svijesti. Prvi vanjski sloj
predstavlja svjesni um koji je izvor n ase g kritickog, an a litic k o g
r e z o n ira n ja . D rug i sloj je podsvijest. T a m o nas h ip n o z a najprije vodi u
p o tra z i za skladistem koje sadrzi sjecanja na sve d o g a d a je iz ovog i
proslih zivota. T reca, u n u t a r n ja jezgra, o n o je sto sa d a z o v e m o
nadsvjesni u m . T a ra z in a sadrzi najvise srediste Jastva, gdje sm o mi
izraz vise sile.

U nadsvijesti ob itava n a s stvarni id e n tite t, d o p u n j e n podsvijescu,

koja sadrzi sjecanja n a m n o g e a lte r - e g o e koje sm o imali u bivsim
ljudskim tijelima. Nadsvijest m o z d a i nije razina, n e g o sa m a dusa.
N adsvjesni um predstavlja n a se najvise srediste m u d r o s ti i p erspek tive,
i sve m o je inform acije o zivotu n a k o n smrti d o la z e iz tog izvora
in t e lig e n tn e energije.

Koliko je u p o t r e b a h ip n o z e valjana za razotkrivanje istine? Ljudi u

h ip n o z i ne sanjaju i ne halu ciniraju . U u p ra v lja n o m stanju t r a n s a ne
s a n ja m o u k ro n o lo sk im s e k v e n c a m a i ne h a l u c i n i r a m o . K ad klijenti
u d u u tr a n s , njihovi m o z d a n i valovi u spo ra v a ju se iz p o c e t n o g b e ta
stanja b u d n o s t i i mijenjaju vibracije kroz m e d i ta tiv n o alfa stanje, pa sve
do razlicitih r a z in a te ta stanja. Teta stanje je h ip n o z a - ne san. Kad
s p a v a m o , u la z im o u krajnje, d elta stanje, gdje se p o r u k e iz m o zg a
spustaju u podsvijest i izbacuju kroz snove. M e d u tim , u t e ta stanju
svjesni um nije nesvjestan, pa m o z e m o p rim ati i odasiljati p o r u k e dok
su n a m svi kanali sjecanja o tv o re n i.

K ad se n a d u u h ip n o z i, ljudi opisuju slike koje vide i dijaloge koje

cuju u svojim nesvjesnim u m o v im a k a o doslovna o pazanja. Odgo-
varajuci na pitanja, subjekti ne m o g u lagati, ali m o g u pogresno
p r o t u m a c i t i n e s to sto su vidjeli u svojem n esvjesno m u m u , k ao sto to
c in im o i u svjesnom stanju. U h ip n o z i, ljudi se ne m o g u p o v e z a ti ni sa
cim sto ne sm a tra ju istinom .

N e k i kriticari h i p n o z e vjeruju da ce subjekt u tr a n s u iskonstruirati

sjecanja i p rilagoditi svoje o d g o v o r e kako bi usvojili teoretski okvir koji
im s u g e rira h ip n o tiz e r. O tk rio sam da je ta generalizacija p o g r e s n a
p r e tp o s ta v k a . U svojem r a d u , svaki slucaj tr e tira m kao da inform aciju
c u je m prvi put. K ad bi subjekt n e k a k o uspio n a d v la d a ti h i p n o t ic k u

14
p r o c e d u r u i svjesno izgraditi fantaziju o d u h o v n o m svijetu ili k a d bi
d o s a o do te slike p r e k o s lo b o d n ih asocijacija iz p r e t h o d n o usvojenih
ideja o z ivotu n a k o n smrti, njegovi bi o d g o v o ri u b r z o po c e li o d u d a r a t i
od izvjestaja m ojih ostalih klijenata. U ranoj fazi svoje karijere s p o z n a o
sam v rije d n o st p o z o r n o g u n a k r s n o g ispitivanja. N is a m otkrio da je bilo
tk o lazirao svoja d u h o v n a iskustva s a m o da bi mi udovoljio. Z a p ra v o ,
subjekti u h ip n o z i sprem no ispravljaju m oja pogresna tu m acen ja
njihovih izjava.

K ako je broj m ojih slucajeva r a sta o , p u t e m pokusaja i p o g re sk e

n a u c i o sam postavljati pitanja o d u h o v n o m svijetu prav ilnim re d o -
slijedom. Subjekti u n a d sv je sn o m stanju nisu o so b ito m o tiv ira n i da
d o b r o v o ljn o n u d e inform acije o c je l o k u p n o m zivotu dusa u d u h o v n o m
svijetu. P o t r e b n o je im ati p ra v e kljuceve za p o je d in a vrata. S v r e m e n o m ,
u sp io sam usavrsiti p o u z d a n u m e t o d u m e m o rijsk o g p ris tu p a razlicitim
dijelovima d u h o v n o g svijeta, spoznavsi koja v ra ta m o r a m otvoriti u
p r a v o m t r e n u t k u tijekom seanse.

K ako sam sa sv ako m s e a n s o m stjecao sve v ec e s a m o p o u z d a n j e , sve

je vise ljudi osjecalo da se d o b r o sn alazim sa ziv o to m poslije smrti i da
sa m n o m m o g u ra z g o v a rati o t o m e . N eki klijenti iz p r ik a z a n ih slucajeva
bili su vrlo religiozni ljudi, d o k neki drugi nisu u o p c e imali d u h o v n i h
uvjerenja. V e c in a se, pak, nalazi neg dje iz m e d u tog a, i posjeduju ra z n o -
r a z n e o s o b n e filozofije o zivotu. N o , z a p a n ju ju c a stvar koju sam otkrio
tijekom svojeg istrazivanja bila je ta, da su svi subjekti, v r a c e n i u stanje
du se, iskazivali n e v je ro ja tn u dosljedn ost u o d g o v o r im a na p itan ja o
d u h o v n o m svijetu. Ljudi su se cak sluzili istim rijecima i o pisim a u
kolokvijalnom jeziku, opisujuci svoje zivote na razini dusa.

M e d u t i m , u j e d n a c e n o s t iskustava tolikih klijenata nije me sprijecila

da sta ln o p ro v je ra v a m njihove izjave i p o tv r d u je m specificne
f u n k c io n a l n e aktivnosti dusa. Pojedini slucajevi razlikovali su se u o p i­
sima, ali razlog t o m u bio je vise stup an j razvijenosti duse n e g o razlike
u dozivljavanju d u h o v n o g svijeta.

Istrazivanje je bilo b o l n o s p o ro , ali s ra s to m broja slucajeva, n a p o k o n

sam d o s a o do r a d n o g m o d e la v je c n o g svijeta u kojem zive n ase duse.
O tk rio sam da misli o d u h o v n o m svijetu sa d rz e u n iv e rz a ln e istine m e d u
d u s a m a ljudi koji zive na Zemlji. Ta o p a z a n ja tolikih razlicitih ljudi
uvjerila su m e da su njihove izjave v je ro d o sto jn e . Ja n isa m religiozna

15
o so ba, ali otkrio sam da je m jesto k a m o o d la z im o n a k o n smrti u r e d e n o
i u s m j e r e n o , i shvatio sam da postoji veliki p la n za zivot i zivot poslije
zivota.

K ad sam razmisljao o t o m e kako najbolje p redstaviti svoja otkrica,

zakljucio sam da bi m e t o d a prikaza slucaja bila najzivopisniji n a c i n koji
bi citateljim a o m o g u c i o p r o c j e n u prisjecanja klijenata n a prosle zivote.
Svaki iz a b ra n i slucaj predstavlja izravan dijalog m e n e i subjekta.
S v jedocan stva su skinuta sa snimki n a sih seansi. Ova knjiga ne govori
o pro slim zivotim a m ojih klijenata. O n a je d o k u m e n ta c ija njihovih
iskustava u d u h o v n o m svijetu p o v e z a n im s tim zivotima.

Z a citatelje koji imaju p o te s k o c a sa s h v a c a n je m n asih du sa kao

n e m a t e r ij a ln ih objekata, opisi slucajeva u prvim poglavljima obja-
snjavaju pojavljivanje i fu n kc ion ira nje dusa. Svaki opis slucaja d o n e k le
je s k r a c e n zbog p r o s to r n ih o g ra n ic e n ja , i kako bi se citatelju p re d sta v io
u r e d e n i prikaz aktivnosti dusa. Poglavlja su osmisljena ta k o da prikazu
n o r m a l n o k re ta n je dusa u d u h o v n i svijet i iz njega uz p r e n o s e n je drug ih
d u h o v n i h informacija.

D o p u to v a n ja dusa od tr e n u t k a smrti do sljedece in k a rn a c ije d o s a o

sam tijekom trid e s e t g o d in a bavljenja zivo to m iz m e d u zivota kroz
h ip n o te r a p iju . Tim sam se p o d r u c j e m bavio od 1970-ih, a m oje su spo-
znaje rasle sa svakim desetljecem . M e d u tim , v e c in a p rik a z a n ih slucajeva
zivota iz m e d u zivota iz ove knjige prikupljena je tijekom posljednjih
de se t g o d in a . U p o c e tk u me iz n e n a d ilo sto su se neki ljudi jasnije sjecali
dijelova zivota svoje duse n a k o n d a v n ih zivota n e g o n a k o n novijih
zivota. N o , iz n e k o g razloga, niti j e d a n subjekt nije se m o g a o prisjetiti
cijele k ronologije aktivnosti dusa koju sam izlozio u ovoj knjizi. Moji se
klijenti zivo prisjecaju o d r e d e n i h a s p e k a ta svojeg d u h o v n o g zivota,
d o k su im n e k a d rug a iskustva m aglovita. Z b o g toga, cak ni kroz ovih
d v a d e s e t i d e v e t slucajeva n isam uspio pruziti citatelju cjeloviti r a s p o n
inform acija koje sam p rik u p io o duhovnom svijetu. Stoga moja
poglavlja sadrze detalje iz v eceg broja slucajeva od ovih n a v e d e n i h
d v a d e s e t i devet.

Citatelju se m o je postavljanje pitanja u ne k im slucajevim a m o ze

uciniti vrlo z ah tjev nim . U h ip n o z i, v a z n o je z a d rza ti klijenta na
z a c r t a n o m p u tu . K ad se radi o d u h o v n o m carstvu, od h ip n o t iz e r a se
trazi vise n e g o k a d se radi n a prisjecanju proslih zivota. U tra n s u ,

16
p ro s je c a n klijent cesto d o p u s t a u m u s v o je duse da o d lu ta d o k p r o m a t r a
kako se odvijaju zanimljivi prizori. Moji klijenti cesto tr a z e da p r e s t a n e m
pricati k ak o ne bi m o ra li izvjestavati o o n o m e sto vide i kako bi je d n o -
sta v n o uzivali u iskustvima koja su prozivjeli kao duse. P o k u s a v a m biti
n je z a n i ne p r e t j e r a n o stru k tu r ir a n , ali m o je se a n se o b ic n o su indivi-
d u a l n e , traju po tri sata, i o b r a d u j e m o m n o g o toga. Ljudi k a tk a d dolaze
izdaleka da bi m e vidjeli, i nisu u m o g u c n o s ti p o n o v n o se vratiti.

Izraz c u d e n ja na licu klijenata n a k o n s e a n s e predstavlja mi veliko

zadovoljstvo. Oni koji su imali priliku vidjeti svoju vlastitu b e s m r t n o s t
do la z e do n o v ih r a z in a s a m o ra z u m ije v a n ja i snage. Prije n o sto
p r o b u d i m svoje klijente, cesto im u s a d im o d g o v a r a ju c e p o s th ip n o tic k e
sugestije. Svjesno z n a n je o zivotu njihovih d u sa u d u h o v n o m svijetu i
povijest fizickih postojanja na p la n e tim a daje tim ljudima snazniji
osjecaj sm jera i energije u zivotu.

N a kraju, t r e b a o bili reci da ce to sto c e te p ro c ita ti m o z d a u z d r m a t i

vase stav ov e o smrti. Predstavljeni m aterijal m o z d a se suprotstavlja
vasim filozofskim i religijskim vjerovanjim a. N eki ce p a k citatelji p r o n a c i
p o t p o r u za svoje stavove. D ru g im a ce informacije izlozene u ovim
slucajevim a izgledati poput subjektivnih prica koje podsjecaju na
z n a n s t v e n o f a n ta stic n u pricu. Kakvog g o d uvjerenja bili, n a d a m se da
c e te razmisliti o im plikacijam a po covjecan stvo, ukoliko je t o c n o to sto
moji klijenti g o v o re o zivotu poslije smrti.

17
 1

SMRT I ODLAZAK

PRVI SLUCAJ

S. (subjekt): O, moj Boze! N isa m valjda stv a rn o m rta v - jesam

li? Mislim, tijelo mi je m r tv o - vidim ga p o d s o b o m - ali ja
le b d im ... m o g u p o g le d a ti dolje i vidjeti kako mi tijelo lezi na
b o ln ic k o m krevetu . Svi oko m e n e misle da sam m rtav, ali nisam .
Z elim viknuti hej, nisam stvarno mrtavlOvo je ta k o nevje ro ja tn o ...
Sestre n a v la c e p o k riv a c p r e k o m oje glave... ljudi koje p o z n a je m
placu . T r e b a o bili biti m rtav, ali jos sam ziV To je c u d n o , je r
tijelo mi je a p s o l u t n o m r tv o do k se ja k r e c e m izn ad njega. Ziv
sam!

Rijecisu to covjeka koji je u d u b ok oj h ip n o z i p o n o v n o prozivio

iskustvo smrti. Izg ov arao ih je b rz o i u z b u d e n o , glasom p u n im
s tr a h o p o s to v a n ja , d o k je g le d a o i osjecao kako je to biti d u h koji
se te k odvojio od fizickog tijela. Taj je covjek moj klijent i u p r a v o sam
m u p o m o g a o da p o n o v n o prozivi p riz o r sm rti u p ro s lo m zivotu dok
lezi u d o b n o zavaljen u r a z v u c e n o m n a slo n ja c u . M a lo prije toga, p r a te c i
m oje u p u t e tijekom v o d e n ja u tr a n s u , ovaj se subjekt v ra tio u svoja
sjecanja iz djetinjstva. N jegova p odsvjesna o p a z a n ja p o s t u p n o su srasla
d ok sm o z a je d n o radili n a v ra c a n ju u m a jc in u u tr o b u .

Z a tim sam ga p r ip r e m io za skok u n a t r a g kroz m agle v r e m e n a vizu-

a ln o m u p o t r e b o m stita. Kad sm o dovrsili ovaj v a z a n k o ra k m e n t a l n o g
uvjetovanja, p re m je stio sam svoj subjekt kroz im a g in a r n i v r e m e n s k i
t u n e l u njegov prosli zivot na Zemlji. Bio je to k ra ta k zivot, je r je naglo
u m r o od e p id e m ije gripe g o d in e 1918.

19
 K ako se p o c e t n i sok p r o m a t r a n j a vlastite sm rti i osjecaja kako dusa
lebdi iz tijela p o m a l o smanjuje, moj se klijent sp re m n ije p rila g o d a v a na
slike u svojem u m u . B ud uci da m a le n i dio svijesti, kriticni dio njegovog
u m a , jos uvijek funkcionira, s h v ac a da p o n o v n o stvara p ro s lo iskustvo.
P o t r e b n o m u je m a lo vise no in a c e , je r klijent je m la d a du sa i nije toliko
n a v ik a o n a cikluse r o d e n ja , sm rti i p o n o v n o g r o d e n ja kao m n o g i moji
drugi klijenti.

N o , za n eko liko t r e n u t a k a smiruje se i p ocinje s a m o p o u z d a n i je

o d g o v a r a ti na m oja pitanja. Brzo ga p o d iz e m iz podsvjesne h ip n o tic k e
ra z in e do nadsv jesno g stanja. S a d a j e s p r e m a n razg ov arati o d u h o v n o m
svijetu, i p ita m ga sto m u se d o g a d a .

S: Pa... dizem se sve vise... jos lebdim ... o p e t g le d a m svoje tijelo.

K ao da g le d a m film, s a m o sto sam i ja u njem u! Lijecnik tjesi
m o ju z e n u i kcer. Moja z e n a je c a (klijent se od n e u g o d e migolji
u n a s lo n ja c u ). P o k u sa v a m p o s e g n u ti u njen u m ... kako bili joj
r e k a o da je sa m n o m sve u r e d u . Toliko je sh rv a n a da se ne
m o g u p ro b iti do nje. Z elim da z n a kako su m oje p a tn je go tove...
o slo b o d io sam se svojeg tijela... ne tr e b a m ga vise... zelim da zna
da c u j e cekati. Zelim da z n a to ... ali on a ... ne slusa m e . O, sada
k r e c e m dalje...

I tak o, v o d e n n iz o m n a r e d b i , moj klijent z a p o c in je s p r o c e s o m

kre ta n ja kroz d u h o v n i svijet. To je p u t kojim su m n o g i drugi prosli u
sigurnosti m ojeg u r e d a . D o k se sjecanja u n a d sv je s n o m stanju sire,
klijent p o d h i p n o z o m o b ic n o se sve vise povezuje s d u h o v n i m p r o la z o m .
S n a p r e d o v a n j e m se a n se , klijentu je sve lakse p re to c iti m e n t a l n e slike
u rijeci. K ratke o p isn e fraze p r e tv a ra ju se u detaljna objasnjenja ulaska
u d u h o v n i svijet.

I m a m o m n o g o d o k u m e n t a c ije , ukljucujuci i opservacije m e d ic in sk o g

osoblja, koja opisuje izvantjelesna iskustva bliske sm rti ljudi tesko
p o v r ije d e n ih u n e s r e c a m a . Te su ljude sm atrali klinicki m r tv im a prije
no sto su ih n a p o r i m e d ic in s k o g osoblja vratili s d rug e s tra n e . D u se su
s p o s o b n e n a p u stiti tijela - d o m a c i n e i vratiti se u njih, o so b ito u
situ a c ija m a o p a s n i m po zivot, kad tijelo u m ire . Ljudi opisuju kako su
lebdjeli n a d svojim tijelima, o so bito u b o ln ic a m a , i gledali kako lijecnici
na njim a p r o v o d e p r o c e d u r e ozivljavanja. S v r e m e n o m , ta sjecanja
izblijede n a k o n sto se ljudi v r a te u zivot.

20
 U r a n im fazam a h ip n o t ic k e regresije u prosle zivote, opisi klijenata
koji m e n t a l n o p ro la z e kroz smrti u proslim zivotim a ne p r o tu r j e c e izvje-
stajima ljudi koji su s tv a rn o um rli na n ek olik o m i n u t a u o v o m zivotu.
Razlika iz m e d u ove dvije g ru p e ljudi jest u t o m e sto se klijenti p o d hip-
nozom ne prisjecaju svojih iskustava p riv rem en e smrti. Ljudi u
d u b o k o m t r a n s u u stanju su opisati kako izgleda zivot n a k o n trajne
fizicke smrti.

Koje su slicnosti prisjecanja na zivot n a k o n zivota iz m e d u ljudi koji

opisuju svoja izvantjelesna iskustva na sta la kao re z ultat p r i v r e m e n e
fizicke t r a u m e i su bjekata koji se p o d h i p n o z o m prisjecaju sm rti u
p ro s lo m zivotu? I je d n i i drugi n a la z e se kako plutaju oko svojih tijela
na neki c u d a n n a c in , p ok usavajuci d o d ir n u ti cvrste p r e d m e t e koji se
dem aterijaliziraju p r e d njima. I je d n i i drugi kazu kako ih frustrira p o k u -
saj r a z g o v a ran ja sa zivim ljudima koji ne reagiraju. I je d n i i drugi kazu
da su osjetili kako ih n e sto odvlaci s mjesta na kojem su um rli i kako su
osjetili o p u s te n o s t i znatizelju, a ne strah.

Svi ti ljudi izvijestili su o e u f o r ic n o m osjecaju s lo b o d e i svjetlosti koji

ih je o kruzivao. N eki od m ojih klijenata vidjeli su kako ih u t r e n u t k u
smrti p o t p u n o okruzuje ja rk a bjelina, do k su drugi vidjeli svjetlost m a lo
dalje, iza p o d r u c ja m r a c n ije g p r o s to r a kroz kojeg ih je n e s to vuklo. To
se cesto opisuje kao efekt t u n e l a i d o b r o je p o z n a t o siroj javnosti.

Moj drugi slucaj p o v est ce n a s dublje u iskustvo smrti. Klijent je

covjek u s e z d e s e tim g o d i n a m a koji mi opisuje ok olnosti svoje sm rti kao
m l a d e z e n e i m e n o m Sally, koju su ubili Kiowa Indijanci u n a p a d u na
k a r a v a n u g o d in e 1866. Iako taj i posljednji klijent opisuju iskustva smrti
na kraju zivota koji su n e p o s r e d n o p r e th o d ili sadasnjim a, specifican
d a t u m sm rti u povijesti nije o so b ito z n a c a j a n z a to sto se d o g o d io
n e d a v n o . N isa m p r o n a s a o z n a c a jn e razlike i z m e d u d re v n ih i m o d e r n i h
v r e m e n a u p o g l e d u prisjecanja na d u h o v n i svijet, niti u p o g le d u kva-
litete n a u c e n i h lekcija.

T r e b a o bih reci i to da p ro s je c a n subjekt u t r a n s u im a neobjasnjivu

s p o s o b n o s t p r e c iz n o g o d r e d iv a n ja d a t u m a i geografskih lokacija m n o -
gih proslih zivota. To vrijedi cak i za ranija razdoblja ljudske civilizacije,
k a d su n a c i o n a l n e g r a n ic e i im e n a mjesta bili drukciji n e g o d a n a s . Ljudi
se m o z d a n e c e uvijeks j e d n a k o m la k o c o m prisjetiti n e k a d a sn jih im e n a ,
d a t u m a i mjesta, ali opisi p o v r a tk a u d u h o v n i svijet i zivota u to m svijetu
uvijek su vrlo zivopisni.

21
 Prikaz drugog slucaja p o c in je na ju z n im r a v n ic a m a A m erike,
n e p o s r e d n o n a k o n sto je strijela izbliza p o go dila Sally u vrat. Uvijek
sam o p r e z a n s p riz o rim a smrti koji sadrze n e k u t r a u m u iz proslih zivota,
je r podsvjesni um ce sto z a d rz a v a ta iskustva. Klijent iz ovog slucaja
d o s a o je k m e n i z a to sto je cijelog zivota im ao p r o b l e m a s grlom . U
takvim je slucajevim a o b ic n o potreb n a terapija o s lo b a d a n ja i
dep ro g ram iran je. U svim prisjecanjim a na prosle zivote, sluzim se
v r e m e n o m n a k o n sm rti za m i r n u analizu situacije, i d o v o d im klijenta u
polozaj p r o m a t r a c a k ako bili ub lazio bol i emocije.

D R U G I SLUCAJ

Dr. N: Je li v a m strijela z a d a la ja k u bol?

S: D a... v rh mi je p o k id a o grlo... U m i r e m (klijent po cinje saptati,

uhvativsi se r u k a m a za grlo.) G u sim se... krv te c e ... Will (suprug)
me drzi... bol... strasno ... sad a izlazim... io n a k o je gotovo.

Napomena: D u se ce sto n a p u s ta ju ljudska tijela n e k o lik o t r e n u t a k a prije

s a m e smrti k a d tijela osjecaju veliku bol. Tko ih m o z e kriviti? Ipak,
ostaju u blizini u m i r u c e g tijela. N a k o n sto sam p rim ije n io te h n ik e
smirivanja, p o d i g a o sam ovog klijenta iz podsvjesne do n adsvjesn e
r a z in e kako b is m o presli na d u h o v n a sjecanja.

Dr. N: U r e d u , Sally, prihvatila si da su te ubili ti Indijanci. H o c e s

li mi, m o lim te, opisati t o c a n osjecaj koji si prozivjela u tr e n u t k u
smrti?

S: Kao... da m e ... n e k a k v a sila... gu ra iz tijela.

Dr. N: G u r a te? K am o?

S: I z b a c e n a sam kroz vrh glave.

Dr. N: A sto je izgurano?

S :P a -j a !

Dr. N: Opisi mi sto zn a c i «ja». Kako ta stvar koja si ti izgleda dok

izlazi kroz glavu?

S: (stanka) P o p u t... svjetlosne to c k e ... zraci...

Dr. N: Kako zracis svjetlost?

22
S: Iz... svoje energije. Izgled am n e k a k o p r o z ir n o bijelo... moja
dusa...

Dr. N: I ostaje li to e n e rg e ts k o svjetlo isto n a k o n sto si n ap u stila

tijelo?

S: (stanka) Cini mi se da je m a lo na raslo ... d o k se k r e c e m

u o k o lo .

Dr. N: Ako se tvoja svjetlost siri, kako sada izgledas?

S: Maglovita... nit... visi...

Dr. N: A kakav je z a p r a v o za te b e osjecaj izlaska iz tijela?

S: Pa, kao da sam skinula kozu... ogulila b a n a n u . J e d n o s t a v n o

sam u j e d n o m z a m a h u izgubila tijelo!

Dr. N: Je li osjecaj n e u g o d a n ?

S: O, ne! Sjajno je osjecati se ta k o s lo b o d n o , bez boli, ali... ja

sam ... d e z o rije n tir a n a ... nisam ocekivala da cu umrijeti... (Tuga
ulazi u glas m o je g klijenta, a ja zelim da jos t r e n u t a k o s ta n e
u s r e d o t o c e n na svoju dusu, a ne na o n o sto se d o g a d a s njegovim
tijelom).

Dr. N: R azum ijem , Sally. U o v o m tr e n u tk u , kao dusa osjecas se

p o m a l o izgubljeno. To je n o r m a l n o u situaciji kroz koju si u p r a v o
prosla. Slusaj i o dgovaraj na m o ja pitanja. Kazes da si plutala.
M ozes li se s lo b o d n o kretati o d m a h n a k o n smrti?

S: C u d n o j e . . . kao da visim u zraku koji nije zrak... n e m a g ranica...

n e m a gravitacije... n e m a m tezinu.

Dr. N: Mislis, cini ti se kao da si u v a k u u m u ?

S: D a ...n is ta oko m e n e nije cvrsto. N e m a p r e p r e k a u koje bili se

m og la zabiti... p lu ta m ...

Dr. N: M ozes li k o n tro lira ti svoje kre ta n je - k a m o ides?

S: D a ... m o g u d o n e k le ... ali osjecam ... p o v lacen je... u ja rk u

bjelinu... ta k o je sjajna*

Dr. N: Je li in te n z ite t bjeline svugdje isti?

S: Sjajniji je... dalje od m e n e . . . m a lo je ta m n ije bijelo... sivo... u

23
 sm jeru m o jeg tijela... (pocinje plakati) oh, m o je j a d n o tijelo... Jo s
n isa m s p r e m n a za odlazak, (klijent se uvlaci u n aslon jac, kao da
se o p ir e n e c e m u ) .

Dr. N: Sve je u r e d u , Sally, ja sam s to b o m . Zelim da se opustis

i kazes mi v u c e li te jos uvijek sila koja te po vu kla kroz glavu u
t r e n u t k u smrti i m o z e s li je zaustaviti?

S: (stanka) Kad sam se o slo bo dila tijela, osjecaj p o v la ce n ja

u blazio se. Sada, osjecam kako m e n e sto blago tjera... odvlaci
m e od tijela... jos ne zelim otici... ali n e sto zeli da u sk o ro po -
d e m . ..

Dr. N: R azum ijem , Sally, ali p re tp o s ta v lja m da si sazn ala da

d o n e k le im as k o n tro lu . Kako bi opisala to sto te odvlaci?

S: N ekak va... m a g n e tic n a ... sila... ali... zelim ostati jos m alo ...

Dr. N: M oze li tvoja du sa odolijevati to m osjecaju v u c e n ja

o n o lik o d u g o koliko zelis?

S: (nastaje d u ga stanka, je r cini se da klijent vodi u n u t a r n j u

r a s p r a v u sa sa m im s o b o m u p r o s lo m zivotu koji je zivio kao
Sally). D a, m o g la b ih kad bih stv a rn o htjela ostati. (Klijent pocinje
plakati). O, stra s n o je sto su ti divljaci ucinili m o je m tijelu. Moja
lijepa plava haljina cijela je u m rlja n a krvlju... moj s u p r u g Will
p o k u sa v a m e drzati i jos se s n asim prijateljima b o ri pro tiv
Kiowa.

Napomena: O sn a z u je m sliku stita oko ovog klijenta. To je jak o v a z a n

temelj p r o c e d u r e smirivanja. Sallyna dusa jos uvijek lebdi iz n a d nje-
zin og tijela n a k o n sto p o m a k n e m p rizo r u n a p rije d u v r e m e n u , do
t r e n u t k a kad puske k a r a v a n e otjeraju Indijance.

Dr. N: Sally, sto tvoj s u p ru g radi n e p o s r e d n o n a k o n n a p a d a ?

S: O, d o b r o ... nije p o v rije d e n ... ali (tuzno) drzi m oje tijelo...

p la c e n a d a m n o m . . . ne m o z e uciniti vise nista za m e n e , ali cini
se da jos to ne shvaca. H l a d n a sam , ali on mi drzi lice u r u k a m a ...
ljubi m e.

Dr. N: A s t o ti radis u o v o m tr e n u tk u ?

S: N a la z im se iz n a d W illove glave. P o k u sa v a m ga utjesiti. Zelim

24
 da osjeti kako m oja ljubav nije n estala... zelim da zn a da m e nije
izgubio zauvijek i da c e m o se o p e t vidjeti.

Dr. N: Pro la z e li tvoje p o ru k e ?

S: Toliko je boli, ali on... osjeca m o ju bit... z n a m to. Nasi su

prijatelji oko njega... i n a p o k o n n a s razdvajaju... zele posloziti
kola i k re n u ti dalje.

Dr. N: A sto se sa d a d o g a d a s v a so m d u so m ?

S: Jo s se uvijek o p ir e m to m osjecaju vucenja... zelim ostati.

Dr. N: Z asto?

S: Pa, z n a m da sam m rtva... ali jos nisam s p r e m n a n a p u stiti Willa

i... zelim vidjeti kako m e p ok apaju .

Dr. N: Vidis li ili osjecas neki drugi d u h o v n i e n tite t u svojoj blizini

u o v o m tr e n u tk u ?

S: (stanka) Oni su u blizini... u s k o ro cu ih vidjeti... osjecam

njiho vu ljubav do k zelim da Will osjeti m oju... cekaju d o k ne
b u d e m sprem na.

Dr. N: Jesi li s v r e m e n o m u stanju utjesiti Willa?

S: P o k u s a v a m se p ro b iti u njegov u m .

Dr. N: I jesi li uspjesna u to m e ?

S: (stan ka) Ja... p o m a lo ... osjeca m e ... shvaca... ljubav...

Dr. N: U r e d u , Sally, sad a c e m o se o p e t p o k r e n u ti u n a p r ije d u

r e l a tiv n o m v r e m e n u . Vidis li kako tvoji prijatelji iz k a r a v a n e
p o la z u tvoje tijelo u n e k a k a v grob?

S: (glas je sa m o p o u z d a n iji) D a , p o k o p a li su m e. Vrijeme je da

p o d e m . . . sa d a dolaze po m e n e . .. k r e c e m s e ...p r e m a sjajnijem
svjetlu...

S u p r o t n o vjerovanjim a n e k ih ljudi, d use se u g la v n o m ne z a n im a ju

m n o g o za to sto se d o g a d a s njihovim tijelima n a k o n sto fizicki u m r u .
To ne z n a c i n e m a r n o s t p r e m a o sob no j situaciji i ljudim a koje ostavljaju
za s o b o m n a Zemlji, n e g o njihovo p riz n a n je k o n a c n o s ti smrti. Osjecaju
zelju da p o z u r e p r e m a k r a s o ta m a d u h o v n o g svijeta.

25
 M e d u tim , m n o g e d ru g e duse zele nekoliko zemaljskih d a n a lebdjeti
oko mjesta n a kojem su u m rle , o b ic n o do n a k o n s p r o v o d a . Vrijeme je
o c ito u b r z a n o za njih, i n e k o lik o zemaljskih d a n a m o z e im se ciniti kao
n ek o lik o m in u ta . Postoje r a z n e m otivacije za zadrzavan je. Prim jerice,
n e tk o tk o je ubijen ili tko je n e o c e k i v a n o p o g in u o u n e s r e c i ce sto ne
zeli o d m a h otici. O tkrio sam da su te duse cesto z b u n je n e ili ljutite.
S in d r o m z a d rz a v an ja d usa o so b ito je cest kod smrti m la d ih ljudi.

N a g lo odvajanje od ljudskog tijela, cak i n a k o n duge bolesti, ipak je

sok za p ro s je c n u dusu, i to je m o z e uciniti n e o d l u c n o m za o d la z a k u
t r e n u t k u smrti. Z a duse postoji i n e k a simbolika u n o r m a ln o j p r ip r e m i
p o g r e b a koja traje tri do p e t d a n a . D u se ne osjecaju m o r b i d n u znatizelju
da vide p o k o p svojih tijela, je r e m o c ije u d u h o v n o m svijetu nisu p o p u t
o n ih koje o sje c a m o ovdje n a Zemlji. N o , otkrio sam da d u sev ni e n tite ti
cijene p o sto v a n je koje zivi r o d a c i i prijatelji iskazuju p r e m a sjecanju na
njihov fizicki zivot.

Kao sto sm o vidjeli u posljednjem slucaju, postoji j e d a n osn o v n i

razlog zb og kojeg m n o g i d u h o v i ne zele o d m a h n ap u stiti m jesto svoje
fizicke smrti. To je zelja da se m e n t a l n o utjesi voljene o so b e prije p u ta
u d u h o v n i svijet. O ni koji su u p r a v o um rli nisu toliko p o g o d e n i svojom
sm rc u , je r znaju da ce ih oni koji su ostali na Zemlji o p e t vidjeti u d u ­
h o v n o m svijetu, a v je ro ja tn o i kasnije u drugim zivotima. S d ru g e stra-
n e , o z a lo sc e n i ljudi n a s p r o v o d u ce sto im aju osjecaj da su zauvijek
izgubili voljenu osobu.

P o d h i p n o z o m , moji subjekti prisjecaju se frustracije koju osjecaju

z a to sto ne m o g u u c in k o v ito upotrijebiti svoju energiju da bi m e n t a l n o
d o d ir n u li ljudsko bice koje ne re a g ira zbog soka i boli. E m o c i o n a l n a
t r a u m a m o z e toliko preplaviti u n u ta r n ji um zivih o so b a da im um an ji
m e n t a l n u s p o s o b n o s t k o m u n ik a c ije s d u sa m a . K ad a te k otisla dusa
p r o n a d e n a c i n da utjesi o n e koji su ostali - m a koliko k ra tk o to bilo -
o b i c n o je z a d o v o ljn a i zeli se b rz o udaljiti iz a s tra ln o g p la n a Zemlje.

T ip ic a n prim jer d u h o v n e u tje h e dozivio sam i sam. Moja majka

u m r la je i z n e n a d a od s r c a n o g u d a r a . Tijekom njezinog p o g r e b a , moja
sestra i ja bili sm o toliko ispunjeni boli da su n a m u m o v i otupjeli.
N e k o lik o sati kasnije, vratili s m o se sa svojim s u p r u z n i c im a u p r a z n u
k u c u m oje majke i zakljucili da se m o r a m o o d m o riti. Moja sestra i ja
zacijelo sm o usli u prijem civo alfa stanje svijesti otprilike u isto vrijeme.

26
Moja se majka pojavila u dvije o d v o je n e so be u isto vrijem e, prosavsi
kroz n a s e po dsv jesne u m o v e kao u snu, p o p u t p o te z a bjeline n a d
n a sim glavam a. P o se g n u la je p r e m a n a m a , nasmijesila se, p okazujuci
da joj je d o b r o i da je prihvatila smrt. Z a tim je o tp lu ta la . Iako je trajao
s a m o n e k o lik o sek u n d i, ovaj je cin bio sm isleno zakljucenje, i oboje
sm o u t o n u li u zdravi san delta stanja svijesti.

Mi s m o u stanju osjetiti u tjesnu p risu tn o st dusa izgubljenih voljenih

o so ba, o so b ito tijekom p o g r e b a ili n e p o s r e d n o n a k o n toga. D a bi se
d u h o v n a k o m u n ik a c ija prob ila kroz sok zalosti, p o t r e b n o se opustiti i
ocistiti u m , b a r e m na kratko. U tim t r e n u c i m a , n asa osjetljivost za
p a r a n o r m a l n a iskustva o tvo renija je za p rim a n je pozitiv nih p o r u k a
ljubavi, p ra sta n ja , n a d e , o h r a b r e n ja i p o tv r d e da su nasi voljeni na
d o b r o m mjestu.

K a d a mi u d o v ic a s m a lo m d je c o m kaze: « J e d a n dio m oje g su p ru g a

dolazi mi u teska v r e m e n a » , vjerujem joj. Moji klijenti kazu mi da su,
kao duse, bili u stanju p o m o c i o n im a na Zemlji da p o v e z u svoje
u n u t a r n j e u m o v e s d u h o v n i m svijetom. K ao sto kaze m u d r a izreka,
ljudi ne n e sta ju sve d o k ih p a m t e oni koji su ostali n a Zemlji. U sljedecim
poglavljima, vidjet c e m o kako je n e k o specificno sjecanje refleksija
n ase vlastite duse, d o k su kolektivna sjecanja a t o m i ciste energije za
sve duse. S m rt ne p r e k id a na s o d n o s s b e s m r t n i m d u s a m a o n ih koje
v o lim o s a m o z a to sto su oni izgubili svoju fizicku o s o b n o st utjelovljenu
u s m r t n o m tijelu. U n a t o c m n o g im a ktiv no stim a, te uzasle d use jos nas
m o g u d oseci ako ih p o z o v e m o .

P o v r e m e n o se d o g o d i da neki u z n e m i r e n i d u h ne zeli n a p u stiti

Zem lju n a k o n fizicke smrti. Razlog je t o m e neki nerazrijesen i p r o b le m
koji s n a z n o u tje c e na njegovu savjest. U tim a b n o r m a l n i m slucajevima,
p o m o c dolazi od s tr a n e visih, b riznih e n ti te t a koji m o g u p o m o c i sa
svoje s tr a n e u p r o c e s u p rila g o d b e . I m i i m a m o n a c i n a p o m o c i u z n e -
m i r e n i m d u h o v i m a da n a p u s t e Zemlju. O p r o b l e m a t i c n i m d u s a m a
vise cu govoriti u c e tv r t o m poglavlju, ali e n ig m a d u h o v a p r ik a z a n ih u
knjigam a i filmovima ja k o je p r e n a p u h a n a .

K ako se m o z e m o najbolje p r ip r e m iti za svoju vlastitu smrt? Nasi

zivoti m o g u biti kratki ili dugi, zdravi ili bolezljivi, ali dolazi t r e n u t a k
k a d a se svi m o r a m o susresti sa s m r c u na n a c in koji n a m je p r e d o d r e d e n .
Ako sm o oboljeli od d u g o tr a jn e s m r t o n o s n e bolesti, i m a m o v r e m e n a

27
za a d e k v a t n u p r i p r e m u u m a , k a d a p r o d u p o c e t n i sok, n e g iran je i
depresija. K ad se iz n e n a d a s u o c i m o sa sm rc u, um u b r z a n o p rolazi kroz
taj niz reakcija. D o k se blizi kraj fizickog zivota, svaki covjek ima
s p o s o b n o s t spojiti se s visom svijescu. U m ira n je je razdoblje u z ivotu u
kojem najlakse p o s ta je m o d u h o v n o svjesni, kad m o z e m o osjetiti da je
n a sa du sa p o v e z a n a s vjecn oscu.

Iako postoje u m ir u c i ljudi kojima je p rih v a c a n je teze od rezignacije,

skrbnici koji r a d e s u m i r u c i m a kazu da, pri kraju, go to v o svi ljudi
p o s tig n u stanje m ir n e s p r e m n o s ti n a odvajanje. Vjerujem da u m i r u c e
o so b e dobivaju p ristu p v r h u n s k o m z n a n ju vjecne svijesti i to se cesto
vidi na njihovim licima.

M n o g i ljudi shvacaju da ih ceka n e s to u n iv e r z a ln o i da ce to biti

dobro.

U m iru c i ljudi p ro la z e kroz m e ta m o r f o z u tijekom koje se njihove

duse odvajaju od u s v o je n o g tijela. Ljudi povezuju sm rt s g u b itk o m
z iv o tn e sile, ali istina je u p r a v o s u p r o t n a to m e . U smrti n a p u s t a m o
svoje tijelo, ali n a s a vjecna z iv o tn a energija sjedinjuje se sa silom
b o z a n s k e n a d - d u s e . Sm rt nije t a m a , n e g o svjetlost.

Moji klijenti kazu da su, n a k o n prisjecanja na iskustvo prosle smrti,

toliko ispunjeni p o n o v n o o tk r iv e n o m s lo b o d o m od zemaljskih tijela da
je d v a cekaju da k r e n u n a d u h o v n o p u to v a n je p r e m a m jestu m ira i
bliskosti. U sljedecim slucajevima sa z n a t c e m o kako izgleda zivot poslije
zivota.

28
 VRATNICE DUHOVNOG SVIJETA

isu c a m a g o d in a , ljudi M e z o p o ta m ije vjerovali su da v ra tn ic e

T koje v o d e u n e b o leze n a drugoj stra ni velike krivulje Mlijecne

staze, z v an e Rijeka dusa. N a k o n smrti, duse m o ra ju cekati
uzdizanje ulaza sazvijezda Strijelca i je se n s k u r a v n o d n e v i c u , k a d a se
iz jed n a c e d a n i n o c . R e in k a rn a c ija na Zem lju m o z e se d o g o d iti s a m o
tijekom p ro lje tn e r a v n o d n e v i c e , kroz izlaz sazvijezda B lizanaca na
n o c n o m nebu.

Moji klijenti kazu mi da je migracija duse z a p r a v o m n o g o laksa.

Efekt t u n e l a koji prozivljavaju po n a p u s ta n ju Zemlje z a p ra v o je ulaz u
d u h o v n i svijet. Iako du se b rz o n a p u s ta ju svoja tijela, cini mi se da je
ulazak u d u h o v n i svijet p o z o r n o o d m j e r e n p ro c e s . Kasnije, kad se
v r a tim o n a Z em lju u d r u g o m zivotu, p u t n a t r a g djeluje im kra c e .

Polozaj tu n e la u o d n o s u na Zem lju razlikuje se u p r ic a m a m ojih

klijenata. N e k e tek u m r le o s o b e vide ga kako se o tv a ra pokraj njih,
izn ad njihovih tijela, d o k d ru g e g o v o re kako se k re c u visoko n a d
Z e m ljo m prije no sto u d u u tu n e l. M e d u t i m , u svim slucajevima, vrijeme
koje p r o d e do dolaska do tog p ro la z a z a n e m a r i v o je kad dusa n a p u s ti
Z em lju. Slijede o p az a n ja jos j e d n e o sob e na to m d u h o v n o m mjestu.

TR EC I SLU C AJ

Dr. N: S a d a n a p u s t a t e svoje tijelo. Vidite se kako se sve vise

u d alja v ate od mjesta n a kojem ste um rli, sve dalje od zemaljske
r a z in e . Opisite mi svoja iskustva.

S: U p o c e tk u ... b i l o j e vrlo sjajno... u blizini Zemlje... sad je m a lo

ta m n ije je r sam usla u tu n e l.

29
Dr. N: Opisite mi taj tu ne l.

S: To je... suplji, z a t a m n j e n prolaz... na d r u g o m kraju vidim mali

krug svjetlosti.

Dr. N: U r e d u , sto v a m se sa d a d o g a d a ?

S: O sjecam v uc e n je ... b la g o p o v la c e n je ... mislim da bili tr e b a la

proletjeti kroz taj tu n e l., i cinim to. S ad a je vise sivo n e g o t a m n o ,
je r se sjajni krug siri p r e d a m n o m . Kao da... (klijentica zastaje).

Dr. N: Nastavite.

S: Pozivaju m e dalje...

Dr. N: D o p u s tite da se krug svjetlosti prosiri p r e d v a m a n a kraju

t u n e l a i na sta v ite mi objasnjavati sto v a m se d o g a d a .

S: Krug svjetlosti jak o se siri i... izlazim iz tu n e la . Tu je... sjajni

oblak... svjetlosna m agia. Prolazim kroz to.

Dr. N: D o k n a p u s t a t e tu n e l, sto v a m je jos dojmljivo osim

n e d o v o ljn e a p s o lu tn e vizualne ja s n o c e ?

S: (klijentica se stisava) T a k o je... m irn o ... to je ta k o m ir n o

m jesto... n a la z im se n a m jestu d u h o v a ...

Dr. N: Im a te li u o v o m t r e n u t k u kakvih drug ih utisaka kao

dusa?

S: Misti! O sje c a m ...sn a g u misli oko sebe. Ja...

Dr. N: S a m o se p o t p u n o o p u stite i d o p u s tite utiscim a da vas

blag o p r o z m u , a zatim m e t o c n o izvijestite o t o m e sto v a m se
d o g a d a . M olim vas, n astavite.

S: Pa, to je tesko opisati rijecima. Osjecam... misli ljubavi...

bliskosti... em patije... i sve je to k o m b in ir a n o ... s ocekivanjem ...
k ao da m e drugi... cekaju.

Dr. N: O sjecate li se sigu rn o, ili se p o m a l o prib ojavate?

S: Ne bojim se. Kad sam bila u tu n e lu , bila sam vise...

d e z o rije n tira n a . D a, o sjecam se sigurno... Svjesna sam misli koje
sezu p r e m a m e n i... brige... skrbi. C u d n o je, ali okruzuje me i
razu m ije v a n je o t o m e tko sam i zasto sam sada ovdje.

Dr. N: Vidite li dokaz toga oko sebe?

30
 S: (tisim glasom) N e , o sjecam to - sklad misli svugdje je oko
m ene.

Dr. N: S p o m e n u li ste da vas je n a k o n izlaska iz tu n e l a okruzila

tvar nalik o b la c im a . N a la z ite li se n a n e b u izn ad Zemlje?

S: (stanka) N e - ne to - ali cini mi se da p lu ta m kroz n e k a k a v

oblak koji je drukciji od o n ih na Zemlji.

Dr. N: M o z e te li u o p c e vidjeti Zemlju? Je li ispod vas?

S: M o z d a jest, ali n isa m je vidjela o tk a k o sam usla u tu n e l.

Dr. N: O sjecate li da ste jos p o v e z a n i sa Z em ljom , m o z d a kroz

n e k u d ru g u dim enziju?

S: To je m o g u c e - da. U m o je m u m u , Zem lja mi se cini blizu... a

ja se jos osje c a m p o v e z a n o m sa Z em ljo m ... ali z n a m da sam u
n e k o m d r u g o m p r o sto ru .

Dr. N: Sto mi jos m o z e te reci o svojoj tr e n u t n o j lokaciji?

S: J o s je m a lo ... m u t n o . . . ali izlazim iz toga.

Ova je osoba, n a k o n sto sam je p r o v e o kroz iskustvo smrti i tu n e l,

nastavila s m i r n o m m e n t a l n o m p r ila g o d b o m b e stje le sn o m stanju, dok
n a p r e d u j e dalje kroz d u h o v n i svijet. N a k o n n e s to p o c e t n e n esig urno sti,
njezini prvi utisci o dra z av a ju osjecaj blagostanja. Taj je osjecaj
u o b ic a je n m e d u m ojim subjektim a.

K a d a p r o d u kroz tu n e l, na se duse pro sle su kroz prve v r a t n i c e na

p u to v a n ju u d u h o v n i svijet. V e c in a sa d a u p o t p u n o s t i s hvaca da nisu
s tv a rn o mrtvi, n e g o da su je d n o s t a v n o n a pustili te r e t zemaljskog tijela
koje je u m rlo . S to m svijescu dolazi i razliciti stupanj p rih v a c a n ja ,
ovisno o dusi. N eki subjekti gledaju svoje ok ru zen je s n e p r e k i d n o m
z a p a n j e n o s c u , d ok mi drugi mirnije opisuju o n o sto vide. M n o g o ovisi
o njihovoj zrelosti i novijim z ivotnim iskustvima. N a jc e sc a reakcija je
u z d a h olaksanja, n a k o n cega slijedi n e s to p o p u t: «Oh, sjajno, o p e t sam
d o s a o /d o s la kuci n a ovo p r e k r a s n o mjesto».

P ostoje i visoko razvijene duse koje iz svojih tijela izlaze toliko b rzo
da im najveci dio svega sto ovdje opisujem prolazi kao u magli d o k lete
r a v n o p r e m a svojim d u h o v n i m o d re d is tim a . T o su pro fesionalci i, po
m o je m misljenju, n a Zemlji ih je vrlo m a lo . P ro sje c n a dusa ne k re c e se

31
ta k o b r z o , a n e k e v e o m a oklijevaju. Ako iskljucimo rijetke slucajeve
vrlo p o r e m e c e n i h d u h o v a koji se b o r e da bi ostali p o v e z a n i sa svojim
m rtv im tijelima, otkrio sam da su u g la v n o m m la d e duse s m a n jim
b r o je m proslih zivota o n e koje n a k o n smrti ostaju v e z a n e uz zemaljsko
ok ruzenje.

V e c in a m ojih klijenata izvjestava da su im stvari jos uvijek p o m a l o

n e ja s n e kad iz a d u iz tu n e la . Mislim da je razlog t o m u g u sto c a najblizeg
a s tra ln o g p l a n a koji okruzuje Zemlju, a kojeg teozofi zovu kamaloka.
Sljedeci slucaj opisuje to p o d r u c j e iz p e rsp ektiv e analiticnijeg klijenta.
D u sa ove o so b e d e m o n s tr ir a la je visoku razinu opservacijskog uvida u
oblike, boje i ra z ine vibracije. Takvi detaljni fizicki opisi o b i c n o se
d o g a d a ju dublje u d u h o v n o m svijetu, kad se moji klijenti v ec priviknu
n a svoju okolinu.

CETVRTI SLUCAJ

Dr. N: D o k se u da lja v a te od tu n e la , opisite sto je m o g u c e

detaljnije sto vidite oko sebe.

S: Stvari su... slojevite.

Dr. N: Slojevite u kojem smislu?

S: Ovaj... p o p u t... kolaca.

Dr. N: Koristeci se k o la c e m k ao m o d e l o m , objasnite m i n a sto

mislite?

S: Mislim, neki kolaci imaju m a le v rh o v e , a siroki su pri d n u . N o ,

nije bilo tako k a d sam p r o s a o kroz tu ne l. Vidim slojeve... slojeve
svjetla... izgledaju mi... p r o z ir n o ... ud u b lje n o ...

Dr. N: Vidite li d u h o v n i svijet k a o da je sa z d a n od k ru te tvari?

S: To v a m p o k u s a v a m objasniti. Nije krut, iako biste u prvi

t r e n u t a k mogli ta k o pomisliti. Slojevit je - razine svjetlosti sa tk a n e
su sve z a je d n o u... stratificirane niti. N e zelim da zvuci kao da
stvari nisu s im e tr ic n e , je r jesu. N o , vidim varijacije u debljini i
lo m u boje u slojevima. Osim toga, p o k r e c u se n a p rije d - n a tra g .
To uvijek p rim je c u je m kad se u daljavam od Zemlje.

Dr. N: Sto mislite, zasto je tako?

32
S: N e z n a m . N is a m ja to osmislio.

Dr. N: P r e m a v a se m opisu, zamisljam d u h o v n i svijet kao golem i

do k sa slojevima nijansiranih odjeljaka od v r h a do dna.

S: D a, i odjeljci su zaobljeni - udaljavaju se od m e n e d o k p lu ta m

kroz njih.

Dr. N: M o z e te li mi s vaseg gledista reci n e s to o ra z n im b o j a m a

slojeva?

S: N isa m r e k a o da su slojevi imali n e k e n a z n a c e n e t o n o v e boja.

Sve su to varijacije bijele. Svjetlije je... sjajnije t a m o k a m o idem ,
n e g o t a m o gdje sam bio. O ko m e n e se nalazi m aglovita bjelina,
m n o g o svjetlija od tu n e la .

Dr. N: D o k p lu ta te kroz te d u h o v n e slojeve, k re c e li se vasa dusa

n a g o r e ili nadolje?

S: Niti j e d n o . K r e c e m se kroz njih.

Dr. N: Pa, vidite li d u h o v n i svijet u o v o m t r e n u t k u u lin e a r n im

d im e n z ija m a , linijama i k u to v im a , do k se k r e c e te kroz njih?

S: (stanka) Z a m e n e , to je... u g la v n o m s n a z n a , n e m a te r ija ln a

energija, ra z lo m lje n a u slojeve svjetlijim i ta m n ijim varijacijama
boja. Mislim da m e n e sto... v u c e n a o d g o v a r a ju c u ra z in u p u to -
vanja i p o k u sa v a me opustiti...

Dr. N: N a koji n a c in ?

S: C ujem zvukove.

Dr. N: Kakve zvukove?

S: Odjek... glazbe... g la z b e n o titranje... p o p u t z v o n a c a na vjetru...

vibrira s m ojim k re tn ja m a ... ta k o je o p u sta ju c e .

Dr. N: D rugi ljudi opisali su te zvukove kao vibracije, kao da

p u tu ju na rez o n a n c iji g la z b e n e vilice za u g a d a n je to n o v a . Slazete
li se ili ne s tim o piso m ?

S: (kima u z n a k slaganja) D a, to je to... a im a m i sjecanje na

mirise i okuse.

Dr. N: Z naci li to da nasi fizicki osjeti ostaju s n am a nak o n smrti?

33
 S: D a, sjecanje n a njih... valovi g lazb en ih n o t a ovdje ta k o su
prelijepi... z v ona...zice... takav spokoj.

M n o g i p u tn ic i d u hovnim svijetom opisuju mi o p u staju ci utjecaj

g la z b e n ih vibracija. Zvukovi nalik s u m u za p o c in ju u b rz o n a k o n smrti.
N ek i subjekti pricaju mi kako su culi zvukove zujanja ili brujanja o d m a h
n a k o n n a p u s ta n ja fizickih tijela. O ni su nalik zvuku kojeg m o z e m o cuti
k a d a stojim o pokraj telefonskih zica i m o g u v arirati u snazi prije no sto
se d u sa odvoji od o n o g a za sto vjerujem da je Z emljin astralni plan.
Ljudi izvjestavaju da su culi iste zvukove p o d o p c o m a nestezijom . Ta
j e d n o l i c n a zvonjava postaje muzikalnija kad n a p u s t i m o tu n e l. Ta je
glazba dobila od g o v a ra ju c i naziv - energija u n iv e r z u m a - z a to sto revi-
talizira dusu.

Klijentima koji g o v o r e o d u h o v n i m slojevima sp o m in je m m o g u c n o s t

da v id e a str a ln e razine. U m etafizickim te kstovim a m o z e m o p ro c ita ti
m n o g o o r a z in a m a iznad Zem lje. O d d re v n ih indijskih zapisa zvan ih
V e d e , p re k o kasnijih istocnjackih tekstova, astralni p la n o v i povijesno
su predstavljali niz dim enzija koje se uzdizu iznad fizickog ili m a te rija ln o g
svijeta, i spajaju se s d u h o v n im . Ta nevidljiva p o d r u c ja ljudi su doziv-
ljavali tis u c a m a g o d in a kroz m e d ita tiv n a , izvantjelesna o p a z a n ja u m a .
Kazu da su astralni p lan o v i sve rjedi kako se dusa udaljava od teskih
utjecaja Zemlje.

Sljedeci slucaj prikazuje d u su koja je jos uvijek z a b r in u ta n a k o n

p ro la sk a kroz d u h o v n i tu n e l. To je m u s k a r a c koji je 1902. g o d in e u m r o
od s r c a n o g u d a r a na cikaskoj ulici u dobi od trid e se t i sest g o d in a . Za
s o b o m je ostavio veliku obitelj s m n o g o m a le djece i s u p r u g o m koju je
v e o m a volio. Bili su jako sirom asni.

PETI SLUCAJ

Dr. N: M o z e te li v e c ja s n o vidjeti dok p u tu je te sve dalje od

tu n e la ?

S: J o s p ro la z im kroz ove... p je n a s te oblake o ko sebe.

Dr. N: Z elim da p r o d e t e sve do kraja i k azete mi sto sada

vidite.

S: (stanka) Oh... izasao sam iz toga... moj Boze, ovo m jesto je

34
veliko! T a k o je sjajno i cisto - cak i mirise dobro. G ledam
p r e k r a s n u l e d e n u p a la c u .

Dr. N: R e c ite m i n e s t o vise.

S: (z a p a n je n o ) O g r o m n a j e . . . izgleda p o p u t jarkog, svjetlucavog

kristala... o b o je n e stijene sjaje oko m e n e .

Dr. N: Kad k a z e te kristal, n a u m mi p a d a cista boja.

S: Pa, u g la v n o m su nijanse sive i bijele... ali, do k p lu t a m u o k o lo ,

vidim i d r u g e boje... m o za ik e ... sve je svjetlucavo.

Dr. N: P o gled ajte iz te le d e n e p a la c e u daljinu - vidite li kakve

g ra n ic e ?

S: N e , ovaj p r o s t o r je beskrajan... ta k o v elic a n stv e n ... i m ira n .

Dr. N: Sto osjecate u o v o m t r e n u tk u ?

S: J a ., ne m o g u u p o t p u n o s t i uzivati u to m e . .. ne zelim k re n u ti
dalje... Maggie (klijentova u d o v ic a ) .

Dr. N: Vidim da ste jos uvijek u z n e m i r e n i zbog svojeg zivota u

C h ic a g u , ali o m e t a li v a m to n a p r e d a k u d u h o v n i svijet?

S: (klijent se tr g n e i uspravi u m o je m n a slo n ja c u ) Dobro! Vidim

kako p r e m a m e n i dolazi moj v o d ic - o n a z n a sto mi je p o t r e b n o .

Dr. N: Opisite mi sto se odvija iz m e d u vas i vaseg vodica.

S: G o v o r im joj da ne m o g u dalje... da m o r a m z n a ti da ce s
M aggie i d je c o m sve biti u re d u .

Dr. N: I k ako vas v o d ic reagira?

S: Tjesi m e - ali previse sam o p t e r e c e n .

Dr. N: Sto joj kazete?

S: (vice) G o v o r im joj: «Zasto ste dopustili da se to d o go di? Kako

ste mi m ogli to uciniti? Naveli ste m e da p r o d e m kroz toliku bol
i p o t e s k o c e s Maggie, a sa d a ste p re k in u li n a s zajednicki zivot.»

Dr. N: Sto o n a cini?

S: P o k u s a v a m e utjesiti. Kaze mi da sam o b avio d o b a r p o s a o i da

cu vidjeti k ako zivot t e c e o n a k o k ako je tr e b a lo .

35
 Dr. N: P r ih v a c a te li njezine rijeci?

S: (stanka) U u m u ... d o la z e mi informacije... o b u d u c n o s t i na

Zemlji... da se obitelj snasla bez m e n e . .. prihv acaju da m e n e m a . ..
uspjet ce... i svi c e m o se o p e t vidjeti.

Dr. N: I kako se sa d a osjecate?

S: O sjecam ... mir... (s u z d a h o m ) . . . sad a sam sprem an za

nastavak.

Prije n o sto se o sv rn e m na znacaj susreta p e to g slucaja s njegovim

v o d i c e m , zelim n e s to reci o opisu tog covjeka p r e m a kojem d u h o v n i
svijet izgleda p o p u t l e d e n e p a la c e . Kad z a d u dalje u d u h o v n i svijet,
moji subjekti pricaju o to m e kako vide z g ra d e i k ako se n a la z e u
n a m j e s te n im s o b a m a . Stanje h i p n o z e s a m o po sebi ne stvara te slike.
L o gicno , ljudi se ne bi tre b a li prisjecati takvih fizickih s tr u k tu r a u
n e m a t e r i j a l n o m svijetu, osim ako ne u z m e m o u obzir da su ti prizori
p r i r o d n o g zemaljskog okruzenja nam ijen jeni p o m o c i dusi u tranziciji i
p rila g o d b i n a k o n fizicke smrti. Ti prizori imaju in d iv id u a ln o z n a c e n je
za svaku dusu koja je k o m u n ic ir a la sa m n o m . N a sve su njih utjecala
zemaljska iskustva.

K ad du sa u d u h o v n o m svijetu vidi slike koje se o d n o s e na mjesta na

kojima su zivjeli ili ih posjetili na Zemlji, za to postoji neki razlog. D u sa
vidi svoj n e z a b o rav ljen i d o m , skolu, vrt, p l a n in u ili o balu, z a to sto do-
b r o n a m j e r n e d u h o v n e sile d o p u sta ju zemaljskim priv id enjim a da nas
utjese svojim p o z n a tim p riz o rim a . N a sa p l a n e t a r n a sjecanja n ik a d a ne
u m ir u - zauvijek s a p c u u m u d u se n a v jetrovim a m itskih snova, kao sto
se slike d u h o v n o g svijeta javljaju u ljudskom u m u .

U zivam kad mi klijenti p ricaju o prvim slikama koje vide u d u h o v n o m

svijetu. Ljudi m o g u vidjeti polja p u n a cvijeca, to rn je v e d v o r a c a kako se
uzdizu u daljini, ili d u g u p o d o tv o r e n i m n e b o m kad se n a k o n razdoblja
o d s u tn o s ti v r a te na to o b o z a v a n o mjesto. Cini se da se ti prvi e te ric n i
zemaljski prizori d u h o v n o g svijeta ne mijenjaju m n o g o tijekom vise
zivota za d usu koja se vra c a , iako postoje varijacije u o pisim a klijenata.
N o , k ak o se subjekti u t r a n s u k r e c u sve dalje u d u h o v n o m svijetu i
opisuju fu n k c io n a ln e a sp e k te d u h o v n o g zivota, njihovi k o m e n t a r i po -
staju sve vise u je d n a c e n i .

36
 Slucaj, koji sam u p r a v o p rik a z ao , m o z e se opisati kao prilicno
ne z adov oljn i d u h cvrsto p o v e z a n sa svojom s r o d n o m d u s o m , Maggie,
koju je ostavio za s o b o m . Nije u p i t n o da n e k e duse n o s e n e g a tiv n u
prtljagu teskih proslih zivota dulje n e g o ostale, u n a t o c sm irujucim utje-
cajima d u h o v n o g svijeta. Ljudi obicavaju misliti da sve duse postaju
sveznajuce u smrti. To nije p o t p u n o t o c n o , z a to sto su razdoblja prila-
go d b e razlicita. Vrijeme p rila g o d b e duse ovisi o o k o ln o s tim a smrti,
vezanosti svake duse uz sjecanja n a zivot koji je u p r a v o zavrsio, i razini
razvijenosti duse.

Cesto tijekom regresije slusam bijes dusa ciji su m la d i zivoti na g lo

prekinuti. D u s e koje se v racaju u d u h o v n i svijet p o d tim uvjetima cesto
su u z n e m i r e n e i z b u n je n e je r su n a p u s tile voljene ljude b ez m n o g o
u p o z o re n ja . N e p r i p r e m l j e n e su za smrt, a n e k e se osjecaju t u z n o i
u s k r a c e n o n a k o n n a p u s ta n j a tijela.

Ako je du sa t r a u m a t i z i r a n a zbog n e d o v r s e n o g posla, o b ic n o je prvi

e n tite t koji vidi n a k o n sm rti njezin v o d ic . Ti su visoko razvijeni d u h o v n i
ucitelji s p r e m n i p r e u z e ti p o c e t n i izljev frustracije duse n a k o n prije-
v r e m e n e smrti. Peti slucaj na kraju ce se d o b r o prilagoditi d u h o v n o m
svijetu, d o p u sta ju c i svojem v o d ic u da m u p o m o g n e tijekom p u to v a n ja
koje ga ocekuje.

M e d u tim , otkrio sam da v o dici ne p o ti c u p o t p u n o p r o r a d iv a n je

n e s r e d e n i h misli na d u h o v n i m v r a tn ic a m a . Postoje bolja v r e m e n a i
mjesta za d e ta ljn e analize k a rm ic k ih lekcija o zivotu i smrti, koja cu o p i­
sati kasnije. V o d ic u p e t o m slucaju p o n u d i o je k ra tk u vizualizaciju
u b r z a n o g zemaljskog v r e m e n a kako bi utjesio ovog covjeka u vezi
b u d u c n o s t i njegove z e n e i djece, da bi ovaj s vise p rih v a c a n ja n a sta v io
svoje p u to v a n je .

Bez obzira n a stanje svijesti o d m a h n a k o n smrti, moji klijenti p u n i su

ushita k a d p o n o v n o otkriju c u d e s a d u h o v n o g svijeta. Taj je osjecaj
o b ic n o p o v e z a n s euforijom sto su za s o b o m ostavili sve svjetovne
brige, a o so b ito fizicku bol. Vise od svega ostalog, d u h o v n i svijet za
dusu koja p u tu je predstavlja mjesto krajnjeg spokoja. Iako se u p o c e t k u
m o z e ciniti da sm o sam i n e p o s r e d n o n a k o n sm rti, n is m o izolirani i
liseni p o m o c i . Nevidljive in te lig e n tn e e n e r g e ts k e sile v o d e n a s kroz
v ra tn ic e .

37
 N o v o p r id o s l ic e u d u h o v n o m svijetu n e m a ju m n o g o v r e m e n a za
p lu ta n je u o k o lo i zapitkivanje gdje su i sto ce im se dog oditi. N asi vodici
i n e k o lik o s r o d n i h dusa i prijatelja cekaju nas u blizini w a t n i c a k ako bi
n a m pruzili p riz n a n je , ljubav i uvjerenje da je sve u re d u . Z a p r a v o ,
njihovu p ris u tn o s t o s je c a m o od tr e n u t k a smrti, je r veliki dio n a se p o -
c e t n e p rila g o d b e ovisi o utjecaju tih ljubaznih e n tit e t a n a n a s u du su
koja se v ra c a .

38
 3

POVRATAK KUCI

uduci da je susretanje s prijateljskim d u h o v i m a n a k o n smrti

B ta k o v a z n o , k a k o c e m o i h p r e p o z n a t i ? M e d u m o j i m h i p n o t i z i r a n i m
klijentim a otkrio sam o p c e slaganje misljenja o t o m e k ako duse
izgledaju j e d n e d r u g im a u d u h o v n o m svijetu. D u s a m o z e izgledati
m asa energije, ali o c ito je m o g u c e i da n e o r g a n s k a energija duse iska-
zuje ljudska obiljezja. D use se c e sto koriste svojim s p o s o b n o s t im a
projiciranja oblika iz proslo g zivota kad k o m u n ic ir a ju j e d n e s d ru g im a .
Projiciranje ljudskog lika sa m o je j e d n a iz n e iz m je rn o siroke p a le te
pojava koje du se m o g u oblikovati od svoje te m e ljn e e n e r g e ts k e tvari.
Kasnije, u sesto m poglavlju, opisat c u j o s j e d n o obiljezje i d e n t ite ta duse
- po sje d o v an je specificne boje a u re .

V e c in a m ojih klijenata p ric a kako je prva o so b a koju su vidjeli u

d u h o v n o m svijetu bio njihov d u h o v n i v odic. M e d u tim , n a k o n bilo
kojeg zivota m o z e m o se susresti i sa s r o d n o m d u so m . Vodici i s r o d n e
duse nisu isto. Ako se bivsi r o d a k ili bliski prijatelj pojave p r e d d u s o m
koja dolazi u d u h o v n i svijet, njihov r e d o v n i v o d ic m o z d a je o d s u ta n .
Otkrio sam da su vodici o b i c n o neg d je u n e p o s r e d n o j blizini i da na
svoj n a c i n m o t r e pridoslicu. D u sa u m o je m s lje d ec e m prik azu slucaja
prosla je kroz d u h o v n e v r a tn ic e , n a k o n cega susrece n a p r e d n i e n tite t
koji je o c ito im a o bliske veze s klijentom u v e c e m b ro ju proslih zivota.
Iako ova s r o d n a dusa nije p r im a r n i v o d ic m o je klijentice, ovdje je kako
bi joj p o z e lio d o b r o d o s lic u i p ru z io joj ljubav i o h ra b re n je .

S E S T I SLUCAJ

Dr. N: Sto vidite oko sebe?

39
S: Kao da... le b d im na... cistom, bijelom pijesku... koji se p o m i c e
oko m e n e ... a j a se n a la z im ispod divovskog s u n c o b r a n a - s ja rk o
o b o je n im p l o c a m a - sve su p r e t v o r e n e u p a r u , ali i spojene...

Dr. N: Je li tko d o sa o p r e d vas?

S: (stanka) Ja... mislila sam da sam sam a... ali... (dugo oklijevanje)
u daljini... u h ... svjetlost... k r e c e se brzo p r e m a m e n i... oh, ti
bokca!

Dr. N : Sto je?

S: ( u z b u d e n o ) Ujko Charlie! (glasno) Ujko C harlie, ovdje sam\

Dr. N: Z asto je bas ta o sob a dosla p r e d vas?

S: (glasom u s r e d o t o c e n i m na n e k o g a u daljini) Ujko C harlie,

ta k o si mi n e d o s ta ja o .

Dr. N: (ponavljam svoje pitanje).

S: Z a to sto sam ga voljela vise od svih svojih r o d a k a . U m r o je

d o k sam jos bila dijete i nisam ga n ik a d preboljela. (na farmi u
N eb rask i, u zivotu n e p o s r e d n o prije sadasnjega).

Dr. N: Kako z n a te da je to ujko C harlie? Im a li n e k o obiljezje po

kojem ga m o z e te p r e p o z n a ti?

S: (klijentica se u z b u d e n o meskolji u stolcu) N a r a v n o , n a r a v n o -

bas kako ga p a m ti m - veseo, ljubazan, p u n ljubavi - nalazi se uz
m e n e (smije se).

Dr. N: Sto je ta k o smijesno?

S: Ujko C harlie je d e b e o bas kao i prije.

Dr. N: I sto cini sada?

S: Smijesi se i p ru z a mi ruku...

Dr. N: Z n a c i li to da im a n ekak vo tijelo s ru k a m a ?

S: (smije se) Pa, i da i ne. P lu ta m u n a o k o l o , a to cini i on. To je...

u m o je m u m u ... pok azuje mi se cijeli... a najsvjesnija sam...
njegove ru ke koju p r u z a p r e m a m e n i.

Dr. N: Zasto vam pruza m aterijaliziranu ruku?

40
S: (stanka) D a bi m e ... utjesio... da bi m e... vodio dalje u
svjetlost.

Dr. N: A sto vi cinite?

S: I d e m s njim i prisje c a m o se lijepih v r e m e n a koja sm o proveli

igrajuci se na sjeniku farme.

Dr. N: I o n v a m d o p u s ta da sve to vidite u svojem u m u kako

biste znali tko je?

S: D a ... j e r z n a l a sam ga u p osljednjem zivotu... pa se n e c u bojati.

O n z n a da sam jos uvijek p o m a l o u soku zbog svoje smrti,
(klijentica je u m r la iz n e n a d a , u autom o bilskoj nesre c i).

Dr. N: T a d a , o d m a h n a k o n smrti, b ez obzira n a to koliko sm o

smrti iskusili u d rug im zivotim a, je li m o g u c e da jos o sjec a m o
strah d o k se o p e t ne n a v ik n e m o na d u h o v n i svijet?

S: To nije stv a rn o s tra h - to je p o g r e s n o - vise kao n e k a k a v

op rez, m o z d a . Svaki p u t je drukcije. S u d a r m e u h v a tio n e s p r e m n u .
Jos sa m uvijek p o m a l o zb u n je n a.

Dr. N: U r e d u , k r e n im o m alo naprijed. Sto ujko Charlie radi

sada?

S: Vodi m e ... na mjesto k a m o b ih tr e b a la poci...

Dr. N: Kad izbrojim do tri, p o d i m o ta m o . Jedan - dva - tri!

R e c ite m i sto se d o g a d a .

S: (duga stank a) Tu... su... i drugi ljudi... i izgledaju prijateljski...

kad im se priblizavam... cini se da zele da im se pridruzim ...

Dr. N: N a sta v ite se kretati p r e m a njima. I m a te li utisak da m o z d a

c e k a ju vas?

S: (uz p r e p o z n a v a n je ) Da! Z a p r a v o , s h v a c a m da sam bila s njima

i prije... (stanka) Ne, ne idi!

Dr. N: Sto se d o g a d a sada?

S: (vrlo u z n e m i r e n o ) Ujko C harlie m e n a p u s ta . Z asto odlazi?

Dr. N: ( p r e k id a m dijalog i koristim se s t a n d a r d n i m t e h n i k a m a

smirivanja n a m ije n je n im ovakvim situacijam a. Z a tim nastavlja-

41
 m o). P o gledajte d u b o k o svojim u n u ta r n ji m umom. S igurno
s h v a c a te zasto vas ujko C h a rlie ostavlja u o v o m tr e n u t k u ?

S: (o pustenije, ali uz zaljenje) D a ... on boravi n a ... dru kcijem

m jestu od m e n e .. . s a m o m e d o c e k a o ... i d o v e o o v a m o .

Dr. N: Mislim da razum ijem . P o sa o ujka Charlieja bio je da b u d e

prva o sob a koju c e te susresti n a k o n smrti i da se p o b r i n e da s
v a m a b u d e sve u re d u . Volio bili znati osjecate li se sad a bolje,
vise kao da ste kod kuce.

S: D a, osjecam se. Z a to m e ujko C harlie ostavio s d ru g im a .

Zanimljiv f e n o m e n d u h o v n o g svijeta je da n as v a z n e o s o b e iz nasih

zivota uvijek m o g u po zdraviti, iako m o z d a vec zive novi zivot u d r u g o m
tijelu. To cu objasniti u s e sto m poglavlju. U d e s e to m poglavlju istrazit
cu s p o s o b n o s t dusa da podijele svoju esenciju, ta k o da se n a Zemlji
n a la z e u vise od j e d n o g tijela.

N a ovoj tocki u p u to v a n ju duse , prtljaga u vidu m e n t a l n i h i fizickih

t e r e t a koje je donijela sa Zemlje u m a n ju je se iz dva razloga. Prvi je
razlog sto n a m d o k a z b riz n o o r g a n iz ira n o g r e d a i sklada u d u h o v n o m
svijetu v r a c a sjecanje na o n o sto sm o ostavili za s o b o m prije n o sto sm o
izabrali zivot u fizickom obliku. D ru g o , p risu ta n je sn a z a n e m o c i o n a l n i
utjecaj u t r e n u t k u k a d a u g l e d a m o ljude za koje sm o mislili da ih vise
n e c e m o vidjeti n a k o n sto su um rli n a Zemlji. E v o jo s je d n o g prim jera.

SEDMI SLUCAJ

Dr. N: Sada, kad ste se imali prilike prilagoditi svojoj okolini u

d u h o v n o m svijetu, re c ite mi kako ovo mjesto utjece na vas.

S: T a k o je... to p lo i u d o b n o . L a k n u lo mi je sto sam se udaljila od

Z em lje. S a m o zelim ostati ovdje dovijeka. Ovdje n e m a n a p e to s ti
ni briga, s a m o osjecaj blagostanja. Ja j e d n o s t a v n o lebdim ... kako
p r e k r a s n o ... .

Dr. N: D o k tak o leb dite sve dalje, koji je vas sljedeci utisak dok
p ro la z ite kroz d u h o v n e v ra tn ic e ?

S: (stanka) Sve mi je p o z n a to .

Dr. N: Sto vam je p o zn ato ?

42
S: ( n a k o n m a lo oklijevanja) U h m m .. . ljudi... prijatelji... ovdje su,
mislim.

Dr. N: Ti su v a m ljudi p o z n a ti sa Zemlje?

S: Ja... im a m osjecaj njihove n a z o c n o s ti... ljudi koje z n a m ...

Dr. N: U r e d u , n a sta v ite dalje. Sto sljedece vidite?

S: Svjetla... blaga... p o p u t oblaka.

Dr. N: D o k se k r e c e te dalje, izgledaju li v a m ta svjetla isto?

S: N e , rastu... m je h u ri energije... a ja z n a m da su to ljudi!

Dr. N: K r e c e te li se vi p r e m a njima ili oni p r e m a v a m a ?

S: L e b d im o je d n i p r e m a d ru g im a , ali ja se k r e c e m sporije od
njih z a to sto... ne z n a m sto t r e b a m uciniti...

Dr. N: S a m o se o p u stite i n a sta vite lebdjeti i opisivati mi sve sto

vidite.

S: (stanka) S ada v idim n a p o l a f o r m ir a n e ljudske oblike - s a m o

od struk a navise. I njihovi su obrisi p rozirni... m o g u vidjeti kroz
njih.

Dr. N: Vidite li kakva specificna obiljezja tih oblika?

S: ( u z n e m i r e n o ) Oci!

Dr. N: Vidite s a m o oci?

S: ...vidim s a m o n a z n a k u usta - z a p r a v o , nista, (u z b u n je n o ) Oci

m e s a d a okruzuju... priblizavaju se...

Dr. N: I m a li svaki od tih e n tit e ta po dva oka?

S: T a k o je.

Dr. N: Slice li te oci ljudskim o c im a , imaju li s a r e n ic u i zjenicu?

S: N e ... drukcije su... v e c e su... c r n e kugle... z ra c e svjetloscu...

p r e m a m e n i... m isao... (s u z d a h o m olaksanja) oh!

Dr. N: N astavite.

S: P o la k o ih p r e p o z n a j e m - salju mi slike u um - misli o sebi i...

oblici se mijenjaju... u ljude!

43
 Dr. N: Ljude s fizickim obiljezjima ljudi?

S: D a . O h .. . pogledajtefTb je o n \

Dr. N: Sto vidite?

S: (smije se i p lac e is to v r e m e n o ) Mislim da je to ... da-to je Larry

- on se nalazi ispre d svih ostalih - on je prvi koga s tv a r n o vidim...
Larry, Larry!

Dr. N: ( n a k o n sto sam klijentici d a o v r e m e n a da se m a l o o po rav i)

Larryjev d u sevn i e n t ite t nalazi se ispred sk u p in e ljudi koje
p o z n a je te ?

S: D a , sada z n a m da se o ni koje najvise zelim vidjeti n a la z e

ispred... neki moji drugi prijatelji su iza njih.

Dr. N: M o z e te li ih sve ja s n o vidjeti?

S: N e , oni u p o z a d in i su... magloviti... udaljeni... ali im a m osjecaj

njihove n a z o c n o sti. Larry je ispred... prilazi mi... Larry!

Dr. N: Larry je su p ru g iz vaseg posljednjeg zivota o k o m e ste mi

pricali?

S: (klijentica u z u r b a n o govori) D a - imali sm o ta k o p r e d iv a n

zajednicki zivot - G u n t h e r je b io ta k o s n a z a n - svi iz njegove
obitelji protivili su se n a s e m b ra k u - J e a n je d e z e r tir a o iz
m o r n a r i c e da bi m e spasio od loseg zivota kojim sam zivjela u
M arseillesu - uvijek me zelio...

Ova klijentica tako je u z b u d e n a da se njezini prosli zivoti gomilaju

j e d a n na drugi. Larry, G u n t h e r i J e a n su njezini bivsi supruzi, ali ista
s r o d n a dusa. Bilo mi je d ra g o sto sm o imali prilike otkriti tko su svi ti
ljudi u s e a n s a m a prije ovog intervala prisjecanja u d u h o v n o m svijetu.
Osim Larryja, njezinog posljednjeg su p ru g a , A m e rik a n c a , J e a n je bio
francuski m o r n a r iz d e v e tn a e s to g stoljeca, a G u n t h e r je bio sin nje-
m a c k ih a r is to k ra ta iz o s a m n a e s t o g stoljeca.

Dr. N: Sto vas dvoje r a d ite u o v o m tre n u tk u ?

S: G r lim o se.

Dr. N: D a vas u o v o m t r e n u t k u n e t k o treci gleda kako se grlite,

sto bi vidio?

44
S: (ne o d g o v a ra )

Dr. N: (klijentica je toliko u r o n j e n a u p rizo r sa svojom s r o d n o m

d u s o m da joj suze te k u niz lice. C e k a m j e d a n t r e n u t a k , a t a d a
p o k u s a v a m o p e t) . Kako biste vi i Larry izgledali n e k o m e tk o vas
sada g led a u d u h o v n o m svijetu?

S: Vidjeli bi... dva tijela ja rk e svjetlosti k ak o kruze j e d n o oko

d ru g o g a , valjda...(klijentica se po c in je smirivati i p o m a z e m joj
da obrise lice r u p c i c e m )

Dr. N: Sto to znaci?

S: G r lim o se... iz ra z a v a m o ljubav... p o v e z u je m o ... to na s cini

s r e t n i m a . ..

Dr. N: Sto se zbiva n a k o n sto ste se susreli sa svojom s r o d n o m

dusom ?

S: (klijentica se cvrsto hv ata za n a s lo n e ) Oh - svi su ovdje - prije

sam ih s a m o osjetila. S a d a se vise njih priblizava.

Dr. N: A to se d o g a d a n a k o n sto v a m se priblizio vas suprug?

S: D a ...M a jko ! O n a mi prilazi... ta k o mi je nedo sta ja la ... oh,

m a m a . .. (klijentica o p e t po cinje plakati).

Dr. N: U re d u ...

S: O h, m o lim vas, sa d a m e n e m o j te ispitivati - zelim uzivati u

o v o m e ... (cini se da klijentica u sebi ra z g o v a ra sa svojom m a jk o m
iz p ro slo g zivota).

Dr. N: (c e k a m n e k o lik o t r e n u t a k a ) Z n a m da uzivate u o v o m

susretu, ali m o r a t e mi p o m o c i da s a z n a m sto se d o g a d a .

S: (u d a lje n im glasom ) Mi... s a m o se grlimo... ta k o je lijepo o p e t

biti s njom ...

Dr. N: Kako se uspijevate grliti ako n e m a t e tijela.

S: (uzdise kao da sam joj n a p o r a n ) O bav ijam o se svjetlom,

naravno.

Dr. N: Ispricajte mi k a k a v j e to osjecaj za d u h o v e ?

S: K ao da vas o m a ta ju ja r k o m svjetloscu p o k riv a c a ljubavi.

45
 Dr. N: Razum ijem ...

S: (klijentica m e p r e k id a visokim t o n o m smijeha p r e p o z n a v a n ja )

Tim!... to je moj b r a t - u m r o je ta k o m la d (u to p io se u d o b i od
c e t r n a e s t g o d i n a u n je z in o m posljednjem zivotu). T a k o ga je
lijepo vidjeti ovdje, (klijentica m a se r u k o m ). A tu je m oja najbolja
prijateljica W ilm a - iz susjed ne kuce - sm ijem o se z a je d n o
d je c a c im a k a o sto s m o cinile kad sm o sjedile na n jez in o m
ta v a n u .

Dr. N: ( n a k o n sto klijentica s p o m e n e svoju t e t u i n e k o lik o dru g ih

prijatelja) Sto mislite, kako je o d r e d e n redoslijed ovili ljudi koji
vas d o la z e pozdraviti?

S: (stanka) Pa koliko sm o znacili je d n i d r u g im a - kako bi

drukcije?

Dr. N: S n e k im a ste prozivjeli m n o g e zivote, a s n e k im a m o z d a

s a m o j e d a n ili dva?

S: D a ... u g la v n o m sam bila sa svojim su p ru g o m .

Dr. N: Vidite li negdje svojeg v o d ica ?

S: O n je ovdje. Vidim ga kako lebdi m a lo po strani. O n p o z n a je

i n e k e od m ojih prijatelja...

Dr. N: Z a sto o svojem v o d ic u g o v o rite kao o «njemu»?

S: Svi se p o k a z u je m o o n a k v im a kakvi zelim o biti. O n mi je uvijek

prilazio s m u sk im a s p e k to m . To je is p ra v n o i vrlo p r i r o d n o .

Dr. N: A o n vas cuva u svim vasim zivotima?

S: N a r a v n o , i n a k o n smrti... ovdje, i o n j e uvijek moj zastitnik.

N a s o d b o r za d o c e k p la n ira se u n a p r ije d kad u la z im o u d u h o v n i

svijet. Ovaj slucaj prikazuje koliko p o tic a jn o p o z n a t a lica m o g u djelovati
na m l a d u dusu koja im prilazi. O tkrio sam da nas n a k o n svakog zivota
d o c e k u je razlicit broj e n tite ta . Iako se broj n a z o c n i h razlikuje, ovisno o
p o s e b n i m p o t r e b a m a svake duse, s a z n a o sam da n e m a n ic e g slucajnog
u t o m e sto nasi d u h o v n i p o z n a n ic i t o c n o znaju k a d a stizem o i gdje nas
tr e b a ju d o c e k a ti k a d a d o d e m o u d u h o v n i svijet.

46
 Vrlo cesto, neki e n tite t koji n a m je vrlo z n a c a ja n ce ka t ce n a s m a lo
ispred ostalih, koji zele biti n a z o c n i k a d a p r o d e m o kroz v r a tn ic e . N e
s a m o da se velicina o d b o r a za d o c e k mijenja za svaku o s o b u n a k o n
svakog zivota, n e g o se d r a s tic n o r e d u c i r a za n a p r e d n i je duse, ka d a
d u h o v n a u tje h a postaje m a n je n u z n a . D e v e ti slucaj na kraju ovog po -
glavlja p rim je r je takve vrste d u h o v n o g prijelaza.

Sesti i s e d m i slucaj predstavljaju j e d a n od tri n a c i n a n a koji se n o v o -

pridosle d use d o c e k u ju u d u h o v n o m svijetu. Te je dvije du se u b rz o
n a k o n sm rti d o c e k a o neki od vaznijih e n tite ta , n a k o n cega slijede dru-
gi, p o r e d a n i po vaznosti. Klijentica iz s e d m o g slucaja p r e p o z n a l a je
ljude brze od klijentice iz sestog. Kad se s u s r e t n e m o s tih d u s a m a
o d m a h n a k o n smrti, o tk riv a m o da su n a m o n e u proslim zivo tim a bile
su pru znici, roditelji, djedovi i b a k e , b r a c a i sestre, ujaci, stricevi, te te ,
bratici i se stric n e i dragi prijatelji. Svjedocio sam n e k im d u b o k o e m o -
c io n a ln im p r iz o r im a u kojima su sudjelovali moji klijenti u ovoj fazi
svojeg p u to v a n ja .

E m o c i o n a l n i susreti koji se d o g a d a ju m e d u d u s a m a u o v o m t r e n u t k u
d u h o v n o g p u to v a n ja sa m o su preludij n a s e m k o n a c n o m smjestaju u
specificnoj grupi e n tite ta na nasoj razini zrelosti. Ti susreti uz rokuju jos
j e d a n s n a z a n e m o c i o n a l n i dozivljaj za klijenta u stanju n adsv jesno g
prisjecanja. U kasnijim poglavljima opisat c e m o organizaciju d u h o v n o g
svijeta, iz m e d u ostalog i to kako se g ru p e formiraju i kako se u n a k r s n o
povezuju s d rug im e n tite tim a .

U o v o m t r e n u t k u , v a z n o je shvatiti kako e n tite ti koji n a m zele

d o b r o d o s lic u ne moraju biti dio n a se g ru p e za u c e n je u d u h o v n o m
svijetu. Razlog t o m u je cinjenica da ljudi s kojima sm o bliski u zivotu
nisu na istoj razini razvoja. C in jenica da su se odlucili susresti s n a m a
n a k o n n a s e sm rti zbog svoje ljubavi i ljubaznosti p r e m a n a m a ne z n a c i
da ce svi oni biti dio n a s e d u h o v n e sk u p in e u c e n ja kad s t ig n e m o na
krajnje o d r e d is te ovog p u to va nja .

Prim jerice, u s e sto m slucaju, ujko C harlie o c ito je bio n a p r e d n ij a

dusa od m oje klijentice, a m o z d a je cak djelovao u ulozi d u h o v n o g
vo dica. Bilo mi je ja s n o da je j e d a n od p r i m a r n i h z a d a ta k a duse ujka
C h a rlie a b io p o m o c i klijentici u djetinjstvu u p r a v o o k o n c a n o g zivota i
da se njegova o d g o v o r n o s t nastavila i n e p o s r e d n o n a k o n njezine smrti.
Kod klijentice iz s e d m o g slucaja, v a z a n prvi k o n ta k t bio je Larry, istinska

47
s r o d n a dusa, na istoj razini kao i ova klijentica. U o c ite i to da, ko d
klijentice u s e d m o m slucaju, njezin d u h o v n i v o d ic nije bio n a z o c a n
m e d u njezinim bivsim r o d a c i m a i prijateljima. M e d u tim , kako se prizor
razvija, p osto je pokazatelji da je d u h o v n i v o d ic o rg a n iz ira o cijeli p r o c e s
su sre ta iako je ostao u p o z a d in i. S tim e sam se su sre o ko d m n o g ih
slucajeva.

D r u g a vrsta susreta koji se d o g a d a ju n a k o n smrti je tih, z n a c a ja n

susret s d u h o v n i m v o d ic e m , pri c e m u se u n e p o s r e d n o j blizini ne vidi
n itk o drugi, k a o u p e t o m slucaju. Osmi slucaj d o d a t n o ilustrira ovakvu
vrstu susreta. Cini se da susret koji iskusimo poslije sm rti ovisi o
sp e c ific n o m stilu n a se g d u h o v n o g v o d ic a , kao i o p o t r e b a m a naseg
in d iv id u a ln o g k a ra k te ra . Trajanje tog prvog su sreta s n asim v o d ic im a
mijenja se n a k o n svakog zivota, ovisno o o k o ln o stim a koje sm o pro -
zivjeli u t o m zivotu.

O sm i slucaj prikazuje vrlo bliske o d n o s e ljudi sa svojim d u h o v n i m

v o d ic im a . M nogi vodici imaju i m e n a koja z v uce c u d n o , do k drugi
im aju u ob icajenija im e n a . Zanim ljivo mi je da se s t a r o m o d n i religijski
t e r m i n « a n d e o cuvar» sad a metafizicki o d n o si n a suosjecajnu dusu. D a
b u d e m iskren, ja sam taj t e r m i n n e k a d a o m a lo v a z a v a o , g o v o re c i da
o d r a z a v a glu pe subjektivne zelje ljudi i da predstavlja zastarjelu m ito -
logiju koja je su p ro tsta v lje n a m o d e r n o m svijetu. Moje vjerovanje o
a n d e l i m a c u v a r im a pro m ije n ilo se.

S ta ln o mi g o v o re da je s a m a dusa a n d r o g in a i m u sk a i zenska, ali u

isto vrijem e, klijenti g o v o re da spol nije n e v a z a n c im benik. N a u c i o sam
da sve d u se iskazuju i m u s k u i z e n sk u m e n t a l n u impresiju p r e m a d ru gim
e n t i t e t i m a , ovisno o i d e n ti te tu k o je m u su skloniji. Sesti i s e d m i slucaj
p o k a z u ju koliko je v a z n o da n o v o p r id o s la dusa vidi p o z n a t a «lica» koja
identificira po spolu. To vrijedi i za sljedeci slucaj. Razlog zbog kojeg
s a m iz a b ra o osm i slucaj jest i to da p o k a z e m kako se i zasto duse
pojavljuju u ljudskom obliku u d u h o v n o m svijetu.

OSMI SLUCAJ

Dr. N: U p r a v o ste p oc e li n a p u s ta ti a stra ln u ra z in u Zem lje i

k r e c e t e se sve dalje i dalje u d u h o v n o m svijetu. Z elim da mi
k a z e te sto osjecate.

48
S: Tisina... t a k o j e m ir n o ...

Dr. N: D olazi li itko p r e d v a s ?

S: D a, to je m o ja prijateljica R a c he l. O n a je uvijek uz m e n e kad

um rem .

Dr. N: Je li R a c h e l s r o d n a dusa koja je bila s v a m a i u d ru gim

zivotim a, ili je uvijek ovdje?

S: ( p o m a l o srdito) N e ostaje o n a uvijek ovdje. N e , o n a je sa

m n o m - u m o je m u m u - kad je tr e b a m . O n a je moj c u v a r (rek ao
je to s p o sesivn im p o n o s o m ) .

Napomena: Atributi po kojima se vodici razlikuju od s r o d n ih

dusa i d ru g ih p o d rz a v a ju c ih e n tite ta bit ce objasnjeni u o s m o m
poglavlju.

Dr. N: Z a sto na z iv ate taj e n tite t «ona»? N e bi li duse tr e b a le biti

b e s p o ln e ?

S: T ak o je - na d o slo v an n a c in , z a to sto i m a m o a tr ib u te oba

spola. R a c h e l mi se zeli prikazati kao z e n a zbog vizu a ln o g p re-
po z n a v a n ja . I kod nje se rad i o m e n ta ln o j odluci.

Dr. N: J e s te li tijekom svojeg b o ra v k a u d u h o v n o m svijetu

z a tv o re n i u m u sk e ili zenske a trib u te ?

S: N e . U d u h o v n o m svijetu postoje razdoblja kad sm o skloniji

j e d n o m spolu n e g o d r u g o m e . N o , na kraju se ta p r i r o d n a sklonost
u ra v n o te z i.

Dr. N: Biste li mi opisali kako v a m R a c h e li n a d u sa izgleda u

o v o m tr e n u tk u ?

S: (tiho) M la d a z e n a ... t a k o j e se najbolje sjecam... m a la , njezne

g ra d e ... s o d l u c n i m izrazo m na licu... toliko znanja i ljubavi.

Dr. N: Vi ste, dakle, p o z n a v a li R a c h e l na Zemlji?

S: ( o d g o v a r a s nostalgijom ) J e d n o m d a v n o bila mi je bliska u

zivotu... sada je moj cuvar.

Dr. N: I sto osjecate k a d j e gledate?

S: Sm ire n o st... spokoj... ljubav...

49
Dr. N: G le d a te li se vi i R a c h e l o c im a p o p u t ljudi?

S: (oklijeva) D o n e k le ... ali drukcije. Vidite um iza o n o g a sto

s m a t r a t e o c im a , je r ta k o k o m u n i c i r a m o mi n a Zemlji. N a r a v n o ,
m o z e m o ciniti sve o n o sto cin e i ljudi na Zemlji...

Dr. N: Sto m o z e te ciniti o c im a na Zemlji, a sto cinite i u

d u h o v n o m svijetu?

S: K ad p o g le d a te u oci nekoj osobi - cak i osobi koju ste tek

u p o z n a li - i u njima vidite svjetlost koju ste vec poznavali... pa,
to v a m govori n e s to o njoj. K ao covjek, ne z n a te zasto - ali vasa
se du sa prisjeca.

Napomena: M nogi klijenti na r a z n e su mi n a c i n e rekli da se

svjetlost d u h o v n o g id e n tite t a o d r a z a v a u ljudskim o c im a s r o d n e
duse. Ja sam o s o b n o svjesno iskusio to t r e n u t n o p r e p o z n a v a n je
s a m o j e d n o m u zivotu, u t r e n u t k u kad sam prvi p u t a u g le d a o
svoju z e n u . U c i n a k j e s o k a n ta n i p o m a l o jeziv.

Dr. N: Zelite li reci da, k a d se dvoje ljudi p o g le d a na Zemlji,

p o n e k a d m o g u osjetiti da su se poznavali i ranije?

S: D a , to je deja vu.

Dr. N: V r a tim o se R a c h e l u d u h o v n o m svijetu. D a v a m vas

c u v a r nije pro jic ira o svoju sliku u ljudskom obliku, biste li ga
sv e je d n o p r e p o z n a li?

S: Pa, n a r a v n o da se uvijek m o z e m o p r e p o z n a ti po u m u . N o ,
ov a k o je ljepse. Z n a m da to zvuci su lu d o , ali to je... d r u s tv e n a
stvar... p o g le d n a p o z n a t o lice o p u s ta vas.

Dr. N: To z n a c i da je d o b r o vidjeti ljudske likove o so b a koje ste

p o z n a v a li u p r e t h o d n i m zivotim a, o so b ito u razdoblju p rila g o d b e
n a k o n n a p u s ta n ja Zemlje?

S: Da, in a c e se u p o cetk u osjecate p o m alo izgubljeno...

us a m lje n o ... m o z d a i z b u n je n o ... kad vidim ljude kakvi su bili,
p o m a z e mi da se brze p rila g o d im kad se vratim u d u h o v n i svijet,
a susret s R a c h e l uvijek me ja k o oh ra b ri.

Dr. N: Pokazuje li v a m se R a c h e l u ljudskom obliku n a k o n svake

sm rti na Zemlji kako bi v a m p o m o g la na p r ila g o d b u u d u h o v n o m
svijetu?

50
 S: (gorljivo) O, da - ta k o je! I daje mi sigurnost. O sjecam se bolje
kad vidim i d rug e ljude koje sam prije p o z n a v a o ...

Dr. N: R a z g o v a r a te li s tim ljudima?

S: N itko ne ra z g o v a ra, k o m u n i c i r a m o u m o m .

Dr. N: Telepatski?

S: Da.

Dr. N: Je li m o g u c e da duse v o d e privatni razg ov or koji dru g e

duse ne m o g u telepatsk i cuti?

S: (stan ka)... zbog in tim n o s ti - da.

Dr. N: Kako se to radi?

S: D o d i r o m - to se naziva k o m u n ik a c ija d o d ir o m .

Napomena: K ad su dvije duse toliko blizu j e d n a drugoj da se d od iruju,

moji subjekti kazu da m ogu slati p riv a tn e misli d odirom poput
«elektricnih z v u c n ih impulsa«. U ve c ini slucajeva, subjekti p o d hip-
n o z o m ne zele sa m n o m raz g o v a rati o ovim o s o b n im povjeravanjim a.

Dr. N: M o z e te li mi razjasniti kako vi, kao dusa, m o z e t e projicirati

ljudski lik?

S: Iz... svoje m a se energije... j e d n o s t a v n o pom islim na obiljezja

koja zelim... ali ne m o g u v a m reci sto mi daje tu sp o so b n o st.

Dr. N: D o b r o , o n d a , m o z e te li mi reci zasto vi i d ru g e duse

pro jic ira te o d r e d e n a obiljezja u razlicitim situacijam a?

S: (duga stan k a ) Ovisi o t o m e gdje se nalazite u k re ta n ju ovim

krajolikom... kad vidite n e k o g d ru go ga... i vase stanje u m a u to m
tre n u tk u .

Dr. N: To zelim saznati. Pricajte mi vise o p re p o z n a v a n ju .

S: Vidite, p r e p o z n a v a n je ovisi o... osjecajima o so b a kad se

s u s r e tn e te s njima. O ni ce v a m p o k a z a ti o n o sto oni zele da
vidite, k ao i o n o za sto misle da v/zelite vidjeti. To t a k o d e r ovisi
i o o k o ln o s tim a u kojima se s u s r e c e te .

Dr. N: M o z e te li biti specificniji? Kakve okolnosti m o g u navesti

e n e r g e ts k e oblike da se materijaliziraju n a o d r e d e n i n a c i n p r e m a

51
 d ru g im d u h o v im a ?

S: Razlika je u t o m e n alazite li se na n jih ov om ili svojem t e r e n u .

M o z d a ce v a m se na j e d n o m m jestu prikazati u j e d n o m liku, a na
d r u g o m m jestu u n e k o m d r u g o m .

Napomena: D u h o v n i «teritorij» objasnit c e m o u daljnjem prikazu

d u h o v n o g svijeta.

Dr. N: Zelite li mi reci da v a m du sa m o z e prikazati j e d n o lice na

v ratn icam a d u h o v n o g svijeta, a neko d ru g o lice u kasnijoj
situaciji?

S: T a k o je.

Dr. N: Zasto?

S: K ao sto sam v a m rekao, veliki dio n acin a na koji se

p re d s ta v lja m o d ru g im a zavisi o t o m e kako se o sje c a m o u to m
t r e n u t k u ... o o d n o s u koji i m a m o s d r u g o m o s o b o m i o t o m e gdje
se n a la z im o .

Dr. N: M olim vas, recite m i j e s a m li to d o b r o shvatio. I d e n tite t

kojeg dusa projicira d r u g im a ovisi o v r e m e n u i lokaciji u d u h o v -
n o m svijetu, kao i o ra sp olozenju, a m o z d a i p sih o lo s k o m stanju
u m a u t r e n u t k u susreta?

S: N a r a v n o , a djeluje o b o s tr a n o ... to je m e d u p o v e z a n o s t .

Dr. N: Kako o n d a m o z e m o p o z n a v a ti p ra v u n a r a v svijesti duse

u n a t o c svim tim p r o m j e n a m a u n a c i n u n a koji v id im o je d n i
d ru g e ?

S: (smije se): Slika koju p ro jic irate n ik a d a ne skriva tko ste vi

z a p r a v o od n a s ostalih. Bilo kako bilo, to i nisu iste e m o c ije p o p u t
o n ih koje p o z n a je m o na Zemlji. Ovdje je sve to... apstraktnije.
Razlog zbog kojeg p ro jic ir a m o o d r e d e n e oblike i misli... u te m e lje n
je n a ... p o tv rd i ideja.

Dr. N: Ideja? Mislite, osjecaja u to m tr e n u tk u ?

S: D a ... d jelom ice... z a to sto su ti ljudski oblici bili dio n a sih

fizickih zivota na d ru g im m jestim a kad sm o otkrivali stvari... i
razvijali ideje... sve je to ... k o n t i n u u m koji m o z e m o koristiti
ovdje.

52
Dr. N: Pa, ako u svakom od proslih zivota i m a m o drukcije lice,
koje lice p o k a z u j e m o iz m e d u zivota?

S: M ijesam o. P r e u z i m a m o o n a obiljezja koja ce o sob a s kojom

ste se susreli najvjerojatnije p r e p o z n a ti, ovisno o t o m e sto joj
zelite p o ru citi.

Dr. N: A sto je s k o m u n ik a c ijo m bez projiciranja oblika?

S: N a r a v n o , c in im o to - to je n o r m a l n o - ali ja se m e n t a l n o brze
p o v e z u je m s ljudima projicirajuci oblik.

Dr. N: Postoje li n e k e crte lica koje radije prikazujete?

S: H m m .. . svida mi se lice s brk ovim a... cv rsto m vilicom...

Dr. N: Mislite li na zivot kad ste bili J e f f T a n n e r , teksaski kauboj

iz zivota o kojem sm o pricali ranije?

S: (smije se) T a k o je - a im a o sam lice p o p u t Jeffovog i u d ru gim

zivotima.

Dr. N: Ali zasto JeiT? Je li to s a m o z a to sto je on bio vi u p ro slo m

zivotu?

S: N e , osjecao sam se d o b r o kao Jeff. Bio jc to s re ta n , j e d n o s t a v a n

zivot. Prokletstvo, izgledao sam sjajno! M oje lice p o d sje c a lo je
na lica s o n ih re k la m a za c ig a rete koja su se n e k a d m og la vidjeti
n a a u t o c e s t a m a , (smije se) Uzivao sam p o k azujuci svoje b r c in e
k a o Jeff.

Dr. N: Ali to je bio s a m o j e d a n zivot. Ljudi koji nisu bili p o v e z a n i

s v a m a u to m zivotu m o z d a vas n e c e p r e p o z n a t i ovdje.

S: O h, b rz o ce oni shvatiti da sam to ja. M o g a o bih se pretvoriti

u n e k o g dru gog a, ali sa d a se sebi najvise sv id am kao Jeff.

Dr. N: D a k le , v r a c a m o se n a o n o sto ste rekli - da svi mi z a p r a v o

i m a m o s a m o j e d a n id e n tite t, b e z obzira na r a z n e crte lica koje
m o z e m o projicirati kao duse?

S: D a, svakoga vidite kakav s tv a r n o jest. N eki zele p o k a za ti s a m o

svoju najbolju s tr a n u je r b r in e ih sto biste mogli pomisliti o njima
- ne shvacaju u p o t p u n o s t i da je najvaznije o n o c e m u tezite, a
ne kako izgledate. M n o g o se sm ijem o zbog izgleda koje duse

53
 misle da bi tr e b a le im ati - cak. p r e u z im a ju i lica koja n ik a d a nisu
im a le na Zemlji, ali i to je u re d u .

Dr. N: R a z g o v a r a m o li o nezrelijim d u sa m a ?

S: O b i c n o da. O n e se m o g u zaglaviti... m i im ne s u d im o ... na

kraju, bit ce oni u r e d u .

Dr. N: Ja o d u h o v n o m svijetu razmisljam kao o m jestu v rh u n s k e

sv e z n aju c e in te lig e n tn e svijesti, a vi mi g ovorite da du se iskazuju
ra s p o lo z e n ja i ta s tin u kakvu su iskazivale na Zemlji?

S: ( p u c a o d s m ije h a ) Ljudi su ljudi, bez obzira na to kako izgledaju

n a svojim fizickim svjetovima.

Dr. N: O h, vidite li i d u se koje su otisle na d ru g e p l a n e t e , osim

Zemlje?

S: (stanka) P o n e k a d ...

Dr. N: Kakve oblike v a m p o k azuju duse s drug ih p la n e ta ?

S: (izbjegava o d g o v o r) Ja... se u g la v n o m drzim svojih ljudi, ali

m o z e m o uzeti oblik kakav zelim o za k om unikaciju...

Napomena: D o b iv a n je inform acija od klijenata koji su se uspjeli

prisjetiti fizickih proslih zivota u neljudskim o b licim a na dru gim
svjetovima uvijek predstavlja izazov. Tih se iskustava o b ic n o prisjecaju
starije, n a p r e d n i j e duse, kao sto c e m o vidjeti kasnije.

Dr. N: Je li ta s p o s o b n o s t u z im a n ja razlicitih oblika p r e d drug im

d u s a m a d a r koji n a m je stvoritelj p o k lo n io na tem elju n a sih d u h o v n i h
po treb a?

S: K ako b ih ja to z n a o - n isa m ja Bog!

K o n c e p t da i duse m o g u im ati m a n e iz n e n a d u je n e k e ljude. Izjave

klijenta iz o sm o g slucaja, kao i svih m ojih drugih klijenata, u kazuju na
to da je v e c in a ljudi jos uvijek d a le k o od savrsenstva kad se n a d u u
duhovnom svijetu. T em eljna svrha re in k a rn a cija jest s a m o p o b o ljsa -
vanje. Psiholoske posljedice n a se g razvoja, u d u h o v n o m svijetu i izvan
njega, tem elj su m ojeg ra d a .

Vidjeli sm o koliko je v a z an susret s drugim e n ti te t im a pri ulasku u

d u h o v n i svijet. Osim sto se sa sta je m o s nasim v o d ic im a i d rug im

54
p o z n a tim b ic im a , s p o m e n u o sam i t r e c u vrstu su sre ta n a k o n smrti.
Rijec je o p rilic n o u z n e m iru ju c o j situaciji u kojoj nitk o ne d o c e k u je
dusu.
Iako je to n e u o b i c a j e n o za v e c in u m ojih klijenata, ipak p o m a l o
zalim o n e o s o b e koje opisuju kako ih nevidljiva sila odvlaci na njihova
krajnja o d r e d is ta p o t p u n o s a m e , da bi se tek t a m o susrele s dru g im a .
To je kao da slijecete u s tr a n u d rzavu u kojoj ste v e c bili, ali b ez n o s a c a
prtljage ili sluzbe inform acija za tu riste koja v a m p o m a z e u p u t a m a . U
toj vrsti prijelaza najvise mi s m e ta p r iv id a n n e d o s t a t a k m o g u c n o s t i
aklimatizacije duse.

Moje k o n c e p c ije o t o m e kakav je osjecaj k a d a o s o b a p r o d e sam a

kroz d u h o v n e v r a tn ic e ne dijele d use koje iskoriste tu opciju. Z a p r a v o ,
ljudi u toj kategoriji iskusni su p u tn ic i. Cini se da, k a o starije, zrelije
duse, ne zahtijevaju sustav p o t p o r e u p o c e tk u . T o c n o znaju k a m o idu
n a k o n smrti. Pre tp o sta v lja m da je za njih cijeli p r o c e s u b r z a n , je r brze
dolaze t a m o gdje im je mjesto od o n ih koji se sastaju s dru g im a .

D eveti slucaj je klijent koji je prozivio veliki broj zivota tijekom vise
tisuca g o d in a . N e k ih osa m zivota prije ovog sadasnjeg, ljudi su ga
prestali d oc e k iv a ti n a d u h o v n i m v r a t n ic a m a .

DEVETI SLUCAJ

Dr. N: Sto v a m se d o g a d a u t r e n u t k u smrti?

S: O sjecam veliko olaksanje i brzo se k r e c e m .

Dr. N: Kako biste opisali svoj prijelaz sa Zemlje u d u h o v n i svijet?

S: D iz e m se u vidu svjetlosnog s tu p a i odlazim dalje.

Dr. N: J e s te li uvijek prelazili ta k o brzo?

S: N e , s a m o n a k o n posljednjih n e k o lik o zivota.

Dr. N: Zasto?

S: Z n a m p u t, ne m o r a m se susresti ni s kim - z u rim se.

Dr. N: Z a r v a m ne s m e ta sto vas n itk o nije d o c e k a o ?

S: (smije se) N e k a d mi se to svidalo, ali takve stvari vise mi nisu

p o tr e b n e .

55
 Dr. N: Tko je o d lu c io da v a m se d o p u sti ulazak u d u h o v n i svijet
b e z p o m o c i?

S: (zastaje, pa o d g o v a ra slijezuci r a m e n i m a ) Bilaje to ... o b o s t r a n a

o dluk a... donijeli sm o je moj ucitelj i ja... kad sam z n a o da sam
m o g u rijesiti stvari.

Dr. N: N e osjecate li se izgubljeno ili u sa m lje n o u ovom

tr e n u tk u ?

S: Salite li se? Vise m e ne tr e b a drzati za ruku. Z n a m k a m o id e m

i je d v a c e k a m da t a m o stignem . V uce m e m a g n e t , a ja s a m o
u ziv a m u voznji.

Dr. N: O b jasnite mi k ako fu n k c io n ira taj p r o c e s v u c e n ja koji vas

vo di p r e m a v asem o d re d istu ?

S: J a s e m na valu... n a zraci svjetlosti.

Dr. N: Je li ta zraka e le k tro m a g n e ts k a , ili...?

S: Pa... slicna je r a d io valovim a. N e tk o o k re c e g u m b i trazi p ra v u

frekvenciju za m e n e .

Dr. N: Zelite li reci da vas vodi n e k a nevidljiva sila, da n e m a t e

m n o g o k o n tr o le i da ne m o z e t e ubrzati stvari k a o sto ste ucinili
n a k o n smrti?

S: D a. M o r a m se kretati s v alov im a svjetlosti... valovi im aju smjer,

a ja plovim s njima. L a g a n o je. O ni to c in e za vas.

Dr. N: Tko to cini za vas?

S: O n i koji k o n tro lira ju stvari... z a p r a v o ne z n am .

Dr. N: To z n a c i da vi n e m a t e k o n tro lu . Vi niste o d g o v o rn i za

p r o n a la z e n je svojeg o d re d ista.

S: (stanka) Moj um je u skladu s k retanjem ... tec e m s

r e z o n a n c ijo m .

Dr. N: R e z o n a n c ijo m ? Cujete zvukove?

S: D a, v alna zraka...vibrira... i ja sam sp ojen s njom.

Dr. N: V r a tim o se n a vasu izjavu o radiju. U tjecu li na vase

d u h o v n o p u to v a n je vibracijske frekvencije p o p u t visoke, sredn je

56
 i niske re z o n a n c ije?

S: (smije se) To nije lose - da, i n alazim se na liniji, p o p u t

reflektora zvuka i svjetlosti... i to je dio m ojeg to n sk o g o b ra s c a -
m oje frekvencije.

Dr. N: N is a m sig u ra n ra z u m ije m li kako k o m b in a c ija svjetlosti i

vibracija stvara valove koji vas usmjeravaju.

S: P r e d o c it e si divovsku g la z b e n u vilicu u stroboskopskoj

svjetlosti.

Dr. N: O h , dakle t a m o postoji energija?

S: I m a m o energiju - u n u t a r e n e rg e ts k o g polja. D akle, nije stvar

s a m o u linijama kojima p u tu je m o ... i sami g e n e r i r a m o energiju...
tim se silam a m o z e m o sluziti ovisno o n a s e m iskustvu.

Dr. N: D akle, vasa r a z in a zrelosti daje v a m o d r e d e n u k o n tr o lu

n a d b r z in o m i sm je ro m p u to v a n ja .

S: D a, ali ne ovdje. Kasnije, kad se smjestim, m n o g o cu se vise

m o ci kretati k a m o zelim. S ada me vuku, a j a t r e b a m slijediti.

Dr. N: U r e d u , o s ta n ite t a m o i opisite mi sto se d o g a d a n a k o n

toga.

S: (kratka stan ka) K r e c e m se sam ... usm jeravaju m e p r e m a

mjestu kojem p r i p a d a m ... id e m t a m o gdje mi je mjesto.

U h ip n o z i, analiticki svjesni um su ra d u je s nesvjesnim um om ,

prim ajuci i o d g o v a ra ju c i n a p o r u k e u s m je r e n e n a sim d u b o k o u s a d e n i m
sjecanjima. Klijent iz d e v e to g slucaja je e le k tro in z e n je r i za to se posluzio
nekim te h n ic k im opisim a kako bi izrazio svoje d u h o v n e senzacije. Moje
sugestije p o ta k le su njegovu sklonost t o m e da p u to v a n je svoje duse
opise te h n i c k i m izrazima, ali nisu m u to diktirale. Svi klijenti u n o s e
svoje zn a n je u o d g o v o r e na m oja pitanja o d u h o v n o m svijetu. Ovaj
klijent poslu zio se svojim p o z n a v a n j e m z a k o n a fizike da bi o p isa o
kretanje, do k bi n e k a d rug a o so ba rekla da se du se k re c u p o m o c u
vakuum a.

Prije no sto n a sta v im s prijelazom dusa u d u h o v n i svijet, zelim n e s to

reci o o n im e n t i t e t i m a koji n a k o n fizicke sm rti nisu stigli do t a m o , ili su
skrenuli s n o r m a l n e r u te p u to v a n ja .

57
 4

PREMJESTENA DUSA

P
pstoje duse koje su toliko tesko o s t e c e n e da su izdv ojene iz
glavne s k u p in e d usa koja se v r a c a u d u h o v n i d o m . U u s p o r e d b i
s u kupnim b ro je m , broj ovih ab n o rm aln ih dusa nije velik.
M e d u tim , o n o sto im se d o g o d ilo n a Zemlji z n a c a jn o je zbog ozbiljnog
ucin ka koji im aju n a d ru ge in k a r n i r a n e duse.

Postoje dvije vrste p r e m je s te n ih dusa: o n e koje ne p r ih v a c aju

cinjenicu da je njihovo fizicko tijelo m r tv o i suprotstavljaju se p o v ra tk u
u d u h o v n i svijet zbog o s o b n e boli, te o n e koje su se u ljudskom tijelu
bavile k r im in a ln im djelima ili sudjelovale u njima. U p r v o m slucaju,
prem jestanje je izbor sa m e duse, d ok u d r u g o m slucaju d u h o v n i v odici
n a m j e r n o uklanjaju te d use iz k o n ta k ta s drug im e n ti te tim a n a n e -
o d r e d e n o v r e m e n s k o razdoblje. U obje situacije, vodici tih dusa blisko
su p o v e z a n i s n jih ov om re h ab ilita cijo m , no b u d u c i da za ova dva tipa
p re m je s te n ih dusa vrijede razlicite okolnosti, p o z a b a v it cu se svakim
tip o m p o n a o s o b .

Prvi tip z o v e m o d u h o v i. Te du se odbijaju p o ci kuci n a k o n fizicke

smrti i ce sto imaju n e u g o d a n utjecaj na o n e m e d u n a m a koji bi zeljeli
svoje ljudske zivote prozivjeti u m iru. Te p r e m je s te n e d u se p o n e k a d
P o g r e s n o nazivaju « d e m o n sk im d u h o v im a « , je r ih o p tu z u ju da u laze u
u m o v e dru g ih ljudi sa zlim n a m j e r a m a . N e g a tiv n e d u h o v e ozbiljno je
p ro u cav alo p o d r u c je parapsiho lo gije. N azalost, ovo p o d r u c je
d u h o v n o s ti privuklo je i b e s k r u p u lo z n e o so b e u d r u z e n e s okultistima,
koji vre b a ju na em o cije prijem civih osoba.

P r o b l e m a t i c a n d u h je n ezreli e n tit e t s n e d o v r s e n im p o slo m iz

proslog zivota na Zemlji. O n m o z d a n e m a nikakve veze sa z iv u c o m
osobom koju u z n e m iru je . Istina je da su n e k e o so b e p rik la d n i i

59
prijemcivi vodici za n e g a tiv n e d u h o v e koji zele izraziti svoje neza-
dovoljstvo. T o z n a c i da o sob a koja se nalazi u d u b o k o m e d i t a t i v n o m
stanju svijesti m o z e k atk ad p o k u p iti irita n tn e o b ra s c e signala od
be stje le sn og b ic a cije p o n a s a n je m o z e varirati od n e p r o m is lje n o g do
p ro v o k a tiv n o g . Ti n e m ir n i e n tite ti nisu d u h o v n i vodici. Pravi v odici su
iscjelitelji i ne o m e ta ju ljude o g o r c e n i m p o r u k a m a .

Ovakvi n e o b i c n i d u h o v i cesto su ve z a n i uz o d r e d e n u geografsku

lokaciju. Istrazivaci specijalizirani za f e n o m e n d u h o v a kazu da su ti
u z n e m i r e n i e n tite ti u h v a c e n i u nicijoj zemlji i z m e d u nizih a stra ln ih
ra z in a na Zemlji i d u h o v n o g svijeta. N a osnovi mojih istrazivanja, d o s a o
sam do zakljucka da ne vjerujem kako su te duse izgubljene u p r o s t o r u
i ne s m a t r a m ih d e m o n s k im a . O n e su svojevoljno izabrale ostati n e k o
vrijem e n a zemaljskoj razini n a k o n fizicke smrti zbog visoke razine
nezadovoljstva. Po m o je m misljenju, te su duse o s t e c e n e z a to sto
prozivljavaju zb u n je n o st, ocaj, pa cak i neprijateljstvo, do te ra zin e da
ne zele da im se njihovi vodici priblize. Z n a m o da se do neg a tiv n o g ,
izgubljenog i d e n tite ta m o z e d o ci n a r a z n e n a c in e , p o p u t egz orc iz m a,
kako bi ga se sprijecilo da s m e ta ljudskim b icim a. D u h o v e koji opsjedaju
ljude m o z e se uvjeriti da o d u i n a p o k o n prijedu u d u h o v n i svijet.

Ako postoji d u h o v n i svijet u k o je m u vlad a red, s v o d ic im a koji b r i n u

0 n a m a , k a k o je m o g u c e da je n e a d a p t i r a n i m d u sa m a , koje usmjeravaju
n e g a tiv n u energiju p r e m a utjelovljenim b icim a, d o p u s t e n o postojanje?
J e d n o objasnjenje glasi da jos uvijek im a m o s lo b o d n u volju, cak i u
smrti. D r u g o objasnjenje glasi: b u d u c i da u n a s e m fizickom svem iru
prozivljavam o toliko previranja, za ocekivati je da ce doci i do d u h o v n i h
n e p ra v iln o sti i devijacija u n o r m a l n o m e g z o d u su dusa. Osim toga,
d u h o v i predstavljaju s a m o dio energije u z n e m i r e n e duse, d o k se osta-
tak v ra tio u d u h o v n i svijet n a p o n o v n o ujedinjenje. N eutjelovljeni,
n e s r e t n i d u h o v i koji zarobljavaju sam i sebe m o z d a su dio velikog plan a .
K a d a b u d u s p r e m n e , te ce duse biti o d v e d e n e iz a stra ln o g p la n a Zemlje
l p o v e d e n e na svoje mjesto u d u h o v n o m svijetu.

S a d a cu se o svrnu ti na d a le k o brojniju vrstu u z n e m i r e n i h dusa. To

su d u se koje su sudjelovale u zlodjelima. Najprije b ism o trebali
ra z m o triti pitanje m o z e m o li d usu s m a tr a ti o d g o v o r n o m ili n e v i n o m
sto se utjelovila u m o z g u krim in a lc a ? Je li o d g o v o r n a dusa ili ljudski
ego, ili su o ni j e d n o te isto? P o v r e m e n o , p o n e k i klijent mi kaze: »Osje-
c a m da m e o b u z im a u n u t a r n j a sila koja m i govori da cinim ru z n e

60
stvari.» T o su m e n t a l n o b o le s n e o s o b e koje sm a tra ju da ih v o d e
su protstavljene sile d o b r a i zla n a d kojima, kako vjeruju, n e m a ju nikak-
ve k o n tro le .

N a k o n sto sam g o d i n a m a ra d io s nad svjesnim u m o v im a h ip n o -

tiziranih ljudi, d o s a o sam do zakljucka da zivot u ljudskom b ic u s pet
osjetila m o z e n e g a tiv n o utjecati n a psihu duse. Svoje vjec n o «ja»
izra z a v a m o kroz d o m i n a n t n e bioloske p o t r e b e i pritiske okolisnih poti-
caja koji su privremeni za utjelovljenu dusu. Iako u n a s e m ljudskom
obliku ne postoji skriveno, z lo k o b n o «ja», n e k e duse nisu p o t p u n o asi-
m ilirane. Ljudi koji nisu u skladu sa svojim tijelima osjecaju se o dv ojeni
sami od sebe u zivotu.

T o stanje ne zna c i da duse ne bi tr e b a le ciniti sve sto m o g u kako ne

bi sudjelovale u z lo c in im a na Zemlji. To m o z e m o vidjeti u ljudskoj
savjesti. V a z n o je da razlikujem o o n o sto im a n e g a tiv a n utjecaj na nas
u m od o n o g a sto n e m a . U n u ta r n ji glas koji n a m sug erira sa m o u n is te n je
ili nas n a v o d i da n a u d i m o n e k o m e d r u g o m e nije d e m o n s k i d u h o v n i
e n titet, s t r a n o b ic e niti z lo n a m je rn i odbjegli vodic. N e g a tiv n e sile
proizlaze iz n as sam ih.

D e stru k tiv n i impulsi e m o c i o n a l n i h p o r e m e c a j a , ukoliko se ne lijece,

o m e ta ju razvoj duse. O so b e koje su iskusile n e ra z rije s e n e o s o b n e tr a u -
m e u svojim ziv otim a n o s e u sebi sjeme vlastitog unistenja. Ta bol
utjece na njihove duse na takav n a c in da im se cini kako nisu cjelovite.
Primjerice, p re tje r a n a zud nja za n e c im i ovisnicko p o n a s a n j e , koje
nastaje uslijed o s o b n e boli, o m e ta izrazavanje z d ra v e duse, a m o z e je
cak i z a ro b iti u tijelu d o m a c i n u .

Ukazuje li u c e s ta lo st nasilja u d a n a sn je vrijeme na c in jenicu da je

vise d u sa «zastranilo» d a n a s n e g o u proslosti? Ako nista d ru g o , taj
zakljucak p o d rz a v a ju p r e n a p u c e n o s t i k u ltu ra k o n z u m ir a n ja d ro g a
koje mijenjaju svijest. N o , s d ru g e s tr a n e , cini se da raste razin a o p c e
svjesnosti i suosjecanja p r e m a ljudskoj patnji na Zemlji.

Rekli su mi da je u svakom razdoblju krvave povijesti Zemlje p o sto ja o

z n a c a ja n broj dusa koje nisu m o g le odoljeti ljudskoj o k r u tn o s ti i
u sp je sn o jo j se suprotstaviti. O d r e d e n e duse, ciji d o m a c in i imaju g e n e t-
sku sklonost p r e m a a b n o r m a l n o j kemiji m o zga, o so b ito su izlozene
riziku u n a s iln o m okruzenju. V id im o kako fizicko i e m o c i o n a l n o zlostav-
ljanje u obitelji m o z e ta k o ostetiti djecu da o n a , kad o d ra s tu , cine

61
 unap rijed promisljena o krutna djela bez ikakvog osjecaja zaljenja.
Buduci da duse nisu stvorene kao savrsene, njihova se n arav moze
k ontam in irati tijekom razvoja takvog oblika zivota.

Ako su nasi prijestupi osobito teski, nazivam o ih zlodjelima. Moji mi

klijenti kazu da niti je d n a dusa nije u r o d e n o zla, iako u ljudskom
zivotu m oze steci takvu etiketu. Patolosko zlo kod ljudi karakteriziraju
osjecaji slabosti i n em o ci, a stimuliraju ga b e s p o m o c n e zrtve. Iako duse
p o v e z a n e s pravim zlodjelima o p c e n ito treb a smatrati nisko razvijenima,
nezrelost duse ne m o ra autom atski izazvati zlon am jern o ponasanje
kod o s tece n e ljudske osobnosti. Evolucija dusa sastoji se od prijelaza iz
nesavrsenstva u savrsenstvo na temelju svladavanja m no gih teskih
z a d a c a tijekom zivota. Duse m o g u imati i predispoziciju za izbor
okruzenja u kojima ne funkcioniraju dobro, ili se m ogu Iako pridobiti
na zlocin. Na taj nacin, losi zivotni izbori m ogu ostetiti njihov identitet.
M ed u tim , sve se duse sm atra od gov orn im a za njihovo ponasanje u
tijelima u kojima obitavaju.

U sljedecem poglavlju vidjet c e m o kako duse dobivaju po cetn i

pregled proslog zivota s vo d icem prije no sto se pridruze svojim prija-
teljima. N o, sto se dogada s d u sam a koje su, krozsvoja tijela, prouzrocile
e k s tre m n e patnje drugima? Ako dusa nije u stanju ublaziti najnasilnije
ljudske n a g o n e u tijelu-dom acinu, kako se moze sm atrati od g o v o rn o m
u zivotu n a k o n smrti? To nas dovodi do pitanja odlaska u raj ili pakao
zbog dobrih ili zlih djela, jer odgovornost je od avn o dio nasih religijskih
tradicija.

N a zidu moje ordinacije visi egipatska slika «Prizor suda», kako je

prikazan u Knjizi mrtvih, mitoloskom ritualu smrti starijem od 7000
godina. Stari Egipcani bili su opsjednuti sm rcu i svijetom onkraj groba
jer je, u njihovom kozmickom p a n t e o n u , smrt objasnjavala zivot. Slika
prikazuje n e to m p re m in u lo g covjeka koji dolazi na mjesto izm edu
zemlje zivih i kraljevstva mrtvih. On stoji pokraj vage i ceka sud za
svoja djela na Zemlji. Mestar cerem onije je bog Anubis, koji p o zo rn o
vaze covjekovo srce na jednoj strani vage u o dnosu na nojevo p ero
istine na drugoj strani. Srce, a ne glava, za Egipcane je predstavljalo
utjelovljenje dusevne savjesti covjeka. To je n a p e t trenutak. Cudoviste
s glavom krokodila cuci u blizini razjapljenih ralja, s p re m n o prozdrijeti
srce ukoliko covjekova zlodjela p re te g n u d ob ro koje je ucinio u zivotu.
N euspjeh na vaganju znacio bi kraj postojanja ove duse.

62
 Moji klijenti prilicno cesto kom entiraju tu sliku. Metafizicki orijen-
tirana osoba inzistirala bi na to m e da ulaz u kraljevstvo zivota n a k o n
smrti nije zanijekan nikom e, bez obzira na to koliko je p onasan je iz
proslosti nepovoljno utjecalo na vaganje. Je li to vjerovanje to c n o ? Je
li svim d u s a m a p ru z e n a prilika da se vrate u duh ovni svijet na isti nacin,
bez obzira na njihovu vezu s tijelima u kojima su boravile?

Da bih odgovorio na to pitanje, najprije cu reci da veliki dio drustva

ne vjeruje da sve duse odlaze na isto mjesto. Umjerenije teologije vise
ne naglasavaju ideju paklene vatre i s u m p o ra za gresnike. M edutim ,
m noge religijske sekte govore o duhovnoj koegzistenciji dva m e n ta ln a
stanja d o b ra i zla. D revna filozofska ucenja govore da se «losa» dusa
nakon smrti kaznjava odvajanjem od Boga - Esencije.

Tibetanska knjiga mrtvih, izvor religijskog vjerovanja tisucam a godi-

na stariji od Biblije, opisuje stanje svjesnosti izm edu zivota (Bardo) kao
vrijeme u kojem nas «zlo koje smo pocinili projicira u d u h o v n u razdvo-
jenost«. Ako su n arodi Istoka vjerovali u p o s e b n u d u h o v n u lokaciju za
zlocince, je li ta ideja nalik k o n c e p tu cistilista u z a p a d n o m svijetu?

Od najranijih pocetaka, krscanska doktrina definirala je cistiliste kao

prijelazno stanje priv re m e n o g progonstva zbog manjih grijehova protiv
covjecanstva. Krscansko cistiliste treba lo bi biti mjesto iskupljenja,
izolacije i patnje. Kada sva negativna karm a b u d e uklonjena, tim dusa­
ma na kraju je d o p u s te n ulazak u nebo. S druge strane, duse koje su
pocinile velike (smrtne) grijehe zauvijek su o s u d e n e na pakao.

Postoji li p ak a o koji trajno dijeli d o b re duse od losih? Sav moj rad s

du hov im a mojih subjekata ukazuje na to da ne postoji mjesto strasne
patnje za duse, osim ovdje, na Zemlji. Kazu mi da sve duse n a k o n smrti
odlaze u je d a n d uh ovni svijet, gdje se p re m a svakome p o stu p a sa
strpljenjem i ljubavlju.

M edu tim , saznao sam da neke duse bivaju izlozene razdvajanju u

d u h o v n o m svijetu i da se to d o g a d a u vrijeme njihove orijentacije s
vodicima. O n e se ne krecu istim ru ta m a kao ostale duse. Moji klijenti
koji su bili zakoceni zlodjelima rekli su mi da duse, ciji je utjecaj na
sprecavanje ljudskog impulsa nanosenja zla drugim a bio preslab,
n a k o n ulaska u d u hov ni svijet bivaju odvojene od drugih. Te se duse
dulje vrijeme ne mijesaju s drugim en titetim a na uobicajen nacin.

63
 Primijetio sam i da su one p o ce tn ic k e duse, koje su se stalno upustale
u intenzivno negativno ljudsko ponasanje u svojoj prvoj seriji zivota,
m o ra le pretrpjeti individualnu d u h o v n u izolaciju. O ne na kraju bivaju
v ra c e n e u svoju grupu kako bi intenzivirale ucenje p o d brizljivim
n a d z o ro m . To nije kazna, nego svojevrsno cistiliste ciji je cilj rekon-
strukcija samosvijesti kod tih dusa.

Buduci da zlodjela na Zemlji m o gu poprim iti m n o g o razlicitih oblika,

d u h o v n e instrukcije i tip izolacije koji se koristi drukciji su za svaku
dusu. N a rav tih varijacija ocito se evaluira tijekom orijentacije na kraju
svakog zivota. Ni relativno vrijeme odvojenosti i reindoktrinacije nije
uvijek isto. Primjerice, im ao sam izvjesca o neprila g o d en im d usam a
koje su se vratile na Zemlju o d m a h n ak o n razdoblja izdvojenosti kako
bi se sto je m o g u ce prije iskupile dobrim djelima u sljedecoj inkarnaciji.
Evo primjera za to. Ispricala mi ga je dusa koja je poznavala j e d n u od
tih dusa.

DESETI SLUCAJ

Dr. N: Jesu li duse o d go vorn e zato sto se nalaze u nesavrsenim

ljudskim bicim a koji drugim ljudima n an o se zlo?

S: Da, o n e koje su nanijele veliko zlo drugima u zivotu - p o znavao

sam j e d n u takvu dusu.

Dr. N: Sto zn a te o tom entitetu? Sto se dogodilo n a k o n sto se ta

dusa vratila u d uh ovni svijet n a k o n tog zivota?

S: On... povrijedio je djevojku... strasno... i nije se pridruzio nasoj

grupi. N jem u je nam ijenjeno opsezno privatno ucenje, zato sto
je u tom tijelu bio tako zao.

Dr. N: Kakva je bila njegova kazna?

S: Kazna je... pogresna interpretacija... to j e regeneracija. M orate

shvatiti da je to p ro blem koji rjesava vas ucitelj. Ucitelji su strozi
p re m a onim a koji su ucinili nesto okrutno.

Dr. N: Sto znaci «strozi» vam a u d u h o v n o m svijetu?

S: Pa, moj se prijatelj nije vratio nam a... svojim prijateljima...

n a k o n tog tuzn og zivota u kojem je povrijedio tu djevojku.

64
 Dr. N: Je li prosao kroz iste d u h o v n e vratnice kao i vi n ak o n sto
je um ro?
S: Da, ali nije se susreo ni s kim... otisao je izravno na mjesto na
kojemu je ostao n a s a m o s uciteljem.

Dr. N: I sto mu se ta d a dogodilo?

S: N a k o n nekog v r e m e n a ... sto nije trajalo dugo... vratio se na

Zemlju kao zena... na mjesto na kojem su ljudi okrutni... gdje
fizicki zlostavljaju druge... bio je to svjestan izbor... moj prijatelj
m o ra o je to iskusiti...
Dr. N: Mislite li da je ta dusa krivila ljudski m ozak svojeg bivseg
d o m a c in a zato sto je povrijedio djevojku?
S: N e, prihvatio je na sebe ono sto je ucinio... okrivio je svoj
n ed o s ta ta k vjestina u svladavanju ljudskih m an a. Zatrazio je da
u sljedecem zivotu p o stan e zlostavljana zena kako bi stekao
razumijevanje... kako bi shvatio stetu koju je n a n io toj djevojci.

Dr. N: Da taj vas prijatelj nije stekao razumijevanje i da se

nastavio povezivati s ljudima koji su vrsili zlodjela, bi li n etko iz
d u h o v n o g svijeta unistio njegovu dusu?
S: (duga stanka) Ne m ozete bas unistiti energiju... ali m oze se
preraditi... negativnost koja se ne m oze staviti p o d kontrolu... u
m nogim zivotima... moze se izmijeniti.

Dr. N: Kako?

S: ( n e o d r e d e n o ) . .. Ne unistavanjem... rem odeliranjem ...

Deseti slucaj nije mi vise o dgo varao na pitanja po vezana s time, a i

drugi klijenti koji znaju p o n esto o tim ostecenim dusam a vrlo su skrti s
informacijama. Kasnije c e m o saznati nesto vise o formiranju i
obnavljanju inteligentne energije.

Vecina zabludjelih dusa u stanju je rijesiti svoje vlastite p ro b le m e

zloce. Cijena koju p la c a m o za svoja nedjela i n ag rad e koje dobivam o
za dobro ponasanje vrte se o k o z a k o n a karm e. Oni koji drugima n an e s u
zlo iskupit ce se tako sto ce u karm ickom krugu pravde sami sebe
postaviti u polozaj zrtve. Bhagavadgita, jos je d a n drevni istocnjacki
tekst koji je izdrzao test tisuca godina, sadrzi odjeljak u kojem pise:
«duse zlog utjecaja m oraju iskupiti svoju vrlinu.«

65
 Niti je d n o izucavanje zivota n a k o n smrti n e m a smisla ako ne rijesimo
pitanje od n o sa karm e s kauzalnoscu i p ravdom za sve duse. Sama
karm a ne oznacava dobra ili losa djela. O na je zapravo rezultat
covjekovih pozitivnih i negativnih djela u zivotu. Tvrdnja «u nasim
zivotima n e m a slucajnih dogadaja« ne znaci da nas sam a karm a tjera
na nesto. O na nas zapravo goni naprijed poducavajuci nas raznim
lekcijama. N a n asu b u d u c u su dbinu utjece proslost od koje ne m o zem o
pobjeci, osobito ako n an o s im o zlo drugima.

Kljuc rasta je razumijevanje da im a m o m ogu cno st vrsenja korekcija

tijekom zivota i da n am je p o tre b n a hrabrost da izvrsimo p o tre b n e
p ro m je n e kada shvatimo da o n o sto cinimo nije d o b ro za nas. Ako ]
svladam o strah i riskiramo, nasi karmicki obrasci prilagodavaju se
rezultatim a novih izbora. Krajem svakog zivota, umjesto da nas ceka
cudoviste koje guta nase duse, mi smo svoji vlastiti najstrozi kriticari
p re d uciteljima - vodicima. Z ato je karm a p ra v e d n a i milostiva. Uz
p o m o c nasih du h o v n ih savjetnika i prijatelja, don o sim o odluku o
od gov araju cem n a c in u izvrsenja pravde za nase ponasanje.

Neki ljudi koji vjeruju u reinkarnaciju smatraju da ce negativne duse

biti elim iniran e i zamijenjene boljim dusam a ukoliko ne n a u c e svoje
lekcije u nek o m ra z u m n o m broju zivota. Moji su subjekti zanijekali tu
pretpostavku.

Ne postoji je d a n strogo utv rden i put sam ospoznaje kojije namijenjen

svim dusam a. Kao sto m ije rekao je d a n klijent, «duse se salju na Zemlju
do kraja rata». To znaci da duse dobivaju vrijeme i priliku da nacine
p ro m je n e p o m o c u kojih ce narasti. Duse koje nastave iskazivati nega-
tivan stav p re m a svojim ljudskim d o m a c in im a m oraju prevladati te
p o te sk o c e trajnim n a p o rim a usm jerenim a p re m a promjeni. Prem a
o n o m e sto sam vidio, na dusi koja je sp rem n a raditi tijekom mnogih
zivota na ovom p la n e tu ne ostaje nikakva negativna karma.

O tv o re n o je pitanje treba li u p o tp u n o sti kriviti duse za iracionalna,

nesocijalizirana i destruktivna djela covjecanstva. Duse se moraju
nauciti nositi sa svakim novim ljudskim bicem koje im je namijenjeno.
Trajni identitet duse obiljezava ljudski um izrazenim karakterom
specificnim za tu dusu. M edu tim , otkrio sam da postoji cu d n a , dualna
n a rav izm edu u m a duse i ljudskog mozga. O to m cu k o n c e p tu reci
nesto vise u sljedecim poglavljima, n a k o n sto citatelj sazna nesto vise o
bitku dusa u d u h o v n o m svijetu.

66
 5

ORIJENTACIJA

akon sto se razidu entiteti koji su nas docekali pri povratku

N kuci, sprem ni smo da nas p o v e d u na mjesto iscjeljenja. N a k o n

toga slijedi jos je d n a postaja na kojoj se dusa prilagodava
d uho v n o m okruzenju. N a to m nas mjestu nas vodic cesto ispituje.

Kozmologiju svih d u h o v n ih lokacija nazivam mjesta ili prostori zbog

odgovarajuce identifikacije, jer zapravo govorim o o nefizickom univer-
zumu. Slicnost izm edu iskaza klijenata o to m e sto cine kao duse tijekom
sljedeca dva koraka v e o m a je upecatljiva, iako nazivaju stvari razlicitim
imenima. Cuo sam nazive poput: ko m o re, p u tn e kabine i m e d u p r o s t o r n e
zone za o d m o r, ali najucestaliji naziv jest «mjesto iscjeljenja«.

O to m mjestu razmisljam kao o terenskoj bolnici, ili nekakvoj

M ASH1' postrojbi za ostece n e duse koje se vracaju s bojnih polja
Zemlje. Za opis te sljedece postaje izabrao sam prilicno n a p r e d n o g
muskog klijenta koji je m n o g o p u ta prosao kroz taj p roces revita-
lizacije.

JEDANAESTI SLUCAJ

Dr. N: N a k o n sto napustite prijatelje koji su vas pozdravili n a k o n

smrti, kam o vasa dusa odlazi u d u h o v n o m svijetu?

S: Neko sam vrijeme sam... krecem se i prelazim golem e uda-

ljenosti...

Dr. N: Sto vam se ta d a d ogada?

___S: Vodi me sila koju ne m ogu vidjeti i ulazim u zatvoreniji prostor

1* MASH - Mobile Army Surgical Hospital - vojna terenska bolnica, prim. prev.

67
 - prolaz u mjesto ciste energije.

Dr. N: Kako izgleda to mjesto?

S: Za m en e... to je mjesto iscjeljenja.

Dr. N: Opisite mi sto je m o g u c e detaljnije svoja iskustva na tom

mjestu.

S: U v ucen sam u n u tra i vidim jarku, toplu zraku. Dodiruje me

kao po tok tek uce energije. Tu je... nesto p o p u t isparenja...
izmaglice koja se kovitla oko m en e... a zatim mi njezno dodiruje
dusu, kao da je zivo. Zatim se apsorbira u m e n e , kupa me i cisti
moje rane.

Dr. N: Cini li vam to n etko ili je ta zraka svjetlosti koja vas obavija
dosla niotkuda?

S: Sam sam, ali zrakom n etk o upravlja. Kupa m ojubit... obnavlja

me n ak o n sto sam bio izlozen Zemlji.

Dr. N: Cuo sam da je to mjesto nalik osvjezavajucem tusiranju

n a k o n teskog ra d n o g dana.

S: (smije se) N a k o n teskog ra d n o g zivota. N o, ovo je bolje i ne

m o ra te se smociti.

Dr. N: Vi vise n e m a te fizicko tijelo - kako onda taj energetski tus

m oze iscijeliti dusu?

S: Seze u... moje bice. Tako sam u m o r a n od proslog zivota i od

tijela koje sam imao.

Dr. N: Zelite li reci da steta n a n e s e n a fizickom tijelu i ljudskom

u m u ostavlja e m o cio n a ln i biljeg na dusi n ak o n smrti?

S: O, Boze, naravno! Mozak i tijelo u kojem sam bio utjecali su

na izrazavanje mojeg bica.

Dr. N: Iako ste sada zauvijek odvojeni od tog tijela?

S: Svako tijelo ostavlja... utisak... n av a s , b arem na n eko vrijeme.

Postoje neka tijela koja sam im ao, od kojih se nikako ne m ogu
udaljiti. Iako ste slobodni od svojih tijela, zadrzavate neka upe-
catljivija sjecanja na njih iz nekih zivota.

68
 Or. N: U redu, sada zelim da zavrsite iscjeljujuce tusiranje i
kazete mi sto osjecate.
S: Lebdim u svjetlosti... ono mi prozim a dusu... ispire vecinu
negativnih virusa. D op usta mi da otpustim spone posljednjeg
zivota... p re o b raz av a me kako bih o p et postao cjelovit.

Dr. N: Ima li taj tus isti u cinak na sve?

S: (stanka) Kad sam bio mladi i neiskusniji, dosao sam ovam o

teze o stecen - a ova mi se energija cinila manje ucinkovitom jer
nisam znao kako da je upotrijebim da bih p o t p u n o izbacio nega-
tivnost. Stare sam rane nosio u sebi dulje vrijeme, u n a t o c
iscjeliteljskoj energiji.

Dr. N: Mislim da razumijem. I sto cinite sada?

S: Kad se obnovim , odlazim na m irno mjesto kako bih razgovarao

sa svojim vodicem .

Ovo mjesto, koje sam nazvao iscjelitelj ski tus, sam o je preludij za
rehabilitaciju dusa koje se vracaju. Stadij orijentacije koji slijedi
n e p o s r e d n o n a k o n toga (osobito za m lad e duse) sastoji se od opsezne
savjetodavne seanse s v odicem duse. N e to m osvjezena dusa stize na
ovu postaju kako bi se podvrgla pregledu upravo o k o n c a n o g zivota.
Orijentacija je osmisljena i kao ulazni razgovor sa svrhom osiguravanja
e m o c io n a ln o g olaksanja i p o n o v n e prilagodbe na d uhovni svijet.

H ip no tizirane osobe, opisujuci tip savjetovanja koje se odvija

tijekom orijentacije, kazu da su njihovi vodici njezni, ali radoznali.
Zamislite svojeg omiljenog ucitelja iz osnovne skole i steci cete nekakvu
p re d o d z b u o to m e. To je cvrst, ali brizan entitet koji zna sve o vasim
navikama ucenja, vasim jakim i slabim to ck am a i vasim strahovim a, i
koji je uvijek s p re m a n raditi s vam a sve dok se vi trudite. Kad se
presta n ete truditi, zaustavlja se cijeli vas razvoj. U cenici ne m ogu sakriti
nista od svojih d u h o v n ih ucitelja. U telepatskom svijetu n e m a tajenja
niti varanja.

U situacijama orijentacije postoji m nostvo razlika, ovisno o strukturi

pojedine duse i njezinom m e n ta ln o m stanju n ak o n upravo zavrsenog
zivota. Duse izvjescuju da se njihova orijentacija cesto d og ada u nekoj
Prostoriji. Namjestaj u toj prostoriji i intenzitet tog prvog razgovora

69
 m o gu varirati nak o n svakog zivota. Sljedeci slucaj pruza kratak uvid u
prizor orijentacije koji potvrduje zelju visih sila da utjese povratnicku
dusu.

DVANAESTI SLUCAJ

S: U sredini tog mjesta p ro n a s a o sam svoju spavacu sobu u kojoj

sam bio sretan kao dijete. Vidim svoje tap e te prekrivene ruzam a
i starinski krevet sa skripavim op ru g a m a ispod debelog, ruzicastog
p o p lu n a koji mi je izradila baka. Moja baka i ja razgovarali smo
o tv o ren o kad god bili imao neki pro b lem i ona je ovdje - samo
sjedi na ru b u mog kreveta, okruzena mojim omiljenim plisanim
zivotinjama - i ceka me. Njezino n a b o r a n o lice p u n o je ljubavi,
kao i uvijek. N a k o n nekog v re m e n a, vidim da je o na zapravo
moj vodic A m ephus. Razgovaram s A m eph uso m o tuznim i
sretnim tre n u c im a zivota koji sam u pravo zavrsio. Z n a m da sam
grijesio, ali ona je tako ljubazna p re m a meni. Zajedno se smijemo
i p la c e m o dok se ja prisjecam svega. Zatim raspravljamo o svim
stvarima koje sam m ogao uciniti sa svojim zivotom, a nisam. No,
na kraju, sve je u redu. O na zna da m o ra m otpocinuti u tom
pre k ra s n o m svijetu. Opustit cu se. Nije mi vazno h o c u li se ikada
vise vratiti na Zemlju, jer moj je pravi dom ovdje.

Cini se da naprednijim dusam a u toj fazi nije p o tre b n a orijentacija.

To ne znaci da deset posto mojih klijenata, koliko ih spada u tu
kategoriju, jedno stavn o p ro d u pokraj svojih vodica i m a h n u im pri
p o v ratk u sa Zemlje. Svi polazu r a c u n e za prosle zivote. Uspjeh se pro-
cjenjuje p re m a to m e kako je svaki pojed in ac interpretirao svoje zivotne
uloge i djelovao u o dnosu na njih. Prijemni razgovori za n a p r e d n e
duse odrzavaju se kasnije, s majstorima uciteljima. Manje iskusnim
entitetim a savjetnici obicno poklanjaju po seb n u pozornost, zato sto je
nagli prijelaz iz fizickog u du hovni oblik za njih tezi.

Sljedeci slucaj prikazuje dublju terapeu tsk u d u h o v n u orijentaciju.

Za vodice je tipicno da istrazuju stavove i osjecaje uz osvrt na reorijen-
taciju b u d u c e g ponasanja. Klijentica iz trinaestog slucaja je snazna,
im p o z a n tn a zena od trideset i dvije godine, natprosjecne visine i tezine.
Odjevena u trap erice, cizme i siroku trenerku, Hester je jed n o g a dan a
u z b u d e n o usla u moju ordinaciju.

70
 Njezini problem i dijelili su se na tri kategorije. Bila je nezadovoljna
svojim zivotom uspjesne agentice za prodaju nek retn in a, jer je bio pre-
vise materijalisticki i nije je ispunjavao. Nedostajala joj je i zenska seksu-
alnost. S p o m e n u la je da posjeduje p u n o rm ar prelijepe odjece koju
«mrzi nositi». Ta klijentica tad a mi je ispricala s kolikom je lakocom
manipulirala m uskarcim a tijekom cijelog zivota zato sto, kako kaze, «U
meni postoji muska agresivnost zbog koje se osjecam n e p o t p u n o m kao
zena.» Kao m lada djevojka, izbjegavala je lutke i haljine jer su je vise
zanimali natjecateljski sportovi s djecacima.

Njezin osjecaj muskosti nije se promijenio s god inam a, iako je pro-

nasla m uskarca koji joj je postao suprug zato sto je prihvatio njezinu
dominaciju u njihovom odnosu. Hester je rekla da uziva u seksu s njim
sve dok ona ima fizicku kontrolu i da je njem u to uzbudljivo. Nadalje,
potuzila se na glavobolje iznad u h a s desne strane glave koje su lijecnici,
nakon opseznih pretraga, pripisali stresu.

Tijekom nase seanse, saznao sam da je ta klijentica n e d a v n o prozi-

vjela niz muskih zivota koji su kulminirali kratkim zivotom u tijelu jav-
nog tuzitelja im e n o m Ross F e ld o n u saveznoj drzavi O klahom a tijekom
1880-tih. Kao Ross, moja je klijentica pocinila samoubojstvo u dobi od
trideset i tri godine, u hotelskoj sobi, ustrijelivsi se u glavu. Ross je bio
ocajan zbog smjera u kojem se kretao njegov zivot javnog tuzitelja.

Kako se dijalog razvija, citatelj ce zamijetiti iskazivanje intenzivnih

emocija. Regresijski tera p eu ti nazivaju to «pojacana reakcija« u stanju
revivifikacije (davanja novog zivota) za razliku od alternativnog stanja
transa, u kojima su subjekti p ro m a tra c i - sudionici.

TRINAESTI SLUCAJ

Dr. N: Sada, kad ste napustili iscjeliteljski tus, kam o idete?

S: (oprezno) Na susret sa svojim savjetnikom.

Dr. N : A tko je to?

S: (stanka) ...Dees... ne... n je g o v o je im e Clodees.

Dr. N: Jeste li razgovarali sa C lodeesom kad ste usli u duhovni

svijet?

71
 S: Jos nisam bila sprem na. Sam o sam zeljela vidjeti svoje
roditelje.

Dr. N: Zasto sada idete na susret s Clodeesom?

S: Ja... idem dati nekakvo... izvjesce... o sebi. Prolazimo kroz to

n a k o n svakog od mojih zivota, ali ovoga sam puta stvarno u
nevolji.

Dr. N: Zasto?

S: Z ato sto sam se ubila.

Dr. N: Kad se osoba ubije na Zemlji, znaci li to da ce dobiti

nekakvu kaznu kao dusa?

S: N e, ne, ovdje ne postoji nesto p o p u t kazne - to je zemaljski

pojam. Clodees ce biti ra z o c a ra n zato sto sam ra n o odustala i sto
nisam imala hrabrosti suociti se sa svojim p o tesk ocam a. Zbog
izbora takvog n ac ina smrti, m o ra t cu se vratiti kasnije i iznova se
pozabaviti istim p ro b le m o m u n eko m drugom zivotu. U pravo
sam utrosila m n o g o v re m e n a zbog ranog odustajanja.

Dr. N: Dakle, nitko vas n ec e osudivati jer ste pocinili sam o-

ubojstvo?

S: (razmislja nekoliko tre n u ta k a) Pa, ni moji prijatelji n ece me

bas tapsati po ledim a - osjecam tugu zbog toga sto sam ucinila.

Napomena: To je uobicajeni d u h o v n i stav pre m a samoubojstvu, ali

zelim d od ati da oni koji su se ubili kako bi izbjegli k ronicnu fizicku bol
ili gotovo p o t p u n u onesposobljenost na Zemlji nisu osjecali nikakvo
zaljenje kao duse. I njihovi vodici i prijatelji imaju pozitivniji stav p re m a
toj motivaciji za samoubojstvo.

Dr. N: U redu, nastavim o dalje, do vaseg razgovora sa

C lodeesom . Najprije mi opisite svoje okruzenje na mjestu na
kojem se sastajete sa svojim savjetnikom.

S: Ulazim u prostoriju - sa zidovima... (smije se) Oh, to je Buck-

horn!

Dr. N : Sto je to?

S: Sjajan stocarski bar u Oklahomi. T a m o sam bila sretna kao

72
gost - prijateljska atmosfera - prekrasne drvene ploce - pod-
stavljene kozne stolice, (stanka) Vidim da Clodees sjedi za jedn im
od stolova i ceka me. Sada c e m o razgovarati.

Dr. N: Kako objasnjavate b a r iz O klah o m e u duhovnom

svijetu?

S: To je je d n a od lijepih stvari koje cine kako bi vas umirili, ali to

je to. (nastavlja s dubokim u z d a h o m ) Ovaj razgovor n ec e biti
po p u t zabave u baru.

Dr. N: Zvucite p o m a lo u t u c e n o pri pomisli na intim an razgovor

o proslom zivotu sa svojim vodicem ?

S: (brani se) Z ato sto sam zabrljala stvar! M o ram ga vidjeti da

bili mu objasnila zasto stvari nisu funkcionirale. Zivot je tako
tezak! Pokusavam izvesti to kako valja... ali...

Dr. N: Izvesti sto?

S: (bolno) Dogovorila sam se s C lodeesom da radim na posta-

vljanju ciljeva i izvrsavanju planova. Ocekivao je m n o g o od
m e n e kao Rossa. Prokletstvo! Sada ga m o ra m suociti s tim...

Dr. N: Sm atrate da niste ispunili dogovor sa svojim savjetnikom

o lekcijama koje ste trebali nauciti kao Ross?

S: (nestrpljivo) Ne, bila sam grozna. N a ra v n o , m o rat cu sve to

ponoviti. Nikako da izvedem o to savrseno, (stanka) Z n ate , da
n e m a Zemljine ljepote - ptica - cvijeca - drveca - nikada se ne
bili vratila. Previse je problem a.

Dr. N: Vidim da ste u zn em iren i, ali ne mislite li...

S: (u z n em iren o me prekida) Nista im ne m ozete sakriti. Svi vas

ovdje tako d o b ro poznaju. Nista ne m ogu sakriti od Clodeesa.

Dr. N: Zelim da d u bo ko u d a h n e te , kren ete kroz B uckhorn Bar i

kazete mi sto cinite.

S: (klijentica guta knedlu i izravnava ra m e n a ) Plutam u n u t r a i

sjedam preko p u ta Clodeesa za okrugli stol u blizini sanka.

Dr. N: Sada kad ste u blizini Clodeesa, cini li vam se da je on

u z n e m ir e n kao i vi zbog tog proslog zivota?

73
 S: N e, ja sam vise srdita na sebe zbog onoga sto sam ucinila i
onoga sto nisam ucinila, i on to zna. Savjetnici m ogu biti
nezadovoljni, ali ne ponizavaju nas, previse su uzviseni da bi to
cinili.

Savjeti vodica poticu proces iscjeljivanja nase duse tijekom

orijentacije, ali to ne znaci da su p re p re k e n ap retk u p o t p u n o uklonjene.
Bolna e m o c io n a ln a sjecanja iz nase proslosti ne um iru tako lako kao
nasa tijela. Hester je m o rala vidjeti negativan scenarij svojeg proslog
zivota u tijelu Rossa jasno, bez iskrivljene percepcije.

P o n o v n o stvaranje prizora d u h o v n e orijentacije tijekom hipnoze

p o m a z e i m eni kao te ra p eu tu . Otkrio sam da su tehnike igranja uloga
u p sih o d ram i korisne za izrazavanje osjecaja i starih vjerovanja
po vez an ih s tre n u tn im ponasanjem . Klijentica iz trinaestog slucaja
imala je prilicno dugu orijentaciju koju sam ovdje skratio. U ovom
trenutku , u svoja sam pitanja ukljucio i klijenticinog vodica.

D ok se razvija prikaz zivota Rossa F eldona, ja p re u zim am ulogu

trec e stran e izm edu Rossa i Clodeesa. U tom savjetodavnom nacinu ,
t a k o d e r sam htio inicirati i transfer ulogu, gdje ce H ester - Ross
izgovarati i Clodeesove misli. Integracija subjekata s njihovim vodicim a
n a c in je trazenja p o m o ci od tih visih entiteta i ostrijeg fokusiranja na
p ro b lem e . P o n e k a d m ogu osjetiti i svojeg vlastitog vodica kako me
usmjerava u tim seansam a.

Trudim se ne prizivati vodice bez dobrog razloga. Otvaranje izravne

kom unikacije s klijentovim v o d icem ima nesiguran ishod. Ako su moji
k o m en tari n esp retni ili n e p o tre b n i, vodici ce blokirati odgovor klijenta
tisinom, ili ce se posluziti zam rsen im metaforickim jezikom.

Im a o sam slucajeve u kojima su vodici progovarali kroz glasnice

klijenata hrap avim glasovima, toliko d iso n an tn im da sam jedva m o g ao
razumjeti od govore na pitanja. Kada klijenti govore u ime svojih
vodica, umjesto da vodici govore izravno kroz klijente, govor obicn o
nije tako razlomljen. U ovom slucaju, Clodees je s lakocom p ro sa o kroz
H ester - Rossa i dopustio mi o d r e d e n u slobodu u radu s njegovim
klijentom.

Dr. N: Ross, obojica m o r a m o shvatiti sto vam se d o gad a u

psiholoskom smislu od p o ce tk a vase orijentacije s Clodeesom .

74
Zelim da mi p o m o g n e te . Jeste li sp rem n i na to?

S: Da, jesam.
Dr. N: D o b ro , a sada cete biti u stanju uciniti nesto n e o b ic n o .
Kada nabrojim do tri, steci cete sposobnost preuzim anja dvostru-
ke uloge, Clodeesa i sebe. Ta sposobnost om ogucit ce vam da mi
p re n esete svoje misli i misli svojeg vodica. Cinit ce vam se da ste
postali svoj vodic kad vam postavim pitanje. Jeste li spremni?

S: (oklijevajuci) Ja... mislim da jesam.

Dr. N: (brzo) Jedan - dva - tri! (polazem dlan na celo klijentice

kako bih p o ta k n u o transfer). Sada budite Clodees koji kroz vas
izgovara svoje misli. Sjedite za stolom preko p uta duse Rossa
F eld on a. Sto mu govorite? Brzo! (Zelim da klijentica reagira bez
kritickog promisljanja o tezini mojeg zahtjeva).

S: (reagira polako, govori kao svoj vlastiti vodic) Znas... m og ao

si biti bolji...
Dr. N: Sada brzp - b u dite opet Ross F eldon. Prijedite na drugu
stranu stola i odgovorite Clodeesu.

S: Ja... pokusao sam... ali nisam ispunio cilj...

Dr. N: Opet zamijenite mjesta. Postanite glas Clodeesovih misli

i odgovorite Rossu. Brzo!
S: Kad bi m o g ao promijeniti nesto u svojem zivotu, sto bi to
bilo?

D r. N: O dgovorite kao Ross.

S: Ne bi me... iskvarili... n o v ae i m oc.

D r. N: O dgovorite k a o Clodees.

S: Zasto si dopustio da te takve stvari odvuku od tvoje p o c e tn e

namjere?

Dr. N: (spustam glas) Ide vam dobro. Nastavite mijenjati mjesto

za stolom. Sada odgovorite na pitanje vodica.

S: Htio sam pripadati... osjecati se vaznim u zajednici... uzdici se

iznad ostalih i biti voljen... zbog svoje snage.

75
 Dr. N: Odgovorite kao Clodees.

S: Osobito o d s tra n e zena. G le d a o sam kako pokusavas dom inirati

njima i na seksualnom planu, osvajajuci ih bez vezivanja.
Dr. N: G ovorite kao Ross.

S: Da... to je istina... (odm ahuje glavom) Ne m o ra m ti objasnjavati

- ionak o sve znas.

Dr. N: Odgovorite kao Clodees.

S: Oh, ali m o ras mi objasniti. Moras u te stvari unijeti i

samosvijest.

Dr. N: Odgovorite kao Ross.

S: (prkosno) Da nisam iskazao m o c n a d tim ljudima, oni bi

kontrolirali m e n e .

Dr. N: Odgovorite kao Clodees.

S: To je n e c a s n o i nije vrijedno tebe. Pocetak ti je bio bolji od

ono ga sto si postao. P ozo rn o smo ti izabrali roditelje.

Napomena: Obitelj F eld o n bili su skromni farmeri posteni i tolerantn i

koji su m n o g o zrtvovali da bi Ross m o g ao studirati pravo.

Dr. N: Odgovorite kao Ross.

S: (brzo) Da - zn am - odgojili su me tako da b u d e m idealist - da

p o m a z e m malim ljudima, i ja sam to htio, ali nisam uspio. Vidio
si sto se dogodilo. Bio sam za d u zen kad sam p o c e o raditi kao
odvjetnik... neucinkovit... beznacajan. Nisam vise htio biti siro-
m a s a n i braniti ljude koji mi nisu mogli platiti. Mrzio sam farmu -
svinje i krave. Volio sam se druziti s im ucnim ljudima. Kad sam
usao u sustav kao tuzitelj, im ao sam ideju da reform iram sustav i
p o m o g n e m farmerima. S ustavje bio pogresan.

Dr. N: Odgovorite kao Clodees.

S: Ah, iskvario te sustav - objasni mi to.

Dr. N: O dgovorite kao Ross.

S: (zustro) Ljudi su morali placati kazne koje nisu mogli platiti -

neke druge sam poslao u zatvor zbog delikata koje nisu zeljeli

76
pociniti - a neke sam poslao na vjesala! (glas joj se p relam a).
Postao sam zakoniti ubojica.

Dr. N: O dgovorite kao Clodees.

S: Zasto se osjecas odgovornim sto si vodio p rocese protiv

krim inalaca koji su povrijedili druge?

Dr. N: O dgovorite kao Ross.

S: Samo malobrojni... vecina su bili... obicni ljudi p o p u t mojih

roditelja koji su se nasli zarobljeni u sustavu... tre b a o im je n ovae
da prezive... a bilo je i onih koji su bili... um obolni...

Dr. N: Odgovorite kao Clodees.

S: A sto je sa zrtvam a ljudi koje si progonio? Nisi li izabrao zivot

zakona da bi p o m o g a o drustvu i da bi ucinio farme i gradove
sigurnijima i pravednijima?

Dr. N: Odgovorite kao Ross.

S: (glasno) Zarne viciis, nije mi uspjelo -primitivno drustvo pre-

tvorilo me u ubojicu!
Dr. N: Odgovorite kao Clodees.

S: I zato si ubio sam sebe?

Dr. N: Odgovorite kao Ross.

S: S krenuo sam s puta... nisam se m o g ao vratiti to m e da b u d e m

nitko i nista... a nisam m ogao naprijed.

Dr. N: O dgovorite kao Clodees.

S: Previse lako postao si suradnik onih cije su motivacije bile

osobna dobit i zloglasnost. To nisi bio ti. Zasto si se sakrio sam od
sebe?

Dr. N: Odgovorite kao Ross.

S: (ljutito) Zasto mi nisi vise p o m a g a o - kad sam p o c e o raditi

kao javni odvjetnik?

Dr. N: Odgovorite kao Clodees.

S: Kakvu korist imas od stava da bih te ja tre b a o podizati na

svakom koraku?

77
 Dr. N: (molim Hester da odgovori kao Ross, ali kad nastavlja
sutjeti n a k o n posljednjeg pitanja, ubacujem se) Ross, ako vas
m ogu prekinuti - vjerujem da vas Clodees pita sto dobivate od
boli koju sada osjecate i od okrivljavanja njega za svoj prosli
zivot?

S: (stanka) Trazim suosjecanje... valjda.

Dr. N: U redu, odgovorite na ovu misao kao Clodees.

S: (vrlo polako) Sto sam jos tre b a o uciniti po tvojem misljenju?

Nisi p o seg n u o dovoljno dubo ko u sebe. U tvoj sam um unosio
misli o umjerenosti, pribranosti, odgovornosti, originalnim cilje-
vima, ljubavi tvojih roditelja - ignorirao si te misli i tvrdoglavo se
pridrzavao drugacijeg djelovanja.

S: (Ross odgovara bez moje zapovjedi) Z n a m da sam propustio

znakove koje si mi postavljao... potrosio sam prilike... bojao sam
se...

Dr. N: Odgovorite kao Clodees na ovu tvrdnju.

S: Sto najvise cijenis od ono ga sto jesi?

Dr. N: Odgovorite svojem vodicu.

S: To sto sam im ao zelju promijeniti stvari na Zemlji. P o c e o sam

sa zeljom da prom ijenim zivot ljudima na Zemlji.

Dr. N: Odgovorite kao Clodees.

S: R a n o si napustio taj zad atak i vidim da sada opet propustas

prilike - bojis se riskirati - biras putov e koji su stetni za tebe -
pokusavas postati netko tko nisi, i opet si tuzan.

P o n o v n o prozivljavanje stadija orijentacije dovodi do naglih tran-

zicija tijekom mojih hipnotickih seansi. Dok klijentica iz trinaestog
slucaja govori kao Clodees, obratite pozornost na to kako njezini
odgovori poprim aju lucidniju i odlucniju kvalitetu razlicitu od odgovora
moje klijentice H ester i njene bivse inkarnacije, Rossa. Nisam uvijek
je d n a k o uspjesan u navo den ju svojih klijenata da p ren esu k o m e n ta r e
svojih vodica iz p r e th o d n ih d u h o v n ih orijentacija s toliko dubokim
uvidom. Ipak, sjecanja iz proslih zivota cesto se p re n o se na sadasnje
p ro b le m e u svim izabranim d u h o v n im okruzenjima.

78
 Meni nije vazno jesu li moja klijentica ili njezin vodic stvarno
upravljali razgovorom u prizoru iz B u ckho rn Bara dok sam ja p o k re ta o
vremenski okvir. Uostalom , Ross F e ld o n m rtav je kao osoba. N o,
Flester se nasla u h v a c e n a u istom p ro b lem u , a ja zelim uciniti sve sto
m ogu kako bili pre k in u o ovaj destruktivni ob ra zac ponasanja. Proveo
sam nekoliko m in u ta pregledavajuci s njom sve ono sto je njezin vodic
rekao o n ed o sta tk u k o n c e p ta o sebi, o tu d en ju i izgubljenim vrijednost-
ima. N a k o n sto sam zamolio C lodeesa da n am nastavi pom agati,
zakljucio sam prizor orijentacije i o d m a h poveo Flester do kasnijeg
d uhovnog stadija, m alo prije njezinog p o n o v n o g rodenja.

Dr. N: S p o t p u n o m spoznajom o to m e tko ste bili kao Ross i s

vecim razumijevanjem svojeg pravog d u h o v n o g iden titeta do
kojeg ste dosli tijekom boravka u d u h o v n o m svijetu, zasto ste
izabrali svoje sadasnje tijelo?

S: Izabrala sam da b u d e m zena kako ne bih plasila ljude.

Dr. N: Stvarno? Zasto ste o n d a uzeli tijelo ta k o s n a z n e , en erg icn e

zene u d v ad e seto m stoljecu?
S: N e ce vidjeti tuzitelja odjevenog u crno odijelo u sudnici -
ovoga puta ja sam paket iznenadenja!
Dr. N: Paket iznenadenja? Sto to znaci?

S: Znala sam da cu, kao zena, biti manje zastrasujuca za muskar-

ce. Mogu ih zaskociti kada spuste gard i nasm rt ih preplasiti.

Dr. N: Kakve muskarce?

S: Velike decke - strukture m oci u drustvu - m ogu ih zaskociti

kada ih uljuljam u lazni osjecaj sigurnosti zato sto sam zena.
Dr. N: A s to o n d a kad ih zaskocite?

S: (zabija desnu saku u lijevi dlan) Sredim ih - da bih spasila

m alog covjeka od morskih pasa koji zele pojesti sve m a le n e ribe
na ovom svijetu.
Dr. N: (vracam svoju klijenticu u sadasnjost, ali ostavljam je u
nadsvjesnom stanju). Da razjasnimo vas razlog zbog kojeg ste
odlucili biti zena u ovom zivotu. Zeljeli ste p o m o c i istim onim
ljudima kojima niste mogli p o m o c i kao m usk ara c u proslom zivo­
tu - je li tako?

79
 S: (tuzno) Da, ali to nije najbolji nacin. Ne funkcionira on ak o
kako sam mislila. Jos sam uvijek presnazna i previse m aco .
Energija izlazi iz m e n e u p o g re s n o m smjeru.

Dr. N: U kojem pog resnom smjeru?

S: (sjetno) Radim to opet. Zloupotrebljavam ljude. Izabrala sam

tijelo ze ne koja zastrasuje m uskarce i ne osjecam se kao zena.

Dr. N: Dajte mi neki primjer?

S: Seksualno i u poslu. Opet sam u igri moci... guram nacela u

stranu... silazim s p u ta kao i prije (kao Ross). Ovoga p uta m an ip u -
liram poslovima prodaje n ek retn in a. Previse sam zainteresirana
za stjecanje novca. Zelim status.

Dr. N: A kako vas to povreduje, Hester?

S. Utjecaj novca i polozaja za m e n e je droga, kao sto je bio i u

proslom zivotu. To sto sam sada zen a nije mi nim alo promijenilo
zelju da ko ntro liram ljude. Tako... glupo...

Dr. N: Znaci, mislite d a je vasa motivacija za izbor zenskog tijela

bila pogresna?

S: Da, osjecam se prirodnije kao m uskarac. Ali mislila sam da cu

kao zena biti... suptilnija. Zeljela sam ovu priliku da pokusam
p o n o v n o kao p rip ad n ic a drugog spola i Clodees mi je dopustio,
(klijentica se snuzdila u stolcu). Kakva greska.

Dr. N: Ne mislite li da ste m alo prestrogi pre m a sebi, Hester?

Im am osjecaj da ste izabrali postati zena zato sto ste zeljeli da
vam zenski uvid i intuicija pruze drukciju perspektivu na lekcije
koje m o ra te nauciti. M ozete posjedovati musku energiju, ako je
zelite tako nazvati, a ipak biti zenstvena.

Prije no sto zavrsim s opisom ovog slucaja, treb a o bili reci i nesto o
hom oseksualnosti. Vecina mojih klijenata u 75% slucajeva radije izabire
tijelo istog spola nego onog drugoga. Taj obrazac vrijedi za sve osim
napredn ijih dusa, koje odrzavaju finiju ravnotezu u ovom izboru.
N o , cinjenica da vecina utjelovljenih dusa preferira je d a n spol ne znaci
da su n e s re tn e u onih 25% slucajeva u kojima se utjelove u drugom
spolu.

80
 Hester nije n u z n o ho m o sek su aln a ili biseksualna zbog svojeg izbora
tijela. H om oseksualci m og u i ne m oraju biti zadovoljni svojom ljudskom
anatomijom. Kada im am h o m o sek su aln e klijente, oni cesto postavljaju
pitanje je li njihova hom osek su alno st posljedica izbora «pogresnog
spola» u ovom zivotu. Odgovor na to pitanje obicno dobivaju do kraja
svojih seansi.
Bez obzira na okolnosti koje su navele n ek u dusu da se opredijeli za
neki spol, ta je odluka donijeta prije dolaska na Zemlju. P o n ek ad
otkrivam da su h o m o sek su aln e osobe izabrale da u ovom zivotu eks-
perim entiraju sa spolom u kojem su se rijetko utjelovljivale u proslim
zivotima.

H om oseksualnost u nasem drustvu nosi stigmu koja rezultira tezim

putom u zivotu. Odluka o izboru tog puta kod mojih se klijenata obicno
moze pripisati karmickoj po treb i da ubrzaju o sobno razumijevanje
slozenih razlika u spolnom id en titetu u o d n o su na o d r e d e n e dogadaje
iz svoje proslosti. Klijentica iz trinaestog slucaja izabrala je biti zena u
ovom zivotu kako bi pokusala svladati p re p rek e koje je iskusila kao
Ross F eldon.

Bi li H ester imala koristi od toga da je poznavala svoj prosli zivot u

Rossovom tijelu od rodenja, umjesto sto je cekala trideset godina da se
podvrgne hipnozi? N e d o sta ta k svjesnih sjecanja na prosle zivote naziva
se amnezija. To ljudsko stanje zbunjujuce je ljudima koje privlaci rein-
karnacija. Zasto bismo trebali naslijepo lutati u zivotu pokusavajuci
otkriti tko smo i sto bism o trebali uciniti i pitajuci se mari li doista neko
du ho v n o bozanstvo za nas? Seansu s ovom ze n o m zavrsio sam posta-
vivsi joj pitanje o njenoj amneziji.

Dr. N: Sto mislite, zbog cega niste imali svjesnih sjecanja na svoj
zivot kao Ross Feldon?

S: Kad izab e rem o tijelo i n a c in im o plan prije povratka na zemlju,

sklapam o dogovor sa svojim savjetnicima.

Dr. N: U vezi cega?

S: D o g o v a ra m o se... da se n e c e m o sjecati... proslih zivota.

Dr. N: Zasto?

S: Uciti kao prazna ploca bolje je nego unaprijed znati sto vam

81
 se m o ze dogoditi zbog onoga sto ste ucinili prije.

Dr. N: Ali ne bi li poznavanje pogresaka iz proslog zivota bilo

vazno za izbjegavanje istih zamki u ovom zivotu?

S: Kad bi ljudi znali sve o svojoj proslosti, mnogi bi joj poklanjali

previse pozornosti, umjesto da iskusaju nove pristupe istom pro-
blem u. Novi zivot p o tr e b n o je... shvatiti ozbiljno.

Dr. N: Postoje li jos neki razlozi?

S: (stanka) Nasi savjetnici kazu da smo, ukoliko n e m a m o starih

sjecanja, m anje zaokupljeni time da... p o k u sava m o... osvetiti
proslost... p oravn ati ra c u n e za zla koja su n am ucinjena.

Dr. N: Pa, cini mi se da je to do sada bio dio vase motivacije i

p onasan ja u ovom zivotu koji zivite kao Hester.

S: (silovito) Z ato sam dosla k v a m a .

Dr. N: I mislite li jos uvijek da je p o tp u n i n edo statak sjecanja na

nas vjecni d u h o v n i zivot na Zemlji od kljucne vaznosti za na-
predak?

S: In a c e jest, ali to nije p o tp u n i n e d o stata k sjecanja. D ob iv am o

bljeskove kroz snove... u tre n u c im a krize... ljudi imaju u n u tarn ju
spoznaju o to m e kojim p u te m krenuti kad je to nuzno. A katkad
vas i prijatelji mogu malo pogurati...

Dr. N: Pod tim «prijatelji» podrazum ijevate entitete iz d u h o v n o g

svijeta?

S: Aha... oni vam daju neke n aznake, ubacujuci vam ideje - ja

sam to cinila.

Dr. N: Ipak, dosli ste k m eni da vam otkljucam nesvjesnu am-

neziju.

S: (stanka) Im am o ... sposobnost da sp o zn a m o k a d j e to nu zn o .

Kad sam cula za vas, bila sam s p re m n a na prom jenu. Clodees mi
je dopu stio da s vam a vidim svoju proslost jer je to bilo za moje
dobro.

Dr. N: Inace bi vasa amnezija ostala n edirnuta?

S: Da, to bi znacilo da jos uvijek ne tre b a m znati neke stvari.

82
 po m ojem misljenju, kada klijenti ne m ogu ni u kojem tren u tk u uci
u hipnozu, ili u transu imaju sam o neke n az n ake sjecanja, za takvu
blokadu postoji d o b a r razlog. To ne znaci da ti ljudi nem aju sjecanja na
prosle zivote, nego sam o to da ih jos nisu sprem ni otkriti.

Moja klijentica znala je da nesto sprecava njezin rast i zeljela je

otkriti o c e m u je rijec. Nadsvjesni identitet duse sadrzava nase trajno
sjecanje, ukljucujuci i nase ciljeve. U odgovarajuce vrijeme u nasim
zivotima ljudske materijalne p o tre b e m o r a m o uskladiti sa svrhom zbog
koje je nasa dusa ovdje. Ja nastojim zadrzati zdravorazumski pristup u
uskladivanju proslih i sadasnjih iskustava.

Nas vjecni identitet nikada nas ne ostavlja usamljenima u tijelima

koja smo izabrali, u n a t o c n ase m t r e n u t n o m stanju. U promisljanju,
meditaciji ili molitvi, sjecanja na to tko smo zaista filtriraju se do nas
svakoga d a n a kroz p r o b r a n e misli. N a neke male, intuitivne n a c in e -
kroz oblak amnezije - do biv am o znakove koji n a m ukazuju na razlog
naseg postojanja.

N a k o n sto sam ublazio osjecaje p o v ez an e s izvorom njenih glavo-

bolja, svoje seanse s H ester zavrsio sam tako sto sam p o d rz ao druge
razloge njenog izbora da p o sta n e zena osim zastrasivanja m uskaraca.
Dao sam joj dozvolu da malo spusti svoje o b ra n e i p ostan e manje
agresivna. Raspravljali smo o opcijama restrukturiranja profesionalnih
ciljeva p re m a pom ag ack im profesijama i o m ogucnosti bavljenja
dobrovoljnim usluznim ra d o m . N a p o k o n je uspjela dozivjeti svoj zivot
kao sjajnu priliku za ucenje, a ne kao pogresan izbor spola.

Kad zavrsim rad na nek om slucaju, uvijek se divim brutalnoj iskre-

nosti dusa. Zamijetio sam da se dusa, ukoliko je vodila p rodu ktiv an zi­
vot koristan za sebe i ljude oko sebe, u duhovni svijet vraca s entu-
zijazmom. M edutim , kad klijenti p o p u t ze ne iz trinaestog slucaja prosli
zivot potrose uzalud, osobito kad su ra n o pocinili samoubojstvo, izvjes-
cuju me da im je povratak u duhovni svijet bio prilicno tm u ran .

Kad je orijentacija za klijenta uznem irujuca, otkrio sam da postoji

temeljni razlog za brzinu kojom dusa dolazi do p o t p u n e spoznaje o
proslom zivotu. N a k o n fizicke smrti, lisena op tere cen ja ljudskog tijela,
dusa izn en a d a stjece povisenu percepciju. Glupe stvari koje smo ucinili
u zivotu tijekom orijentacije snazno nas pogadaju. Kad p o k re n e m svoje

83
 klijente dalje u d uhovni svijet, vidim kako se opustaju i kako su im se
misli razbistrile.

D use su stvorene u pozitivnoj matrici tolike ljubavi i m udrosti da ih,

kada p o c n u silaziti na planet p o p u t Zemlje i spajati s fizickim bicima
koja su evoluirala iz primitivnih stanja, sokira nasilje kojem su izlozene.
Ljudi posjeduju sirove, negativne emocije p o p u t mrznje i bijesa koje su
se n ad o g rad ile na osjecaje straha i boli po vezane s prezivljavanjem jos
od k a m e n o g doba.

Pozitivne i negativne emocije mijesaju se izm edu duse i d o m a c in a i

d o n o se im o b o stran u korist. Kad bi dusa poznavala sam o ljubav i mir,
ne bi stjecala uvid i nikada ne bi stvarno naucila cijeniti vrijednost tih
pozitivnih osjecaja. Kusnja reinkarnacije za dusu koja silazi na Zemlju
je svladavanje straha u ljudskom tijelu. Dusa raste pokusavajuci pre-
vladati sve negativne emocije p o v ez ane sa strahom , ustrajuci u tom e
kroz m n o g e zivote, i cesto se vraca u duhovni svijet povrijedena ili
o stece n a, kao sto je pokazao trinaesti slucaj. Dio te negativnosti moze
se prenijeti cak i u duhovni svijet i m oze se pojaviti u n o v o m zivotu s
novim tijelom. S druge strane, postoji i dobit. Istinska priroda indi-
vidualne duse na Zemlji otkriva se kroz radost i neskriveno zadovoljstvo
na licu sretnog ljudskog bica.

Orijentacijski razgovori s nasim vodicim a om ogucavaju n am zapo-

cinjanje dugog p rocesa s a m o p ro c je n e izm edu zivota. Ubrzo cemo
imati jos je d a n razgovor, u kojem ce ovoga puta sudjelovati vise
ucitelja. U posljednjem poglavlju govorim o drevnoj egipatskoj tradiciji
koja opisuje odvodenje prem inulih dusa u D v o ra n u suda kako bi
preuzele odgovornost za prosli zivot. U je d n o m ili drugom obliku, kon-
cept m u k o trp n o g p rocesa u sudnici koji nas ceka n e p o s r e d n o nakon
smrti dio je religijskog sustava vjerovanja u m nogim kulturam a. Katkad
ce neka prijemciva osoba, koja se nasla u traum aticnoj situaciji, opisati
svoje izvantjelesno iskustvo sa zastrasujucim vizijama u kojima je jezivi
duhovi v ode u carstvo ta m e gdje joj sude dem onski suci. Po mojem
misljenju, u takvim slucajevima postoji snazan, p r e th o d n o razvijen sus-
tav vjerovanja u pakao.

U m irn o m , o p u s te n o m h ip n o tic k o m stanju, s k o n tin u iteto m na svim

m e n ta ln im razinam a, moji klijenti opisuju kako ih p o c e tn e orijentacijske
seanse s vodicim a priprem aju za izlazak pred skupinu su periornih bica.

84
M edutim, u opisu te situacije nikad ne upotrebljavaju rijeci «sudnica» i
«sudenje». Moji klijenti nazivali su ta m u d r a bica direktorim a, pa cak i
sucima, ali vecina ih naziva Vijece ucitelja ili Vijece staraca. Taj o db o r
za analizu uglavnom se sastoji od tri do sedam clanova, a b u d u ci da
dusa izlazi p re d njih n a k o n sto stigne do svojeg glavnog odredista, tu
cu konferenciju detaljnije opisati na kraju sljedeceg poglavlja.

Sve konferencije za evaluaciju duse, odrzavale se one s vodicima,

dusam a iste razine ili skupinom ucitelja, imaju je d n o zajednicko obi-
ljezje. P o v ratn a informacija i analiza proslog zivota koju dobivam o u
vidu p ro su d b e temelji se je d n a k o na izvornoj namieri nasih izbora, kao
i na akcijama koje smo poduzeli tijekom zivota. N ase motivacije se
preispituju i kritiziraju, ali se ne osuduju na takav n a c in da n a m to
izazove patnju. Kao sto sam objasnio u cetvrtom poglavlju, to ne znaci
da su d u sam a o p ro sten a djela kojima su naudile drugima sam o zato
sto su to pozalile. Karmicka n ap la ta stize u b u d u c e m zivotu. Rekli su mi
da nas nasi duhovni ucitelji stalno podsjecaju na to da je, b u d u ci da
ljudski m ozak ne posjeduje u ro d e n i m oralni osjecaj za etiku, savjest
odgovornost duse. Ipak, u d u h o v n o m svijetu prevladava oprost. Taj je
svijet b ezv rem en, a isto vrijedi i za nase lekcije. Dobit ce m o nove prilike
u pokusaju rasta.

Kad zavrsi p o ce tn i razgovor s nasim vodicem , n a p u s ta m o mjesto

orijentacije i pridruzujem o se k o o rd in ira n o m tijeku aktivnosti koji
ukljucuje prijelaz golem og broja drugih dusa u svojevrsnu ce n traln u
prijemnu postaju.

85
 6

PRIJELAZ

ve duse, bez obzira na iskustvo, na kraju stizu do sredisnje postaje

S d u h o v n o g svijeta, koju cu nazvati okupljaliste. Rekao sam da

postoje varijacije u brzini kretanja duse n ak o n smrti, ovisno o
duhovnoj zrelosti. N o , cini se da n a k o n orijentacijske postaje n e m
drugih skretanja u putovanju za duse koje ulaze u ovaj prostor
du hov no g svijeta. Cini se da se ovdje okuplja velik broj povratnickih
dusa za d uho vni oblik m asovnog prijelaza.
Duse katkad dolaze na to mjesto u pratnji svojih vodica. Otkrio sam
da ta praksa osobito vrijedi za m la d e duse. Druge, pak, usmjerava
nevidljiva sila koja ih vuce do okupljalista, a zatim i dalje, do entiteta
koji ih cekaju. Koliko sam uspio shvatiti, vodic duse donosi odluku o
tom e h o c e li imati pratnju e n titeta ili ne. U vecini slucajeva n e m a
nikakve zurbe, ali duse se u ovoj fazi svojeg putovanja nigdje ne zadr-
zavaju. Osjecaji koji nas p ra te na tom p u tu ovise o nasem m e n ta ln o m
stanju n a k o n svakog zivota.

Okupljanje i prijelaz dusa sastoji se od dvije faze. Okupljaliste nije

trajno boraviste. Duse dolaze, okupljaju se, a zatim usmjeravaju p re m a
krajnjim odredistim a. Kad cujem izvjestaje o tom mjestu, p re d o c im si
kako k o ra cam s velikim brojem drugih putnika kroz sredisnji term inal
velike z ra c n e luke koja nas moze otprem iti u bilo kojem smjeru. J e d a n
od mojih klijenata rekao je da okupljaliste podsjeca na «srediste velikog
kotaca, iz kojeg nas p u te m zbica transportiraju do naseg odredista.«

Moji klijenti kazu da su na to m mjestu vidjeli veci broj n e p o z n a tih

duhova kako se ucinkovito krecu iz sredista i u srediste, pri c e m u ne
dolazi ni do kakvog zastoja. J e d n a osoba nazvala je to podrucje
«autocestom u Los Angelesu, ali bez p ro m e tn ih zastoja«. U d u h o v n o m

87
svijetu m ozda postoji vise takvih sredista s dolaznim i odlaznim
p e ro n im a , ali svi klijenti smatrali su svoju rutu do tog sredista, kao i onu
koja je vodila iz njega, je d in o m rutom .

Zapazanja koja sam cuo o naravi d u h o v n o g svijeta pri dolasku na

okupljaliste definitivno se mijenjaju od onih prvih utisaka raslojavanja
i maglovite stratifikacije. Cini se kao da dusa sada putuje slobodnim
prostranstvim a golem og galaktickog oblaka p re m a vise ujedinjenom
n e b e sk o m polju. Uzivam osluskujuci uzbudenje u glasovima svojih
klijenata dok njihovi duhovi lebde na o tv o ren o m po drucju okupljalista
i p riprem aju se za nastavak putovanja p re m a unaprijed o d re d e n im
lokacijama. Opcinjeni su vjecnim svijetom koji se siri pre d njima i
vjeruju da negdje u njem u lezi i jezgro stvaranja.

Kad pogledaju p o t p u n o otvoreni prizor oko sebe, klijenti kazu da

im se cini kako osvjetljenje u d u h o v n o m svijetu varira. Nitko ne
spominje crnilo koje povezujem o s dubokim svemirom. Okupljanje
dusa koje klijenti vide u prvom p lanu ovog amfiteatra izgleda im p o p u t
tisuca jarkih svjetala zvijezda koje se krecu u raznim smjerovima. Neke
se krecu brzo, dok druge p o lag an o lebde. Udaljenije koncentracije
energije opisuju kao «otoke maglovitih vela». Rekli su mi da je
najistaknutije obiljezje d u h o v n o g svijeta n e p rek id an osjecaj da neka
m o c n a m e n ta ln a sila upravlja svima u n e o b ic n o m skladu. Ljudi kazu
da je to mjesto ciste misli.

Misao uzima m n o g e oblike. N a ovoj tocki svojeg povratka duse

pocinju iscekivati susret s drugima koji ih ocekuju. N eke od tih bliznjih
m o zd a su vec susrele na v ratnicam a, ali vecinu nisu. Bez iznimke, duse
koje zele kontaktirati jed n a s drugom , osobito d o k s u u pokretu, mogu
to uciniti pomislivsi na entitet koji zele vidjeti. Iznenada, osoba koju su
dozvali pojavit ce se u d u sevn om u m u putnika. Ta telepatska kom uni-
kacija p u te m energije svim d u h ovn im entitetim a dopusta bliskost bez
videnja, dok se dva energetska oblika koji se priblize je d a n d ru gom e
m ogu izravnije povezati. Svi se moji klijenti slazu u opisima svojeg
d u h o v n o g putovanja, ruta i odredista, iako svaka osoba tijekom p u t o ­
vanja vidi razlicite stvari.

P retrazio sam svoje dosjee kako bih p ro n a s a o klijenta cija su iskustva

na toj ruti p re m a krajnjem d u h o v n o m odredistu bila zanimljiva, a opet
re p re z e n ta tiv n a za ono sto su mi ispricali i mnogi drugi. Izabrao sam

88
ednog pronicljivog cetrdesetjednogodisnjeg grafickog dizajnera zrele
duse. Dusa tog covjeka cesto je putovala ovom ru to m n a k o n njegovih
mnogih zivota.

CETRNAESTI SLUCAJ

Dr. N: Sada ste sprem ni za posljednji dio vaseg putovanja kuci,

do mjesta na koje vasa dusa p rip ad a u d u h o v n o m svijetu. Kada
izbrojim do tri, svi detalji ove posljednje faze vaseg putovanja
postat ce vam jasni. S lakocom cete me izvjestavati o svemu sto
vidite, zato sto ste d o b ro up ozn a ti s ru tom . Jeste li spremni?

S: Da.
Dr. N: (izgovaram zapovjednim t o n o m ) Jedan - krecem o. Dva
-v asa dusa sada je izasla iz podrucja orijentacije. Tri! Brzo, koji
je vas prvi utisak?
S: Udaljenosti su... n e o g r a n i c e n e ... beskrajni prostor... zauvi-
jek...
Dr. N: Dakle, zelite mi reci da je d uhovni svijet beskrajan?

S: (duga stanka) Da b u d e m iskren - s mjesta na kojem ja plutam

- cini se beskrajnim. Ali kad se stvarno p o k re n e m , mijenja se.

Dr. N: Kako se mijenja?

S: Pa... sve ostaje... bezoblicno... ali kada... k re n em brze... vidim

da se k re c e m u n u t a r divovske zdjele - o k re n u te n a o p a k o . Ne
zn am gdje su rubovi zdjele, pa cak ni to postoje li uo pce.

Dr. N: Znaci, kretanje vam daje osjecaj da je d uh ovni svijet

sfericnog oblika?
S: Da, ali to je sam o osjecaj... za tv o ren e ujed n ac en o sti... kad se
k re c e m brzo.
Dr. N: Zasto vam to brzo kretanje - vasa brzina - daje osjecaj da
se nalazite u zdjeli?
S: (duga stanka) C u d n o je. Iako se sve cini ravnim kad mi dusa
pluta - to se mijenja u... osjecaj zaobljenosti kad se krecem brzo
niz liniju kontakta.

89
 Dr. N: Na sto mislite po d tim «linija kontakta»?

S: P re m a specificnom odredistu.

Dr. N: Kako brzo kretanje o d r e d e n o m linijom putovanja mijenja

vasu opservacijsku percepciju d u h o v n o g svijeta u osjecaj da je
on zaobljen?

S: Z ato sto se cini da se linije pri toj brzini... svijaju. Zakrivljuju se

u smjeru koji je za m e n e ocitiji i daju mi m anju slobodu
kretanja.

Napomena: Drugi klijenti, koji su ta k o d e r skloni linearnim opisima,

govore o to m e kako putuju niz usmjerivacke silnice koje imaju
p ro s to rn a svojstva m rezn og sustava. J e d n a osoba nazvala ih je
«vibracijske strune».

Dr. N: P od rijecima «manje slobode» podrazum ijevate manje

oso b n e kontrole?

S: Da.

Dr. N: M ozete li mi preciznije opisati kretanje vase duse niz te

zaobljene linije kontakta?

S: J e d n o s ta v n o je vise o d r e d e n o - k a d j e moja dusa usm jerena

na neko mjesto na liniji. Kao da se nalazim u rijecnom toku na
divljim v o d a m a - sam o sto tok nije gust po p u t vode, jer je laksi
od zraka.

Dr. N: Znaci, u toj atmosferi d u h o v n o g svijeta n e m a t e osjecaj

gustoce kao u vodi?

S: N e, n e m a m , ali zapravo zelim reci da me nesto nosi kao da se

nalazim u rijecnom p o d v o d n o m toku.

Dr. N: Sto mislite, zasto je tako?

S: Pa, kao da svi plivamo - kao da nas nosi - brzi tok koji 773/ne
m o z e m o kontrolirati... netko njime upravlja... nalazimo se ispod
i iznad drugih u prostoru... oko nas n e m a niceg cvrstog.

Dr. N: Vidite li kako druge duse putuju usm jerene p re m a n ek o m

cilju iznad i ispod vas?

S: Da, kao da sm o poceli u potoku, a o nda smo svi mi, koji smo

90
umrli, u v uceni zajedno u neku veliku rijeku.

Dr. N: Kad vam se broj dusa koje se vracaju cini najvecim?

S: Kad se rijeke spoje u... ne m og u to opisati...

Dr. N: Molim vas, pokusajte.

S: (stanka) Okupljamo se u... m ore... gdje se svi mi vrtim o u

krug... u sp o re n o . Zatim se osjecam kao da me nesto o p et vuce u
manji pritok i mirnije je... dalje od misli tolikih umova... idem
p re m a o n im a koje poznajem.

Dr. N: Jesu li kasnije faze n o rm a ln ih putovanja vase duse iste

kao ova faza kad vas vuku potoci i rijeke, koju ste upravo opi-
sali?
S: N e, nim alo. Ovo je drukcije. Mi smo p o p u t lososa koji putuju
do mrijestilista - v ra c a m o se kuci. Kad stignemo tam o , vise nas
nista ne gura na takav nacin. T a m o m o z e m o plutati na mjestu.

Dr. N: Tko vas gura dok putujete kuci?

S: Visi entiteti. Oni koji upravljaju nasim kretanjem kako bi nas

odveli kuci.
Dr. N: Entiteti p o p u t vaseg vodica?

S: Mislim da su oni visi od njega.

Dr. N: Sto jos osjecate u ovom trenutku?

S: Mir. Ovdje je takav mir da ne zelite nikada otici.

Dr. N: Jos nesto?

S: Oh, im am i neka ocekivanja dok se polako k re cem niz

energetski tok.
Dr. N: U redu, zelim da sada nastavite dalje niz energetski tok i
priblizite se mjestu na koje tre b a te stici. P ozo rno pogledajte oko
sebe i recite mi sto vidite.

S: Vidim... niz svjetala... u skupinam a... razdvojena je d n a od

drugih... galerijama...
Dr. N: Kad kazete «galerije», mislite li na niz zatvorenih
prostora?

91
S: M m m ... vise p o p u t dugackog... hodnika... koji je mjestimicno
izbocen... i proteze se u daljinu.

D r. N: A svjetla?

S: To su ljudi. Duse ljudi u izbocenim galerijama koje odrazavaju

svjetlost p re m a meni. To je on o sto vidim - skupine svjetala koje
plutaju uokolo.

Dr. N: Jesu li te grupacije ljudi strukturalno odvojene je d n e od

drugih u izbocenjima duz hodnika?

S: Ne, ovdje n e m a zidova. Nista nije izgradeno, n e m a kutova.

Tesko mi je to precizno objasniti...

Dr. N: Ide vam sjajno. Zelim da mi sada kazete sto dijeli grupe
svjetala je d n e od drugih u tom ho d n ik u koji opisujete.

S: Ljudi... su razdijeljeni... tankim , maglovitim... vlaknima... sto

svjetlosti daje mlijecan sjaj, p o p u t o ne koja prolazi kroz za m rz n u to
staklo. Dok prolazim pokraj njih, vidim jarki sjaj njihove
energije.

Dr. N: Kako vidite pojedine duse u n u t a r tih grupa?

S: (stanka) Kao svjetlosne tockice. Vidim gomile tockica kako

vise u grozdovima... p o p u t osvijetljenog grozda.

Dr. N: Predstavljaju li ti grozdovi razne grupe m asa dusevne

energije odvojene pro sto rom ?

S: Da... razdvojeni su u male skupine... ja idem u svoj grozd.

Dr. N: Sto jos osjecate p re m a njima dok prolazite pokraj njih na

p u tu u svoju grupu?

S: Mogu osjetiti kako njihove misli sezu p re m a meni... tako su

razlicite... ali i ujedinjene... takva sloga... ali... (zastaje).
Dr. N: Nastavite.

S: Ne poznajem ove pokraj kojih sada prolazim... nije vazno.

Dr. N: U redu, p ro d im o sada kraj tih grupa koje su izbocene duz

hodnika. Dajte mi primjer na sto vas cijeli prizor podsjeca .iz
daljine.

92
S: (smije se) D ugacak svjetleci crv kojem se tijelo uvija u n u tra i
van... kretnjaje... ritmicka.
Dr. N: Zelite li reci da se cini kako se cijeli ho d n ik krece?

S: Da, neki njegovi dijelovi... svijaju se p o p u t trake na povjetarcu

d o k j a odlazim dalje.

Dr. N: Nastavite plutati dalje i recite mi sto se s vam a dog ada

n a k o n toga.

S: (stanka) Nalazim se na ru bu drugog hodnika... usporavam .

Dr. N: Zasto?

S: (postaje u z b u d e n ) Z ato sto ... o, dobro! Dolazim p re m a mjestu

na kojem se nalaze moji prijatelji.

Dr. N: I kako se osjecate u ovom trenutku?

S: F an tasticn o! Osjecam privlacnost njihovih p oznatih umova...

sezu p re m a m eni... hv atam rep njihovog zmaja... prikljucujem
im se u mislima... kod kuce sam!

Dr. N: Je li vasa grupa prijatelja izolirana od drugih grupa dusa

koje zive u drugim h o d nicim a?

S: Nitko nije stvarno izoliran, iako neke m lad e duse m ozda tako
misle. N o, ja sam ovdje vec dugo i im am m n o g o veza (rekao je
to sa skrom nim s a m o p o u zd a n jem ).

Dr. N: Dakle, osjetili ste veze s tim drugim ho dn icim a, cak i s

dusam a u njima koje m ozda ne poznajete iz proslih iskustava?

S: Osjecam, zbog veza koje sam imao. Ovdje postoji jedinstvo.

Dr. N: D ok se krecete uokolo kao duh, koja je glavna razlika u

vasim interakcijam a s drugim d usam a u o d nosu na interakciju u
ljudskom obliku na Zemlji?

S: Ovdje nitko nije stranac. N e m a nikakvog neprijateljstva p re m a

bilo kome.

Dr. N: Zelite reci da je svaka dusa prijateljski nastrojena p re m a

svakoj drugoj dusi, bez obzira na p r e th o d n e o dn o se u raznim
okruzenjima?

93
 S: T a k o je , ali to je vise od obicnog prijateljstva.

Dr. N: N a koji nacin?

S: P rep o z n a je m o univerzalnu vezu m e d u n a m a koja nas sve cini

istima. N e m a sumnjicavosti je d n ih p re m a drugima.

Dr. N: Kako se taj stav manifestira m e d u dusam a koje se srecu

po prvi puta?

S: P o tp u n o m o tvoren osc u i prihvacanjem.

Dr. N: Zivot na Zemlji zacijelo je tezak za duse, zar ne?

S: Jest, osobito za novije, zato sto odlaze na Zemlju i ocekuju da

ce ta m o p re m a njima postupati posteno . Kad se to ne dogodi,
sokirane su. N ekim a je p o t r e b n o m n o g o zivota da se naviknu na
zemaljsko tijelo.

Dr. N: A ako novije duse imaju p ro b le m a s tim uvjetima na Z e m ­

lji, znaci li to da su m anje ucinkovite u radu s ljudskim um o m ?

S: R ekao bili da je tako, zato sto m ozak unosi m n o g o straha i

nasilja u nase duse. Tesko n am je, ali zato smo dosli na Zemlju...
da bismo svladali...

Dr. N: Po vasem misljenju, jesu li novije duse krhkije i treb a li im

g ru p n a p o tp o ra kad se vrate u svoju grupu?

S: To je ap so lu tn o tocno. Svi se zelimo vratiti kuci. H o c e te li mi

sada dopustiti da p re s ta n e m govoriti, kako bili se pozdravio s
prijateljima?

S p o m e n u o sam kako razni klijenti cesto istim rijecima opisuju

d u h o v n e fe n o m e n e . Klijent iz c e trn aesto g slucaja p o n u d io n a m je neke
nove rijeci. R ed o v n o slusam rijeci povezan e s vodom , p o p u t «tok» i
«potok», koje opisuju usm jereno kretanje p re m a naprijed, dok rijeci
p o v ez ane s n e b o m p o p u t «oblak» oznacavaju slobodu kretanja
p o v ez an u s plutanjem. Osobito su p o p u la rn e vizualne predstavke
energetske m ase i grozdova kojima se opisuju same duse. I ja sam
usvojio n esto od tog duh o v n o g jezika.

Posljednje odrediste duse koja putuje, grozdovi po zn a tih entiteta,

m ogu biti veliki ili mali, ovisno o razini razvoja duse i drugim cimbeni-
cima koje cu opisati m alo kasnije. U u sporedb i s klijentom iz cetrnaesto g

94
slucaja, sljedeci slucaj d em o n strira n a c in na koji nezrelija dusa dozi-
vljava d u hov ni svijet kao izoliranije mjesto.

U p e tn a e s to m slucaju, prijelaz ove duse iz okupljalista do odredisne

grupe protjece prilicno brzo. Slucaj je informativan zato sto prikazuje
svojstvo konform izm a koje ta dusa osjeca na svojem odredistu, kao i
podcinjenost p re m a o nim a koji upravljaju sustavom. Buduci da je ova
klijentica m anje iskusna i p o m a lo n ervo zna zbog onoga sto sm atra
p o tre b o m za konform izm om , do biv am o jos je d n o tu m ace n je d u h o v n ih
smjernica za smjestaj u grupi.

PETNAESTI SLUCAJ

Dr. N: Zelim razgovarati s vam a o vasem putovanju na mjesto

gdje o b icn o boravite u d u h o v n o m svijetu. Vasa dusa sada se
krece p re m a to m odredistu. Objasnite mi sto vidite i osjecate.

S: (nervozno) Ja... idem... n ekako p re m a van...

Dr. N: P rem a van?

S: (zbunjeno) Ja sam... p lu ta m niz... nekakav lanae. Kao da

prolazim kroz niz... karika... magloviti labirint... zatim... otvara
se... oh!

Dr. N : Sto je?

S: (uz strahopostovanje) Dosla sam u... veliku arenu... vidim

m n o g e druge... jure a m o -ta m o oko m en e... (klijentici postaje
n eu go dno ).

Dr. N: S am o se opustite - sada ste na okupljalistu. Vidite li jos

uvijek svoga v odica?

S: (oklijevajuci) Da... u blizini... inace bih bila izgubljena... to je

tako... golemo...

Dr. N: (polazem ruku na celo klijentice) Nastavite s opustanjem

i sjetite se da ste vec bili ovdje, iako vam se m ozd a sve cini novim.
Sto sada cinite?

S: Ja... nesto me nosi naprijed... brzo... ravno pokraj drugih... a

o n d a s a m ... u p ra z n o m prostoru... otv o ren o m ...

95
Dr. N: Znaci li to da je sve oko vas crna praznina?

S: Ovdje nikada n e m a crnila... svjetlost... samo p op rim a tamnije

nijanse zbog moje brzine. Kad usporim, sve postaje sjajnije.
(Drugi potvrduju ovo zapazanje).

Dr. N: Nastavite i recite mi sto zatim vidite.

S: N a k o n nekog v re m e n a vidim... gnijezda ljudi...

Dr. N: Mislite, grupe ljudi?

S: Da - p o p u t kosnica - vidim ih kao gomile p okretnih svjetala...

krijesnice...

Dr. N: U redu, nastavite s kretanjem i recite mi sto osjecate?

S: Toplinu... prijateljstvo... empatiju... sve je kao u snu... hm m ?

Dr. N: Sto je?

S: Jako sam usporila - stvari su drukcije.

Dr. N: Kako?

S: Jasnije definirane (stanka) - poznajem ovo mjesto.

Dr. N: Jeste li stigli do svoje kosnice (grupe)?

S: (duga stanka) Jos nisam, valjda...

Dr. N: Samo pogledajte oko sebe i recite mi sto to c n o vidite i

osjecate.

S: (klijentica pocinje drhtati) Ovdje su... gomile ljudi... zajedno...

u daljini... ali... tamo!

Dr. N: Sto vidite?

S: (u strahu) Ljudi koje poznajem... neki clanovi moje obitelji...

u daljini... ali... (tjeskobno) Cini se da ne mogu doci do njih!

Dr. N: Zasto?

S: (zbunjeno, u suzama) Ne znam! Boze, zar oni ne znaju da sam

ovdje? (klijentica se pocinje meskoljiti u svojem stolcu, a zatim
pruza ruku i o tvorenu saku p re m a zidu moje ordinacije) Ne
mogu dosegnuti svojeg oca!

96
Napomena: N akratko prek idam svoje ispitivanje. O tac je imao veliki
utjecaj na ovu klijenticu u njenom posljednjem zivotu i p o t r e b n e su joj
d odatne tehn ike smirivanja. Odlucio sam ojacati njezin stit prije nego
§to nastavimo.

Dr. N: Sto mislite, zbog cega je vas otac u daljini i zasto ga ne

m ozete dosegnuti?

S: (dugu stanku iskoristio sam da joj obrisem lice, m okro od suza

i znoja) Ne znam...

Dr. N: (polazem ruku na njezino celo i zapovijedam joj) Povezite

se s o cem - odmahl

S: (nakon jos je d n e stanke, klijentica se opusta) U redu je...

govori mi da b u d e m strpljiva i sve ce mi postati jasno... Zelim
poci tam o i biti uz njega.

Dr. N: A s to vam on kaze o tom e?

S: (tuzno) On kaze... da uvijek m oze biti u m ojem um u, kad god

ga zatrebam ... i da cu nauciti kako da to cinim bolje (telepatski
kom unicira), ali on m ora ostati tam o gdje jest...

Dr. N: Sto mislite, koji je osnovni razlog zbog kojeg je vas otac
ostao na tom drugom mjestu?

S: (u suzama) On ne p ripada mojoj kosnici.

Dr. N: Jos nesto?

S: Direktori... o n i n e . .. (opet place) nisam sigurna...

Napomena: Inace nastojim izbjeci p retjerano uplitanje kad klijenti

opisuju svoje d u h o v n e prijelaze. U ovom slucaju, moja je klijentica
zbunjena i dezorijentirana, pa joj nu dim svoje vodstvo.

Dr. N: Analizirajmo zbog cega u ovom tre n u tk u ne m ozete doci

do mjesta na kojem se nalazi vas otac. Moze li ta razdvojenost
biti uzrok ovana time sto visa bica vjeruju da je sada vrijeme za
vase individualno promisljanje i da biste se trebali druziti samo s
drugim d usam a na vasem stupnju razvoja?

S: (klijentica je pribranija) Da, te p oru ke prolaze. M oram sama

proraditi stvari... u drustvu drugih p o p u t m ene. Direktori nas

97
 ohrabruju... a i moj otac p o m a z e mi da shvatim.

Dr. N: Jeste li zadovoljni ovom p r o c e d u ro m ?

S: (stanka) Da.

Dr. N: U redu , molim vas, nastavite s opisom svojeg puta od

tre n u tk a kad ste ugledali clanove svoje obitelji u daljini. Sto se
d o g a d a n a k o n toga?

S: Pa, jos uvijek usporavam ... krecem se p o s tu p n o ... p re m a kursu

na kojem sam bila i prije. Prolazim pokraj drugih gomila ljudi
(grupacija). Zatim se zaustavljam.

Napomena: Krajnji prijelaz u n u tra osobito je vazan za m lad e duse.

J e d a n je klijent, n ak o n sto se p ro b u d io , opisao da mu je taj prizor
pruzio osjecaj da se vraca kuci u sumrak, n ak o n dugog putovanja.
N a k o n sto je dosao u svoj grad, n a p o k o n je dosao do svoje ulice.
Prozori na ku ca m a susjeda bili su osvijetljeni i m ogao je u n u tra vidjeti
ljude, dok se polako vozio p re m a prilazu svoje vlastite kuce. Iako ljudi
u tran su m ogu iz daljine opisivati svoj prostor kao «grozdove» i
«kosnice», kad u d u u svoju grupaciju, taj prizor p op rim a specificnija
obiljezja. T ada d u h o v n o okruzenje opisuju kao gradove, skole i druge
zivotne pro sto re koje povezuju sa zemaljskim mjestima sigurnosti i
zadovoljstva.

Dr. N: Sada kad ste se smjestili, kakvi su vasi utisci?

S: Veliko je... aktivnost... m n o g o je ljudi u blizini. Neki su mi

poznati, drugi nisu.

Dr. N: M ozem o li im se m alo pribliziti?

S: (iznenada, moja klijentica ljutito podize glas) Ne razumijete!

Ja ne idem tamo (pokazuje prstom p re m a zidu moje ordi-
nacije).

Dr. N: U cem u je problem ?

S: Ne tre b a m ici tam o. Ne m ozete ici bilo kamo.

Dr. N: Ali, vi ste stigli na svoje odrediste?

S: N e m a veze. Ja ne idem tam o. (opet prstom pokazuje p re m a

svojoj m entalno j slici)

98
Dr. N: Je li to p o v ez an o s p o ru k a m a koje ste dobili o vasem
ocu?

S: Da, jest.

Dr. N: Zelite li mi reci da energija vase duse ne m oze svojevoljno

plutati bilo kam o - primjerice, izvan vase grupe?

S: (pokazuje p re m a van) Oni ta m o nisu u mojoj grupi.

Dr. N: Definirajte na sto mislite p o d tim «tamo»?

S: (ozbiljnim glasom) Oni drugi u blizini - to je njihovo mjesto,

(pokazuje p re m a p o d u ) Ovo je nase mjesto. Mi smo ovdje, (kima
kako bi potvrdila svoju izjavu)

Dr. N: Tko su oni?

S: Pa, drugi, n ara v n o , ljudi izvan moje grupe (nervozno se smije)

Oh, pogledajte! ... moji ljudi, divno ih je o pet vidjeti. Dolaze
p re m a meni!

Dr. N: (p o n a sam se kao da tu informaciju cujem po prvi puta,

kako bih p o t a k n u o s p o n ta n e odgovore) Stvarno? To zvuci
cu desno . Jesu li to isti ljudi s kojima ste bili povezani u proslom
zivotu?

S: U vise od je d n o g zivota, m o g u v a m reci (po n o sn o ). To su moji

ljudi!

Dr. N: Ti su ljudi entiteti koji su clanovi vase grupe?

S: N a ra v n o , da, bila sam s njima tako dugo. Oh, tako je zabavno

vidjeti ih opet. (klijentica je p re s re tn a i ostavljam je na m iru neko-
liko tren u ta k a )

Dr. N: Vidim veliku p ro m jen u u vasem razumijevanju u kratkom

razdoblju otkad smo dosli ovam o. Pogledajte u daljinu p re m a
drugim a koji se nalaze oko ovog mjesta. Kako je ta m o gdje oni
zive?

S: (frustrirano) N e zelim znati. To je njihova stvar. Ne vidite li?

Nisam p o v e z a n a s njima. Previse sam zaokupljena ljudima s
kojima bih trebala biti ovdje. Ljudima koje poznajem i volim.

Dr. N: Vidim, ali prije nekoliko tre n u ta k a bili ste jako u znem ireni

99
zato sto se ne m ozete pribliziti svom ocu.

S: Sada znam da on ima svoje vlastito okupljaliste.

Dr. N: Zasto to niste znali kad smo stigli ovamo?

S: Nisam sigurna. Priznajem da sam u pocetku bila sokirana.

Sada zn a m kako stoje stvari. Svega se prisjecam.

Dr. N: Zasto vam vas vodic nije sve to objasnio prije no sto ste
vidjeli svog oca?

S: (duga stanka) Ne znam.

Dr. N: Vjerojatno su u tim g ru p a m a i drugi ljudi koje ste poznavali

i voljeli osim svog oca. Zelite li reci da n e m a te nikakvog kontakta
s njima, sada kad ste dosli na svoje odrediste u d u h o v n o m
svijetu?

S: (srdi se na m e n e ) Ne, kontaktiram s njima p u te m um a. Zasto

ste tako nap orn i? T rebam ostati ovdje.

Dr. N: (jos je d n o m ispitujem klijenticu kako bih dosao do

d o d a tn ih informacija) I ne m o zete je d n o stav n o otplutati do tih
grupa kako biste ih posjetili?

S: Ne! To se ne radi! Ne m ozete uci u njihove grupe i mijesati se

s njihovom energijom.

Dr. N: A m en taln i kontakt ne znaci mijesanje s njihovom

energijom?

S: Ne ako je pravi tren utak, kad m ogu to ciniti sa m n o m ...

Dr. N: Dakle, zelite mi reci da su ovdje svi smjesteni u svoje

grupe i da ne m ozete lutati uokolo i posjecivati ih, ni ostvarivati
previse m e n ta ln ih ko ntakata u po g re sn o m trenutku?

S: (smiruje se) Da, oni su u svojim vlastitim prostorim a i dobivaju

u p u te . Uokolo se krecu p re te zn o direktori...

Dr. N: Hvala vam sto ste mi to razjasnili. Zelite da z n a m da vi i

prijatelji iz vase grupe osobito pazite da ne narusite p rostore
drugih grupa?

S: Tako je. To b a r e m vrijedi za moj prostor.

100
 pr. N: I ne osjecate se o g ra n ic en o zbog tog obicaja?

S: Oh, ne, ovdje postoje golem a prostranstva i takav osjecaj

slobode, sve dok postujem o pravila.

Dr. N: A sto se d o gad a ako ih ne postujete? Tko odlucuje o

odgovarajucoj lokaciji za svaku grupu dusa?

S: (stanka) Ucitelji n a m p om azu, inace bismo bili izgubljeni.

Dr. N: Cinilo mi se da ste bili izgubljeni kad ste tek stigli

ovamo?
S: (nesigurno) Nisam se povezala... Nisam bila m e n ta ln o uskla-
dena... Zabrljala sam... Mislim da ne shvacate kolikoje ovo ovdje
veliko.
Dr. N: Pogledajte oko sebe te druge prostore. Nije li duhovni
svijet p r e n a p u c e n dusama?

S: (smije se) P o n ek ad se izgubimo - to je nasa greska - ovo

mjesto je veliko! Zato nikada nije guzva.

Dva slucaja iz ovog poglavlja predstavljaju razlicite reakcije pocet-

nika i n apred n ije duse koji se prisjecaju k o n a c n e faze svojeg povratka
u duhovni svijet. Svaki sudionik ima svoje vlastito tu m a c e n je p a n o -
ramskog prizora od okupljalista do posljednjeg odredista u svojoj
grupaciji. Neki moji klijenti opisuju prijelaz od vratnica do svoje grupe
toliko brzim da im je p o tr e b n o vrijeme za prilagodbu n a k o n dolaska.

Kad se prisjecaju faze izm edu dolaska kuci i smjestaja, moji klijenti
katkad izrazavaju brigu da neka vazna osoba nije prisutna u svjetlosnom
obliku ili nisu kom unicirali telepatski s njom. Cesto je to roditelj ili
supruznik iz zivota koji je upravo zavrsio. Do kraja faze prijelaza, razlog
je obicno poznat. Najcesce je p ovezan s utjelovljivanjem.

Vidjeli smo kako prosjecnu dusu koja se vraca preplavi osjecaj

uzitka. P oznata bica okupljena su u uzbibanim m a s a m a jarke svjetlosti.
P o v re m e n o , putnika koji se vraca v ode re z o n a n tn i glazbeni tonovi sa
specificnim akordim a. J e d a n klijent rekao je: «Kad se priblizavam
svome mjestu, cujem zvuk m nogih glasova koji izgovaraju slovo A, kao
Aaaaaa, sto je moj znak raspoznavanja, i m o gu ih vidjeti kako brzo
vibriraju kao topia, sjajna energija. O d m a h znam da su to oni koji nisu
utjelovljeni.«

101
 To znaci da o n e duse koje su t r e n u t n o utjelovljene u je d n o m ili vise
tijela m o z d a n ec e biti aktivno ukljucene u docek duse koja se vraca.
Drugi klijent objasnio je: «Cini se kao da spavaju uz auto pilote - uvijek
z n a m o tko je u n u tra, a tko vani. Duse koje nisu p o t p u n o neutjelovljene
zrace prigusenu svjetlost s niskim, pulsirajucim obrascim a energije i
cini se da ne kom uniciraju m n o g o ni s kim. N o, cak i te duse m ogu tiho
pozdraviti dusu koja se vraca u okruzenje svoje grupe.

Osjecaj barijere izm ed u razlicitih grupa, kakav je iskusila klijentica

iz p e tn a e s to g slucaja, razlikuje se kod mojih klijenata, ovisno o starosti
duse. U sljedecem slucaju dat cu vam jos je d n u perspektivu na
pokretljivost. Prosjecna dusa, koja m o ra obaviti jos m n o g o temeljnih
zadataka, opisuje odvojenost svoje grupe od ostalih grupa pop ut
razdvojenosti ucion ica u istoj skoli. Im ao sam i klijente koji su imali
osjecaj da su p o t p u n o izdvojeni, u svojoj vlastitoj skoli. Ljudi pod
h ip n o z o m toliko se cesto sluze analogijom d u h ovn ih skola kojima
upravljaju ucitelji - vodici da sam i ja prihvatio istu terminologiju.

Kao sto sam vec s p o m e n u o , kad se duse vrate u svoju grupu,

pozivaju ih pred Vijece staraca. Iako to vijece n e m a ulogu tuzitelja,
o n o se bavi izravnim ispitivanjem aktivnosti duse prije nego sto je vrate
u njezinu grupu. Moji klijenti p o n e k a d imaju poteskoca s detaljnim
opisom tih saslusanja, a j a sam siguran da su te blokade nam jerne.

Evo izvjestaja jed n o g klijenta. «Nakon sto sam se susreo sa svojim

prijateljima, moj vodic Veronica (klijentova m lada uciteljica) vodi me
na drugo mjesto na kojem se susrecem sa svojim vijecem Staraca. Ona
je uz m e n e u ulozi tu m a c a za stvari koje ne razumijem. Osim toga,
pruza mi p o tp o r u u objasnjavanju m og ponasanja u proslom zivotu.
P o v r e m e n o kaze nesto u moju ob ra n u , p o p u t nekakve hraniteljice, ali
Quazel (stariji vodic klijenta koji je dosao prije Veronice) ima veci
utjecaj na vijece. P reda m n o m se uvijek nalazi istih sest S taraca u
dugim, bijelim haljama. Njihova su lica ljubazna. Oni procjenjuju moju
percepciju zivota koji sam upravo zavrsio i govore mi kako sam m ogao
bolje upotrijebiti svoje talente i sto je od onoga sto sam ucinio bilo
d o b ro. S lobodno m ogu izraziti svoje frustracije i zelje. Svi Starci poznati
su mi, osobito dvojica, koji me oslovljavaju cesce od ostalih i koji
izgledaju m la d e od njih. Mislim da m ogu razlikovati muska od zenskih
bica m e d u njima. Svaki od njih ima neki specifican n a c in na koji mi

102
postavlja pitanja, ali iskreni su i posteni i uvijek p re m a m eni postupaju
pravedno. Od njih ne m ogu nista sakriti, ali katkad se izgubim kad
pocnu brzo razmjenjivati misli m e d u sobom. Kad ih vise ne m ogu
pratiti, V eronica mi prevede o n o sto govore o m eni, iako im am utisak
da mi ne govori sve. Prije no sto se vratim na Zemlju, sastat ce se i po
drugi put sa m nom .»
Duse smatraju da su k o n a c n o stigle kuci kad se pridruze bliznjima u
svojim grupam a. Njihovo grupiranje s nekim drugim d u sam a stvarno
po obliku i funkciji podsjeca na obrazovni sustav. Kao sto je slucaj sa
svakim ra zre d o m , neki ucenici jace se povezuju s nekim uciteljima, a
neki manje. Sljedece poglavlje prikazat ce p ro ces razmjestanja za
grupe dusa i objasniti kako duse p ro m atraju same sebe na svojim
duhovnim lokacijama.

103
 7

SMJESTAJ

tisa k koji sam stekao o ljudima koji vjeruju da im am o dusu jest

U da oni zamisljaju kako su sve duse vjerojatno pom ijesane

zajedno u j e d n o m g olem om prostoru. U to vjeruju i m nogi od
mojih klijenata, prije no sto p o c n u seanse. N a k o n budenja, nije
sto izjavljuju koliko ih je iznenadila spoznaja da svatko ima unaprijed
o d r e d e n o mjesto u d u h o v n o m svijetu. Kad sam p o c e o p roucavati zivot
u d u h o v n o m svijetu s ljudima p o d hip n o zo m , nisam bio s p re m a n na
otkrice postojanja organiziranih grupa za p o tp o ru dusam a. P red o c av ao
sam si kako duhovi sam o besciljno plutaju u n a o k o lo n ak o n sto n apu ste
Zemlju.

Smjestaj u grupe o d r e d e n je razinom duse. N a k o n fizicke smrti,

putovanje duse zavrsava na mjestu rezervirano m za njezinu koloniju,
ukoliko se ne radi o vrlo mladoj dusi ili dusi izoliranoj iz drugih razloga
opisanih u cetvrtom poglavlju. Duse iz ovih grupa bliski su stari prijatelji
cija je svijest na otprilike istoj razini.

Kad ljudi u transu opisuju sebe kao dio grupe dusa, govore o maloj
prim arnoj jedinici entiteta koji imaju izravan i cest kontakt, kao sto
m o z e m o vidjeti u ljudskoj obitelji. Clanovi iste grupe osjecaju jedni
druge do razine koja daleko n adm asuje ono sto si m o z e m o predociti
na Zemlji.

S e k u n d a r n e grupe dusa u r e d e n e su p o p u t skupina za p o tp o ru

u n u t a r zajednice i nalaze se u m n o g o m anje in tim n o m odnosu. Vece
s e k u n d a rn e grupe en titeta sastoje se od divovskih skupova p rim arn ih
grupacija, p o p u t lopoca u je d n o m jezeru. Cini se da su d u h o v n a jezera
beskrajna. N ikada nisam cuo da je broj dusa u nekoj skupini u n u t a r
takvog jezera procijenjen na m anje od tisucu. M noge p rim a rn e grupe

105
koje cine je d n u s e k u n d a rn u grup u imaju, cini se, sp o ra d ic n e odnose,
ili u o p c e n e m a nikakvog kontakta izm edu takvih grupa. Rijetko sam
p ro n a s a o duse po vezane na neki znacajan nacin, a koje bi bile clanice
dvije razlicite se k u n d a rn e grupe, jer broj dusa u n u ta r s e k u n d a rn e
grupe tako je velik da to nije p o tre b n o .

Broj dusa u manjim prim arn im g ru p a m a varira od tri do dvadeset i

pet dusa. Kazu mi da je prosjecan broj u jednoj takvoj grupi oko pet-
naest, i ta se grupa naziva Unutarnji krug. Svi kontakti izm edu pripadnika
razlicitih p rim arn ih grupa uvjetovani su lekcijama koje je p o tr e b n o
nauciti tijekom inkarnacije. Razlog to m e moze biti veza iz proslog
zivota, ili neko specificno obiljezje dusa o kojima je rijec. Poznanstva
izm edu dusa koje pripadaju razlicitim p rim arn im g ru p a m a obicno se u
zivotu na Zemlji svode na periferne uloge. Primjer za to bio bi kolega
iz razred a s kojim ste tijekom srednje skole bili bliski, ali kojeg sada
susrecete sam o na godisnjicama m atu re .

Clanovi iste p rim a rn e grupe blisko su povezani kroz cijelu vjecnost.

Te cvrsto p o v ez an e grupe cesto se sastoje od dusa slicnih m e n ta ln ih
sklopova sa zajednickim ciljevima, na kojima stalno zajedno suraduju.
Tijekom inkarnacija na Zemlji, obicno biraju zajednicki zivot kao rodaci
i bliski prijatelji.

U istoj prim arnoj grupi m n o g o cesce pronalazim klijentovog brata

ili sestru iz proslog zivota nego duse koje su mu bili roditelji. Roditelji
nas m o g u docekati na vra tn ic am a d u h o v n o g svijeta n a k o n smrti na
Zemlji, ali m o zd a ih n e c e m o cesto vidati u d u h o v n o m svijetu. Razlog
to m e nije zrelost, b u d u ci da dusa roditelja m oze biti slabije razvijena
od duse njegovog poto m k a. Prije je rijec o socijalnom ucenju bra ce i
sestara koji su suvrem enici u je d n o m v rem ensk om okviru. Iako su
roditelji djetetu p rim arni likovi za identifikaciju, koji donose i d o b re i
lose karmicke ucinke, na nas osobni rast najcesce utjecu nasi odnosi sa
supruznicim a, b ra c o m , sestrama i biranim , bliskim prijateljima. To ne
umanjuje vaznost roditelja, ujaka, striceva, teta, djedova i baka, koji
n am p o m a z u na druge n a c in e iz drugih generacija.

Slike 1 i 2 (stranice 107 i 108) predstavljaju slucajni duhovni razmje-

staj dusa. Na slici 1, dusa iz p rim a rn e grupe 1, smjestene u n u t a r vece
se k u n d a rn e grupe A, blisko bi suradivala sa svim drugim dusam a iz
grupe 1. M edu tim , neke duse iz p rim a rn ih grupa 9 i 10 (detaljno opisa-
nih na slici 2) ta k o d e r bi mogle ostvariti blisku suradnju.

106
-------------- Intenzivna interakcija duSa unutar primamih grupa.
— — — Povrem ena interakcija duSa izmedu primamih grupa
unutar jedne sekundam e grupe.
--------------- Gotovo nikakva interakcija duSa izmedu sekundamih
grupa s niie razvijenim duSama.

Slika 1 - Socijalna interakcija izmedu primamih

i sekundamih grupa dusa

Ovaj dijagram ocrtava ukupni odnos izmedu dusa u primarnim

grupama (1-10) i njihovim sekundarnim grupama (A, B, C). Ukupni
broj grupa i dusa unutar tih grupa je hipotetski, buduci da je shema
drukcija kod svakog klijenta koji opisuje svoju lokaciju u duhovnom
svijetu.

107
 10

Slika 2 - Socijalna interakcija unutar primame grupe clusa

O vaj sociogram prikazu je uvecanu sliku grupa 9 i 10 (iz slike 1) kao

p rim jer rjedeg p reklapan ja dvije grupe dusa. O vdje postoji obostra}ii
kontakt izmedu odredenih dusa (unutar osjencanog podrucja) koje
selektivn o suraduju s drugim clanovim a obje grupe.

108
 M lade duse u n u t a r sek u n d a rn ih grupa A, B i C vjerojatno n e c e imati
m nogo k on tak ta je d n a s drugom u d u h o v n o m svijetu, pa ni na Zemlji.
Bliska povezanost izm edu dusa ovisi o njihovoj blizini u n u ta r p rim a rn e
grupe, gdje postoji slicna razina spoznaje i sklonosti koja je nastala kroz
zajednicka iskustva na Zemlji.

Sljedeci slucaj prikazuje n a m pov ratak u p rim a rn u grupu n a k o n

fizicke smrti.

SESNAESTI SLUCAJ

Dr. N: Sto cinite kad napu stite okupljaliste i stignete u du hovni

prostor kojem pripadate?

S: Idem u skolu sa svojim prijateljima.

Dr. N: Mislite, nalazite se u nekakvoj duhovnoj ucionici?

S: Da, t a m o u c i m o .

Dr. N: Htio bili da me p ro v e d ete kroz tu skolu od tre n u tk a

dolaska kako bili m o gao shvatiti sto vam se dogada. Recite mi
prvo sto vidite izvana.

S: (bez oklijevanja) Vidim savrseni cetvrtasti grcki hra m s velikim

ukrasnim stupovim a - vrlo je lijep. Prepoznajem ga jer ovam o se
vra cam n a k o n svakog ciklusa (zivota).

Dr. N: Sto klasicni grcki hra m radi u d u h o v n o m svijetu?

S: (slijeze ra m e n im a ) Ne znam zasto mi izgleda tako, osim sto mi

je to n ekako p riro d n o ... jos od mojih zivota u Grckoj.

Dr. N: U redu, nastavimo. Je li vam tko dosao u susret?

S: (klijentica se smijesi sirokim osmijehom) Moja uciteljica

Karla.

Dr. N: I kako vam ona izgleda?

S: (sa m o p o u z d a n o ) Vidim je kako mi prilazi iz ulaza u hram ...

p o p u t boginje... visoka je... odjevena u duge, leprsave halje...
j e d n o ra m e joj je golo... kosa joj je p o d ig n u ta i pricvrscena
zlatn o m ukosnicom ... pruza mi ruke.

109
 Dr. N: Pogledajte sebe. Jeste li odjeveni u istu odjecu?

S: Mi... cini se da smo svi odjeveni isto... sjajimo., i m o z e m o se

promijeniti... Karla zna da mi se svida njezin izgled.

Dr. N: Gdje su ostali?

S: Karla me povela u skolu u h ra m u . Vidim veliku knjiznicu.

Male skupine ljudi razgovaraju tihim glasovima... za stolovima.
M irno je... toplo... osjecaj sigurnosti koji mi je tako poznat.

Dr. N: Izgledaju li vam svi ti ljudi kao odrasli muskarci i zene?

S: Da, ali u mojoj je grupi vise zena.

Dr. N: Zasto?

S. Z ato sto je to valencija s kojom se t r e n u t n o najbolje osjecaju.

Napomena: Rijec «valencija» kojom ova klijentica opisuje spolnu pre-

ferenciju m ozda zvuci c u d n o , ali odgovara situaciji. Valencija u kemiji
jest pozitivno ili negativno svojstvo koje, u kombinaciji s drugim ele-
m e n tim a , daje proporciju. Duse u g ru p a m a m ogu biti sklonije muskim
ili zenskim osobnostim a, ili ij e d n i m i drugima.

Dr. N: U redu, sto cinite n ak o n toga?

S: Karla me vodi do najblizeg stola i moji me prijatelji o d m a h

pozdravljaju. Oh, tako je lijepo vratiti se.

Dr. N: Zasto su upravo ti ljudi s v am a u tom hram u?

S: Z ato sto smo svi u istoj grupi za ucenje. Ne m ogu vam reci
koliko sam sretna sto sam opet s njima, (klijenticinu p o zornost
od vukao je taj prizor i trebalo mi je neko vrijeme da je opet
p okrenem ).

Dr. N: Recite mi koliko je ljudi u toj knjiznici s vama?

S: (zastaje brojeci u sebi) Oko dvadeset.

Dr. N: Jesu li svih tih dvadeset ljudi vasi bliski prijatelji?

S: Svi smo mi bliski - poznajem ih vjekovima. N o, p e te ro njih

moji su najdrazi prijatelji.

Dr. N: Je li svaka od tih dvadeset osoba otprilike na istoj razini

ucenja?

110
S: Uh... gotovo. Neki su m alo dalje od ostalih.

Dr. N: Gdje biste smjestili sebe u toj grupi s obzirom na razinu

znanja?

S: Negdje oko sredine.

Dr. N: Sto se tice lekcija, gdje se nalazite u o d n o su na p e te r o

svojih najblizih prijatelja?

S: Oh, svi smo tu negdje - m n o g o toga rad im o zajedno.

Dr. N: Kako ih zovete?

S: (cereka se) J e d n i druge zovem o nad im cim a.

Dr. N: Zasto im ate nadim ke?

S: H m m ... kako bismo definirali nasu bit. J e d n i druge zovem o

nazivima zemaljskih p r e d m e ta koji nas simboliziraju.

Dr. N: Koji je vas nadim ak?

S: Cesljika.

Dr. N: I to predstavlja neki osobni atribut?

S: (stanka) Ja... p o zn a ta sam po ostrim... reakcijama na nove

situacije u mojim rotacijama (zivotnim ciklusima).

Dr. N: Kako se zove entitet koji vam je najblizi, i zasto?

S: (tihi smijeh) Skropac. On se b ac a u svoje rotacije... rasprsuje

energiju tako brzo da pljuska na sve strane, p o p u t vode koju
toliko voli na Zemlji.
Dr. N: Vasa obiteljska grupa cini se vrlo specificnom. Biste li mi
sada objasnili sto vi i vasi prijatelji zapravo radite u toj knjiznici?

S: Prilazim svojem stolu i svi gled am o knjige.

Dr. N: Knjige? Kakve knjige?

S: Zivotne knjige.

Dr. N: Opisite mi ih najbolje sto m ozete.

S: To su slikovnice - s debelim, bijelim rubovim a - debele pet do

sed am c e n tim e ta r a - vrlo su velike...

111
Dr. N: Otvorite mi je d n u od tih zivotnih knjiga i objasnite mi sto
vidite vi i vasi prijatelji za stolom.

S: (stanka, ruke klijentice priblizavaju se i razdvajaju, kao da

otvara knjigu) Nista nije zapisano. Sve sto vidimo prikazano je u
zivim slikama.

Dr. N: P okretnim slikama - drukcijim od fotografija?

S: Da, o n e su visedim enzionalne. Krecu se... premjestaju... iz

c e n tra kristala... koji se mijenja s o dra zom svjetlosti.

Dr. N: Dakle, slike nisu ravne, po kretni valovi svjetlosti imaju

dubinu?

S: Tako je, zivi su.

Dr. N: Recite mi kako se vi i vasi prijatelji sluzite knjigama?

S: Pa, u p o cetku su slike uvijek nefokusirane kada otvorim o

knjigu. Zatim pomislimo na ono sto zelimo, kristal promijeni boju
od t a m n e u svijetlu i... uskladi se. Zatim m o z e m o vidjeti... u
minijaturi... svoje prosle zivote i alternative.

Dr. N: Kako je u tim knjigama opisano vrijeme?

S: Okvirima... stranicam a... vrijeme je zgusnuto u zivotnim

knjigama.

Dr. N: Sada se ne zelim baviti vasom prosloscu, ali pogledajte

knjigu i recite mi sto je prva stvar koju ste vidjeli.

S: N e d o sta ta k samodiscipline u m ojem posljednjem zivotu, jer o

to m e razmisljam. Vidim sebe kako u m ire m m lada, u svadi
ljubavnika - moja smrt bila je beskorisna.

Dr. N: Vidite li i b u d u c e zivote u toj zivotnoj knjizi?

S: M o ze m o pogledati b u d u c e m ogucnosti... u malim djelicima...

u obliku lekcija... te opcije uglavnom dolaze kasnije, uz p o m o c
drugih. Svrha tih knjiga je naglasavanje djela iz nase proslosti.

Dr. N: Biste li mi iznijeli svoj utisak o namjeri koja stoji iza te

atmosfere knjiznice u vasoj grupi?

S: Oh, p o m a z e m o jedni drugima prevladati svoje pogreske

112
 tijekom ovog ciklusa. N asa uciteljica dolazi i odlazi, a mi m n og o
ucim o zajedno i raspravljamo o vrijednosti nasih izbora.

Dr. N: Postoje li u toj zgradi i druge prostorije u kojima ljudi

uce?
S: N e, ova je nam ijenjena nasoj grupi. U nasoj blizini postoje i
druge zgrade u kojima uce druge grupe.

Napomena: Citatelj m oze pogledati sliku 1 (str. 107), krug B, kao pri-
mjer onoga na sto se ovdje misli. N a grafikonima, grupe 3 - 7 prikazuju
p o v re m e n e g rupn e interakcije, iako su o ne u d u h o v n o m svijetu v eom a
blizu je d n e drugih.

Dr. N: Jesu li grupe ljudi koji uce u tim zgrad am a naprednije ili
m anje n a p r e d n e od onih u vasoj grupi?

S: Ima i je d n ih i drugih.

Dr. N: Je li vam dozvoljeno posjecivanje drugih zgrada u kojima

uce druge duse?

S: (duga stanka) Postoji je d n a u koju re d o v n o odlazimo.

Dr. N: Koja je to?

S: Mjesto na kojem se nalaze novije duse. P o m a z e m o im kad

n e m a njihovog ucitelja. Lijepo je kad ste n e k o m e potrebni.

Dr. N: Kako im pom azete?

S: (smije se) U rjesavanju d o m acih zadaca.

Dr. N: Ali nije li to odgovornost ucitelja - vodica?

S: Pa, vidite, ucitelji su... toliko napredniji (u smislu razvoja)...

ova grupa zahvalna n am je na p o m o c i jer se s lakocom
povezujem o s njima.

Dr. N: Ah, dakle p o n e k a d p o d u c a v a te tu grupu?

S: Da, ali ne cinim o to nigdje drugdje.

Dr. N: Zasto ne? Zasto n ap red nije grupe ne d o d u p o n e k a d u

vasu knjiznicu kako bi vam pom ogle?

S: Ne cine to zato sto smo mi stigli dalje od novijih dusa. Isto

113
 tako, mi ne odlazim o njima. Ako se zelim povezati s nekim, cinim
to izvan ce ntra za ucenje.

Dr. N: M ozete li lutati bilo gdje ukoliko ne sm etate drugim

d u sa m a u njihovim p rostorim a za ucenje?

S: (donekle izbjegava odgovor) Volim se zadrzavati u blizini svog

h ra m a , ali m o gu posegnuti p re m a bilo kome.

Dr. N: Im am utisak da je energija vase duse o granicena na ovo

d u h o v n o mjesto, iako m e n ta ln o m o z e te posegnuti i izvan njega.

S: Ne osjecam se o g ra n ic e n o ... im a m o dovoljno prostora... ali

ne privlace me sve duse.

Izjava o n e o g ra n icen o sti klijentice iz sesnaestog slucaja cini se pro-

tu rjec n o m ogranicenjima d u h o v n o g prostora koja smo vidjeli u pret-
h o d n o m slucaju. Kad prvi p u ta u v e d e m klijente u d u hov ni svijet,
njihove su vizije s p o n ta n e , osobito one vezane uz du hovni p o re d a k i
njihovo mjesto u zajednici u kojoj zive duse. Iako prosjecni klijent moze
govoriti o privatnim prosto rim a sto se tice zivota i rada, nitko nije
dozivio da ga du hovni svijet ogranicava. Kad se njihovo nadsvjesno
sjecanje p o k re n e , vecina ljudi prica mi o slobodi kretanja i odlasku na
o tv o re n a mjesta na kojima se duse s m n ogih razina ucenja okupljaju u
opustenoj atmosferi.

U tim zajednickim pro sto rim a duse se ukljucuju u razne aktivnosti.

N eke su vrlo zaigrane - katkad cujem kako starije duse «zadirkuju» one
m lad e u vezi stvari koje ih tek ocekuju. J e d a n klijent rekao je sljedece:
«Igramo se jedn i s drugim a p o p u t gomile djece. Tijekom igre skrivaca,
neke m lad e duse izgube se, a mi im p o m a z e m o da se nadu.» Rekli su
mi da se u g ru p a m a dusa p o v r e m e n o pojavljuju i «gosti» koji ih zaba-
vljaju i pricaju price, p o p u t srednje vjekovnih tru b a d u ra . J e d n a klijen-
tica s p o m e n u la mi je da njezina grupa voli gledati nastup lika n eo b icn o g
izgleda p o zn a to g po d im e n o m «Humor» koji ih sve nasmijava svojim
ludorijama.

Vrlo cesto, ljudima p o d h ip n o z o m tesko je jasno opisati c u d n e

razloge mijesanja dusa. J e d a n oblik zabave o kojem cesto slusam je
formiranje kruga kako bi duse bolje ujedinile i projicirale energiju
svojih misli. U takvim slucajevima uvijek se spominje veza s visom
silom. Neki ljudi rekli su mi: «Ritmovi misli toliko su uskladeni da

114
stvaraju neki oblik pjesme». Duse se bave i elegantnim , suptilnim
plesom, kad kruze je d n a oko druge u mjesavini energija, spajajuci se i
razdvajajuci u egzoticnim obrascim a svjetlosti i boja. U sredini tih
plesova m o gu se prizvati i fizicke stvari, p o p u t oltara, b rodova, zivotinja,
drveca ili oceanskih plaza. Te slike imaju p o s e b n o znacenje za grupe
dusa, kao p lan eta rn i simboli koji osnazuju pozitivna sjecanja iz proslih
zivota koje su zajedno prozivjele. Ta m aterijalna replikacija, cini se, ne
predstavlja tugu duh ov a koji zude za tim da se vrate u fizicko stanje,
nego ra d o s n o prisjecanje na povijesne dogadaje koji su im pomogli u
oblikovanju individualnih identiteta. Po m ojem misljenju, ti su mitski
izrazi dusa ce rem o nijalne naravi, ali predstavljaju m n o g o vise od
obicnih rituala.

Iako klijenti u nadsvjesnom stanju govore da o d r e d e n a mjesta u

du h o v n o m svijetu imaju istu funkciju, njihove slike u svakoj od tih
regija m o g u biti razlicite. Primjerice, p odrucje ucenja koje je ova
klijentica opisala kao grcki hra m druga je osoba opisala kao m o d e r n u
skolsku zgradu. Druge izjave m o gu se ciniti vise proturjecnim a.
Primjerice, m nogi klijenti, koji m e n ta ln o putuju d uh ovn im svijetom s
jedn e lokacije na drugu, reci ce mi da prostor oko njih nalikuje kugli,
kao sto smo vidjeli u proslom poglavlju, ali o n d a ce dodati da duhovni
svijet nije zatv o ren jer je «bezgranican».

Mislim da m o r a m o imati na u m u cinjenicu da ljudi tijekom transa

teze to m e da svoj referentni okvir izgrade na temelju stvari koje je
njihov svjesni um vidio i iskusio na Zemlji. Mnogi ljudi koji izadu iz
transa kazu mi da u d u h o v n o m svijetu postoji m n o g o stvari koje nisu
uspjeli opisati zemaljskim term in im a. Svaka osoba prevodi apstraktne
du h o v n e e le m e n te svojeg iskustva u simbole interpretacije koji za njih
imaju smisla. P o n e k a d klijenti cak izrazavaju nevjericu u svoje vlastite
vizije kad ih prvi p u ta p o v e d e m u d u hov ni svijet. Razlog to m u je
cinjenica da kriticki dio njihovog svjesnog u m a nije p restao slati poruke.
Ljudi u transu ubrzo se prilagode o n o m e sto njihov nesvjesni um
prozivljava.

Kad sam p o c e o prikupljati informacije o g ru p a m a dusa, svoje

p rocjene o mjestu kojem pojedina dusa p rip ad a temeljio sam na razini
njezine spoznaje. N o , do k sam se sluzio sam o tim kriterijem identifikacije,
bilo mi je tesko brzo odrediti mjesto klijenta. S klijenticom iz sesnaestog
slucaja susreo sam se u ranoj fazi svojeg proucavanja zivota u d u h o v n o m

115
svijetu. Bio je to znacajan slucaj, jer sam tijekom te seanse naucio
p re p o zn av a ti duse po boji.

Prije tog slucaja, slusao sam kako moji klijenti opisuju boje koje vide
u d u h o v n o m svijetu, ali nisam shvatio vaznost te informacije u odnosu
na sam e duse. Moji klijenti izvjestavali su me o nijansama boja energije
dusa, ali nisam uspio spojiti ta zapazanja. Nisam postavljao prava
pitanja.

Bio sam u p o z n a t s Kirlijanovom fotografijom i parapsiholoskim istra-

zivanjima na sveucilistu U.C.L.A. (Kalifornijsko sveuciliste, prim.prev.),
koja su indicirala da svaka ziva osoba projicira svoju vlastitu au ru u
boji. Cini se da, dok smo u ljudskom obliku, oko naseg tijela struji
ionizirano energetsko polje koje je s tijelom spojeno m rez o m vitalnih
energetskih tocaka zvanih cakre. Buduci da su mi d u h o v n u energiju
opisali kao p o k re tn u , zivu silu, kolicina elektrom agnetske energije po-
tre b n e da se dusa zadrzi na nasoj fizickoj razini m oze biti jos jed an
cim benik u stvaranju razlicitih zemaljskih boja.

Kazu i da ljudska aura odrazava misli i osjecaje, kao i fizicko zdravlje

osobe. Pitao sam se imaju li ti osobni meridijani koje ljudi stvaraju
ikakve izravne veze s onim sto su mi rekli o svjetlu koje odasilju duse u
d u h o v n o m svijetu.

Kod klijentice iz sesnaestog slucaja, shvatio sam da svjetlost koju

zraci dusa nije u p o tp u n o sti bijela. U um o v im a mojih klijenata, svaka
dusa stvarala je specificnu boju aure. Ovoj klijentici zahvaljujem sto mi
je p o m og la u desifriranju znacenja ovih manifestacija energije.

Dr. N: U redu, otplutajm o sada izvan vaseg h ra m a za ucenje.

Sto vidite oko sebe, ili u daljini?

S: Ljude - velike skupove ljudi.

Dr. N: Koliko ih je, po vasem misljenju?

S: H m m ... u daljini... ne m ogu izbrojati... stotine i stotine... tako

ih je m nogo.

Dr. N: I m o zete li se identificirati s tim dusam a - jeste li povezani

s njima?

S: Ne bas - cak i ne m ogu vidjeti sve - ta m o je... p o m alo

maglovito... ali moje drustvo je u mojoj blizini.

116
Dr. N: Ako bih vase drustvo od oko dvadeset dusa nazvao
vasom p r im a r n o m gru po m , jeste li sada povezani s v eco m
se k u n d a rn o m g ru p o m dusa koja vas sada okruzuje?

S: Mi smo... svi... povezani - ali ne izravno. Ne poznajem te

druge...

Dr. N: Vidite li fizicka obiljezja svih tih drugih dusa na isti nacin
na koji ste ih vidjeli na clanovim a svoje grupe u h ra m u ?

S: Ne, to nije p o tre b n o . Ovdje na o tv o re n o m sve je... prirodnije.

Sve ih vidim kao duse.

Dr. N: Pogledajte sada u daljinu. Kako vidite sve te duse? C em u

su nalik?

S: Razlicita svjetla - zuje uokolo p o p u t krijesnica.

Dr. N: M ozete li vidjeti jesu li duse koje ra d e zajedno, p o p u t

ucitelja i ucenika, cijelo vrijeme je d n e uz druge?

S: Ljudi iz moje druzine jesu, ali ucitelji se drze zajedno kad n am

ne p o m a z u u ucenju.

Dr. N: Vidite li kojeg ucitelja - vodica s mjesta na kojem se sada

nalazimo?

S: (stanka) Neke... da... njih je m n o g o m anje nego nas, narav no.

Mogu vidjeti Karlu s dvoje prijatelja.

Dr. N: I znate da su oni vodici, iako niste vidjeli nikakva fizicka

obiljezja? M ozete gledati sva ta jarka, bijela svjetla i m e n ta ln o
znati da su to vodici?

S: N a ra v n o da m o zem o . Ali nisu svi bijeli.

Dr. N: Zelite li reci da duse nisu p o t p u n o bijele?

S: To je djelom icno to c n o - ovisno o intenzitetu nase energije,

m o z e m o izgledati m anje sjajno.

Dr. N: Dakle, Karla i njezina dva prijatelja zrace razlicitim

nijansam a bijele?

S: N e, oni u o p c e nisu bijeli.

Dr. N: N e r a zu mi j e m.

117
 S: O n a i njenih dvoje prijatelja su ucitelji.

Dr. N: U ce m u je razlika? Zelite li reci da ti vodici zrace svjetloscu

koja nije bijela?

S: Tako je.

Dr. N: Pa koje su oni boje?

S: Z ute, naravn o.

Dr. N: Oh... dakle, svi vodici zrace zu tom energijom?

S: Ne.

Dr. N: Sto?

S: Karlin ucitelj je Valairs. On je plav. Katkad ga v id am o ovdje.

D o b a r m o m a k . Jak o p a m e ta n .

Dr. N: Plav? Kako smo dosli do plave boje?

S: Valairs je svjetloplav.

Dr. N: Z b unjen sam. Niste sp om enu li da je jo s j e d a n ucitelj pod

im e n o m Valairs dio vase grupe.

S: Niste me pitali. Osim toga, on nije u m ojoj grupi. Nije ni Karla.

Oni imaju svoje grupe.

Dr. N: A ti vodici imaju au re zute i plave boje?

S: Da.

Dr. N: Koliko drugih energetskih boja vidite tam o?

S: Niti jednu.

Dr. N: Zasto n e m a crvenih i zelenih energetskih svjetala?

S: N eka su crvenkasta, ali zelenih nem a.

Dr. N: Zasto ne?

S: Ne znam , ali p o n ek a d , kad p og led am uokolo, ovo je mjesto

osvijetljeno p o p u t bozicnog drvca.

Dr. N: Z a n im a me Valairs. Ima li svaka d u h o v n a grupa dvoje

ucitelja?

118
S: H m m ... to se mijenja. Karla uci p o d Valairsom, pa mi im am o
dvoje ucitelja. Njega rijetko vidam o. On radi i s drugim grup am a
osim nase.

Dr. N: Dakle, i Karla je u cen ica, i p o d u ca v a vas kao manje

n a p r e d a n vodic?

S: (po m alo nezadovoljno) Dovoljno je n a p r e d n a za m ene!

Dr. N: U redu, ali biste li mi pomogli u pojasnjavanju tih boja?

Zasto Karlina energija zraci zu to m bojom, a Valairsova plavom?

S: T o j e lako. Valairs... prednjaci u znanju u o d n o su na sve nas i

zraci tam nijom nijansom svjetlosti.

Dr. N: Oznacavaju li plava, zuta i bijela nijansa razlike izm edu

dusa?

S: To vam pokusavam objasniti. Plava je dublja od zute, a zuta je

intenzivnija od bijele. Sve ovisi o to m e koliko ste daleko stigli.

Dr. N: Oh, znaci da Valairs zraci manje sjajno od Karle, a ona je

manje jarka od vas, zato sto ste na nizem stupnju razvoja?

S: (smije se) M nogo nizem. Oboje imaju tezu, postojaniju svjetlost

od m e n e .

Dr. N: A kako se Karlina zuta boja razlikuje od vase bijele u

smislu smjera u kojem vi n ap redujete?

S: (p o no sno ) Ja se p re tv a ram u crvenkasto bijelu. N a kraju, bit

cu svijetlo zlatne boje. N e d a v n o sam primijetila da Karlina zuta
boja postaje m alo tamnija. Ocekivala sam to. O na je tako u c e n a
i dobra.

Dr. N: Stvarno, h o c e li njezina razina energije na kraju doci do

t a m n o plave nijanse?

S: N e, najprije do svijetlo plave. To uvijek ide p o s te p e n o , kako

n a m energije postaju sve gusce.

Dr. N: Dakle, te tri osnovne boje - bijela, zuta i plava -

predstavljaju razvojne faze dusa i vidljive su svim dusam a?

S: Tako je, a do pro m jena dolazi vrlo polako.

119
 Dr. N: Pogledajte opet oko sebe. Jesu li sve boje energija
p o d je d n a k o zastupljene m e d u ovdasnjim dusama?

S: Oh, ne! Vecina je bijela, neke su zute, a plavih je malo.

Dr. N: Hvala vam sto ste mi to pojasnili.

Sada rutinski ispitujem svakog klijenta u transu o njegovoj nijansi

boja. Uz o p c u bjelinu koja vlada u d u h o v n o m svijetu, moji klijenti kazu
mi da vecina drugih dusa zraci nijansam a bijele. Cini se da su n eu tra ln a
bijela ili siva boja p o c e tn e tocka razvoja. D u h o v n e aure zatim mijesaju
p rim a rn e boje - crvenu, zutu i plavu - na temeljnoj bijeloj. Neki ljudi
vide i zelenkaste nijanse pom ijesane sa zutom ili plavom.

M o z e m o sam o pretpostaviti da postoji veza izm edu energije duse i

zakon a fizike koji vladaju spektrom boja koje vidimo na nebu. M edutim,
p r o n a s a o sam o d r e d e n e slicnosti. Energija svjetlosti kojom zrace
hladnije zvijezde jest crv en o -n a ran ca sta, dok se boja onih toplijih mije-
nja od zute do plavo-bijele. T e m p e ra tu ra djeluje na svjetlosne valove
koji su t a k o d e r vidljive vibracije spektra razlicitih frekvencija. Ljudsko
oko registrira te valove kao niz nijansi, od svijetlih do ta m n ih boja.

Te boje energije dusa vjerojatno nem aju m n o g o veze s elem e n tim a

p o p u t vodika i helija, ali m ozda postoji veza s visokim energetskim
elektrom agnetskim poljem. Pretpostavljam da na svjetlost svih dusa
utjecu vibracijske kretnje u skladu s h a r m o n ic n im d uhovnim jedinstvom
m udrosti. Neki aspekti kvantne fizike sugeriraju da je svemir sacinjen
od vibracijskih valova koji utjecu na mase fizickih objekata interakcijom
razlicitih frekvencija. Svjetlost, pokret, zvuk i vrijeme povezani su u
fizickom svemiru. Moji klijenti iste su te od n o se spominjali i u d u h o v n o m
svijetu.

N a p o k o n , zakljucio sam da nasa d u h o v n a i fizicka svijest projiciraju

i primaju svjetlosnu energiju. Vjerujem da pojedini obrasci vibracijskih
valova predstavljaju auru svake pojedine duse. Gustoca, boja i oblik
svjetlosti koju zracim o kao duse p ro p o r c io n a ln a je snazi naseg znanja i
percepcije, koje predstavlja sve veca koncentracija svjetlosne tvari do
koje dolazi uslijed naseg rasta. Ne sam o da individualni energetski
obrasci pokazuju tko smo, nego ukazuju i na stupanj nase sposobnosti
da iscjeljujemo druge i re g e n e rira m o sami sebe.

120
 Ljudi p o d h ip n o z o m spominju boje kako bi opisali izgled dusa dok
su u b e z o b lic n o m stanju, osobito iz daljine. Od svojih klijenata saznao
sam da n ap red n ije duse projiciraju m ase brzih energetskih cestica cija
boja izgleda kao plava, dok najvise koncentracije poprim aju p u r p u r n u
boju. U vidljivom spektru boja na Zemlji, plavo - ljubicasta ima najkracu
valnu duljinu, a energija je najvisa kod nevidljive ultraljubicaste.
Ukoliko je gustoca boje odraz m udrosti, o n d a nize valne duljine bijele
i zute boje koje zrace iz dusa m oraju predstavljati nizu koncentraciju
vibracijske energije.

Slika 3 (stranica 122) je tabela koju sam nacinio u svrhu klasifikacije

dusa po boji na temelju p o d a ta k a dobivenih od klijenata. Prvi stupae
navodi d u h o v n o stanje duse, ili razinu ucenja. Posljednji stup ae
prikazuje status vodica i oznacava nasu sposobnost i sp re m n o st da to
b u d e m o drugima, sto cu podrobnije objasniti u sljedecem poglavlju.
Ucenje zapocinje kad smo stvoreni kao dusa, a ubrzava se s prvim
z a datko m u fizickom zivotu. Sa svakom inkarnacijom nase razumijevanje
raste, iako se u nekim zivotima m o z e m o poskliznuti i vratiti se unatrag,
prije nego sto opet s ta n e m o na noge i nastavim o s n a p red o v an jem .
Ipak, p re m a o n o m e sto sam saznao, kad dusa postigne o d r e d e n u
d u h o v n u razinu, na njoj i ostaje.

121
< KJ >o
•5 '■3
o O o
o > >
O
(3 cd ♦-*
< 'O oo
*-> s s - "cd1
c z
U
00 s
s

5 o cfl
>
u w «
O
>r 00 A
D
■a

Tabela 3
N G s
SJ «J c N *c
N V D.
•a E 4J ca -D O
o 'C Xi O.
£
o
Q,
O i o,
al
P ca
3
CL,
«a 'i a
3
"n ,
'r t 1
Ja
cd
>
«
Q.
cd .1 _o
KJ c: O
»—* o C
«j O : — i <u

cd >
CQ :§* -3 <N C C/3

«I
C3 cd •§
¥a ¥
u
cd
&
u
c

00
-§
e
g
cd
>oo 8-
a
£ OT z
cd is cd rt
O C c C

Wc 1 3 1
(N <r>

122
 U tabeli 3 prikazao sam sest razina in karn iranih dusa. Iako svoje
klijente o p c e n ito svrstavam u siroke kategorije pocetnika, srednje
razvijenih dusa i n a p r e d n i h dusa, postoje i suptilne razlike m e d u njima,
na razinam a 2 i 4. Primjerice, da bih utvrdio pocinje li dusa n a p re d o v a ti
iz p o ce tn ic k e faze na prvoj razini p re m a drugoj razini, m o ra m znati ne
samo to koliko je bijele energije jos preostalo, nego i analizirati klijent-
ove od govore koji ukazuju na spoznaju. Profil rasta cini i genealogija
uspjeha u proteklim zivotima, b u d u c a ocekivanja, g ru pn e veze i
razgovori mojih klijenata i njihovih vodica.

Neki od mojih klijenata prigovaraju mi sto sam duh ovni svijet opisao
kao mjesto u kojem vlada drustvena struktura i organizacijski sustav
predstavljen tab elo m 3. S druge strane, stalno slusam te iste klijente
kako opisuju planirani i u re d e n i p roces osobn og razvoja na koji utjecu
vrsnjaci i ucitelji. Ukoliko d uh ovni svijet podsjeca na veliku skolu s
m nostvom u cion ica pod u p ra v o m ucitelja koji p rate nas n ap red ak,
onda on ima strukturu. Tabela 3 predstavlja temeljni radni m odel kojim
se sluzim za svoje p o treb e . Z n a m da nije savrsen. N a d a m se da ce
b u d u c a istrazivanja regresijskih te r a p e u t a n ad o p u n iti moj k o n ce p t
vlastitim n a c in im a mjerenja zrelosti duse.

Ovo poglavlje m oze citatelju stvoriti utisak da su duse odvojene

razinom svjetlosti u d u h o v n o m svijetu kao sto su ljudi odvojeni klasama
u zemaljskim drustvima. D rustveno okruzenje na Zemlji ne moze se
usporediti s onim d u h o v n o g svijeta. Frekvencija svjetlosti kojom se
mjeri spoznaja dusa dolazi iz istog izvora energije. Duse su p o t p u n o
integrirane mislju. Kad bi sve razine uspjeha u d u h o v n o m svijetu bile
iste, duse bi imale los sustav ucenja. Stari zemaljski k o n c e p t obrazovanja
u kojem su svi ucenici bili u jednoj ucionici ogran icav ao je ucenike
razlicite dobi. U d u h o v n im vrsnjackim g ru p a m a , duse rade na svojoj
razvojnoj razini s drugima nalik njima. Zreli ucitelji - vodici priprem aju
sljedece generacije dusa da zau zm u njihova mjesta.

To su prakticni razlozi zbog kojih u d u h o v n o m svijetu postoji sustav

osmisljen tako da mjeri ucenje i razvoj. Sustav potice prosvjetljenje i,
na k o n c u konca, usavrsavanje dusa. Vazno je shvatiti sljedece: iako
m o z e m o snositi posljedice losih izbora u nasim obrazovnim zadacim a,
majstorske duse uvijek nas stite, podrzavaju i usmjeravaju u sustavu. Ja
to s m a tra m d u h o v n im m e n a d z m e n t o m dusa.

123
 Cijela ideja hijerarhije dusa m n o g o je stoljeca prisutna u istocnim i
z a p a d n im kulturam a. Platon je govorio o preobrazbi dusa od djetinjstva
do odrasle dobi, pri ce m u one prolaze kroz m noge faze m oraln og
razvoja. Grci su smatrali da se covjecanstvo tijekom m no g ih zivota
p retvara iz am o ra ln ih , nezrelih i nasilnih bica u ljude koje na kraju
socijalizira samilost, strpljenje, sposobnost prastanja, postenje i ljubav.
U d ru g o m stoljecu nove ere, na novu krscansku teologiju velik je
utjecaj im ao Plotin, cija je neoplatonisticka kozmologija govorila o
to m e da duse imaju hijerarhiju stupnjeva bitka. Najvise bice je
t ra n s c e n d e n t n i J e d a n ili Bog-stvoritelj, iz kojeg se rada dusa - jastvo
koja boravi u ljudskim tijelima. Na kraju, te nize duse vratit ce se i
ujediniti s univerzaln om n a d - dusom.

N am jera moje klasifikacije razvoja dusa nije socijalni niti intelektualni

elitizam. D use na visokoj razini razvoja cesto na Zemlji zive u skrom nim
okruzenjima. Isto tako, ljudi na visokim ra zinam a utjecaja u ljudskom
drustvu nisu nu zn o u b lazenom stanju dusevne zrelosti. Cesto vrijedi
up ra v o su p ro tn o .

G ovoreci o utvrdivanju dusevnog razvoja, ne m ogu dovoljno

naglasiti vaznost nasih d u h o v n ih grupa. D eveto poglavlje koje govori
o po ce tn ic k im dusam a (s prve i druge razine) podrobnije ce objasniti
kako funkcionira grupa dusa. M ed utim , prije no sto nastavim, htio bili
sazeti o n o sto sam saznao o temeljnim n acelim a zadataka grupa dusa:

• Bez obzira na relativno vrijeme stvaranja, n ak o n zavrsetka

pripravnickog statusa sve p o ce tn ic k e duse ukljucuju se u nove
grupe dusa na svojoj razini razumijevanja.

• Kad se formira nova grupa za p o tp o ru dusa, u nju se vise ne

ukljucuju novi clanovi.

• Cini se da postoji sustavna p r o c e d u r a selekcije za h o m o g e n o

grupiranje dusa. U obzir se uzima slicnost egoa, kognitivna
svjesnost, izrazavanje i zelje.

• Bez obzira na velicinu, energije p rim arn ih grupa ne mijesaju se

izravno, ali duse m og u kom unicirati je d n a s drugom i preko
granica p rim a rn ih i s ek und a rnih grupa.

124
• P rim arn e grupe na prvoj i drugoj razini m ogu se razdvajan na
m anje p o d g ru p e u svrhu ucenja, ali ne dijele se od integrirane
cjeline u n u t a r j e d n e grupe dusa.

• Duse u n u t a r j e d n e vrsnjacke grupe razlikuju se po brzini ucenja.

N eke duse n a p r e d o v a t ce brze od drugih, iako ti u cenici m ozda
n e c e biti je d n a k o sposobni i ucinkoviti na svim p od rucjim a svo-
jeg nastav no g plana. Kada dosegnu srednju razinu ucenja, duse
koje iskazuju p o s e b n e talen te (iscjeljivanje, pod ucavan je, stvara-
nje itd.) m o g u sudjelovati i u specijaliziranim g ru p a m a za n ap re d -
niji rad, iako su jos uvijek dio svojih prim arn ih grupa.

• Kada p o tre b e , motivi i sposobnosti neke duse u p o tp uno sti

dosegnu tre c u razinu u svim p odrucjim a osobnog razvoja, ona
se ukljucuje u slobodniju ra d n u grupu za «neovisno ucenje».
O bicno, njezin stari vodic i dalje je m otri uz je d n o g majstora
ucitelja. Na taj nacin, nova skupina entiteta koji dolaze na trecu
razinu m oze se skupiti iz m nogih p rim a rn ih grupa u n u ta r je d n e
ili vise s e k u n d a rn ih grupa.

• Kad se priblize cetvrtoj razini, duse dobivaju vecu slobodu

izvan g ru pnih aktivnosti. Iako se velicina grupa smanjuje kako
duse n ap red u ju , bliski kontakt izm edu clanova originalne p rim ar­
ne grupe nikada se ne gubi.

• D u h o v n i vodici posjeduju sirok spektar m e to d a p o ducavanja i

instrukcijskih personifikacija, ovisno o sastavu grupe.

125
 8

NASI VODICI

ikada nisam radio s klijentom u transu koji nije im ao osobnog

N vodica. Neki vodici prisutniji su od drugih tijekom hipnotickih

seansi. Moj je obicaj upitati klijente vide li ili osjecaju ne-
utjelovljenu prisutnost u prostoriji. Ukoliko je vide, obicno se radi o
vodicu zastitniku. Klijenti ce cesto osjetiti prisutnost neutjelovljenog
bica prije no sto vide njegovo lice ili cuju glas. Ljudi koji m n o g o medi-
tiraju bolje su u poznati s tim vizijama od osoba koje nikada nisu zazivale
svoje vodice.

P repoznavanje tih d u h o v n ih ucitelja dovodi ljude u kontakt s toplom

kreativnom silom p u n o m ljubavi. Zahvaljujuci nasim vodicim a,
postajem o svjesniji ko ntinuiteta zivota i naseg identiteta kao duse.
Vodici su vazni za nas bitak jer sudjeluju u ispunjavanju nase sudbine.

Vodici su slozeni entiteti, osobito kad je rijec o majstorima vodicima.

Razina svjesnosti duse do o d r e d e n e mjere o d re du je razinu razvoja
vodica koji joj je dodijeljen. Zapravo, i zrelost pojedinog vodica utjece
na to ima li on sam o je d n o g ucenika p o d svojim n a d z o ro m , ili ih ima
m nogo. Vodici na visokim ra zinam a obicn o rade s cijelom gru p o m
dusa u d u h o v n o m svijetu, pa i na Zemlji. Ti vodici imaju druge en titete
koji im pom azu. P rem a o n o m e sto sam vidio, svaka grupa dusa obicno
ima je d n o g ili vise novijih ucitelja koji se obucavaju. Zahvaljujuci to m e,
neki ljudi m ogu imati vise od je d n o g vodica koji im pom aze.

O sob na im en a kojima moji klijenti zovu svoje vodice krecu se od

uobicajenih, preko n eo b ic n ih i vrckastih, pa sve do bizarnih. Ta se
im ena cesto m ogu pratiti do nekog specificnog proslog zivota koji je
ucitelj pro veo s ucen ikom . Neki klijenti ne m ogu verbalizirati ime
svojeg ucitelja zato sto je taj zvuk n e m o g u c e re p ro d u cira ti, iako ih

127
jasno vide u hipnozi. Tim ljudima govorim da je m nog o vaznije shvatiti
razlog zbog kojeg im je dodijeljen pojedini vodic, nego izgovoriti
njegovo ime. Klijent moze svojeg vodica nazivati nekim opcenitim
po jm om , poput: direktor, savjetnik, instruktor, ili jed n o s ta v n o «moj
prijatelj«.

U interpretaciji rijeci prijatelj p o t r e b n o je biti oprezan. Kada osoba

u tran su govori o d u h o v n o m prijatelju, ona obicno govori o srodnoj
dusi ili bliskoj osobi iz p rim a rn e grupe, a ne o vodicu. Entiteti koji su
n a m prijatelji nalaze se na razinam a ne m n o g o visim ili nizim od nase.
Ti n am prijatelji pruzaju m e n ta ln o ohrabrenje iz d uho v n o g svijeta dok
smo na Zemlji, a m o gu biti uz nas i kao inkarnirani suputnici na zivotnim
putovim a.

J e d a n od najvaznijih aspekata m og terapeutskog rada s klijentima

je p o m o c i im da na svjesnoj razini shvate ulogu vodica u njihovom
zivotu. Ti uciteljski entiteti sve nas obrazuju svojom vjestinom u
te h n ik a m a poducavanja. Ideje koje nazivam o svojima m ozda je
g en e rirao nas brizni vodic. Vodici nas tjese tijekom teskih razdoblja
nasih zivota, osobito kad smo djeca kojoj treba utjeha. Sjecam se
s a r m a n tn e opaske kojom mi je je d n a klijentica odgovorila na pitanje
kada je prvi put vidjela svojeg vodica u ovom zivotu. «Oh, kad sam
sanjarila«, rekla je. «Sjecam se da je o na bila sa m n o m prvog dana
skole, kad sam se stvarno uplasila. Sjedila je na mojem stolu i pravila
mi drustvo, a o nda mi je pokazala put do toaleta kad sam se previse
bojala pitati ucitelja.«

K o n c ep t personaliziranih d u h o v n ih bica datira iz drevnih vrem ena,

jos iz nasih najranijih dan a kao ljudskih bica sposobnih za razmisljanje.
A ntropoloska istrazivanja naselja prethistorijskih ljudi ukazuju na to da
su njihovi totemski simboli zazivali individualnu zastitu. Kasnije, prije
otprilike 5000 godina, kad su nastali gradovi - drzave, sluzbena bozan-
stva postala su identificirana s drzavnim religijama. Ti su bogovi bili
udaljeniji, a cak su i izazivali strah. I tako, osobna i obiteljska bozanstva
poprim ila su veliku vaznost u svako dn evn om zivotu ljudi koji su trazili
zastitu. Svaka osoba ili obitelj imala je osobno dusevno bozanstvo koje
je djelovalo kao an d eo cuvar i kojeg su mogli zazivati trazeci bozansku
p o m o c tijekom krize. Ta se tradicija sacuvala i do nasih danasnjih
kultura.

128
 Dva takva primjera im am o na su pro tnim krajevima Sjedinjenih
przava. A u m akua je osobni bog Havajaca. Stanovnici Polinezije vjeruju
da covjekovi preci m o gu stvoriti odnos osobnog boga (kao ljudi,
Zivotinje ili ribe) sa zivim clanovim a obitelji. U vizijama i snovima,
Aumakua m oze p o m o ci osobi ili je ukoriti. U sjeveroistocnoj Americi,
Irokezi su vjerovali u covjekovu u n u ta rn ju d u h o v n u silu zvanu O re n d a,
koja je p o v ez an a s visim osobnim O re n d a d u h o m . Ovaj cuvar moze
odbiti stetne i zle sile usm jerene p re m a osobi. K oncept cuvara duse
koji djeluju kao vodici dio je sustava vjerovanja m nogih indijanskih
kultura. Zuni p le m e n a iz ju g o z a p a d n o g dijela Amerike u svojoj
mitologiji imaju u s m e n e predaje o bogolikim bicima koja posjeduju
osobnu egzistenciju. Oni se nazivaju «stvoritelji i cuvari zivotnih putova«
i smatraju se skrbnicima duse. Diljem svijeta postoje i druge kulture
koje ta k o d e r vjeruju u to da ljude cuva jos n etko osim Boga, tko osobno
intervenira u njihovu korist.

Mislim da su ljudskim bicim a oduvijek trebali an tro p o m o rfh i likovi

nizi od najviseg Boga da bi prikazali d u h o v n e sile u svojoj okolini. Kada
ljudi m ole ili meditiraju trazeci n a d a h n u c e , zele posegnuti pre m a
nekom e n tite tu s kojim su povezani. Lakse je traziti p o m o c od bica koje
ljudski um m oze jasno identificirati. V rhovnog Boga tesko je predociti,
sto m n og im ljudima o n e m o g u c a v a izravnu povezanost. Bez obzira na
razlicite religijske preferencije i stupnjeve vjerovanja, m nogi ljudi
smatraju da je, ukoliko vrhovni Bog postoji, to bice previse zaposleno
da bi se bavilo njihovim individualnim problem im a. Ljudi cesto sm at­
raju da nisu vrijedni izravne veze s Bogom. Zbog toga, velike svjetske
religije sluzile su se p ro ro c im a koji su nek a d a zivjeli na Zemlji kao
Bozjim posred nicim a.

Niti p ro ro ci vise nisu dovoljno osobni, m o zd a i zato sto su neki od

njih uzdignuti do bozanskog statusa. G ovorim to ne umanjujuci vazan
duhovni utjecaj svih velikih proroka na svoje sljedbenike. Milijuni ljudi
imali su koristi od ucenja tih m o c n ih dusa koje su se utjelovile na Zemlji
kao p ro roci u nasoj povijesti. A ipak, dubok o u svojim srcima, ljudi
znaju - i uvijek su znali - da postoji netko, nekakav osobni entitet pove-
zan samo s njima, koji ceka da d o d u k njemu.

Im am teoriju da se vodici v eo m a religioznim ljudima javljaju kao

Hkovi iz njihovih vjera. Na nacionalnoj televiziji prikazana je emisija u

129
kojoj je dijete iz d ub o k o krscanske obitelji prozivjelo iskustvo bliske
smrti. Djevojcica je rekla da je vidjela Isusa. Kad suje zamolili da nacrta
o n o sto je vidjela, n acrtala je bezoblicnog plavog covjeka koji je stajao
u n u t a r a u reo le svjetlosti.

Moji klijenti pokazali su mi koliko ovise o svojim d uh ovn im vodicima

i koliko im ovi p o m a z u tijekom zivota. P oceo sam vjerovati da su oni
izravno odgovorni za nas, a ne Bog. Ti ucitelji ostaju uz nas tijekom
tisuca zemaljskih godina i p o m a z u n a m kroz bezbroj zivota, prije i
n a k o n njih. Primijetio sam da, za razliku od ljudi u svjesnom stanju,
moji klijenti u transu ne okrivljuju Boga za svoje zivome nesrece. Vrlo
cesto, kad se nalazim o u d u h o v n o m svijetu, nas osobni vodic snosi
najveci te re t naseg nezadovoljstva.

Cesto me pitaju jesu li ucitelji - vodici izabrani p o seb n o za nas, ili su

n a m dodijeljeni slucajno. Na to je pitanje tesko odgovoriti. Cini se da u
d u h o v n o m svijetu dobivam o svoje vodice po nekakvom sustavu.
Vjerujem da njihovi individualni stilovi ucenja i tehnike upravljanja
podrzavaju nas trajni identitet duse i sjajno se integriraju s njim.

Primjerice, cuo sam za to da se m ladi vodici, koji su u proslim

zivotima svladali neke osobito teske negativne osobine, dodjeljuju
d u sam a s istim obrascim a ponasanja. Cini se da se ti suosjecajni vodici
ocjenjuju p re m a to m e koliko su ucinkoviti u postizanju pozitivne
pro m jen e .

Svi vodici suosjecaju sa svojim ucenicim a, ali njihovi pristupi

p o d u c a v a n ju razlikuju se. Otkrio sam da neki vodici stalno pom azu
svojim u c e n ic im a na Zemlji, dok drugi traze od svojih sticenika da
o d ra d e lekcije uz tek n e z n a tn o o tv o re n o ohrabrenje. N a ra v n o , vazan
je cim benik i zrelost duse. Stariji ucenici dobivaju m anje p o m o ci od
novaka. Osim razine razvoja, intenzitet individualne zelje sm atram
drugim cim ben ik om vaznim za ucestalost i oblik p o m o c i koju osoba
dobiva od svog vodica tijekom zivota.

Sto se tice spolova, nisam p r o n a s a o cvrstu korelaciju izm edu spola

klijenata i spola njihovih vodica. O p c en ito , ljudi p riro d n o prihvacaju
spol u kojem se javlja njihov vodic. Mogli bismo ustvrditi da je razlog
to m e cinjenica da su se ljudi naviknuli na svoje vodice u m uskom ili
zenskom obliku tijekom dugih razdoblja poznanstva, a ne pretpostavka
da je j e d a n spol ucinkovitiji od drugoga u od nosu pojedinih ucenika i

130
ucitelja. Neki vodici javljaju se u oba spola, sto potvrduje ideju da su
duse z apravo an drogine. J e d a n klijent mi je rekao: «Moj vodic p o n e k a d
je Alexis a p o n e k a d Alex. Pojavljuje se u oba spola, ovisno o to m e
treba li mi muski ili zenski savjet.»

Koliko sam uspio shvatiti, p r o c e d u r a izbora ucitelja p o z o rn o se

provodi u d u h o v n o m svijetu. Svako ljudsko bice dobilo je najmanje
jedn og starijeg vodica ili majstora vodica kad je stvoreno kao dusa.
Mnogi od nas kasnije dobivaju novijeg, sek u n d a rn o g vodica, p o p u t
Karle iz p r e t h o d n o g poglavlja. U ned o statk u boljeg izraza, te sam
ucitelje n azvao m ladi vodici.

Ambiciozni m ladi vodici m ogu zap oceti sa svojom o b uk om krajem

trece razine, dok n a p re d u ju p re m a gornjoj srednjoj fazi razvoja.Zapra­
vo, svoju ob uku za vodice zapo cinjem o m n o g o prije no sto p ostign em o
cetvrtu razinu. N a nizim stadijima razvoja, u zivotu p o m a z e m o drugima
kao prijatelji, a izm edu zivota savjetujemo clanove svoje grupe. Cini se
da uciteljski zadaci m ladih i starijih vodica odrazavaju volju majstora
vodica, koji cine svojevrsno u p ra v n o tijelo p o p u t trusta, n a d r e d e n o
m ladim vodicim a u d u h o v n o m svijetu. U d eseto m i j e d a n a e s to m po-
glavlju, koje prikazuje slucajeve s naprednijim dusam a, vidjet cem o
primjere n a c in a na koji funkcionira p roces razvoja vodica.

Imaju li svi vodici iste sposobnosti po d u ca v an ja i utjece li to na

velicinu grupe u koju smo ukljuceni u d u h o v n o m svijetu? Sljedeci raz-
govor uzeo sam iz dosjea je d n e iskusne duse s kojom sam raspravljao
o tom pitanju.

SEDAMNAESTI SLUCAJ

D r. N: Zanim aju me zadaci ucitelja u d u h o v n o m svijetu u

o d n o su na njihove sposobnosti p om agan ja nerazvijenim dusam a.
Kad duse n a p re d u ju kao vodici, dobivaju li vise dusa s kojima
rade?

S: S am o one iskusnije.

D r. N: Cini mi se da bi velike grupe dusa kojima su p o treb n i

vodici mogle biti prilicna o dgovornost za je d n o g n a p r e d n o g
vodica - cak i ako ima p o m o cnika.

131
 S: M ogu oni to. Broj nije vazan.

Dr. N: Zasto ne?

S: Kad j e d n o m postignete k o m p e te n tn o s t i uspjeh kao ucitelj,

broj dusa koje su vam dodijeljene nije vazan. N eke sekcije (gru-
pe) sadrze m n o g o dusa, a neke ne.

Dr. N: Dakle, ako ste stariji vodic s plavom aurom , velicina raz-
re d a n e m a veze sa za d a c a m a , jer im ate sposobnost upravljati
velikim brojem dusa?

S: N isam rekao bas to. M nogo ovisi o tipu dusa u sekciji i o

iskustvu voda. I oni dobivaju p o m o c u ra d u s vecim sekcijama,
znate.

D r. N : Tko to?

S: Vodici koje nazivate starijima.

Dr. N: D o b ro , tko im pom aze?

S: N adzornici. E, oni su pravi profesionalci.

Dr. N: Cuo sam da ih zovu i majstori ucitelji.

S: To nije los opis.

Dr. N: Koja je boja zracenja njihove energije?

S: P u rp u rn a .

Napomena: Kao sto je prikazano na tabeli 3 u proslom poglavlju, nizi

stupnjevi pete razine zrace energijom nebeski plave boje. N a visim
ra zin am a zrelosti, ta aura postaje gusca. Najprije p o p rim a p o n o c n o
plavu boju, a zatim dubo ko p u rp u r n u . Ova boja predstavlja p o t p u n u
integraciju uzaslog majstora seste razine.

Dr. N: Buduci da se cini kako vodici imaju razlicite pristupe

pod ucavan ju, sto im je zajednicko?

S: Oni ne bi bili ucitelji da u sebi nem aju ljubav p re m a

p o d u c a v a n ju i zelju da n a m p o m o g n u da im se pridruzim o.

Dr. N: Definirajte mi o n d a po kojim se kriterijima duse biraju za

vodice. Uzmite je d n o g tipicnog vodica i recite mi koje kvalitete
posjeduje ta n a p r e d n a dusa.

132
 S: M oraju biti suosjecajni, ali ne i previse popustljivi p re m a
vam a. Oni ne sude. Ne m o ra te ciniti stvari onako kako oni zele.
Ne ogranicavaju vas n a m e c u c i vam svoje vrijednosti.

Dr. N: U redu, to su stvari koje vodici ne cine. Ako oni ne

pretjeruju u usmjeravanju dusa, koje su vazne stvari koje cine,
po vasem misljenju?

S: Uh... oni grade m o ral u svojim sekcijama i usaduju sigurnost

- svi mi z n a m o da su oni i sami prosli kroz m n o g o toga. Prihvacaju
nas kao osobe kakve jesmo, s pravom da cinimo svoje vlastite
pogreske.

Dr. N: M oram reci da sam otkrio kako su duse vrlo lojalne svojim
vodicim a.

S: Z ato sto oni nikada ne odustaju od vas.

Dr. N: Sto biste rekli, koji je najvazniji atribut nekog vodica?

S: (bez oklijevanja) Sposobnost da vas motivira i usadi vam hrab-

rost.

Klijentica iz mog sljedeceg slucaja dala mi je primjer djelovanja

vodica koji se jos uvijek inkarnira. Taj vodic zove se Owa i predstavlja
kvalitete p o svecen og ucitelja o kojima je govorila klijentica iz pret-
h o d n o g slucaja. Cini se da su njegovi prvi zadaci vodica ukljucivali
izravnu brigu o klijentici iz osam n ae sto g slucaja, a njegove se m e to d e
ocito nisu promijenile. Moja klijentica bila je sokirana k a d je p re p o zn ala
posljednju inkarnaciju svojeg vodica.

Owa se prvi puta pojavio kao vodic u proslosti moje klijentice

negdje oko 50. godine prije nove ere. Opisala ga je kao starca iz
judejskog sela kojeg su pregazili rimski vojnici. Klijentica iz o sam naesto g
slucaja ta d a je bila djevojcica koja je ostala siroce n ak o n n a p a d a
Rimljana na lokalne pobunjenike. U prvoj sceni tog proslog zivota,
opisala je kako je radila u krcmi, gotovo kao ropkinja. Vlasnik ju je
stalno tukao, a gosti, Rimljani, p o v re m e n o su je silovali. Umrla je u
dobi od dvadeset i sest godina od pretjeran og rada, zlostavljanja i
ocaja. Ta je klijentica dala sljedecu izjavu iz svojeg podsvjesnog u m a o
j e d n o m starcu iz svojeg sela: «Radila sam d a n o n o c n o i otupjela sam od
boli i ponizenja. On je bio jedina osoba koja je bila ljubazna p re m a

133
m eni - koja me ucila da vjerujem u sebe - da vjerujem u nesto vise i
bolje od okrutnih ljudi koji su me okruzivali.«

Kasnije, u nadsvjesnom stanju, ta je klijentica detaljno opisala druge

teske zivote u kojima se Owa pojavljivao kao vjerni prijatelj, a je d n o m
i kao brat. U tom stanju, vidjela je da su svi ti ljudi je d a n te isti entitet i
tu je dusu p re p o z n a la kao Owu, svojeg vodica. Imala je i m n o g e zivote
u kojima se Owa nije pojavio, a p o n e k a d je njegov fizicki kontakt s
njom bio sam o u sp u tan , kad bi joj priskocio u p o m o c. Iz n enada, upitao
sam ju j e li m o g u ce daje Owa i sada u njezinom zivotu? N a k o n trenutka
oklijevanja, moja klijentica pocela je n ek o n tro lira n o drhtati. Suze sujoj
navrle na oci i zaplakala je zbog vizije koju je imala u svojem um u.

OSAMNAESTI SLUCAJ

S: Oh, Boz,e -z n a la sam! Znala sam d a j e po n e c e m u drukciji.

Dr. N: Tko?

S: Moj sin! Owa je moj sin Brandon.

Dr. N: Vas sin je stvarno Owa?

S: Da, da! (smije se i place istovrem eno) Znala sam! Osjecala sam
to od d a n a kad sam ga rodila - nesto sto mi je cu desno p o z n a to i za
m e n e p o s e b n o - vise od b e s p o m o c n e bebe... oh...

Dr. N: Sto ste znali onoga d an a kad ste ga rodili?

S: N isam stvarno znala - osjecala sam to u sebi - nesto vise od

uzb u d e n ja koje majka osjeca kad ugleda svojeg p rv o ro d e n c a . Osjecao
sam da je dosao ovam o - da mi p o m o g n e - zar ne vidite to? Oh, to je
tako fantasticno - istina je - to je oni

Dr. N: (smirujem svoju klijenticu prije nego sto nastavim o, jer je

zbog svojeg u z b u d e n o g meskoljenja gotovo pala s naslonjaca u mojoj
ordinaciji) Sto mislite, zasto je Owa dosao u liku vaseg m alog sina
B ran d o n a ?

S: (sada govori tise, alijos uvijek tiho place) Da mi p o m o g n e da se

p ro v u c e m kroz ovo tesko razdoblje... s neumoljivim ljudima koji me ne
prihvacaju. Sigurno je znao da mi slijedi dugo razdoblje nevolja i
odlucio mi je doci kao sin. N ism o razgovarali o to m e prije no sto sam
ro d e n a ... kakvo c u d e s n o iznenadenje...

134
Napomena: U vrijeme odrzavanja ove seanse, moja klijentica trudila
se steci priznanje u vrlo natjecateljskom poslu. Im a la je i b r a c n i h potes-
koca, djelom icno i zato sto je zaradivala vise od supruga. U m ed u -
vrem enu, saznao sam da se razvela.

Dr. N: Jeste li osjetili nesto n e o b ic n o u vezi vaseg djeteta n ak o n

sto ste ga poveli kuci?

S: Da, to je pocelo u bolnici. Taj me osjecaj vise nije napustio.

Kad ga p og led am u oci, on me... tjesi. P o n e k a d dolazim kuci
tako iscrpljena - tako u m o r n a i u tu c e n a - i n e m a m strpljenja za
njega kad dadilja ode. N o on je tako strpljiv sa m n o m . Ne m o ra m
ga ni drzati u narucju. G leda me tako... m u d ro . Sve do sada
nisam u p o tp u n o s ti razumjela sto to znaci. Sada znam! Oh,
kakvog li blagoslova. Nisam bila sigurna tre b a m li u o p c e roditi
dijete - sada vidim sve.

Dr. N: Sto vidite?

S: (cvrstim glasom) Kako n a p re d u je m u svojoj profesiji, ljudi

postaju sve... nesmiljeniji... ne prihvacaju ono sto zn a m i sto
mogu. Moj suprug i ja im am o prob lem a. Kritizira me zato sto se
previse trudim ... sto zelim n esto postici. Owa - B ra n d o n - dosao
je kako bi me osnazio da prevladam ...

Dr. N: S m a trate li da je u re du to sto smo otkrili da je vas vodic

u ovom zivotu s v am a kao B randon?

S: Da, jer da Owa nije htio da ja sazn am kako je odlucio uci u

moj zivot, ne bih dosla k v a m a - ne bi mi to ni palo na pam et.

Ovaj iznimni slucaj primjer je e m o c io n a ln e opcinjenosti koju klijent

osjeca kad ostvari kontakt sa svojim v od icem u ovom zivotu. Obratite
pozornost na to da Owa nije p re u z e o ulogu koju najcesce uzimaju
srodne duse. Nije dosao kao njezin suprug i to nije nikada ucinio, niti
u j e d n o m od njezinih proslih zivota. N a ra v n o , sro d n e duse dolaze i u
drugim ulog am a osim supruznika, ali utjelovljeni vodic o b icno ne
uzima ulogu koja m oze narusiti o d n o s dvije sro d n e duse koje zajedno
rade na svojim zivotima. S ro dna dusa ove klijentice bila je njezina stara
simpatija iz srednje skole.

N a osnovi svih informacija koje sam uspio prikupiti, cini se da se

135
Owa tijekom posljednje dvije tisuce godina razvio do razine mladeg
vodica. Mozda ce doci i do plave razine starijeg vodica prije no sto se
ova klijentica kvalificira za prijelaz iz bijele u zutu boju energije aure.
Bez obzira na broj stoljeca koji ce biti p o tre b a n za to, Owa ce ostati
njezin vodic, iako se m ozda nikada vise n ece inkam irati s njom u
zivotu.

M o ze m o li ikada sustici svoje vodice u razvoju? Mozda na kraju i

m o zem o , ali m ogu reci da jos niti u je d n o m od svojih slucajeva nisam
vidio dokaz da je to m oguce. Duse koje se razvijaju relativno brzo
n a d a r e n e su, ali isto vrijedi i za vodice koji im pom azu.

Nije n e u o b ica jen o p ro n a ci vodice koji rade u parovim a s ljudima

na Zemlji, pri c e m u svaki od njih ima svoj pristup poducavanju. U tim
slucajevima je d a n je obicno d o m in a n ta n , iako je onaj iskusniji, stariji
vodic cesto manje n a z o c a n u svakodnevnim aktivnostima svojeg sti-
cenika. Razlog takvog djelovanja u ta n d e m u jest taj sto se je d a n clan
para o bucava (recimo, m ladi vodic koji uci od starijeg), ili taj sto je
veza izm edu dva vodica (recimo, starijeg vodica s m ajstorom) toliko
dugotrajna da se izm edu njih stvorio trajni odnos. Visi vodic m ozda je
dosao do svoje vlastite grupe dusa, ali je jos uvijek pod n a d z o ro m maj-
stora koji nad gleda vise takvih grupa.

Vodici koji rade u timu ne om etaju je d a n drugoga niti u d uho v n o m

svijetu, niti izvan njega. Im am bliskog prijatelja ciji su vodici primjer za
m e d u s o b n o nadopunjavanje dva ucitelja koji rade zajedno. Prikaz
njegovog slucaja na ovom je mjestu o pravdan, jer p ro m a tra o sam
n a c in na koji dva vodica te osobe komuniciraju u raznim zivotnim
situacijama. Mladi vodic mog prijatelja javlja se u obliku ljubazne,
brizne indijanske zene-vraca im e n o m Quan. O na je odjevena u
je d n o s ta v n o odijelo od jelenje koze, njezina duga kosa vezana je u rep,
a blago lice o k u p an o joj je zivom svjetloscu. Kad je pozove, Q uan
m ojem prijatelju om ogucava stjecanje uvida i razumijevanje proble-
m aticnih dogadaja i osoba povezanih s tim dogadajima.

Njezinu zelju za olaksanjem tereta prilicno teskog zivota koji je

o d a b ra o moj prijatelj uravnotezuje izazovan muski lik im e n o m Giles.
G ilesje ocito stariji vodic koji se m ozda vec priblizava statusu majstora
u d u h o v n o m svijetu. U tom svojstvu, on se ne pojavljuje ni priblizno
toliko cesto kao Q uan. Kad se pojavi u visoj svijesti mog prijatelja, Giles

136
to cini naglo. Evo primjera n a c in a na koji stariji vodic djeluje drukcije
od m ladeg vodica.

DEVETNAESTI SLUCAJ

Dr. N: Kad duboko promisljas o nek o m teskom p roblem u , kako

ti se pojavljuje Giles?
S: (smije se) Mogu ti reci da nije kao Quan. O bicno se... najprije...
p o m alo skriva... iza sjene... plavih isparenja. Cujem ga kako se
smije prije no sto ga ugledam.
Dr. N: Mislis, pojavljuje se najprije u vidu plave energije?

S: Da... da bi se malo sakrio - voli biti tajnovit, ali to ne traje

dugo.

Dr. N: Zasto?

S: Ne zn a m - valjda da bi se uvjerio da ga stvarno zelim.

Dr. N: D ob ro, a kad ti se pokaze, na koga ti Giles slici?

S: N a irskog leprekona.

Dr. N: Oh, znaci on je mali covjek?

S: (opet se smije) Slici vilenjaku - zam rsen a kosa p ad a mu preko

n a b o r a n o g lica - izgleda jako n e u r e d n o i stalno se krece na sve
strane.

Dr. N: Zasto to cini?

S: Giles je neuhvatljiv lik - i nestrpljiv - m nogo se mrsti dok

koraca naprijed - natrag p re d a m n o m , drzeci ruke na ledima.

Dr. N: A kako ti tum acis njegovo ponasanje?

S: Giles nije dostojanstven kao neki (vodici)... ali v eo m a je

p a m e ta n ... lukav.

Dr. N: M ozes li mi podrobnije objasniti kakve veze ima to

ponasanje s tobom ?
S: (napetim glasom) Giles me natjerao da svoje zivote sagledam
kao partiju saha, pri cem u je Zemlja sahovska ploca. O d re d e n i

137
 potezi dono se o d r e d e n e rezultate, a n e m a jednostavnih rjesenja.
Ja stvaram planove, a o n d a stvari kren u n ao p a k o tijekom igre u
zivotu. P o n ek ad mi se cini da mi postavlja zamke koje m o ra m
rjesavati na ploci.

Dr. N: Imas li koristi od ove tehnike svojeg n a p re d n o g vodica?

Je li ti Giles p o m a g a o u rjesavanju p ro b lem a tijekom igre
zivota?

S: (stan ka)... Vise to cini kasnije... ovdje (u d u h o v n o m svijetu)...

ali tjera me na tako prokleto tezak rad na Zemlji.

Dr. N: Mozes li ga se rijesiti i raditi sam o s Quan?

S :(tuzno se smijesi) Ovdje to ne ide tako. Osim toga, on je

briljantan.

Dr. N: Dakle, mi ne biram o svoje vodice?

S: Niti govora. Oni biraju tebe.

Dr. N: I mas li pojma zasto imas dva vodica koji na tako razlicite
n a c in e pristupaju tvojim p ro b lem im a i p o m azu ti?

S: N e, n e m a m , ali sm atram se v eom a sretnim. Quan... je njezna...

i postojano me podrzava.

Napomena: Utjelovljenja Indijanaca koji su nekad a zivjeli u Sjevernoj

Americi m o en i su duhovni vodici onim a koji su ih naslijedili u ovoj
zemlji. Veliki broj A m erik an aca koji opisuju takve vodice podrzavaju
moje vjerovanje da su duse privueene onim geografskim okruzenjima
koja su poznavale u ranijim inkarnacijama.

Dr. N: Sto ti se najvise svida u Gilesovim m e t o d a m a p o d u c a -

vanja?

S: (zamisljeno) Oh, nacin na koji - pa, poigrava se sa m n o m -

gotovo me zadirkuje tjerajuci me da b u d e m bolji tijekom igre i
da p re s ta n e m zaliti samog sebe. Kad stvari p o stanu osobito teske,
gurka me i tjera da nastavim... inzistira da upotrijebim sve svoje
sposobnosti. Giles nije nim alo m ekan.

Dr. N: I osjecas to vodenje na Zemlji, cak i on d a kada ti i ja ne

rad im o zajedno?

138
 S: Da, kad m editiram i u d e m u sebe... ili u snovima.

Dr. N: I Giles dolazi kad ti to pozelis?

S: (nak on kraceg oklijevanja) Ne... iako mi se cini kao da sam s

njim cijelu vjecnost. Q u a n mi dolazi cesce. Ne m ogu zgrabiti
Gilesa bas u svakoj situaciji kad pozelim, osim ako je ono sto se
d ogada zaista ozbiljno. Neuhvatljiv je.

Dr. N: Pokusaj mi ukratko opisati svoje osjecaje p re m a Q u a n i

Gilesu.

S: Q u a n volim kao majku, ali bez Gilesove discipline ne bili bio

tu gdje jesam. Oboje su vjesti, jer mi om ogucavaju da profitiram
iz svojih pogresaka.

To dvoje vodica suradnicki su tim instruktora, sto je sta n d a rd n a

p ro c e d u ra za one ljude koji imaju dva vodica. U ovom slucaju, Giles
uziva u p odu ca v an ju karmickih lekcija sokratovskom m e to d o m . Ne
daje nikakve odgovore unaprijed i trudi se da rjesavanje p ro b le m a u
vezi vaznih stvari m ojem prijatelju nikada ne b u d e lagano. S druge
strane, Q u a n mu pruza utjehu i njezan poticaj.

Kad mi prijatelj do de na hipno tick u seansu, svjestan sam da Q u a n

ostaje u pozadini, d o k je Giles u prvom p lan u i djeluje. Giles je brizan
vodic, kao i svi drugi, ali bez imalo povladivanja. D o pusta p ro b lem im a
da se nagomilaju do krajnjih granica izdrzljivosti mog prijatelja, prije
no sto se iznen ad a p o c n u pojavljivati rjesenja. Da b u d e m iskren, Gilesa
sm atram opakim poslodavcem . N o, moj prijatelj ne dijeli ovaj stav - on
je zahvalan na izazovima koje p re d njega postavlja ovaj komplicirani
ucitelj.

Kakav je prosjecan duhovni vodic? Po m ojem iskustvu, ne postoje

dva ista vodica. Ti posveceni visi entiteti ostavljaju utisak da mijenjaju
svoj stav p r e m a m eni o d j e d n e do druge seanse, pa cak i u n u t a r j e d n e
seanse. Suraduju sa m n o m ili me ometaju, tolera n tn i su ili neposlusni,
neuhvatljivi ili otvoreni, ili su jedn o stav n o nezainteresirani za sve sto
radim s klijentom. P rem a njima gajim veliko postovanje, jer ta m o c n a
bica igraju tako vaznu ulogu u nasoj sudbini, ali m o ra m priznati da
p o n e k a d om etaju moja istrazivanja. Dozivljavam ih kao za g o n etn e, jer
su nepredvidljivi u svojem o dnosu sa m n o m kao p o m ag ac em .

139
 P o c e tk o m proslog stoljeca, mediji koji su radili s ljudima pod
h ip n o z o m obicavali su nazivati sve bestjelesne entitete u prostoriji
«kontrolorima», jer su oni upravljali kom unikacijom s klijentom s du-
h o v n e strane. Otkriveno je da taj d uho vni kontrolor (radilo se o vodicu
ili ne) posjeduje energetske obrasce e m o c io n a ln o , intelektualno i
d u h o v n o uskladene s klijentom. Bila je p o zn a ta i vaznost skladnih ener-
getskih o b razaca izm edu p o m a g a c a i tih entiteta.

Ako k o n tro lo r blokira moj rad s klijentom, istrazujem razloge zbog

kojih se to dogada. S nekim vodicim a koji me blokiraju m o ra m se boriti
za svaki ko m ad ic informacije, dok mi drugi na seansi daju veliku
slobodu. N ikada ne zaboravljam da ti vodici imaju sva prava blokirati
moj pristup p ro b lem im a dusa p o d njihovom skrbi. Uostalom , njihovi
su ljudi sam o kratko vrijeme moji klijenti. Iskreno, vise volim u o p c e ne
kontaktirati s v odicem nekog klijenta, nego raditi s nekim tko mi u
j e d n o m tre n u tk u pom aze, a u drugoj seansi blokira ritam sjecanja.

Vjerujem da je motivacija vodica za blokiranje informacija m nogo

dublja od otp o ra p re m a n e p o s r e d n o m psiholoskom smjeru terapeutske
seanse. Ja stalno trazim nove p o d a tk e o d u h o v n o m svijetu. Vodic koji
podrzava slo bod an tijek sjecanja iz proslih zivota kod nekog od mojih
klijenata m o zd a ce ustuknuti p re d mojim dalekoseznim pitanjima o
zivotu na drugim planetim a, strukturi d u h o v n o g svijeta ili sam om
stvaranju. Z ato sam te d u h o v n e tajne uspio prikupiti sam o u fragment-
ima, iz velike kolicine informacije koje sam dobio od klijenata, sto
odrazava diskreciju m nogih vodica. I ja osjecam da dobivam p o m o c
od svojeg d u h o v n o g vodica tijekom komunikacije s klijentima i njihovim
vodicim a.

P o v re m e n o , pon eki klijent izrazit ce nezadovoljstvo svojim vodicem .

To je o b icn o sam o p rivrem en o. U n ek o m tren u tk u ljudi su u stanju
povjerovati da su njihovi vodici preteski i da ne rade u njihovom
najboljem interesu, ili im jed n o s ta v n o ne posvecuju dovoljno pozor-
nosti. J e d a n klijent je d n o m mi je rekao da je dugo pokusavao dobiti
drugog vodica. R ekao je: «Moj vodic me blokira, ne daje se dovoljno«.
Covjek mi je rekao da njegova zelja za p ro m jen o m vodica nije ispu-
njena. Primijetio sam da je on m n o g o v re m e n a p rovodio sam, bez
m n o g o g ru p n e interakcije n a k o n posljednja dva zivota, zato sto je
odbijao suocavanje s p roblem im a. Svoj bijes usmjerio je p re m a svojem
vodicu, jer ga ovaj nije izvukao iz teskih situacija.

140
 Nasi ucitelji ne ljute se na nas toliko da bi se trajno udaljili, ali
primijetio sam da se nekako povuku kad nezadovoljni ucenici izbje-
gavaju pravo rjesavanje problem a. Vodici n a m zele sam o najbolje, a to
katkad znaci da nas m oraju gledati kako trp im o velike boli kako bismo
ostvarili neke ciljeve. Vodici n a m ne m ogu p o m o ci u n a p re tk u dok
nismo sp rem n i na n u zn e p rom jen e kako bismo u p o tp u n o sti iskoristili
zivotne prilike.

Im a m o li se razloga bojati svojih vodica? U p e to m poglavlju, u

trinaestom slucaju vidjeli smo primjer je d n e ocito m lad e duse koja je
izrazila o d r e d e n i strah n ak o n smrti zbog susreta s vodicem Clodeesom .
Ta zabrinu tost obicno ne traje dugo. M ozda ce m o se osjecati lose jer
m o r a m o objasniti svojim vodicim a zbog cega nismo ostvarili ciljeve, ali
oni nas razumiju. Zele da p r o t u m a c im o svoje prosle zivote tako da
cem o imati koristi od sudjelovanja u analizi pogresaka.

Moji klijenti izrazavaju raznolike osjecaje povezan e sa svojim vodi­

cima, ali nikada strah. Naprotiv, ljudi vise brinu da ih du hovni savjetnici
ne n ap u ste tijekom teskih razdoblja u zivotu. Nas o d n o s s vodicim a je
odnos ucen ika i ucitelja, a ne suca i optuzenika. Nasi osobni vodici
p o m a z u n a m nositi se s odvojenoscu i izolacijom koje svaka dusa nas-
ljeduje fizickim ro d e n je m , bez obzira na ljubav koju d obivam o od svoje
obitelji. Vodici n a m daju p otvrd u Jastva u p r e n a p u c e n o m svijetu.

Ljudi zele znati dolaze li njihovi vodici svaki put kad ih pozovu u
p o m o c. Vodici nisu dosljedni u n a c in u izbora pom oci, zato sto p o z o rn o
procjenjuju koliko ih zaista tre b a m o . Isto tako, cesto me pitaju je li
h ip noza najbolji n ac in za stupanje u kontakt s vodicem . N a ra v n o , ja
sam sklon hipnozi zato sto zn am koliko m o c a n i ucinkovit m oze biti taj
medij za dobivanje detaljnih du h o v n ih informacija. M edutim , strucni
h ip n o tic a r nije n a m na raspolaganju svakoga dana, ali meditacija,
molitva i kanaliziranje s n e k o m drugom osobom mogubiti. A utohipnoza,
kao oblik d u b o k e meditacije, odlicna je alternativa koju ce m o zda
preferirati osobe koje se boje toga da ih hipnotizira n etko drugi, ili ne
zele mijesanje neke druge osobe u svoj duhovni zivot.

Bez obzira na m e t o d u koja se koristi, svi mi im am o sposobnost slanja

dalekoseznih m isaonih valova iz vise svijesti. N ase misli predstavljaju
m e n ta ln i otisak prsta za vodice, oznacavajuci tko smo i gdje se nalazimo.
Tijekom zivota, osobito tijekom razdoblja velikog stresa, vecina ljudi

141
osjeca n a z o c n o s t nekoga tko ih cuva. M ozda nismo u stanju opisati tu
silu, ali o n a j e ipak tu.

Ostvarivanje k ontakta s nasom dusom prvi je korak na ljestvici

otkrivanja nasih visih moci. Nasi vodici m o tre sve linije m e n ta ln e
kom unikacije kojima se sluzimo usezan ju p re m a bozanstvu. I oni imaju
svoje v od ice koji se nalaze na visem stupnju ljestvice. Ljestvice su
n ep re k id n i put do izvora cjelokupne inteligentne energije, pri cem u je
svaka pre ck a dio cjeline. Ljudima je najvaznije vjerovati kako ce na
molitvu u p o m o c odgovoriti njihova visa sila. Z ato su vodici od kljucne
vaznosti za nase d u h o v n e i fizicke zivote. Ako se opustim o i d o d e m o u
fokusirano stanje svijesti, cut ce m o svoj unu tarn ji glas. Cak i ako nismo
trazili poruku, trebali bismo vjerovati o n o m e sto cujemo.

N a c i o n a l n o psiholosko istrazivanje doslo je do rezultata da jedn a

od deset osoba priznaje da cuje glasove koji su uglavnom pozitivni i
p o u cn i. M nogim ljudima olaksanje je kada cuju da njihovi unutarnji
glasovi nisu halucinacije po vezane s m e n t a l n o m bolescu. Ne trebate
brinuti zbog u nu tarn je g glasa - to je kao da im ate vlastitog savjetnika
kojega m o z e te zvati kad pozelite. To su najcesce glasovi nasih vodica.

Vodici zaduzeni za razlicite duse m o gu i suradivati, pren o seci jedni

drugim a vazne m e n ta ln e poruke. Ljudi koji si ne m ogu p o m o c i u
kriticnim situacijama m ogu otkriti da im u pravom tre n u tk u u p o m o c
dolaze savjetnici, prijatelji, pa cak i nez n an ci.

U n u ta rn ja snaga koju dobivam o u sv ak od nev nom zivotu ne dolazi

n a m toliko od cinjenice da smo zaista vidjeli svog vodica, koliko od
osjecaja koji nas uvjeravaju da nism o sami. Ljudi koji slusaju svog
u n u tarn je g vodica i p oticu ga kroz tihu kontem placiju kazu da osjecaju
o so b n u p ovezan ost s nek o m energijom izvan sebe, koja im nudi
p o t p o r u i sigurnost. Ako taj unutarnji sustav vodstva radije zovete
n a d a h n u c e ili intuicija, to je u redu, zato sto je sustav koji n a m po m aze
isto tako j e d a n aspekt nas samih, kao i visih sila.

Tijekom teskih razdoblja u nasim zivotima, tezim o trazenju vodstva

kako bism o o d m a h doveli stvari u red. Kad su u transu, moji klijenti
vide da im njihovi vodici ne p o m a z u da o d m a h rijese sve prob lem e.
Umjesto toga, oni osvjetljavaju putove, sluzeci se nagovjestajima. Iz
tog razloga o p re z n o pristupam blokiranju klijenta tijekom hipnoze. Do

142
uvida je najbolje doci k o n tro lira n o m brzinom , razlicitom za svaku
osobu. Brizni ucitelj m ozda n ec e htjeti da njihov ucenik u je d n o m
tre n u tk u otkrije sve aspekte nekog p rob lem a. Razlikujemo se po svojoj
sposobnosti prihvacanja otkrica.

Kada trazite p o m o c svojih visih d u h o v n ih sila, mislim da je najbolje

ne zahtijevati t r e n u t n u p rom jenu. Nas zivotni uspjeh p re d v id e n je
planiranjem , ali m o z e m o izabrati alternativni put kojim c e m o stici do
o d re d e n ih ciljeva. Kada trazite vodstvo, sugeriram vam da trazite
p o m o c sam o za sljedeci korak u svojem zivotu. Kad to ucinite, budite
sprem ni na neoc ek iv an e m ogucnosti. Imajte dovoljno vjere i poniznosti
da biste se otvorili p re m a razlicitim p u tov im a do rjesenja.

N a k o n smrti, kao duse ne osjecamo istu vrstu tuge p o p u t one kakvu

smo osjecali u fizickom obliku. N o , kao sto smo vec vidjeli, duse nisu
odvojena bica bez osjecaja. Saznao sam da sile koje nas cuvaju ta k o d e r
osjecaju ono sto ja nazivam d u h o v n o m tu g o m kad nas vide kako
d o n o sim o lose zivome odluke i kako patim o. N a rav n o , nase srod ne
duse i prijatelji pate kad smo mi u p ro blem im a, ali isto vrijedi i za nase
vodice. Vodici m o zd a n e c e pokazati tugu tijekom orijentacijskih raz-
govora ni tijekom grupnih razgovora dusa izm edu zivota, ali oni snazno
osjecaju svoju uciteljsku odgov orn ost p re m a nam a.

U j e d a n a e s to m poglavlju dobit c e m o uvid u vodica s pete razine.

N ikada nisam susreo klijenta koji bi bio utjelovljena dusa sestog stupnja
ili majstor vodic. Pretpostavljam da niti u j e d n o m tre n u tk u na Zemlji
n e m a m n o g o tih n a p r e d n i h dusa. Vecina dusa seste razine previse je
zauzeta planiranjem i usmjeravanjem iz d u h o v n o g svijeta da bi se
nastavile inkarnirati. P rem a izvjestajima dusa pete razine koje sam
dobio, cini se da duse seste razine, vise nem aju lekcija koje bi mogle
nauciti, ali im am osjecaj da duse pete razine, koje se jos uvijek
inkarniraju, m o zda ne poznaju sve ez o te ricn e zadatke entiteta s maj-
storske razine.

N a se a n s a m a s naprednijim dusam a p o v r e m e n o cujem kako spo-

minju razine dusa jos vise od seste. Ti entiteti, kojima cak i majstori
polazu ra c u n e , nalaze se u najtam nijem p u r p u r n o m dijelu spektra
energije. Ta se s u p erio rn a bica zacijelo priblizavaju stvoritelju. Kazu mi
da su ti tajanstveni likovi neuhvatljiva, ali visoko stovana bica u
d u h o v n o m svijetu.

143
 Prosjecan klijent ne zna treb a li d u h o v n e vodice svrstati u kategoriju
ispod bozanske, ili ih sm atrati nizim bogovim a zbog njihove razvijenosti.
N e m a niceg loseg u bilo kojem d u h o v n o m konceptu , sve dok pruza
utjehu i poticaj i dok ima smisla za osobu koja vjeruje u njega. Iako
neki moji klijenti smatraju vodice bozanskim bicima, oni ipak nisu Bog.
Po m ojem misljenju, vodici nisu nista vise ili manje bozanska bica od
nas, zbog cega ih i vidimo kao osobe. N itko od mojih klijenata nikada
nije vidio Boga. Ljudi p o d h ip n o z o m kazu da osjecaju prisutnost vrhov-
ne sile koja upravlja d u h o v n im svijetom, ali ne osjecaju se u g o d n o
kada tvorca opisuju rijecju «Bog». M ozda je filozof Spinoza to najbolje
izrazio ovim rijecima: «Bog nije Onaj koji jest, vec Ono stojest.»

Svaka dusa p o v ez ana je s nek o m visom d u h o v n o m silom. Sve duse

dio su iste bozanske esencije koju stvara je d n a n ad -d usa. Ta je
inteligentna energija univerzalna i svi mi dijelimo bozanski status. Ako
nasa dusa odrazava mali djelic n ad-du se koju zovem o Bog, o n da nasi
vodici daju ogledalo p o m o c u kojeg m o z e m o vidjeti svoju povezanost
s tim tvorcem .

144
 9

POCETNICKA DUSA

P
pstoje dvije vrste po cetn ick ih dusa: duse koje su zaista m lad e u
smislu izlaganja postojanju izvan d u h o v n o g svijeta, i duse koje se
reinkarniraju na Zemlji kroz dulje razdoblje relativnog v re m e n a,
ali su i dalje nezrele. Na prvoj i drugoj razini p ro n a s a o sam p o ce tn ic k e
duse obje vrste.
Vjerujem da je gotovo tri cetvrtine svih dusa koje nastanjuju ljudska
tijela u danasnje vrijeme jos uvijek u ranim fazama razvoja. Z n a m da je
to vrlo o beshrabru juca tvrdnja, jer to znaci da se najveci dio ljudske
populacije nalazi na sam om p o ce tk u svoje obuke. S druge strane, kad
vidim kako je svjetska populacija ispunjena s toliko m e d u k u ltu raln ih
n e s p o ra z u m a i nasilja, ne m ogu promijeniti svoje misljenje o visokom
postotku dusa nize razine na Zemlji. M edutim , vjerujem da svako
stoljece nosi n a p r e d a k svjesnosti svih ljudi.

Tijekom godina, vodio sam statistiku o razini dusa svojih klijenata.

Broj klijenata s nizih razina nesumnjivo je veci zato sto oni nisu izabrani
slucajno. Vjerojatno je da m e d u mojim slucajevima ima vise dusa na
nizoj razini razvoja zato sto su u pravo to ljudi kojima je p o tre b n a
p o m o c u zivotu i dolaze mi trazeci informacije.

Za znatizeljnike, p ostotak razina dusa svih mojih klijenata je sljedeci:

prva razina, 42%; druga razina, 31%; treca razina, 17%; cetvrta razina,
9%; i p eta razina, 1%. Projiciranje tih brojki dobivenih iz mog m alog
uzorka na svjetsku populaciju od sest milijardi dusa ne bi n am dalo
p o u z d a n e p o datk e. Ipak, sm atram da je m o g u c e da na Zemlji im a m o
svega nekoliko stotina tisuca ljudi pete razine.

Moji klijenti kazu da se duse prestaju inkarnirati na Zemlji kada

dosegnu p u n u zrelost. Cimbenik koji znacajno pridonosi visokom

145
postotku dusa u ranim fazama razvoja je brz porast populacije i velika
potreba za raspolozivim dusama za bebe. Broj ljudi na Zemlji raste za
260 000 djece dnevno. Ta ljudska potreba za dusama znaci da ih je
potrebno uzimati iz duhovne zalihe manje razvijenih entiteta kojima je
potrebno vise inkarnacija za napredak, pa je stoga i vjerojatnije da ce
se vratiti u sljedeci zivot.

Suosjecam s klijentima za koje znam da se nalaze u ranim fazama

razvoja. N e pamtim koliko mi se puta dogodilo da novi klijent dode u
moju ordinaciju i kaze: «Znam da sam stara dusa, ali cini mi se da se
tesko nosim sa zivotnim problemima.» Svi mi zelimo biti napredne
duse, jer vecina ljudi mrzi da ih smatraju pocetnicima u bilo cemu.
Svaki slucaj je jedinstven. Postoje mnoge varijable u karakteru svake
duse, individualnoj brzini razvoja i kvalitetama vodica koji su zaduzeni
za njih. Smatram da je moj zadatak ponuditi klijentima tumacenje
onoga sto mi ispricaju o napretku njihovih dusa.

Imao sam m nogo slucajeva u kojima se klijent inkarnira na Zemlji

vec 30 000 godina a jos se uvijek nalazi na prvoj ili drugoj razini. Za
neke ljude vrijedi i suprotno, iako je brz duhovni napredak neuobicajen.
Kao sto je slucaj sa svakim obrazovnim modelom, ucenicim a su neke
lekcije teze od drugih. Jedna od mojih klijentica nije uspijevala svladati
zavist punih 850 godina u brojnim zivotima, ali u to isto vrijeme bez
problema je svladala zatucanost. Jedan drugi klijent proveo je gotovo
1700 godina pokusavajuci ostvariti nekakvu m oc nad drugima. Medu-
tim, stekao je suosjecanje.

Sljedeci slucaj predstavlja dusu apsolutne pocetnice. Cini se da ova

novakinja jos nem a neki duhovni grupni zadatak, jer imala je premalo
proslih zivota. U svojem prvom zivotu ubijena je 1260. godine n.e. u
sjevernoj Siriji tijekom mongolske invazije. Zvala se Shabez. Kad joj je
bilo pet godina, njezino naselje je opljackano, a stanovnici strasno iz-
masakrirani.

DVADESETI SLUCAJ

Dr. N: Shabez, sada kad ste umrli i vratili se u duhovni svijet,

recite mi sto osjecate?

S: (vice) Prevarena sam! Taj zivot bio je tako okrutanl Nisam

146
m o g la ostati. Bila sam s a m o djevojcica i n isam m og la n i k o m e
p o m o c i . Kakva pogreska!

Dr. N: Tko je p o c in io tu pogresku?

S: (zavjerenickim t o n o m ) Moj v o d a . Vjerovala sam njegovoj

p r o s u d b i, ali pogrijesio je sto m e p o s la o u taj o k r u ta n zivot gdje
sam u b ije n a prije no sto je moj zivot i p o c e o .

Dr. N: Ali pristali ste uci u tijelo Shabez?

S: ( u z n e m i r e n o ) N isa m zna la da je Zemlja tako g ro z n o mjesto

p u n o uzasa - nisu mi rekli sve cinjen ice - cijeli glupi zivot bio je
pog resk a, a o d g o v o r a n j e moj v o d a .

Dr. N: Z a r u to m zivotu niste naucili bas nista?

S: (sta n ka ) P o c e la sam uciti ljubav... da, to je bilo c u d e s n o ... moj

b rat... roditelji... ali bilo je tak o kratko...

Dr. N: Je li iz tog zivota proizaslo n e s to d o b ro ?

S: Moj b r a t A h m e d ... biti s njim...

Dr. N: Je li A h m e d p r is u ta n u v a se m s a d a s n je m zivotu?

S: ( iz n e n a d a , m oja klijentica ustaje iz n a slo n ja c a ) N e mogu

vjerovati! A h m e d je moj su p r u g Bili - ista o s o b a - kako je...?

Dr. N: ( n a k o n sto sam je smirio, objasnio sam joj p r o c e s prelaska

duse u n o v o tijelo, a zatim na stavio) Vidite li A h m e d a kad ste se
vratili u d u h o v n i svijet n a k o n sto ste u m rli kao Shabez?

S: D a, n a s v o d a okuplja na s ovdje... tu ostajem o .

Dr. N: Odasilje li A h m e d istu boju energije kao i vi ili p ostoje

razlike?

S: (stank a) Mi... svi sm o bijeli.

Dr. N: O pisite mi sto r a d ite ovdje.

S: D o k na s v o d a dolazi i odlazi, A h m e d i ja... je d n o s t a v n o r a d i m o

z a je d n o .

Dr. N: Sto ra d ite ?

S: Istra z u je m o sto m islim o o sebi - o svojem iskustvu na Zemlji.

147
 Jos uvijek me boli to sto smo ubijeni tako brzo... ali bilo je srece...
setnje na suncu... udisanje zraka na Zemlji... ljubav.

Dr. N: Vratite se n atra g u vrijeme prije vaseg i A hm ed ovo g

zajednickog zivota, m ozd a u vrijeme kad ste bili sami. Kakav je
osjecaj biti stvoren?

S: (u z n em iren o ) Ne znam ... je d n o s ta v n o sam bila ovdje... s

mislju...

Dr. N: Sjecate li se tren u tk a tijekom vaseg stvaranja kad ste

poceli razmisljati kao inteligentno bice?

S: Shvatila sam... da postojim... ali nisam poznavala sebe kao

sebe sve dok me nisu premjestili na to m irno mjesto n a s a m o s
A hm edom .

Dr. N: Zelite li reci da je vas individualni identitet postao

fokusiraniji kad ste poceli kom unicirati s drugom dusom osim
svojeg vo dica?

S: Da, s A h m e d o m .

Dr. N: O stan im o u v r e m e n u prije A h m eda. Kako vam je tada

bilo?

S: Toplo... podrzavajuce... um mi se otvarao... ona je tad a bila

sa m n o m .

Dr. N: O na? Mislio sam da vam se vas voda prikazuje kao m u-

sko?

S: Ne mislim na njega... netko je bio pokraj m en e... neka

prisutnost poput... majke i oca... uglavnom majke...

Dr. N: Kakva prisutnost?

S: Ne znam ... blago svjetlo... lik koji se mijenja... ne m ogu ga

jasno vidjeti... p oruke p u n e ljubavi... ohrabrenje...

Dr. N: To je bilo vrijeme stvaranja vas kao duse?

S: Da... sve je u magli... bili su ta m o i drugi... pom agaci... kad

sam ro d e n a .

Dr. N: Sto mi jos m o z e te reci o m jestu na kojem ste stvoreni?

148
 S: (duga stanka) Drugi... vole me... u djecjoj sobi... o n d a smo
otisli... i bila sam s A h m e d o m i nasim v od om .

Dr. N: Tko je zapravo stvorio vas i A hm eda?

S: J e d a n .

Saznao sam da u d u h o v n o m svijetu postoji nekakva djecja soba za

n o v o ro d e n e duse. J e d a n klijent rekao mi je: «Na to m mjestu djecja
svjetla poslagana su kao u kosnici, p o p u t jaja, sp re m n a da ih se iskoristi.»
U cetvrtom poglavlju koje je govorilo o prem jestenim dusam a, vidjeli
smo kako se o s tece n e duse m ogu «remodelirati». Pretpostavljam da ti
centri stvaranja koje je opisala Shabez imaju istu funkciju. U sljedecem
poglavlju, klijent iz dvadeset i drugog slucaja objasnit ce vise o
duh ov nim po drucjim a stvaranja ega, u kojima se sirova, nedefinirana
energija m o ze m anipulirati u rodenje Jastva.

Klijentica iz dvadesetog slucaja ima neke ocite osobine nezrele

duse. Klijentica je zena od sezdeset i sedam godina, koja cijelog zivota
u p ad a u katastrofalne obrasce ponasanja. Ne iskazuje velikodusnost
p re m a drugim a i ne preuzim a o so b n u odgovornost za svoje akcije. Ta
klijentica dosla mi je trazeci odgovor na pitanje zasto joj je zivot «na
prevaru o d u z e o srecu». N a nasoj seansi saznali smo da je A h m ed bio
njezin prvi suprug, Bili. D avno ga je ostavila zbog drugog covjeka, ali
rastala se i od njega, zbog svoje nesposobnosti da ostvari trajnu vezu s
ljudima. Ne osjeca se bliskom niti je d n o m svom djetetu.

P ocetnicke duse m ogu prozivjeti vise zivota u stanju zbunjenosti i

neucinkovitosti. Na njih utjece zemaljski program ucenja, koji se razli-
kuje od povezanosti i p o tp o re sklada koji vladaju u d u h o v n o m svijetu.
Manje razvijene duse sklone su predati svoju volju elem e ntim a kontrole
ljudskog drustva, pri c e m u socio-ekonom ska struktura dovodi do toga
da je veliki dio ljudi podcinjen drugim ljudima. Neiskusne duse obicno
ogranicava n em o g u c n o s t neovisnog misljenja. Osim toga, cesto su ego-
c e n tricn e i ne prihvacaju s lakocom druge osobe takvima kakve jesu.

Ne zelim stvoriti tako m ra c n u sliku o d usam a koje cine tako veliki

udio svjetskog stanovnistva - ukoliko su moje procjene velikog broja
dusa u toj kategoriji to cn e. Duse s nizih razina m ogu voditi zivote koji
sadrze m n o g e pozitivne e le m e n te , jer inace nitko ne bi n a p re d o v a o . Te
duse ne tre b a stigmatizirati, jer svaka je dusa je d n o m bila pocetnik.

149
 Ako nas zivotna situacija naljuti, zbuni ili ucini o g orcenim a, to ne
znaci n u z n o da je nasa dusa slabo razvijena. Razvoj duse je slozen
proces, u kojem n a p r e d u je m o stupnjevito i nejed n a k o m brzinom na
raznim podrucjim a. Vazno je p re p o zn ati svoje pogreske, izbjegavati
potiskivanje sebe, i imati dovoljno hrabrosti i sam od ostatn osti za stalne
prilagodbe u zivotu.

J e d a n od jasnih pokazatelja da duse napustaju status novaka je

p re s ta n a k njihove relativne izolacije u d u h o v n o m svijetu. O ne izlaze iz
malih, obiteljskih ca h u ra s drugim no vacim a i ukljucuju se u vece
skupine p oce tn ic k ih dusa. U toj fazi m anje su ovisne o intenzivnom
n a d z o ru i posebnoj brizi od strane svojih vodica.

Prva spoznaja da pripadaju vecoj grupi dusa nalik sebi mladim

du sam a predstavlja izvor odusevljenja. O p c en ito , otkrivam da se ovaj
vazan d uh ov ni tre n u ta k zbiva otprilike krajem petog zivota na Zemlji,
bez obzira na relativno vrem ensko razdoblje koje je dusa novaka
provela u djelomicnoj izolaciji. Neki entiteti u tim novim duhovnim
g ru p a m a duse su rodaka i prijatelja s kojima je m lada dusa bila
p o v ez an a u nekoliko zivota koje je provela na Zemlji. Kad je rijec o
formiranju novih p rim arnih grupa, osobito je znacajno sto su i drugi
clanovi tih grupa novije duse koji se po prvi puta nalaze u takvoj
zajednici.

U s e d m o m poglavlju koje je govorilo o smjestaju, vidjeli smo kako

je izgledala grupa dusa kad joj se pridruzila klijentica iz sesnaestog
slucaja, kao i nac in na koji su p u te m pok re tn ih slika proucavali zivotna
iskustva. Klijent iz dvadeset i prvog slucaja detaljnije ce prikazati
dinam iku d u h o v n e grupe i utjecaj clanova je d n ih na druge. Sposobnost
dusa za ucenje o d re d e n ih lekcija m oze kod nekih biti slabija, a kod
nekih jaca, ovisno o sklonostima, motivaciji i iskustvima iz p re th o d n ih
inkarnacija. P rim arn e grupe brizljivo su osmisljene kako bi dusam a
pruzile p o t p o r u njihovih vrsnjaka kroz m e d u s o b n u osjetljivost za crte
identiteta. Ta povezanost daleko je snaznija od onoga sto poznajem o
na Zemlji.

Iako je sljedeca prica predstavljena s gledista je d n o g clana grupe,

njegov nadsvjesni um daje objektivan uvid u proces koji se odvija
u n u t a r grupe. Moj klijent opisuje grand io z n u d u h o v n u grupu orijen-
tiran u p r e te z n o p re m a m uskom aspektu. R azu zdane entitete ove grupe

150
povezuje egzibicionizam koji bi se moglo nazvati narcisoidnim . Zajed-
nicki pristup kojim se te duse sluze u p ron alazenju osobne vrijednosti
je d a n je od pokazatelja razloga zbog kojeg ra d e zajedno.

Ekstravagantne m od alite te ponasanja tih dusa do izvjesne mjere

uravnotezuje njihova d u h o v n a spoznaja. Buduci da u svijetu telepatije
svi clanovi grupe znaju cjelokupnu istinu o svakom clanu, h u m o r ima
neprocjenjivu vaznost. Nekim citateljima m o zd a ce biti tesko prihvatiti
cinjenicu da se duse zajedno sale u vezi svojih neuspjeha, ali h u m o r je
nacin razotkrivanja sam ozavaravanja i licemjerstva.

Svi clanovi d u ho vnih grupa toliko d o b ro shvacaju o b ra n e ega da

je dokaz ovladavanja sobom jak poticaj za p ro m jen u m e d u vrsnjacima.
D u h o v n a «terapija» d og ada se zahvaljujuci iskrenoj povratnoj infor-
maciji clanova grupe, uzajam no m povjerenju i zelji za zajednickim
n a p r e tk o m tijekom dugih razdoblja. Duse m ogu biti povrijedene i
p o t r e b n o im je da oko sebe imaju brizne entitete. M edudjelovanje u
duhovnoj grupi posjeduje zapanjujucu snagu iscjelivanja.

Clanovi grupe dusa kritiziraju i p o ticu jedni druge dok n ap red u ju

p re m a zajednickim ciljevima. Najbolja p o m o c koju m o gu pruziti svojim
klijentima dolazi od informacija koje dobivam o njihovoj grupi dusa.
D u h o v n e grupe p rim a rn o su sredstvo ucenja dusa. Cini se da duse
jed n a k o uce od svojih vrsnjaka, kao i p u te m vjestina vodica koji nad-
gledaju njihovu grupu.

U slucaju koji slijedi, moj klijent up rav o je zavrsio svoj posljednji

zivot koji je p rov eo kao nizozemski umjetnik u A m sterdam u. G o d in e
1841. u m r o je m lad od upale pluca, u vrijeme kad je p o c e o dobivati
priznanja za svoje slike. U pravo smo se pridruzili njegovoj duhovnoj
grupi, kad je on p ra sn u o u smijeh.

D VADES ET I PRVI SLUCAJ

Dr. N: Zasto se smijete?

S: Vratio sam se svojim prijateljima i jako me zadirkuju.

Dr. N: Zasto?

S: Zato sto nosim svoje p o m o d n e cipele s k o p c a m a i jarko zelenu

jaknu od b ars u n a - sa zutim trak a m a sa strane - i sokirao sam ih

151
svojim velikim, m lohavim slikarskim sesirom.

Dr. N: Zadirkuju vas zato sto ste se projicirali u toj odjeci?

S: Z n a te to! Bio sam tako tast u vezi odijevanja i stvarno sam

lijepo izgledao kao slikar u am sterdam skim kaficima. Uzivao sam
u toj ulozi i tako je dob ro igrao. Ne zelim da zavrsi.

Dr. N: Sto se dogada n ak o n toga?

S: Moji stari prijatelji okruzuju me i razgovaram o o glupostima u

zivotu. P o d b a d a m o jedni druge time kako je dolje na Zemlji sve
d r a m a t ic n o i kako svi ozbiljno s h v ac am o svoje zivote.

Dr. N: Vi i vasi prijatelji ne sm atrate da je vazno da ozbiljno

shvatite zivote na Zemlji?

S: Gledajte, Zemlja je je d n a velika kazalista predstava - svi mi to

znamo.

Dr. N: I vasa grupa slaze se s tim misljenjem?

S: N a ra v n o , vidimo sebe kao glum ce u divovskoj kazalisnoj

produkciji.

Dr. N: Koliko se en titeta nalazi u vasoj prim arnoj grupi u

d u h o v n o m svijetu?

S: (stanka) Pa, ra d im o zajedno s... nekim drugima... ali nas

p e te r o smo bliski.

Dr. N: Kako vas zovu?

S: L... Lem m - ne, nije tako - Alium... to sam ja.

Dr. N: U redu, Allume, pricajte mi o svojim bliskim prijateljima.

S: (smije se) N orcross... on je najzabavniji... ili je b arem

najdrustveniji.

Dr. N: Je li N orcross voda vase grupe?

S: N e, s a m o j e najglasniji. Ovdje sm o svi jednaki, ali razlikujemo

se. N o rc ro ss je direktan i tvrdoglav.

Dr. N: Kako biste onda opisali njegovo ponasanje na Zemlji?

S: Oh, kao prilicno beskrupulozno - ali bezopasno.

152
Dr. N: Tko je najtisi i najmanje nametljiv clan vase grupe?

S: (upitno) Kako ste znali - to je Vilo.

Dr. N: Cini li taj atribut Viloa najneucinkovitijim clanom vase
grupe?

S: Kako ste dosli na tu ideju? Vilo izrazava neke zanimljive misli

o n a m a ostalima.

Dr. N: Dajte mi primjer.

S: U m ojem zivotu u Nizozemskoj - stari nizozemski par koji me

posvojio n a k o n sto su mi roditelji umrli - imali su prekrasan vrt.
Vilo me podsjeca na to koliko im dugujem sto sam vidio zivot
kao um jetnik - zato sto je vrt p o k re n u o moju ljubav p re m a
slikanju... podsjeca me i na o no sto nisam ucinio sa svojim
talentom .

Dr. N: Upucuje li vam Vilo jos neke misli u vezi toga?

S: (tuzno) Da sam se tre b a o manje opijati i lum pati, a vise slikati.

Da je moja um jetnost pocela... dodirivati ljude... (klijent uvlaci
r a m e n a ) ali nisam htio ostati cijelo vrijeme zatvo ren i slikati!

Dr. N: Postujete li Vilovo misljenje?

S: (s du bokim u z d a h o m ) Da, z n a m o da je on nasa savjest.

Dr. N: I sto mu kazete?

S: Kazem mu: «Gostionicaru, gledaj svoje posle - i ti si se

zabavljao.«

Dr. N: Vilo je bio gostionicar?

S: Da, u Nizozemskoj. I radio je to za profit, ako m ogu dodati.

Dr. N: S m a trate li da je Vilo time ucinio nesto pogresno?

S: (s kajanjem) Ne... zapravo ne... svi z n a m o da je bio na gubitku

p o m a z u c i onim sirom asnim ljudima na p u tu kojima je trebala
h r a n a i smjestaj. U svojem je zivotu p o m a g a o drugima.

Dr. N: Pretpostavljam da vam telepatska komunikacija o n e m o -

gucava da ustrajete u svojim a r g u m e n tim a kada svi znaju cijelu
istinu?

153
S: Da, svi z n a m o da Vilo n ap red u je - prokletstvo!

Dr. N: Sm eta li vam to sto Vilo m o zd a n ap red uje brze od vas

ostalih?

S: Da... tako smo se zabavljali (klijent se ta d a prisjeca ranijeg

zivota u kojem su on i Vilo zajedno putovali Indijom kao braca)

Dr. N: Sto ce se dogoditi s Vilom?

S: U brzo ce nas napustiti - svi to z n a m o - kako bi se udruzio s

drugim a koji su ta k o d e r otisli.

Dr. N: Koliko je dusa napustilo vasu p o c e tn u grupu, Allume?

S: (duga stanka, tad a progovara zalosnim glasom) Oh... nekoliko

ih je otislo dalje... na kraju ce m o ih sustici... ali jos n eko vrijeme
ne. Nisu nestali - jed n o s ta v n o vise ne v idam o njihove energije
tako cesto.

Dr. N: N av edite mi im ena drugih clanova svoje najuze grupe

osim Viloa i Norcrossa.

S: (vedrije) D ubri i Trinian - e, ta se dvojica znaju dob ro

zabaviti!

Dr. N: Koje je najocitije obiljezje po kojem je m ogu ce identificirati

vasu grupu?

S: (s uzitkom) Pustolovina! Uzbudenje! Ovdje im am o neke prave

pionirske tipove (klijent sre tn o i u z u rb a n o prica). Dubri je upravo
zavrsio razuzdani zivot pom orskog k a p e ta n a. N orcross je bio
slobodni trgovac. Zivimo zivot do krajnjih granica jer smo skloni
da od zivota u z m e m o ono sto nam nudi.

Dr. N: Ovdje cujem m n o g o sam ohvale, Allume.

S: (brani se) A sto je lose u tom e? N asa grupa nije sastavljena od

up lasenih cvjetica, znate!

Dr. N: Kakva je prica Trinianovog posljednjeg zivota?

S: (reagira zivahno) Bio je biskup! M ozete li vjerovati? Kakvo

licemjerje.

Dr. N: U kojem smislu?

154
S: Kakvo samozavaravanje! N orcross, Dubri i ja govorim o
T rinianu da njegov izbor da p o s ta n e crkvenjak n e m a nikakve
veze s d o b ro to m , velikodusnoscu ni d uhovnoscu.

Dr. N: A sto vam Trinianova dusa m e n ta ln o projicira u svoju

obranu ?

S: Kaze nam da je utjesio m n o g e ljude.

Dr. N: Sto vi, N o rcro ss i Dubri njemu odgovarate?

S: Da je om eksao. N orcross mu kaze da je htio novae, jer bi

inace bio o bican svecenik. Ha - rekao mu je sto ga ide - i ja mu
kazem isto to. M ozete p ogadati sto D ubri misli o svemu tome!

Dr. N: N e, recite mi.

S: H m p f - da je Trinian izabrao veliki grad s b o g ato m katedralom ,

sto je ulilo to n u novea u njegove debele dzepove.

Dr. N: A sto vi kazete Trinianu?

S: Oh, privlaci me lijepa odjeca koju je nosio - jarko ervena -

najfinija tkan ina - njegov biskupski prsten koji je volio - i sve zla-
to i srebro koje ga je okruzivalo. Spominjem mu i zelju da uziva
u obozavanju svoje pastve. Trinian ne m oze od nas nista sakriti -
htio je lagan, zasticen zivot u kojem ce biti d o bro uhranjen.

Dr. N: Pokusava li vam objasniti svoju motivaciju zbog koje je

izabrao ovaj zivot?

S: Da, ali N orcross ga kori. Suocava Triniana sa cinjenicom da je

zaveo m ladu djevojku u sakristiji, (veselo) Da, to se stvarno
dogodilo! Toliko o tjesenju zupljana. Z n a m o tko Trinian stvarno
jest - pravi muljator!

Dr. N: Ispricava li se Trinian grupi zbog svojeg ponasanja?

S: (klijent se stisava) Oh, uobicajeno. Zanijela ga je djevojcina

p o tre b a za njim - nije imala obitelji - i bio je usamljen u crkvenom
zivotu u celibatu. Kaze da je pokusavao pobjeci od uobicajenih
zivota koje svi b iram o odlazeci u crkvu - da se zaljubio u
djevojku.

Dr. N: A s t o vi, N o r c r o s s i D u b ri sa d a mislite o T rin ia n u ?

155
S: (ozbiljno) Mislimo da je nastojao slijediti Viloa (kao n a p r e d n u
dusu), ali nije uspio. P o bo zne nam jere nisu mu se ostvarile.

Dr. N: Allume, zvucite prilicno cinicno u vezi Trinianovih

pokusaja da se popravi i promijeni. Recite mi iskreno, sto mislite
0 Trinianu?

S: Oh, zapravo ga sam o zadirkujemo...

Dr. N: Zabavljajuci se tako, zvucite kao da s prijezirom gledate

na Trinianove nam jere, koje su mogle biti dobre.

S: (tuzno) U pravu ste... i svi mi to z n a m o ., ali, vidite... Norcross,

Dubri i ja... pa, ne zelimo izgubiti i njega...

Dr. N: Sto Vilo kaze o Trinianu?

S: Brani njegove p o c e tn e dobre nam jere i kaze mu da je tijekom

zivota u crkvi u p a o u zamku trazenja zadovoljstva. Trinian previse
zeli ljubav i pozornost.

Dr. N: Oprostite mi sto osudujem vasu grupu, Allume, ali cini mi

se da je to nesto sto svi vi zelite, osim m ozda Viloa.

S: Hej, Vilo zna biti prilicno siguran u svoju ispravnost. Da vam

kazem, njegov problem je umisljenost i D ubri mu to jasno kaze.

Dr. N: Protivi li se Vilo toj prosudbi?

S: Ne... kaze da on b arem radi na tom e.

Dr. N: Tko je od vas najosjetljiviji na kritiku?

S: (stanka) Oh, to bi valjda bio Norcross, ali svima n a m a teskoje

prihvatiti svoje m a n e .

Dr. N: Budite iskreni sa m n o m , Allume. Smeta li clanovim a vase

grupe dusa kada ne mogu sakriti stvari od drugih - kad se otkriju
sve vase pogreske iz proslog zivota?

S: (stanka) Osjetljivi smo na to - ali ne bolesno. Ovdje m e d u

n a m a vlada veliko razumijevanje. Htio sam ljudima podariti
uzitak umjetnosti i rasti kroz njen smisao. I sto sam ucinio? Noci-
ma sam ju rc a o am sterdam skim kanalim a i zakacio se na zabavu
ligre. Moja izvorna nam jera potisnuta je u stranu.

156
Dr. N: Ako sve to priznate grupi, kakvu p o v ra tn u informaciju
dobivate od njih? Primjerice, sto vi i N orcross mislite je d a n od
drugom e?

S: N orcross cesto istice da mrzim preuzeti odgovornost za sebe i

druge. N orcrossov p roblem je bogatstvo... on voli m oc... ali
obojica smo sebicni... osim sto sam ja tastiji od njega. Niti je d a n
od nas ne dobiva m n ogo zlatnih zvjezdica.

Dr. N: Kako se Dubri sa svojim m a n a m a uklapa u vasu grupu?

S: On uziva kontrolirajuci druge kao voda. On je prirodni voda,

vise od nas ostalih. Bio je pom orski k a p e ta n - pirat - cvrsta
osoba. Bilo bi ga o p asn o prevariti.

Dr. N: Je li bio okrutan?

S: N e, sam o tvrd. Bio je cijenjen kao k apetan. Dubri je bio

n e m ilo s rd a n p re m a svojim protivnicim a u pom orskim bitkama,
ali b rin u o je o svojim ljudima.

Dr. N: Rekli ste mi da je Vilo p o m a g a o potrebitim p utn icim a, ali

niste mi rekli m n o g o o pozitivnoj strani vasih zivota. Je li tko u
vasoj grupi dobio zlatne zvjezdice za n e s e b ic an cin?

S: (u s re d o to c e n o ) Ima jos nesto u vezi Dubrija...

Dr. N: Sto to?

S: N ap rav io je j e d n u sjajnu stvar. J e d n o m , tijekom oluje na

m oru , j e d a n m o r n a r pao je sjarbola u vodu i u ta p a o se. Dubri je
vezao uze oko svojeg struka i skocio s palube. Riskirao je zivot i
spasio m o rn a ra .

Dr. N: Kada vasa grupa raspravlja o tom incidentu, sto kazete

Dubriju?

S: Hvalimo ga za to sto je ucinio i divimo mu se. Zakljucili smo

da nitko od nas ne bi m o g ao uciniti nesto tako h ra b ro u
posljednjim zivotima.

Dr. N: Vidim. No, Vilov zivot u gostionici, tijekom kojegje h ra n io

i davao smjestaj ljudima koji mu nisu mogli platiti, m ozda je
dugotrajniji cin nesebicnosti, i stoga vise vrijedan hvale?

157
 S: Istina. Zato ga i hvalimo (smije se). D obio je vise zlatnih
zvjezdica od Dubrija.

Dr. N: Jeste li vi dobili koju pohvalu od grupe za svoj posljednji

zivot?

S: (stanka) M o ra o sam se trgati za m e n t o r e da bih prezivio kao

slikar, ali bio sam d o b ar p re m a ljudima... to nije nesto veliko...
uzivao sam u pruzanju zadovoljstva. Moja grupa priznaje da sam
im ao d o b ro srce.

Svi moji klijenti osjecaju p o s eb n u povezanost sa svojom grupom

dusa, bez obzira na strukturu svojeg karaktera. Ljudi obicno misle da
duse u s lo b o d n o m stanju n em aju ljudskih m ana. Zapravo, mislim da
postoje m n o g e slicnosti izm edu grupa bliskih dusa i ljudskih obiteljskih
sustava. Primjerice, Norcrossa vidim kao b u n to v n o g zrtvenog jarca za
ovu gru pu dusa, dok on i Alium skupljaju p o datke o m a n a m a svih
clanova. Alium je rekao da je N orcross obicno prvi koji ce otvoreno
kritizirati druge clanove zbog racionalizacije i pravdanja neuspjeha u
proslim zivotima. Cini se da on najmanje sumnja u sebe i da ulaze
najmanje emocija u s ta n d a r d e ponasanja. To m oze ukazivati na njego-
vu nesigurnost, jer N orcrossu je vjerojatno najteze drzati korak s gru­
p o m koja napredu je.

Pretpostavljam da bi sam Alium m o g ao biti g rupn a m askota (to je u

ljudskim obiteljima uglavnom najm lade dijete), b u duci da se glupira,
sepiri i ublazava neka teska pitanja. N eke duse u duh ovn im g rupam a
cine mi se osjetljivijima i zasticenijima od drugih clanova grupe. Vilovo
p onasan je pokazuje da je on tre n u tn i ju n ak (ili najstariji clan obitelji),
koji tezi izvrsnosti. P rem a Allumovim rijecima, stekao sam utisak da je
Vilo najm anje prkosan clan grupe, djelom icno zato sto je ostvario
najbolje rezultate u p r e th o d n im zivotima. Kao sto je slucaj i s ljudskim
obiteljskim sustavima, uloge clanova d u h o v n e grupe m ogu se mijenjati,
ali rekli su mi da Vilova kineticka energija p o p rim a ruzicastu boju, sto
signalizira njegov rast na drugu razinu.

Ovim eterickim duh ov im a pripisujem ljudske osobine zato sto se

duse koje dolaze na Zemlju iskazuju kroz ljudska obiljezja. M edutim , u
g ru p a m a dusa ne vidim mrznju, sumnju niti nepostovanje. U atmosferi
suosjecanja, u tim vrsnjackim g ru p a m a n e m a borbi za m oc, a njihovi

158
clanovi ne m ogu m anipulirati jedni drugim a niti cuvati tajne. Duse
osjecaju nepovjerenje same p re m a sebi, ne p re m a drugima. Vidim
hrabrost, zelju i volju da se nastave truditi u svojim novim fizickim
zivotima. Pokusavajuci potvrditi neka od svojih opazanja o drustvenoj
dinamici m e d u prip ad n ic im a d u h o v n e grupe u ovom slucaju, postavio
sam Allumu jos nekoliko pitanja.

Dr. N: Allume, vjerujete li da su vase m e d u s o b n e kritike uvijek

konstruktivne?

S: N a ra v n o , n e m a pravog neprijateljstva. Zabavljamo se na svoj

r a c u n - to priznajem - ali to je sam o nacin... potvrde onoga sto
zaista jesm o, i onoga kam o bismo trebali poci.

Dr. N: Tjerate li kada nekog clana svoje grupe dusa da osjeti stid
ili krivnju zbog proslog zivota?

S: To su... ljudska oruzja... previse uska za o n o sto osjecamo.

Dr. N: Pokusat cu na drugi nac in pristupiti vasim osjecajima u

d u h o v n o m svijetu. Osjecate li se sigurnije kada vam p o v ra tn u
informaciju daje neki specifican clan grupe?

S: Ne. Svi mi neizm jerno postujem o jed ni druge. Najveca kritika

dolazi iz nas samih.

Dr. N: Zalite li zbog svojeg ponasanja u n ek o m proslom zivotu?

S: (duga stanka) Da... zao mi je ako nekoga povrijedim... a onda

svi ovdje saznaju za moju pogresku. Ali ucim o.

Dr. N: I sto cinite s tom spoznajom?

S: R azgovaram o jedru s drugima... i sljedeci se p u ta pokusavam o

iskupiti.

Dr. N: P rem a o n o m e sto ste mi prije rekli, im ao sam osjecaj da

vi, N orc ross i Dubri m ozda o tpu state neke potisnu te osjecaje
zbog svojih vlastitih m a n a napadajuci j e d a n drugoga.

S (zamisljeno) Skloni smo cinicnim opaskam a, ali to nije isto kao

kad ste covjek. Kada n e m a m o tijela, kritiku shv ac am o malo
drukcije. Vidimo jedni druge onakvima kakvi jesm o bez ogorce-
nosti i ljubomore.

159
 Dr. N: Ne zelim vam stavljati rijeci u usta, ali pitao sam se ukazuje
li ta ra zu zdanost vase grupe na neke prikrivene potisnute osjecaje
bezvrijednosti?

S: Oh, to je nesto drugo. Da, kao duse, m o zem o se obeshrabriti

i osjecati se bezvrijedno uvezi nasih m ogucnosti... da o p ra v d a m o
po klo njeno povjerenje i pop ra v im o se.

Dr. N: Dakle, iako sum njate sami u sebe, u redu je davati

drugim a cinicne opaske zbog njihove motivacije?

S: N a ra v n o , ali zelimo da n a m drugi priznaju da iskreno rad im o

na svojim individualnim p ro g ram im a . P o n ek ad nam se ponos
isprijeci na putu, a on d a koristimo jedni druge da bismo to
prevladali.

U sljedecem dijelu razgovora, uvodim jos je d a n du hovni fenom en

p ovezan s grupnim iscjeljivanjem. Cuo sam za razne varijacije te aktiv-
nosti, sto podrzava i tu m a c e n je klijenta iz dvadeset i prvog slucaja.

Dr. N: Allume, kad vec raspravljamo o m e d u s o b n o m o dnosu

clanova vase grupe, zelim da opisete d u h o v n u energiju koja
vam svima p o m a z e u to m procesu.

S: (oklijeva) Nisam siguran da vam to m ogu reci...

Dr. N: Razmislite po zo rn o . Postoji li jos neki n ac in na koji

inteligentna energija unosi sklad u vasu grupu?

S: (duga stanka) Ah... mislite iz cunjeva?

Dr. N: (rijec «cunj» mi je nova, ali znam da sam na pravom

pu tu) Da, cunjeva. Objasnite mi sto znate o njihovom utjecaju
na vasu grupu.

S: (polako) Pa, cunjevi nam pom azu.

Dr. N: Molim vas, nastavite, recite mi kako cunj djeluje. Mislim

da sam i prije cuo za to, ali zelim vasu verziju.

S: Oblikovan je tako da nas okruzuje, znate.

Dr. N: Kako je oblikovan? Pokusajte biti jasniji.

S. Cilindrican je - vrlo sjajan - nalazi se iznad nas i oko nas. Cunj

160
je uzak pri vrhu i sirok pri dnu, pa nas sve prekriva - kao da se
nalazim o ispod velike bijele kape - i m o z e m o plutati p o d cunj
kako bism o ga upotrijebili.

Dr. N: Jeste li sigurni da to nije iscjeliteljski tus koji ste iskusili

o d m a h po povratku u du h o v n i svijet?

S: Oh, ne, to je bilo osobnije prociscavanje - kako bi se popravila

steta nastala na Zemlji. Mislio sam da znate...

Dr. N: Z n am . Zelim da mi objasnite po ce m u se cunj razlikuje

od iscjeliteljskog tusa.

S: Vrh cunja usmjerava energiju nadolje p o p u t v o d o p a d a , i ona

se siri oko nas u k o n c e n tr ic n o m krugu i o m o g u cav a n am da se
k o n c e n tr i r a m o na m e n ta ln o jedinstvo nase grupe.

Dr. N: A kako se osjecate dok se nalazite ispod cunja?

S: Svi im a m o osjecaj kao da n am se misli sire., zatim se povlace...

a zatim vracaju natrag... s d o d a tn im znanjem.

Dr. N: P om aze li ova inteligentna energija vasem g ru p n o m je-

dinstvu u smislu vise u s r e d o to c e n o g razmisljanja?

S: Da, p o m aze .

Dr. N: (nam jerno se konfrontiram ) Da b u d e m iskren, Allume,

pitam se ispire li vam taj cunj vase originalne misli? Uostalom,
svade i razmirice izm edu vas i ostalih clanova grupe o no su sto
vas cini p osebnim a.

S: (smije se) Ne ispire n a m mozak! Zar ne znate nista o zivotu

poslije smrti? Daje n a m bolji kolektivni uvid za zajednicki rad.

Dr. N: Je li vam cunj uvijek na raspolaganju?

S: Ovdje je kad n a m je po treb a n .

Dr. N: Tko upravlja njime?

S: Oni koji bdiju n a d nam a.

Dr. N: Vas vodic?

S: (prasne u s m ije h ) Shato? Mislim d a je on prezap oslen putujuci

svojim krugom.

161
Dr. N: Kako to mislite?

S: O njem u razmisljamo kao o m estru cerem onije - upravitelju

cirkusa u nasoj grupi.

Dr. N: Sudjeluje li Shato aktivno u vasim grupnim raspravam a?

S: (od m ah uje glavom) Z apravo ne - vodici su iznad vecin e tih

stvari. U velikoj nas mjeri ostavlja n asa m o , i to j e dobro.

Dr. N: Mislite li da postoji neki specifican razlog njegove

odsutnosti?

S: (stanka) Oh, vjerojatno mu je d o s a d n o sto tako sporo

n a p r e d u je m o . N o, voli se razm etati kao m estar cerem onije.

Dr. N: Kako?

S: (smije se) Oh, voli se izn en a d a pojaviti pred n a m a tijekom

nasih zustrih rasprava - stvarajuci plave iskrice - izgleda popu t
carobnjaka koji je svem ocni m o d e ra to r!

Dr. N: Carobnjaka?

S: (jos se smije) Shato se pojavljuje u dugoj, safirno plavoj halji s

visokim, siljatim sesirom. Sa svojom dugom , bijelom b ra d o m
izgleda sjajno, i divimo mu se.

Dr. N: P re d o c a v a m si sliku d u h o v n o g Medina.

S: Orijentalnog Merlina, a k o b a s h o c e t e . K atkadjevrlo tajanstven.

Obozava velicanstvene n astu p e u cjelokupnoj odori, osobito
kad b ira m o sljedeci zivot. Zna koliko cijenimo njegov nastup.

Dr. N: S takvim kazalisnim n a stu p o m , pitam se osjeca li Shato

veliku e m o c io n a ln u povezanost s vasom grupom kao ozbiljan
vodic?

S: (mrsti se na m e n e ) Slusajte, on zna da smo mi divlja hord a , i

to mu odgovara jer je i sam nekonform ist - ali on je i v eom a
m u d ar.

Dr. N: Je li Shato popustljiv s vasom grupom ? Cini se da ne

ogranicava previse vasu ekstravaganciju.

S: Shato s n a m a ostvaruje rezultate zato sto nije strog i ne

propovijeda nam . To ne bi d ob ro legio ljudima iz moje grupe.

162
 Postujem o ga.

Dr. N: S m a trate li S h atoa savjetnikom koji dolazi sam o

p o v r e m e n o i p ro m a tra vas, ili ga sm atrate aktivnim supervizo-
rom?

S: Pojavljuje se n e o c ek iv an o kako bi n a m z a d a o p ro b lem za

raspravu. Zatim odlazi, pa se kasnije vraca i slusa kako bismo
rijesili neke stvari...

Dr. N: Dajte mi primjer nekog vaznog p ro b lem a vase grupe.

S: (stanka) Shato zna da se previse identificiramo s glum cima

koji na Zemlji glume svoje uloge. On udara... nasu povrsnost.
Pokusava nas navesti da se izgradimo iznutra p re m a van, a ne
obratno.

Dr. N: Dakle, Shatove u p u te su ozbiljne, ali on zna da se vi

volite usput zabavljati?

S: Da, mislim da je on zato s n am a. Z n a da uzalud trosim o prilike.

P o m aze n am u tu m ace n ju nevolja u koje u p a d a m o kako bi
izvukao o n o najbolje iz nas.

Dr. N: P re m a o n o m e sto ste mi rekli, im am utisak da vas vodic

upravlja vasom duhovnom g ru p o m kao svojevrsnom radio-
nicom .

S: Da, on n am gradi m oral i ohrabruje nas da nastavimo.

Za razliku od skolskih ucionica ili terapeutskih grupa na Zemlji,

ucitelji - savjetnici u d u h o v n o m svijetu, saznao sam, nisu ograniceni
sam o na stalnu ulogu voditelja g ru p n e aktivnosti. Iako su Shato i
njegovi u cenici sarolika obitelj dusa, ovdje nalazim o m n o g o toga sto je
zajednicko svim prim arn im grupam a. Vodic se odnosi vise kao roditelj
nego kao diktator. U ovom slucaju, Shato je savjetnik koji ih usmjerava,
ali nije posesivan i ne predstavlja prijetnju grupi. Ovaj suosjecajan
vodic toplo prihvaca te m lade duse, jer cini se da mu odgovaraju
njihove sklonosti p re m a muskim aspektim a ponasanja. Zakljucit cu
ovaj slucaj s nekoliko pitanja o grupi kao duhovnoj jedinici.

Dr. N: Zasto je vasa grupa na Zemlji toliko orijentirana na muske

uloge?

163
S: Zemlja je akcijski plan et koji nagraduje fizicki napo r. Skloniji
smo muskim ulogam a kako bismo mogli oblikovati dogadaje...
d o m in irati svojom okolinom... dobiti priznanje.

Dr. N: I zene su utjecajne u drustvu. Kako vasa grupa ocekuje

n a p r e d a k bez veceg iskustva u zenskim ulogama?

S: Z n a m o to, ali im am o tako neukrotivu zelju za neovisnoscu.

Z apravo, cesto trosimo previse energije uz p re m a lo povrata, ali
zenski aspekti t r e n u t n o nas previse ne zanimaju.

Dr. N: Ako n e m a t e zenskih dusa u svojoj primarnoj grupi, gdje

trazite te e n titete koji nadopunjavaju vase zivote na Zemlji?

S: U blizini se nalaze neke duse koje se bolje osjecaju u zenskim

ulogam a. Slazem se s Josey - ona je bila sa m n o m u nekim a od
mojih zivota - Triniana privlaci Nyala - a tu su i druge...

Dr. N: Allume, volio bili zavrsiti nas razgovor o du hov nim

vezam a pitajuci vas sto z n a te o n astan k u svoje grupe.

S: (duga stanka) Ja... ne m ogu vam reci... samo smo se sastali u

j e d n o m trenu tku .

Dr. N: Pa, n etko je m o ra o spojiti vas koji iskazujete iste atribute.

Mislite li da je to bio Bog?

S: (zbunjeno) N e, ispod izvora... visi...

Dr. N: Shato ili drugi vodici p o p u t njega?

S: N e , visi, cini mi se... planeri... ne zn a m nistavise.

Dr. N: Prije nekog v re m e n a rekli ste mi da su neki od vasih

starih prijatelja smanjili svoje aktivno sudjelovanje u vasoj grupi
zato sto su se razvili. Dobivate li nove clanove?

S: Nikada.

Dr. N: Je li to zato sto bi novi clan m o gao imati pro blem a

asimilirajuci se s vam a ostalima?

S: (smije se) Nism o mi tako losi! Stvar je u to m e da smo previse

povezani u mislima za nekoga izvana, a osim toga, taj netko ne
bi dijelio nasa p r e th o d n a iskustva s n am a.

164
 Dr. N: Tijekom rasprava o p re th o d n im zajednickim zivotima, je
li vasa grupa zakljucila da je pridonijela n a p re tk u ljudskog
drustva?

S: (stanka) Zelimo da nasa n az o cn o st u zajednici izazove kon-

vencije - da preispita tem eljne pretpostavke. Mislim da u svoje
fizicke zivote un osim o petlju - i smijeh...

Dr. N: A kad vasa d u h o v n a grupa zavrsi s raspravom o to m e sto

je p o t r e b n o uciniti da biste ostvarili svoje ciljeve, radujete li se
n o v o m zivotu?

S: (energicno) O, da! Svaki p u ta kad odlazim na Zemlju u neku

novu ulogu, oprostim se od njih rijecima «Vidimo se p.s. (poslije
smrti)»

Ovaj slucaj primjer je dusa slicnih m e n ta ln ih sklopova, s p o tre b o m

za sirenjem ega, koje m e d u s o b n o podrzavaju i cijene osjecaje i stavove.
U to m e lezi kljuc razumijevanja formiranja grupa dusa. Saznao sam da
m n o g e d u h o v n e p rim a rn e grupe imaju p o d g ru p e sastavljene od
entiteta ciji su identiteti povezani slicnim p ro b lem im a koji im om etaju
nap red ak . N o, i u n a t o c to m e , te se duse razlikuju po snag am a i slabo-
stima. Svaki clan grupe pridonosi svojim najboljim osobinam a ostva-
rivanju ciljeva drugih clanova obitelji.

Ne zelim da prikaz dvadeset i prvog slucaja ostavi utisak da nekoliko

preostalih dusa u ovom u n u ta rn je m krugu bliskih prijatelja predstavlja
obiljezja ponasanja svih dusa u prvobitnoj grupi. Kad se formira pri-
m a r n a grupa od p e tn a e s t ili dvadeset dusa, m e d u njima postoje
znacajne slicnosti u talentu i interesima. N o, clanovi grupe za podrsku
se i razlikuju po o sobinam a, osjecajima i reakcijama. Moji klijenti
obicno opisuju musko-zenski orijentiranu mjesavinu je d n o g ili vise od
sljedecih tipova karaktera u svojim grupam a: 1) H rabar, o tp o ra n , zilav
b orac. 2) Njezan, tih, posvecen i prilicno nevin. 3) Zabavan, vickast,
saljivdzija sklon riziku. 4) Ozbiljan, p o u zd a n , oprezan. 5) Razuzdan,
entuzijastican, iskren. 6) Strpljiv, postojan, perceptivan. 7) Promisljen,
p ro r a c u n a t, odlucan. 8) Inovativan, domisljat, prilagodljiv. Te razlike
uravn otezuju grupu. M edutim , ako cijela grupa izrazava snaznu sklo-
nost razuzdanosti ili smjelosti, najoprezniji clanovi te grupe cinili bi se
m anje o p re zn im a clanovima neke druge grupe dusa.

165
 Nije u p itn o da duse iz dvadeset i prvog slucaja ceka dugo razvojno
razdoblje. N o, oni p rido nose vitalnosti Zemlje. Daljnje propitivanje
ovog klijenta otkrilo je putov e kojima su te duse krenule u dvadesetom
stoljecu. Primjerice, Alium je graficki dizajner i profesionalni gitarist, u
vezi s Josey, koja je pjevacica. Cinjenica da su cvrsto pov ezan e duse iz
ovog slucaja toliko orijentirane na muske zivote ne umanjuje njihovu
sposob nost da se druze s mladim d u sam a koje preferiraju zenske zivote.
P rim a rn e grupe o b icno su mijesane po spolu. Kao sto sam sp o m e n u o ,
stvarno n a p r e d n e duse uravnotezenije su pri izboru spola u fizickom
zivotu.

Zelja za izrazavanjem vlastitog iden titeta vazan je motivacijski

cim benik u odluci dusa da d o d u na Zemlju kako bi naucile prakticne
lekcije. Razlog n e u g o d e dusa s nizih razina katkad je razlika u percepciji
Jastva u s lo b o d n o m dusevno m stanju u usporedbi s p ostu p cim a u
ljudskom tijelu. Duse se m ogu zbuniti u vezi svojeg identiteta u zivotu.
Klijent iz dvadeset i prvog slucaja ne iskazuje sukob na to m planu, ali
brzina rasta koju je Alium ostvario u nekoliko posljednjih zivota upitna
mi je. M ed u tim , tem eljno iskustvo zivljenja moze, do izvjesne mjere,
k o m p enzirati n e d o s ta ta k uvida stecenih u to m zivotu.

N ase m a n e i m oraln i sukobi daleko se vise prepoznaju kao pogreske

u d u h o v n o m svijetu nego na Zemlji. Vidjeli smo kako se u d uhovnim
g ru p a m a analiziraju nijanse donosenja odluka. Clanovi prim arn ih
grupa toliko su dugo suradivali u zemaljskim g o d in am a da su ti entiteti
postali odgovorni jedni drugima i grupi u cjelini. To stvara snazan
osjecaj pripad no sti u svim d u ho vn im g ru p a m a i moze stvoriti privid
m isao n e barijere izm edu p rim arn ih grupa, osobito m e d u dusam a na
nizim razinam a. Ipak, iako je o d b a c e n o s t i usamljenost dio zivota svake
duse u ljudskom obliku, u d u h o v n o m je svijetu nas individualni ego-
identitet stalno p o d utjecajem toplih osjecaja grupe.

D rustvena struktura grupa dusa nije ista kao struktura grupa na

Zemlji. Iako postoje pokazatelji prijateljstva u parovima, nisam cuo za
postojanje klika, zvijezda ili izoliranih dusa u n u ta r grupa. Kazu mi da
duse u grupi katkad provo de vrijeme n asa m o , u tisini i promisljanju.
Duse su entiteti kojima je bliskost v e o m a vazna u obiteljskim o dnosim a
na Zemlji, kao i u zivotu zajednice d u h o v n o g svijeta. Ipak, m n o g o uce
i u samoci.

166
 Od svojih klijenata bijele boje n a u c io sam da se duse na p ocetnickim
razinam a cesto odvajaju od svojih grupa kako bi individualno radile na
jedno stav n im energetskim projektima. J e d n a prilicno m lada dusa
sjetila se kako se osamila pokusavajuci sloziti «pokretnu slagalicu»
geometrijskih oblika - cilindara, kugli, kocki i kvadrata - energijom
koju je sam a stvorila. Opisala je slagalicu kao «m ultidim enzionalnu,
saroliku i holografsku». Klijent je rekao: «M oram o nauciti pojacavati
svoju energiju fokusirajuci difuzne objekte i dajuci im nekakav temeljni
oblik». Drugi klijent d o d a o je: «Ti testovi daju Cuvarim a informaciju o
nasoj mastovitosti, kreativnosti i domisljatosti i n u d e n a m poticaj umje-
sto da nas prosuduju.«

Duse na svim ra zinam a bave se jos j e d n o m v az n o m aktivnoscu kad

su same. Od njih se ocekuje da p ro v e d u neko vrijeme m e n ta ln o se
koncentrirajuci na p om agan je o nim a na Zemlji (ili drugim fizickim
svjetovima) koje su poznavali i do kojih im je stalo. P rem a o n o m e sto
sam saznao, odlaze na mjesto koje neki nazivaju mjesto zastite. Tu
ulaze u « in terdim en zion aln o polje plutajuce, sreb rnasto plave energije«,
i projiciraju se dalje, p re m a geografskom p o dru cju po vlastitom izboru.
Rekli su mi da je to m e n ta ln a vjezba «zadrzavanja i otpustanja pozitivne
vibracijske energije s ciljem stvaranja teritorija«. To znaci da dusa
putuje na svojim m isaonim valovima do specificnih ljudi, zgrada ili
nekog teritorija kako bi ih pokusala utjesiti ili izazvati prom jenu.

167
 10

DUSA SREDNJE RAZINE

K
ada nase duse prijedu drugu razinu i u d u u srednje razine
razvoja, aktivnost p rim a rn e grupe znacajn o se smanjuje. To ne
znaci da se v ra c a m o u onakvu izolaciju kakvu smo vidjeli kod
novih dusa. Duse koje su evoluirale do srednje razine razvoja m anj
p o v ez an e s p rim arn im g ru p a m a jer su stekle zrelost i iskustvo p o tre
za neovisnije djelovanje. Te duse ta k o d e r smanjuju broj svojih inkar-
nacija.

N a trecoj i cetvrtoj razini n a p o k o n smo sp rem ni za ozbiljnije

odgovornosti. O d n o s koji smo imali sa svojim vodicim a sada se mijenja
iz o d n o sa ucitelja i ucenika u suradnicki od nos kolega. Buduci da su
nasi stari vodici dobili nove grupe ucenika, sada je na n a m a red da
razvijemo vjestine ucenja kojima ce m o se na kraju kvalificirati za odg o­
vornosti v odenja nekog drugoga.

Vec sam rekao da su mi tranzicijske faze, druga i cetvrta razina, oso-

bito teske kada pokusavam utvrditi razinu razvoja duse. Primjerice,
neke duse s cetvrte razine pocinju se usmjeravati p re m a obuci za
ucitelje p rim a rn ih grupa dok se jos nalaze na trecoj razini, dok drugi
klijenti, koji se ocito nalaze na cetvrtoj razini, otkrivaju da jos uvijek
nisu sposobni da b u d u ucinkoviti vodici.

U n a to c njihovim visim s ta n d a rd im a m orala i ponasanja, entiteti koji

su dostigli srednju razinu zrelosti uglavnom s k rom no pristupaju svojim
postignucim a. N a ra v n o , svaki slucaj je drukciji, ali kod klijenata na
ovoj i visim ra zinam a primjecujem vecu pribranost. Vidim povjerenje,
a ne sumnju p re m a motivim a drugih i na svjesnoj i na podsvjesnoj
razini. Ti ljudi iskazuju optimistican stav p u n vjere i povjerenja u b ud u -
cnost covjecanstva, sto ohrabruje ljude oko njih.

169
 Pitanja koja u pucu jem zrelijim dusam a usm jerena su na ezotericne
ideje svrhe i stvaranja. Priznajem da iskoristavam visu razinu spoznaje
koju posjeduju te duse kako bih dosao do d u hov nih informacija koje
drugi nem aju. Im ao sam klijente koji su mi rekli da sam ih prilicno jako
forsirao izvlaceci iz njih d u h o v n a sjecanja, i znam da su u pravu.
N a p red n ije duse ovoga svijeta posjeduju izuzetno visoku razinu
razumijevanja univerzalnog zivotnog plana. Od njih zelim nauciti sto je
m o g u c e vise.

Klijent iz m og sljedeceg slucaja spada u gornji dio trece razine. Zraci

z u to m energijom u kojoj n e m a nim alo crvenih nijansi. Taj klijent je
m aleni, neupecatljiv covjek od gotovo p ed e set godina. Kad smo se
upoznali, bio je tih i ljubazan p re m a m eni, i cinio mi se p o m a lo pre-
ozbiljnim. Osjecao sam da je takva n e p r e te n c io z n a distanca neka vrsta
krinke za snaznije emocije. Njegovo najupecatljivije obiljezje bile su
njegove t a m n e , t u r o b n e oci, ciji je pogled p ostao intenzivniji kad je
p o c e o izravno i uvjerljivo pricati o sebi.

R ekao mi je da radi za h u m a n i t a r n u organizaciju koja dijeli h ra n u

b esk ucn icim a i da je n e k a d a bio novinar. Taj klijent d o p u to v a o je k
m eni s velike udaljenosti da sa m n o m porazgovara o svojoj zabrinutosti
zbog gubitka entuzijazma za posao kojim se bavio. Rekao je da je
u m o r a n i da ostatak svojeg zivota zeli prozivjeti u samoci i miru.
Njegova prva seansa sastojala se od pregleda najvaznijih tren u ta k a
m n ogih proslih zivota koje je prozivio, kako bismo mogli utvrditi odgo-
varajuci smjer ostatka njegova t re n u tn o g zivota.

P o c e o sam tako sto sam ga brzo proveo kroz niz ranih zivota, pocevsi
od njegovog prvog zivota k ro m anjonca u kulturi k am en o g d oba prije
oko 30 000 godina. Kako smo n apredo vali kroz vrijeme, primijetio sam
dosljednost u obrascim a ponasanja «vuka samotnjaka«, koji je odskakao
od n o r m a l n e plem enske integracije. Od 3000. g. pr.n.e. do 500. g. pr.
n.e. moj je klijent prozivio veci broj zivota na Srednjem istoku, tijekom
u sp on a prvih gradova - drzava u sumerskoj, babilonskoj i egipatskoj
kulturi. Ipak, cak i u zivotima koje je pro veo kao zena, taj je klijent
cesto izbjegavao obiteljske veze i cesto nije im ao djece. Kao m uskarac,
iskazivao je sklonost n o m a d s k o m n a c in u zivota.

Kad smo stigli do zivota koji je proveo u srednjem vijeku u Europi,

p o c e o sam p re p ozn ava ti pobunjenicku dusu koja se opire tiranskim

170
drustvima. Tijekom svojih zivota moj je klijent nastojao ohrabrivati
ljude, ali nije se vezivao niti uz je d n u od suprotstavljenih strana.
Prozivljavao je teske tre n u tk e i susretao se s m no gim p re p re k a m a , ali
nastavio je zivjeti kao lutalica opsjednut slobodom kretanja.

Neki zivoti nisu bili previse produktivni, ali tijekom dvanaestog

stoljeca p r o n a s a o sam ga u Sredisnjoj Americi u tijelu je d n o g Asteka
kako organizira druzinu Indijanaca protiv ugnjetavanja je d n o g visokog
svecenika. U to m je zivotu ubijen kao prognanik, dok je zagovarao
nenasilje izm edu tra d ic io n a ln o neprijateljskih plem en a.

U c e tr n a e s to m stoljecu, ta je dusa bila europski kronicar koji je

p u to v ao p u te m svile u Kitaj kako bi shvatio kulture azijskih n aro d a.
Moj klijent i ta d a je, kao i sada, bio sp re ta n s jezicima, i u m ro je u Aziji
kao starac n a k o n sretnog zivota u n ek o m selu. U J a p a n u , p o c e tk o m
s e d a m n a e s to g stoljeca, bio je p ripadnik klana Zdrala koji krvari. Ti su
ljudi bili postovani, nezavisni placenici - samuraji. Krajem tog zivota,
moj je klijent zivio izolirano od vladajucih Tokugawa soguna, jer je
savjetovao njihove slabije protivnike o borbenoj strategiji.

Ta dusa, koja je cesto zivjela kao autsajder, a uvijek kao istrazivac

koji je trazio istinu u m nogim zemljama, i dalje je trazila racionalni
smisao zivota, p o m azu c i o nim a koje bi susrela na putu. Izn en ad io sam
se kad se pojavio kao zena am erickog farm era na Divljem z a p a d u u
d e v e tn a e s to m stoljecu. F a r m e r je u m ro ubrzo n a k o n vjencanja. Saznao
sam da se moj klijent n am je rn o inkarnirao kao udovica s djecom,
vezana uz svoje imanje, kako bi vjezbao gubitak pokretnosti.

Kad je zavrsio taj dio seansi, zn a o sam da radim s n apredn ijom , sta-
rijom dusom , iako je ostalojos m n o g o neanaliziranih zivota. Buduci da
se ova dusa priblizavala cetvrtoj razini, ne bili se za cudio da se njezina
prva pojava na Zemlji dogodila prije 70 000 godina, a ne prije 30 000.
M ed utim , kao sto sam rekao, nije n u z n o da duse m oraju n ap re d o v a ti
kroz stotine fizickih zivota. Im ao sam klijenta koji je dosao do trece
razine svjesnosti n a k o n sam o 4000 godin a - sto je zaista nevjerojatan
uspjeh.

Razgovarao sam sa svojim klijentom o njegovom t r e n u t n o m zivotu

i o njegovim uobicajenim m e t o d a m a ucenja u p re th o d n im zivotima.
Objasnio mi je da se nikada nije zenio i da najbolje funkcionira bez
socijalnih veza. Predlozio sam m u nekoliko m og ucn osti za razm atranje.

171
Prije svega, sm a tra o sam da mu njegov n ed o s ta ta k intimnosti s ljudima
u prevelikom broju zivota o m e ta n ap red ak . Kad je ta seansa zavrsila,
jedva je cekao da u sljedecoj seansi istrazimo percepcije njegova uma
u d u h o v n o m svijetu. Kad je stigao sljedeceg dana, uveo sam ga u
nadsvjesno stanje i vratili smo se na posao.

DVADESET I DRUGI SLUCAJ

Dr. N: Kako vas zovu u d u h o v n o m svijetu?

S: Z ovem se N e n th u m .

Dr. N: N e n t h u m e , ima li oko vas i drugih dusa ili ste sami?

S: (stanka) T re n u tn o sam u drustvu dvojice svojih starih

sudrugova.

Dr. N: Kako se oni zovu?

S: Raoul i Senji.

Dr. N: Jeste li vas troje dio vece d u h o v n e grupe dusa koja radi
zajedno?

S: Bili smo... ali sada nas troje... cesce rad im o sami.

Dr. N: Sto vas troje radite u ovom trenutku?

S: Raspravljamo o najboljim n ac in im a da p o m o g n e m o jedni

drugim a tijekom nasih inkarnacija.

Dr. N: Recite mi kako p o m a z e te jedni drugima.

S: Ja p o m a z e m Senji da si oprosti pogreske i p o c n e cijeniti svoju

vlastitu vrijednost. Trebala bi prestati provoditi sve zivote na
Zemlji kao majcinski lik.

Dr. N: Kako ona p o m a z e vama?

S: Da... uvidim svoj n e d o stata k osjecaja pripadnosti.

Dr. N: Dajte mi primjer n a c in a na koji vam Senji p o m aze u

tome.

S: Pa, o na je bila moja zena u J a p a n u n a k o n sto su moji ratnicki

dani zavrsili, (nesto brine N e n th u m a , i n a k o n stanke on nastavlja)
Raoul se voli druziti sa Senji, a ja sam o b icn o sam.

172
Dr. N: Sto je s R aoulom , kako vas dvojica p o m a z e te je d a n
drugom e?

S: Ja n jem u p o m a z e m strpljenjem, a on m eni u nadilazenju

sklonosti da izbjegavam zivot u zajednici.

Dr. N: Jeste li na Zemlji uvijek inkarnirani kao dva m uskarca i

je d n a zena?
S: N e, m o z e m o mijenjati spol - i to cinim o - ali ovako se osjecamo
u g o dno .
Dr. N: Zasto vas troje djelujete neovisno od ostatka vase
d u h o v n e grupe?

S: (stanka) Oh, vidimo ih ovdje... neki nisu nastavili dalje s

nam a... neki su vec i dalje od nas u svojim zadacim a.

Dr. N: Im ate li vodica ili ucitelja?

S: (njeznim glasom) O na se zove Idis.

Dr. N: Cini mi se kao da je v e o m a cijenite. Im ate li dobru
kom unikaciju s Idis?

S: Da, im am - iako i mi im am o svojih razmirica.

Dr. N: Koji je glavni razlog sukoba izm edu vas dvoje?

S: O na se ne inkarnira cesto, a ja joj govorim da bi se trebala

vise izlagati uvjetima koji t r e n u t n o vladaju na Zemlji.

Dr. N: Jeste li toliko m e n ta ln o uskladeni s Idis da znate sve o

povijesti njezine obuke za vodica?

S: (o dm ahuje glavom razmisljajuci) Ne da ne m o z e m o postavljati

pitanja... ali m o z e m o ispitivati sam o o stvarima o kojima nesto
zn a m o . Idis mi otkriva o no sto sm atra vaznim za moje iskustvo.

Dr. N: J esu li vodici u stanju zakloniti svoje misli kako ih ne biste

mogli citati u cijelosti?
S: Da, stariji vodici dobri su u to m e - znaju kako filtrirati stvari
koje mi ne m o r a m o znati, jer bi nas to znanje zbunilo.

Dr. N: H o cete li i vi nauciti filtrirati slike?

S: V ecjesam ... donekle.

173
 Dr. N: To je j a m a c n o razlog zbog kojeg su mi mnogi ljudi rekli
kako im njihovi vodici nisu dali definitivan odgovor na m n og a
njihova pitanja.

S: Da, a vazna je i nam jera koja stoji iza pitanja... kada je pitanje
postavljeno i zasto. Mozda nije u njihovu najboljem interesu da
im daju o d r e d e n e informacije koje bi ih mogle omesti.

Dr. N: Osim u smislu tehnika p oducavanja, svida li vam se Idis i

u smislu identiteta?

S: Da... sam o bili htio da pristane doci sa m no m ... b arem

je d n o m .

Dr. N: Oh, vi biste se zeljeli inkarnirati s njom na Zemlji?

S: (vragoljasto se ceri) Rekao sam joj da bism o imali bolji odnos

ovdje gore kad bi katkad pristala sici sa m n o m na Zemlju i spojiti
se sa m n o m u par.

Dr. N: I sto kaze Idis na tu sugestiju?

S: Smije se i kaze da ce razmisliti o to m e - ako joj uspijem doka-

zati da bi to bilo produktivno.

U tom tr e n u tk u pitao sam N e n t h u m a koliko je dugo Idis p o v ez an a s

njim i saznao da je o n a dobila odgovornost za ta tri entiteta kad su oni
presli na t re c u razinu. N e n th u m , Raoul i Senji ta k o d e r su p o d skrbi
voljenog starijeg majstora vodica koji je s njima od po ce tk a njihova
postojanja. Bilo bi pogresn o pretpostaviti da naprednije duse vode
usamljene d u h o v n e zivote. Taj mi je klijent rekao da je u kon taktu s
m n o g im dusam a. Raoul i Senji je d n o s ta v n o su mu najblizi prijatelji.

Treca i cetvrta razina zn acajne su faze u razvoju dusa jer one sada
dobivaju vecu odgovornost za m lad e duse. M edutim , status vodica ne
d obivam o svi u isto vrijeme. Kao sto je slucaj s m nogim drugim
aspektim a zivota dusa, brizljivo nas testiraju. D o k je nasa aura jos uvijek
zuta, nasi m e n to ri daju n am je d n u dusu na koju m o ra m o paziti, a zatim
evaluiraju nas uspjeh u vodstvu tijekom i izvan fizickih inkarnacija.

Ako se ta p re lim in arn a obuka pokaze uspjesnom , d o p u s te n o n a m je

da p o s t a n e m o mladi vodici. Nije svatko n a d a r e n za poducavan je, ali
to nas ne sprecava da p o s ta n e m o n a p r e d n a dusa plave razine. I vodici,
kao i svi drugi, imaju razlicite sposobnosti i talente, kao i m a n e . Kada

174
stignem o do pete razine, sposobnosti nase duse dob ro su p o zn a te u
d u h o v n o m svijetu. Daju n am duznosti u skladu s nasim sposobnostim a,
o ce m u cu vise reci kasnije u ovom poglavlju. Razliciti pristupi u ucenju
n a p o k o n nas sve vode do istog cilja u stjecanju d u h o v n e potpunosti.
Bogatstvo razlicitosti dio je velikog plan a za n a p r e d a k svih dusa.
Z anim alo me kako klijent iz dvadeset i drugog slucaja n a p red u je na
trecoj razini.

Dr. N: N e n th u m e , m o zete li mi reci p rip re m a li vas Idis da

b u d e t e vodic, ukoliko vas ta aktivnost zanima?

S: (odgovara brzo) Z anim a me.

Dr. N: Oh, znaci da se i sami razvijate kao vodic?

S: (skrom no) Nije to nista osobito. Ja nisam nista vise od

skrbnika... p o m a z e m Idis i slusam u p ute.

Dr. N: Pokusavate li o ponasati njen stil poducavanja?

S: Ne, mi smo razliciti. Kao pripravnik - skrbnik - ionako ne bih

m o g ao postici o no sto ona moze.

Dr. N: Kad ste shvatili da ste sprem ni postati skrbnik i poceti

d u h o v n o p om ag ati drugima?

S: To je... svjesnost koja se stvara u v am a n a k o n velikog broja

zivota... da ste vise u ravnotezi sa sobom nego prije i da ste u
stanju po m ag ati ljudima kao dusa i kao osoba od krvi i mesa.

Dr. N: Djelujete li ovoga puta kao skrbnik u d u h o v n o m svijetu

ili izvan njega?
S: (ima po tesk o ca u formiranju odgovora) Ja sam vani... u dva
zivota.

Dr. N: Zivite li sada u dva paralelna zivota?

S: Da.

Dr. N: Gdje zivite u svojem drug om zivotu?

S: U Kanadi.

Dr. N: Je li geografija vazna u vasem kanadsk om zadatku?

S: Da, izabrao sam sirom asnu obitelj u seoskoj zajednici, gdje cu

175
biti vazniji za svoju okolinu. Nalazim se u m alom planinskom
gradu.

Dr. N: Opisite mi detaljnije taj zivot u Kanadi i vase odgo-

vornosti.

S: (polako) Ja... skrbim o svom bra tu Billyju. Lice i sake jako su

mu spaljeni v atro m iz kuhinjske p ec n ic e kad su mu bile cetiri
godine. Meni je bilo deset godina kad se to dogodilo.

Dr. N: Jeste li u svojem kanadskom zivotu istih godina kao i u

am erick o m zivotu?

S: Otprilike iste dobi.

Dr. N: A koji je vas prim arni zadatak u kanadskom zivotu?

S: Skrbiti o Billyju. P om oci mu da vidi svijet u n a to c boli. On je

gotovo slijep, a lice mu je toliko u n a k a z e n o da ga okolina odba-
cuje. Pokusavam ga otvoriti da prihvati zivot i da spozna tko je
on iznutra. Citam mu i odlazim s njim u sum u drzeci ga za ruku.
Ne drzim ga za sake zato sto su tako strasno povrijedene.

Dr. N: A sto je s vasim kanadskim roditeljima?

S: (bez hvalisanja) Ja sam roditelj. Moj o tac otisao je nak on

p ozara i vise se nije vratio. Bio je on slabic koji nije bio dobar
p re m a svojoj obitelji ni prije pozara. Dusa moje majke nije do-
voljno... sposobna u njezinom tijelu. Treba im netko iskusan.

Dr. N: N etko fizicki snazan?

S: (smije se) Ne, ja sam u Kanadi zensko. Ja sam Billyjeva sestra.

Mojoj majci i b ra tu p o tre b a n je netko s dovoljno m e n ta ln e cvrs-
tine da zadrzi obitelj na okupu i usmjeri ih.

Dr. N: Kako zaradujete za svoju obitelj?

S: Pekarica sam i nikada se n e c u udati, jer ih ne mogu ostaviti.

Dr. N: Sto je glavna lekcija koju uci vas brat?

S: Da stekne poniznost, a da ga pritom ne skrsi zivot bez m no go

udovoljavanja sebi.

Dr. N: Zasto vi niste preuzeli ulogu svojeg o p e c en o g brata? Ne

bi li taj scenarij bio tezi izazov?

176
 S: (s g rim a so m ) H m m - ja sam to v ec p ro sa o !

Napomena: Taj klijent prozivio je fizicke ozljede u vecem broju proslih

zivota.

Dr. N: Da, vjerujem da jeste. Pitam se je li Billyjeva dusa ikada

bila p o v ez ana s vasom fizickom p o v re d o m u nekom od proslih
zivota?

S: Zapravo, u j e d n o m od njih i jest. Kad sam ja patio, drugi skrb-

nik ostao je sa m n o m , a ja sam bio zahvalan primatelj. Sada je
red na Billyju, a ja sam ovdje za njega.

Dr. N: Jeste li unaprijed znali da ce vas brat postati invalid prije

no sto ste se inkarnirali u zivotu u Kanadi?

S: N a ra v n o , Idis i ja raspravljali smo o cijeloj situaciji. Rekla je da

ce Billyjevoj dusi trebati skrbnik, a b u d u ci da sam ja u j e d n o m od
proslih zivota imao negativan kontakt s tom dusom, drage sam
volje prihvatio posao.

Dr. N: Osim karmicke lekcije za Billyjevu dusu, u to m e se nalazi

i vasa lekcija, b u duci da se nalazite u ulozi zene koja je vezana za
je d n o mjesto. Ne m o zete jednostavno otici i lutati uokolo kao sto
tako cesto cinite u svojim zivotima.

S: To je istina. Stupanj tezine zivota mjeri se time koliko je

situacija izazovna za vas, ne za druge. Za m en e, teze je biti Billy-
jev skrbnik nego sto mi je bilo zivjeti kao primatelj, dok mi je
druga dusa bila skrbnik.

Dr. N: Recite mi sto vam je najtezi cim benik u toj zadaci skrb-
nika.

S: Odgojiti dijete... u n a t o c njegovoj b esp o m o c n o s ti... do odrasle

dobi... nauciti ga da se h rab ro suoci s m ukam a.

Dr. N: Billyjev zivot ekstrem an je primjer, ali cini se da djeca na

Zemlji m oraju prolaziti kroz m nogo em o c io n a ln e i fizicke boli.

S: Bez suocavanja i prevladavanja boli nikada se ne m ozete

stvarno povezati s time sto jeste i razvijati se na toj osnovi. M oram
vam reci - sa sto se vise boli i p ro b le m a susretnete kao dijete,
im ate vece m ogucnosti sirenja svojih potencijala.

177
Dr. N: I kako vam ide kao skrbnici u Kanadi?

S: U kanadskoj obitelji m o ra m donositi teze odluke nego u

svojem a m erick o m zivotu. N o , vjerujem u sebe... vjerujem da
svoje razumijevanje m ogu upotrijebiti u praksi.

Dr. N: Je li vas Idis po tak n u la ili odgovarala od vase zelje da

u brz ate svoj razvoj vodeci paralelne zivote?

S: O na je uvijek o tv orena u vezi toga... Nisam to cinio previse

cesto u proslosti.

Dr. N: Zasto ne?

S: Dvostruki zivot moze biti z a m o r a n i rasprsiti energiju. Trud

m oze biti k o n traprod uktivan, tako da je rezultat u dva zivota
manji.

Dr. N: Pa, vidim da danas p o m a z e te ljudima u oba svoja zivota,

ali jeste li ikada zivjeli razlicitim zivotima tako da ste u je d n o m
zivotu ostvarili slabije, a u drugom istov rem eno bolje rezultate?

S: Da, iako se dogodilo davno. To je je d n a od prednosti dvo-

strukih zivota. J e d a n zivot m oze uravnoteziti onaj drugi. Ipak, to
m oze biti prilicno tesko.

Dr. N: Zasto o n d a vodici dopustaju paraleln e zivote?

S: (mrsti se) Duse ne zive u rigidnom birokratskom drustvu. Do-

p u s te n o n a m je da cinimo pogreske u prosudbi i u cim o iz njih.

Dr. N: I m am utisak da mislite kako je prosjecnoj dusi bolje da

zivi j e d a n zivot u j e d n o m trenutku.

S: R ekao bili da je u vecini slucajeva tako, ali postoje i druge

motivacije zbog kojih zelimo ubrzati sa svojim inkarnacijama.

Dr. N: Primjerice...?

S: (zabavlja se) Isto vrem eno zivljenje vise zivota om o gucava

potp un ije promisljanje izvan inkarnacija.

Dr. N: Mislite, razdoblja o d m o ra izm edu zivota m ogu trajati

dulje n a k o n takvih zivota?

S: (smijesi se) N a ra v n o , p o t r e b n o je vise v re m e n a za promisljanje

o dva zivota nego o je d n o m e .

178
 Dr. N: N e n t h u m e , im am za v asjos nekoliko pitanja o m ehan ici
podjele duse. Sto mislite o n a c in u na koji energiju svoje duse
dijelite n a vise dijelova?

S: Mi smo... kao cestice... jedinica energije. Proizasli smo iz je d n e

jedinice.
Dr. N: Koja je bila p o c e tn a jedinica?

S: Tvorac.

Dr. N: Ostaje li svaki dio vase duse cjelovit, sam za sebe?

S: Da.
Dr. N: Izlaze li svi dijelovi energije nase duse iz d u h o v n o g svijeta
kad se inkarniram o?
S: J e d a n dio nikada ne izlazi, zato sto se nikada u p o tp u n o sti ne
odvajam o od tvorca.
Dr. N: Sto radi dio koji ostaje u d u h o v n o m svijetu dok se mi
nalazim o na Zemlji u j e d n o m ili vise tijela?
S: On je... u manje aktivnom stanju... ceka da mu se pridruzi
ostatak nase energije.

Vecina mojih kolega koji rade s klijentima na proslim zivotima slusali

su price koje su se kronoloski preklapale, jer su ljudi zivjeli na Zemlji
istov rem eno na dva mjesta. P o v re m e n o , duse vode tri ili vise paralelnih
zivota. Duse u gotovo svim stadijima razvoja m ogu zivjeti vise isto-
vre m e n ih zivota, ali ja se nisam cesto susretao s time.

Mnogi ljudi smatraju da se ideja o d usam a koje imaju sposobnost

dijeljenja u d u h o v n o m svijetu i ulaska u dva ili vise ljudskih tijela
suprotstavlja svim njihovim zamislima o jedinstvenoj, individualnoj
dusi. Priznajem da je i m eni bilo n e u g o d n o kad sam prvi pu ta slusao
klijenta kako mi prica o paralelnim zivotima. Mogu shvatiti zasto je
nekim ljudima k o n c e p t dijeljenja duse zbunjujuc, osobito ako se suoce
s jos j e d n o m m o g u c n o s c u - da je d n a dusa c a k m o z e zivjeti u razlicitim
dim enzijam a tijekom istog relativnog v re m e n a . N o , m o r a m o imati na
u m u sljedece: ako su nase duse dio je d n e velike energetske sile nad-
duse, koja se dijeli ili siri kako bi stvorila nase duse, zasto i p o to m ci te
inteligentn e dusevne energije ne bi imali istu sposobnost da se odvajaju,
a zatim p o n o v n o spajaju?

179
 Prikupljanje informacija o d u h o v n im aktivnostima od dusa koje se
nalaze na visim ra zin am a razvoja katkad m oze biti frustrirajuce. Razlog
t o m u je sto slozena narav sjecanja i spoznaje dusa na tim razinam a
m oze otezati razaznavanje stvari koje ti ljudi znaju, a ne zele reci, od
stvari koje zaista ne znaju. Klijent iz dvadeset i drugog slucaja bio je i
u p u c e n i otv o ren za moja pitanja. Taj je slucaj sukladan s drugim
p rica m a iz mojih dosjea o raznolikim n ac in im a obuke dusa u d u h o v n o m
svijetu.

Dr. N: N e n t h u m e , sada se zelim osvrnuti na vase aktivnosti u

d u h o v n o m svijetu u vrijeme kada niste toliko zaposleni inkarnacijama
na Zemlji - kada ko m u n icirate s drugim p ripadnicim a grupa dusa i
ucite kako biti vodic. M ozete li mi ispricati nesto o drugim duh ovn im
p od rucjim a kojima se bavite?

S: (duga stanka) Da, postoje druga podrucja... znam za njih...

Dr. N: Koliko ih je?

S: (oprezno) M ogu se sjetiti cetiri.

Dr. N: Kako biste nazvali ta pod rucja aktivnosti?

S: Svijet bez ega, Svijet p o t p u n e spoznaje, Svijet stvaranja i

rastvaranja i Svijet izmijenjenog vre m e n a.

Dr. N: J esu li to svjetovi koji postoje u nasem fizickom sve-

miru?

S: J e d a n postoji, a ostali su n e d im e n z io n a ln e sfere pozornosti.

Dr. N: U redu, p o c n im o s n e d im e n z io n a ln im sferama. Jesu li ta

tri p od ruc ja u d u h o v n o m svijetu nam ijenjena dusam a?

S: Da.

Dr. N: Zasto ta d u h o v n a podrucja nazivate svjetovima?

S: Vidim ih kao... okruzenja d u h o v n o g zivota.

Dr. N: Dakle, to su tri m e n ta ln a svijeta?

S: Da, tak o je.

Dr. N: Sto je Svijet b e z ega?

S: To je mjesto na kojem se uci kako biti.

180
Dr. N: Cuo sam za taj svijet koji opisuju na razne nacine. Ne
ulaze li u njega i pocetnici?

S: Da, p o ce tn ic k e duse dolaze ta m o kako bi naucile tko su. To je

mjesto nastanka.

Dr. N: Dijele li se ego-identiteti slucajnim izborom , ili p oce tn ic k e

duse imaju m o g u c n o s t izbora?

S: Nova dusa ne m oze birati. Svoj karakter stjecete na osnovi

n a c in a na koji je vasa energija... kom binirana... sastavljena za
vas.

Dr. N: Postoji li neka vrsta d u h o v n o g inventara karakteristika

koje se pridaju d u sam a - dajmo joj ovoliko je d n o g tipa karak­
teristika, onoliko drugog tipa karakteristika?

S: (duga stanka) Mislim da se pri odredivanju osobina, koje nas

cine o nim a tko jesm o, razm atraju m nogi cimbenici. N o, znam
da, kad se dobije, ego postaje sp orazum izm edu duse i dava-
telja.

Dr. N: Sto to znaci?

S: Da ucinim najvise sto m ogu s time sto jesam.

Dr. N: Dakle, svrha tog svijeta je distribucija identiteta dusa koju

vrse n a p r e d n a bica?

S: Da, nova dusa je cista energija koja jos n e m a pravo Jastvo.

Svijet bez ega daje vam potpis.

Dr. N: Zasto ga o n d a zovete Svijet t e z e g a ?

S: Z ato sto n o v o stv o ren e duse stizu bez ega. Ideja Jastva jos se
nije pojavila u svijesti nove duse. Ovdje dusi n u d e smisao
njezinog postojanja.

Dr. N: A odvija li se ta m o n e p r e k id n o stvaranje dusa s

osobnoscu?

S: Da, koliko ja znam .

Dr. N: Zelim da mi p o z o rn o odgovorite na sljedece pitanje. Kad

ste stekli svoj specifican identitet duse, je li to autom atski znacilo
da ste obiljezeni za zemaljske inkarnacije u ljudskom obliku?

181
S: Ne specificno, ne. Planeti ne traju vjecno.

Dr. N: Pitao sam se imaju li o d re d e n i tipovi dusa p o s eb n u

sklonost specificnim oblicima fizickog zivota u svemiru?

S: (stanka) N e c u reci nista protiv toga.

Dr. N: N e n t h u m e , jeste li u po ce tk u imali priliku birati druge

vrste d o m a c in a osim ljudi na Zemlji?

S: Ah... dok ste nova dusa... vodici vam p o m azu u tim odlukam a.
M en e su privukla ljudska bica.

Dr. N: Jeste li imali i druge m ogucnosti izbora?

S: (duga stanka) Da... ali to mi nije bas jasno u ovom trenutku.

O b icn o vas za p o c e ta k posalju na neki lagani svijet, na kojem
n e m a t e m n o g o posla. O n d a su mi ponudili sluzbu na ovom
teskom planetu.

Dr. N: Zemlju smatraju teskim p lan eto m ?

S: Da. U nekim svjetovima m o ra te svladati fizicku n e u g o d u - cak

i patnju. Drugi predstavljaju m e n ta ln i izazov. Zemlja je i je d n o i
drugo. D o bivam o p o seb n e pocasti za uspjesan zivot na teskim
svjetovima (smijesi se.) Oni koji ne putuju toliko m n o g o zovu nas
pustolovima.

Dr. N: Sto vas to privlaci na Zemlji?

S: Bliskost koju ljudi osjecaju jedni p re m a drugima, dok se

is to v rem en o b o re jedni protiv drugih... natjecu se i suraduju u
isto vrijeme.

Dr. N: Nije li to proturjecnost?

S: (smije se) To mi se svida - rjesavanje prepirki je d n e vrste

sklone pogreskam a, koja ima toliko p o n o sa i p o tre b e za sam o-
postovanjem . Ljudski m ozak je vrlo jedinstven, znate.

Dr. N: Kako to?

S: Ljudi su eg ocentricni, ali ranjivi. M ogu razviti opaku narav, ali

imaju i golemi potencijal za velikodusnost. Na Zemlji postoji i
slabost i hrabrost. Uvijek se zbiva nekakvo povuci - potegni s
ljudskim vrijednostima. Ta raznolikost odgovara mojoj dusi.

182
Dr. N: Postoje li jos neka obiljezja ljudskih d o m a c in a koja m ogu
privuci duse poslane na Zemlju?

S: H m m ... oni koji se razvijaju na Zemlji imaju.... obvezu p o m o ci

ljudima da spoznaju b esk on a cn o st izvan njihovih zivota i podrzati
ih u izrazavanju istinskog milosrda kroz strast. Posjedovanje
strasti u borbi za zivot - to je ono sto toliko vrijedi u covje-
canstvu.

Dr. N: Ljudi imaju i veliki potencijal za zlo.

S: To je dio strasti. N o, to je i evolucija - kada ljudi u p a d n u u

p ro b le m e , m o gu dati sve od sebe i djelovati... vrlo plem enito.

Dr. N: M ozda je dusa ono sto pojacava pozitivna obiljezja koja

ste naveli?

S: Mi p oku sav a m o osnaziti ono sto vec postoji.

Dr. N: Vraca li se ikada ijedna dusa u Svijet bez ega n a k o n sto

je d n o m ta m o stekne identitet?

S: (s n ela g o d o m ) Da... ali ne zelim pricati o tom e...

Dr. N: D o b ro , o n d a n e c e m o , ali rekli su mi da se neke duse

vracaju ta m o ako je njihovo ponasanje tijekom fizickih zadataka
stalno nepravilno. Im am utisak da ih smatraju kvarnima i da ih
vracaju u tvornicu na neku vrstu d u h o v n e lobotomije frontalnog
reznja?

S: (klijent nestrpljivo o d m ah u je glavom) Vrijeda me taj opis.

Odakle vam takva ideja? O ne duse koje su razvile teske p re p rek e
na p u tu p re m a poboljsanju popravljaju se o b n o v o m pozitivne
energije.

Dr. N: Vrijedi li ta p ro c e d u ra sam o za zemaljske duse?

S: N e, obnova m oze biti posljednje rjesenje za m lade duse sa

svih svjetova.

Dr. N: Je li tim obnovljenim dusam a zatim d o p u s te n o vracanje

u svoje grupe, a n a k o n toga nastavak inkarnacija na fizickim
svjetovima?

S: (dub ok o uzdise) Da.

183
 Dr. N: Kako biste usporedili Svijet bez ega sa Svijetom p o t p u n e
spoznaje?

S: Oni su u suprotnosti. Taj svijet nije namijenjen m ladim

dusam a.

Dr. N: Jeste li vec bili u Svijetu p o t p u n e spoznaje?

S: N e, nisam sp rem an. Samo sam ga svjestan kao mjesta kojem

tezimo.

Dr. N: Sto znate o tom d u h o v n o m podrucju?

S: (duga stanka) T o je mjesto za kontemplaciju... krajnji m en taln i

svijet planiranja i osmisljavanja. Ne m ogu vam reci m n o g o o toj
sferi osim da je o n a krajnje odrediste svih misli. T am o se koor-
dinira ra z u m o m svih zivih bica.

Dr. N: O n d a je Svijet p o tp u n e spoznaje najvisa razina aps-

trakcije?

S: Da, njegova je bit spajanje sadrzaja i forme - ra cio n aln o g s

idealnim . T o je dimenzija u kojoj je m o g u ce ostvarenje svih nasih
snova i nad a .

Dr. N: Pa, ako jos ne m ozete otici tam o , kako to da zn ate za

njega?

S: D obivam o... kratke uvide... kao poticaj koji nas ohrabruje na

one posljednje n a p o r e p o tre b n e za dovrsavanje svog posla i
pridruzivanje majstorima.

To mjesto spoznaje temelj je d u h o v n o g svijeta. Mnogi klijenti spo-

m enuli su ga p o d raznim im enima. Ja dobivam sam o najkrace m og uce
opise te najvise razine univerzum a, jer cak ni moji n a p r e d n i klijenti
nem aju izravnog iskustva u tom svijetu. Sve duse zeljno iscekuju da
dosegnu tu jezgru i b u d u ap sorbirane u nju, osobito kad se priblize i
kada im o n o m alo koliko m ogu vidjeti pruzi do d atn i poticaj. Bojim se
da Svijet p o t p u n e spoznaje m ogu shvatiti sam o duse iznad pete razine,
koje se vise ne inkarniraju.

Dr. N: Ako se Svijet bez ega i Svijet p o t p u n e spoznaje nalaze na

s u p ro tn im krajevima iskustva duse, gdje spada Svijet izmijenjenog
v re m e n a ?

184
 S: Ta sfera d o s tu p n a je svim du sam a jer ona predstavlja njihov
fizicki svijet. U m ojem slucaju, to je Zemlja.
Dr. N: Oh, to je j a m a c n o fizicka dimenzija o kojoj ste mi
pricali?

S: N e , sfera Zemlje sam o je sim ulirana za moje po treb e .

Dr. N: Znaci, ne izucavaju sve duse u d u h o v n o m svijetu isti

simulirani svijet?

S: N e, svatko od nas izucava svoj vlastiti p lan et na kojem se

in k arn ira m o . O n e su fizicki stvarne... p riv rem eno .

Dr. N: I vi ne zivite fizicki na tom sim uliranom svijetu koji izgleda

kao Zemlja - sam o se sluzite njime?

S: Da, t a k o j e - u svrhu obuke.

Dr. N: Zasto tu trec u sferu nazivate Svijetom izmijenjenog

v re m e n a?

S: Z ato sto m o z e m o mijenjati vrem enske sekvence kako bismo

izucavali specificne dogadaje.

Dr. N: Koja je osnovna svrha toga?

S: Poboljsavanje sposobnosti donosenja odluka u zivotu. To me

ucenje cini sposobnijim za razlikovanje i p rip re m a me za Svijet
p o t p u n e spoznaje.

Napomena: Klijenti se cesto koriste izrazom «svijet» kako bi opisali ne-

fizicka ra d n a podrucja. Te regije m ogu biti sitne ili neopisivo velike u
o d n o s u na dusu, a m ogu sadrzavati razlicite dimenzije. Vjerujem da
postoje razlicite stvarnosti za razlicita iskustva ucenja izvan vrem enskih
ogranicenja. Supostojanje proslosti, sadasnjosti i b u d u c n o s ti u d u h o v ­
n o m okruzenju, o c e m u govori ovaj klijent, podrobnije c e m o razjasniti
u sljedeca dva poglavlja kroz dvadeset i treci i dvadeset i peti slucaj.

Dr. N: N ism o jos razgovarali o Svijetu stvaranja i rastvaranja.

To je zacijelo tro d im en zio n aln i fizicki svijet o kojem ste pricali i
ranije.

S: Da, i uzivam o koristeci se tim svijetom.

Dr. N: Je li taj svijet n a m ije n je n svim d u s a m a ?

185
 S: Ne, nije. Ja tek pocinjem djelovati ta m o . M ene smatraju nova-
kom.

Dr. N: Prije no sto p rijedem o na to, h tio bih vas upitati je li taj
fizicki svijet isti kao i Zemlja.

S: N e, m alo je drukciji. Veci je i m alo hladniji. Ima m anje vode

- m anje o c e a n a , ali slican je.

Dr. N: Je li taj p lan et udaljeniji od svojeg sunca nego Zemlja od

svojeg?

S: Da.

Dr. N: Ako taj fizicki svijet nazovem Zemlja II, b u d u ci da je

geografski slican Zemlji koju zn a m o , m o zete li mi reci nalazi li se
on u blizini Zemlje I?

S: Ne.

Dr. N: Gdje se nalazi Zemlja II u o d n o su na Zemlju I?

S: (stanka) Ne m ogu vam to reci.

Dr. N: Nalazi li se Zemlja II u nasoj galaksiji, Mlijecnoj stazi?

S: (duga stanka) N e, mislim d a j e dalje.

Dr. N: Bih li ja m o g ao vidjeti galaksiju u kojoj se nalazi Zemlja II

teleskop om iz svog dvorista?

S: Vjerojatno da.

Dr. N: Biste li rekli da je galaksija koja sadrzi taj fizicki svijet

oblikovana u spiralu, p o p u t nase galaksije ilije elipticna? Kako bi
izgledala gledana teleskopom iz velike udaljenosti?

S:... kao veliki... lan ae (zabrinuto) Ne m og u vam reci vise.

Napomena: Kao as tro n o m - am ater, posjedujem veliki reflektorski

teleskop nam ijenjen za p ro m atra n je objekata u d u b ok om svemiru i
uvijek se zainteresiram kada seansa skrene u vode astronomije.
Odgovori klijenata na takva pitanja o b ieno ne ispune moja ocekivanja.
N ikada nisam siguran je li razlog to m e blokada od strane vodica ili
cinjenica da klijenti nem aju odgovarajuci referentni okvir odnosa
Zemlje i ostatka naseg svemira.

186
Dr. N: (izgovaram kljucno pitanje) Pretpostavljam da na Zemlju
II odlazite kako biste se reinkarnirali s nekakvim inteligentnim
bicem ?

S: (glasno) Ne! U pravo to ne zelimo ta m o raditi.

Dr. N: Kada odlazite na Zemlju II?

S: Iz m e d u zivota na Zemlji.

Dr. N: Zasto odlazite na Zemlju II?

S: O dlazim o ta m o stvarati i je d n o s ta v n o uzivati kao slobodni

duhovi.
Dr. N: I ne sm etate stanovnicim a Zemlje II?

S: (gorljivo) T a m o nema ljudi... tako je m irno... lutam o sum am a,

pustinjama i o c e a n im a , bez odgovornosti.

Dr. N: Koji je najvisi oblik zivota na Zemlji II?

S: (izbjegava odgovor) Oh... m ale zivotinje... bez neke osobite

inteligencije.

Dr. N: Imaju li zivotinje dusu?

S: Da, sva je ziva bica imaju - ali o n e imaju vrlo je d n o sta v n e

djelice energije uma.
Dr. N: Jesu li vasa dusa i duse vasih prijatelja evoluirala koristeci
se nizim oblicima fizickog zivota na Zemlji I nak o n sto ste
stvoreni?

S: N ism o sigurni, ali ne mislimo da je tako.

Dr. N: Zasto ne?

S: Z ato sto inteligentnu energiju organizira... redoslijed zivota.

Biljke, insekti, reptili - sve su to obitelji dusa.

Dr. N: I sve kategorije zivih bica odvojene su je d n a od druge?

S: Ne. Energija tvorca povezuje jedinice svih zivih bica koja

postoje.

Dr. N: Im ate li vi kakve veze s tim e le m e n to m kreacije?

S: (iz n e n a d e n o ) Oh, ne!

187
 Dr. N: Pa, tko je izabran za posjet Zemlji II?

S: Oni m e d u n a m a koji su povezani sa Zemljom dolaze ovamo.

To je odm araliste u odnosu na Zemlju.

Dr. N: Zasto?

S: T am o n e m a borbe, svade niti teznje za nadm oci. Atmosfera je

spokojna i zivot je... miran. To mjesto daje nam poticaj da se
vratim o na Zemlju i u cinim o i nju mirnijom.

Dr. N: Pa, jasno mi je kako vam taj Edenski vrt dopusta da se

od m o rite i b u d e te bezbrizni, ali rekli ste da tam o dolazite i
stvarati?

S: Da, tak o je.

Dr. N: Nije slucajno sto duse sa Zemlje dolaze na svijet koji je

geografski toliko slican?

S: Tako je.

Dr. N: Odlaze li i druge duse, koje nisu vezane uz Zemlju, na

fizicke svjetove koji podsjecaju na one planete na kojima se
inkarniraju?

S: Da... m lad e svjetove s jednostavnijim organizmima... da bi

ucile stvarati tam o gdje n e m a nikakvog inteligentnog zivota.

Dr. N: Nastavite.

S: M o zem o eksperimentirati sa stvaranjem i vidjeti kako se

razvija. To je kao da se nalazite u laboratoriju u kojem m ozete
formirati fizicke stvari svojom energijom.

Dr. N: Podsjecaju li te fizicke stvari na ono sto m ozete vidjeti na

Zemlji I?

S. Da, sam o na Zemlji. Zato sam ovdje.

Dr. N: Pocnite sa svojim dolaskom na Zemlju II i objasnite mi sto

vasa dusa najprije cini.

S: (ustukne na moje pitanje, a zatim kaze) Ja... nisam bas dobar.

Napomena: Buduci da ovaj klijent dozivljava otpor, odvajam nekoliko

m in uta za rekondicioniranje i zavrsavam rijecima: «Kad izbrojim do tri,

188
osjecat cete se opustenije i reci mi ono sto Idis i vi sm atrate da smijem
cuti u o d n o su na svoje znanje. Jedan, dva, tri!» Zatim sam ponovio
pitanje.

S: G ledam kako bih vidio sto bih treb a o napraviti na tlu pre d
sobom. Zatim oblikujem p r e d m e t u svojem u m u i pokusavam
stvoriti istu stvar s malim kolicinama svoje energije. Ucitelji n am
p o m a z u u... kontroli. Trebao bih uvidjeti svoje pogreske i ispraviti
ih.

Dr. N: Tko su ucitelji?

S: Idis i Mulcafgil (klijentov vrlo n a p r e d n i vodic)... a tu su i drugi

instruktori... ne poznajem ih bas dobro.

Dr. N: Pokusajte biti sto je m o gu ce jasniji. Sto to c n o radite?

S: Mi... oblikujemo stvari...

Dr. N: Ziva bica?

S: Jos nisam s p re m a n za to. Eksperim entiram s osnovnim

e lem e n tim a - znate, vodikom i kisikom - da bih stvarao
p la n e ta r n u tvar... kamenje, zrak, vodu... sve je to vrlo malo.

Dr. N: Doista stvarate osnovne e lem e n te naseg svemira?

S: N e, sluzim se e lem e n tim a koji vec postoje.

Dr. N: Na koji nacin?

S: Uzim am osnovne e lem e n te i pu n im ih impulsima svoje e n e r­

gije... i m ogu ih mijenjati.

Dr. N: U sto?

S: (skromno) D ob ar sam sa stijenama...

Dr. N: Kako oblikujete stijene svojom energijom?

S: Oh... ucim zagrijavati i hladiti... prasinu... kako bih je

stvrdnuo.

Dr. N: Stvarate li m inerale u prasini?

S: Oni to cine za vas... ucitelji n a m daju te stvari... plinska

isparenja za stvaranje vode... i tako dalje...

189
Dr. N: Zelim to razjasniti. Vas rad sastoji se od toga da stvarate
toplinu, pritisak i hladenje svojom energijom i tako ucite
stvarati?

S: Tako je - mijenjamo svoje struje energetskog zracenja.

Dr. N: Dakle, vi zapravo ne stvarate tvari od kojih se sastoji

kam enje i voda na kemijski nacin?

S: N e, kao sto sam vam rekao, moj je p o sao preobrazavati

stvari... mijesajuci o n o sto mi daju. Igram se s frekvencijama i
doziranjem svoje energije - zakucasto je, ali nije previse
kom plicirano...

Dr. N: Nije kom plicirano! Mislio sam da priroda radi te stvari?

S: (smije se) A s to mislite, tko je priroda?

Dr. N: Pa, tko stvara osnovne e le m e n te za vase eksperim ente -

p rim a rn e tvari fizicke materije?

S: Tvorac... i oni koji stvaraju na visoj razini od m ene.

Dr. N: Dakle, u neku ruku, vi stvarate nezive p r e d m e te p o p u t

stijena.

S: H m m ... To nije obicno kopiranje onoga sto vidimo pred

sobom... onoga sto z n a m o (zatim dodaje) Polako n a p re d u je m
p re m a biljkama... ali jos ih ne m ogu stvarati.

Dr. N: Pocinjete s malim i ek sp erim en tirate dok ne naucite?

S: Tako je. K o piram o stvari i u sp o re d u je m o ih s originalima kako

bismo mogli izradivati vece m odele.

Dr. N: To zvuci kao da se duse igraju p o p u t djece s igrackam a u

pjescaniku.

S: (smijesi se) Mi i jesmo djeca. Usmjeravanje toka energije

podsjeca na oblikovanje gline.

Dr. N: Jesu li i drugi clanovi ovog tecaja kreativne obuke

pripadnici vase originalne p rim a rn e grupe?

S: Neki jesu. Vecina ih dolazi sa svih strana (duhovnog svijeta),

ali svi su se inkarnirali na Zemlji.

190
Dr. N: Rade li svi oni iste stvari kao i vi?

S: Pa, n arav n o , neki od nas bolji su s nekim stvarima, ali

p o m a z e m o jedni drugima. Ucitelji dolaze i savjetuju nas kako da
se poboljsamo... ali... (zastaje)

Dr. N: Ali sto?

S: (stidljivo) Ako sam n e s p r e ta n i lose obavim posao, rastavim

nek e kreacije ne pokazujuci ih Idis.

Dr. N: Dajte mi neki primjer.

S: Biljke... ne primjenjujem svoju energiju dovoljno delikatno da

bili stvorio odgovarajuce kemijske pretvorbe.

Dr. N: Niste vjesti u formiranju biljnog zivota?

S: N e , pa zato rastvaram n akazne stvari koje stvorim.

Dr. N: Je li to ono sto podrazum ijevate p o d rijecju «rastvaranje»?
M o zete unistiti energiju?

S: Energiju je n e m o g u c e unistiti. Mi je rastvorimo i p o c n e m o

iznova s drukcijim kom binacijam a.

Dr. N: Ne shvacam zasto je tvorcu p o tre b n a vasa p o m o c u

stvaranju.

S: To je za nase dobro. Mi sudjelujemo u tim vjezbama tako da,

kad p o c n e m o izradivati kvalitetne stvari, m o z e m o stvarno
pridonijeti zivotu.

Dr. N: Ako se svi uspinjem o ljestvama razvoja kao duse,

N e n t h u m e , dobivam utisak da je du hovni svijet je d n a golema
organizacijska piram ida na cijem se vrhu nalazi najvisi autoritet.

S: (uzdise) Ne, u krivu ste. To nije piram ida. Svi smo mi niti u
jednoj dugackoj tkanini. Svi smo utkani u to.

Dr. N: Tesko mi je vizualizirati tk an in u kad postoji toliko razina

k om petencije duse.

S: P red o c ite si p okretni k o n tin u u m , a ne duse koje se nalaze na

visim i nizim polozajima.

Dr. N: Uvijek zamisljam kako se duse krecu navise tijekom

svojeg postojanja.

191
 S: Z n a m da to cinite, ali zamislite kako se k re cem o preko...

Dr. N: Dajte mi nesto sto si m ogu predociti.

S: To je kao da smo svi dio univerzalnog vlaka na tra c n ic a m a

postojanja. Vecina dusa na Zemlji nalazi se u je d n o m vagonu
koji se krece tim trac n icam a.

Dr. N: J esu li sve druge duse u razlicitim vagonim a?

S: Da, ali na istim trac n icam a.

Dr. N: Gdje su kondukteri p o p u t Idis?

S: Oni se krecu a m o -ta m o izm edu povezanih vagona, ali sjede

blize lokomotivi.

Dr. N: Gdje je lokomotiva?

S: Tvorac? Naprijed, n aravno.

Dr. N: M ozete li vidjeti lokomotivu iz svojeg vagona?

S: (smije mi se) N e, ali m ogu nanjusiti dim. Mogu osjetiti podr-

htavanje lokom otive i cuti m otor.

Dr. N: Bilo bi lijepo kad bismo svi bili blize lokomotivi.

S: N a kraju i h o c e m o .

Koliko sam uspio shvatiti, od dusa se ocekuje da se p o c n u upoznavati

sa silama kreacije u tre n u tk u kad su vec cvrsto ukorijenjene na trecoj
razini. Rad s fotosintezom biljaka odvija se na pocetku ucenja dusa,
koje zatim n a p re d u ju na ljestvici organskog zivota. Rekli su mi da se
ra n a obuka iz stvaranja sastoji od toga da duse uce o d n o se m e d u
tvarim a kako bi razvile sposobnost ujedinjavanja svoje energije s
razlicitim vrijednostima u elem e n tim a. F orm iranje zivih bica iz nezivih
objekata i slozenih bica iz jednostavnijih dug je i spor proces. Ucenike
se p otice na stvaranje m inijaturnih p la n e ta rn ih m ikro hab itata za
specifican niz organ izam a koji se m ogu prilagoditi o d re d e n im okolisnim
uvjetima. N a p r e d a k dolazi s praksom, ali tek kada stignu do p ete razine
moji klijenti smatraju da m ogu zaista pridonijeti razvoju zivih bica. Vise
o to m e saznat ce m o od klijenta iz dvadeset i treceg slucaja. N o, m nogi
moji klijenti ne zele, ili ne m ogu pricati o stvaranju.

Cini se da n e k e duse imaju p r i r o d a n d a r za ra d s e n e rg ija m a na

192
svojim tecajevima stvaranja. Moji klijenti kazuju mi da uspjeh u
z a d acim a stvaranja ne znaci da je neka dusa na istoj razini n a p re tk a u
svim drugim po drucjim a d u h o v n o g rasta. Dusa m oze biti d ob ra u
tehnickim poslovima krocenja stvaralackih sila, ali istovrem en o ne
posjedovati suptilne teh nik e sposobnog vodica. M ozda sam zato stekao
utisak da je visoko n a p r e d n i m d u sam a d o p u ste n a specijalizacija.

U p r e t h o d n o m poglavlju objasnio sam neke predno sti samovanja

duse, a posljednji klijent dao n am je jos je d a n primjer za to. D u h o v n o
iskustvo nije tako lako prevesti na ljudski jezik. Klijent iz dvadeset i
drugog slucaja govori o Svijetu izmijenjenog v re m e n a kao sredstvu
p riv re m e n o g p la n e ta rn o g ucenja. Osobi u tran su b ezvrem en i m en taln i
svijet prava je stvarnost, dok je sve drugo iluzija stvorena u razne svrhe.
Drugi klijenti koji se nalaze na otprilike istoj razini nazivaju ovu sferu
«prostor preobrazbe« ili jed n o s ta v n o «prostorije za rekreaciju«. Ovdje,
kazu mi, duse m ogu unijeti svoju energiju u zive i nezive objekte u
svrhu ucenja i uzivanja. J e d a n klijent rekao mi je: «Pomislim na o n o sto
zelim i to se dogodi. Z n a m da dobivam p o m o c . M o ze m o postati bilo
sto, sto je p o v ez an o s nasim p r e th o d n im iskustvima.«

Primjerice, duse m ogu postati stijene kako bi shvatile esenciju zgu-

snutosti, drvece kako bi usvojile spokoj, voda kako bi spoznale te c n u
kohezivnost, leptiri kako bi upo zn a le slobodu i ljepotu, a kitovi kako bi
dozivjele snagu i velicinu. Ljudi nijecu da te akcije predstavljaju ranije
zemaljske inkarnacije. Saznao sam i to da duse m ogu postati am orfne,
bez su p stan ce ili teksture, i p o t p u n o se integrirati u pojedini osjecaj,
p o p u t suosjecanja, da bi izostrile svoju osjetljivost.

Neki klijenti pricaju mi kako su bili mitski duhovi prirode, ukljucujuci

i likove koje povezujem s folklorom, primjerice vilenjaci, divovi i sirene.
Spominju i oso b n e ko ntakte s cud nim mitoloskim zvijerima. Te su price
toliko zivopisne da mi ih je tesko proglasiti obicnim m etaforam a. Jesu
li stare n a r o d n e price m nogih n a r o d a o b icno praznovjerje ili m ani-
festacija zajednickih iskustava duse? Im am osjecaj da su m n o g e nase
legende odjeci sjecanja dusa koja su u davna v re m e n a d o n e s e n a s
drugih mjesta na Zemlju.

193
 11

NAPREDNA DUSA

L
judi s d u sam a koje su i stare i vrlo n a p r e d n e v eo m a su rijetki.
Iako nisam im ao prilike raditi regresiju s m n o g o plavih dusa
p ete razine, rad s njima uvijek je poticajan zbog njihovog
rvanja i dalekosezne d u h o v n e svjesnosti. Cinjenica je da osobe
koje su dosegle tu razinu zrelosti ne traze regresijske te r a p e u t e da bi
razrijesile konflikte u zivotnom planu. U vecini slucajeva, duse s pete
razine ovdje su kao inkarnirani vodici. Ovladavsi rjesenjima temeljnih
p ro b le m a s kojima se vecina nas svakod nevno suocava, n a p r e d n a je
dusa vise zain teresirana za blago rafiniranje n ac in a rjesavanja spe-
cificnih zadataka.

M o z e m o ih p re p o zn ati kad se pojave kao javne licnosti, p o p u t Majke

Tereze, m e d u tim , n a p r e d n e duse cesto vrse svoja d obra djela na tih,
n e p r e te n c io z a n nacin. O ne se ne prepustaju ugad an ju sebi, a ispunjenje
dobivaju u n a p re d u ju c i zivote drugih ljudi. Manje se fokusiraju na
institucionalne odnose, a vise na osnazivanje individualnih ljudskih
vrijednosti. Ipak, duse pete razine ta k o d e r su i prakticne, pa m o z e m o
uociti njihovo djelovanje u glavnim tokovima kulture, koji im omogu-
cuju utjecanje na ljude i dogadaje.

Pitali su me posjeduje li vecina osjetljivih, estetski osvijestenih ljudi

nag laseno orijentiranih na desnu stran u mozga, n a p r e d n e duse budu ci
da o so b am a s tim obiljezjima najcesce smetaju lose strane nesavrsenog
svijeta. Ne vidim u to m e nikakvu povezanost. Osjecajnost, ukus za
ljepotu i posjedovanje ekstrasenzornih sposobnosti - ukljucujuci i talent
za telepatiju - nisu n u z n o obiljezja n a p r e d n e duse.

Obiljezja n a p r e d n e duse su strpljenje u o d n o su na drustvo i iznim ne

vjestine rjesavanja pro blem a. Najupecatljivija je njihova nevjerojatna

195
sposobnost uvida. To ne znaci da zivot ne krije karmicke zam ke i za
njih, jer inace duse p ete razine vjerojatno ne bi ni bile ovdje. Moze ih
se susresti u svim zanim anjim a, ali vrlo cesto se nalaze u pom agackim
profesijama, ili se na neki n a c in b o re protiv drustvene nepravde.
N a p r e d n e duse zrace pribranoscu, ljubaznoscu i razumijevanjem
drugih. Buduci da nisum otiviranevlastitim interesima, m ogu zanem ariti
svoje vlastite fizicke p o tre b e i zivjeti u siromasnijim okolnostima.

Osoba koju sam izabrao za predstavljanje duse pete razine je zena

srednjih tridesetih godina koja radi u velikoj medicinskoj instituciji za
t r e t m a n ovisnika o kemijskim su pstan ca m a . S tom ze n o m u p o z n a o me
kolega koji mi je p ricao o njezinim vjestinama p om aganja bivsim
ovisnicima o d ro g a m a da dostignu visu razinu samosvijesti.

Prilikom naseg prvog susreta, na m e ne je najsnazniji utisak ostavio

njezin spokojan izraz lica, iako je na svojem ra d n o m mjestu bila okru-
zena kao som hitnih slucajeva. Bila je visoka i izrazito mrsava, p la m e n o
crvene kose koja je strsala na sve strane. Iako je bila topia i ljubazna,
zracila je nekakvom n ep ro bo jnoscu. Njezine bistre, sjajne sive oci bile
su oci osobe koja vidi sitne stvari koje obicni ljudi ne primjecuju. Im ao
sam osjecaj da gleda u moju unutrasnjost, a ne vanjstinu.

Moj kolega predlozio je da nas troje o d e m o na ru c a k je r je ona bila

za in teresirana za moje izucavanje d u h o v n o g svijeta. Rekla mi je da
nikada nije p o d v rg n u ta hipnotickoj regresiji, ali da u svim svojim
m editacijam a ima osjecaj dugotrajne d u h o v n e genealogije. Mislila je
da nas susret nije slucajan na njenom p u tu ucenja i dogovorili smo se
da istrazimo njezino d u h o v n o znanje. Nekoliko tjedana kasnije dosla je
u m oju ordinaciju. Ta zena ocito nije snazno prizeljkivala slusati dugu
kronologiju povijesti proslih zivota. O dlucio sam steci kratak uvid u
njezine prve zivote na Zemlji kako bili ih upotrijebio kao odskocnu
dasku za nadsvjesna sjecanja. Brzo je usla u stanje dubokog transa i
t r e n u t n o se povezala sa svojim unutrasnjim jastvom.

Cim smo zapoceli, otkrio sam da je prozivjela zapanjujuci niz inkar-

nacija koje su zapocinjale u davnoj proslosti ljudskog zivota na Zemlji.
Dodirnuvsi njezina najstarija sjecanja, zakljucio sam da je svoje prve
zivote prozivjela p o c e tk o m posljednjeg toplog razdoblja izm ed u lede-
nih doba, koje je trajalo od 130 0 0 0 g. pr.n.e. do 70 0 0 0 g. p r.n.e ., prije
no sto se posljednje le d e n o d oba rasirilo p lan eto m . Tijekom zivota u

196
toplijoj klimi srednjeg paleolitskog razdoblja Zemljine povijesti, moja
klijentica opisala je svoj zivot u vlaznim, suptropskim savan am a u blizini
p od ruc ja za lov, ribolov i skupljanje biljaka. Kasnije, prije nekih 50 0 0 0
godina, kad su k o n tin e n ta ln e led en e ploce opet promijenile Zemljinu
klimu, opisivala je kako je zivjela u p e c in a m a i trpjela strasne h lad no ce .

D ok smo brzo preskakivali velika v rem enska razdoblja, otkrio sam

kako se njezino fizicko drzanje u naslonjacu mijenjalo od p o m a lo
pogrbljenog do ravnog polozaja tijela. Kako smo se kretali unaprijed
kroz vrijeme, p o v re m e n o bili je zamolio da pogleda svoj odraz na
povrsini vode i opipa svoje tijelo, pa mi ga opise. Tijekom tisuca godina
u raznim tijelima njezino je koso celo postalo visoko. Svodovi iznad
ociju bivali su sve m anje izrazeni, imala je sve m anje dlake na tijelu i
polako gubila masivne celjusti p ra d av n ih ljudi. Kroz m n o g e zivote koje
je prozivjela u muskim i zenskim tijelima, davala mi je informacije o
n a s ta m b a m a , upo treb i vatre, oru d a , odjece, h ra n e i ritualnim plem en-
skim praksam a, kako bili p o m o c u tih antropoloskih p o d a ta k a o d re d io
razdoblje u kojem zivi.

Paleontolozi procjenjuju da se homo erectus, majmunoliki p red ak

m o d e r n o g covjeka, pojavio prije najmanje 1,7 milijuna godina. Jesu li
se duse in kam irale na Zemlji toliko dugo, koristeci se tijelima tih
primitivnih dvo no za ca koje n azivam o h om in id im a? Neki od mojih
naprednijih klijenata rekli su mi da su v e o m a n a p r e d n e duse, specija-
lizirane za trazenje odgovarajucih d o m a c in a za m lad e duse, m otrile i
procjenjivale zivot na Zemlji vise od milijun godina. Moj je utisak da su
ti istrazivaci do prije 20 0 0 0 0 godina smatrali kako su mozgovi ranih
h o m in id a i njihove o g ra n ic en e glasovne m og ucno sti n e a d ek v atn i za
razvoj dusa.

Arhaicni homo sapiens, kojeg nazivam o «covjek», javio se prije

nekoliko stotina tisuca godina. U posljednjih 100 0 0 0 godina javljaju se
dva jasna znaka d u h o v n e svjesnosti i komunikacije. To su pogrebni
obicaji i ritualisticka um jetnost koju nalazim o u izrezbarenim to te m im a
i crtezim a na stijeni. N e m a antropoloskih dokaza da su ti obicaji posto-
jali na Zemlji prije n e a n d e rta la c a . Duse su nas p o s te p e n o pretvorile u
ljudska bica, ne o b ra tn o .

J e d a n od mojih naprednijih klijenata rekao je: «Duse su sijale Zem -

lju u raznim ciklusima«. Niz informacija koje sam prikupio od brojnih

197
klijenata kazuju mi da s u k o p n e n e mase koje poznajem o d an a s drukcije
od nekadasnjih k o n tin en ata, od kojih su neki, m ozda, po to nuli uslijed
vulkanskih ili m agnetskih kataklizmi. Primjerice, kazu da Azorski otoci
u Atlantskom o c e a n u predstavljaju vrhove planina potopljenog
k o n tin e n ta Atlantide. I zaista, neki su moji klijenti opisivali zivot u drev-
nim p o d ru c jim a Zemlje koje ne m o gu p re p o z n a ti u m o d e rn o j geo-
grafiji.

Dakle, m o g u c e je da su duse postojale i u tijelima naprednijim od

homo erectusa, koji je izumro prije oko cetvrt milijuna godina, a
fosilizirane dokaze od nas su sakrile geoloske prom jene. M edutim , ta
hipo teza znaci da je fizicka evolucija ljudskih bica isla gore, dolje, gore,
dolje, sto ne sm a tra m vjerojatnim.

Svoju klijenticu zatim sam pre n io u zivot u Africi prije oko 9000
godina, za kojeg je rekla da je bio vazna prekretnica u njezinom
n apretku . Bio je to posljednji zivot koji je provela sa svojim vodicem ,
K um arom . Kum ara je u to vrijeme i sam a bila n a p r e d n a dusa, koja je
savjetovala velikodusnog plem enskog v o d u kao njegova utjecajna
zena. Njihovu sam zemlju op re zn o locirao u podrucju etiopskog viso-
cja. Moja klijentica je ocito poznavala K um aru u v e c e m broju prijasnjih
zivota, tijekom nekoliko tisuca godina Kum arinih posljednjih inkarnacija
na Zemlji. Njihova povezanost u ljudskom obliku zavrsila je kad je moja
klijentica poginula spasavajuci Kumarin zivot na rijecnom b rodu , tako
sto se bacila pred neprijateljsko koplje.

P u n a ljubavi, Kum ara se ovoj klijentici jos uvijek javlja kao krupna
zena, s kozom boje poliranog m ahagonija i sijedom kosom ok runjenom
perjanicom . P ra k tic n o je naga, osim sto oko golemog trb u h a nosi krpu
od zivotinjske koze. Oko vrata nosi ogrlicu od visebojnog kamenja,
kojima katkad zvecka na u h o moje klijentice kako bi privukla njezinu
p ozo rn o st u snu.

Kum ara p o d u c a v a teh n ik o m naglog izvlacenja simbolickih sjecanja

na lekcije n a u c e n e u p r e th o d n im zivotima. Stara rjesenja p ro b lem a
mijesa s novim hipotetskim izborima u obliku metaforickih slikovnih
slagalica. Na taj nacin, K um ara testira veliku zalihu spoznaje svoje
u c e n ic e tijekom meditacija i snova.

P ogledao sam na sat. Vise nismo imali v re m e n a za a n a m n e z u , jer

jos sam htio istraziti njezina iskustva zivota izm edu zivota. Brzo sam je

198
odveo u nadsvjesno stanje, ocekujuci neka zanimljiva d u h o v n a otkrica.
Nije me razocarala.

DVADESET I TRECI SLUCAJ

Dr. N: Koje je vase d u h o v n o ime?

S: T h ec e.
Dr. N: A vas duhovni vodic zadrzao je svoje africko ime, Ku-
m ara?

S: Da, z a m e n e j e s t .
Dr. N: Kako izgledate u d u h o v n o m svijetu?

S: Sjajna svjetlosna tocka.

Dr. N: Koje je to c n o boje vasa energija?

S: Nebeski plave.

Dr. N: Ima li vase svjetlo u sebi i primjesa drugih boja?

S: (stanka) N esto zlatne... ne m nogo.

Dr. N: A kakva je boja K um arine energije?

S: Ljubicasta.
Dr. N: Kako svjetlost i boja identificiraju kvalitetu d u h o v n o g
n a p re tk a duse?
S: Intenzitet m e n ta ln e m oci raste s tamnijim nijansama svjet-
losti.
Dr. N: Odakle dolazi najvisi intenzitet inteligentne svjetlosne
energije?
S: Spoznaja kojom energija tamnijeg svjetla silazi do nas nastaje
u izvoru. N asa svjetlost p o v ez an a je s izvorom.
Dr. N: Kada kazete izvor, mislite na Boga?

S: Ta je rijec zloupotrijebljena.

Dr. N: Kako?

S: Prevelikom personalizacijom, sto izvor cini manjim nego sto

on jest.

199
 Dr. N: Sto je lose u tom e?

S: Uzimanje slobode da se izvor ucini previse... ljudskim, iako

smo svi mi dio njegovog jedinstva.

Dr. N: Thece, zelim da razmislite o izvoru dok razgovaram o o

drugim aspektim a zivota duse i d u h o v n o g svijeta. Kasnije cu
vam postaviti jos pitanja o tom jedinstvu. Vratimo se sada na
energetske manifestacije dusa. Zasto duse imaju dvije crne
supljine umjesto ociju kada nisu u ljudskom obliku? To mi djeluje
tako sablasno.

S: (smije se, postaje opustenija) Tako su nastale zemaljske

legende o d uh o v im a - od tih sjecanja. Nasa energetska masa
nije jedinstvena. Oci o kojima vi govorite predstavljaju vise
u s r e d o to c e n intenzitet misli.

Dr. N: Pa, ako mitovi o du hov im a nisu tako nestvarni, o nda te

crne o en e supljine m oraju biti korisne ekstenzije njihove
energije.

S: To zapravo nisu oci, n ego prozori u stara tijela... i sve fizicke

ekstenzije nekadasnjih zivota. Ta e rn in a je... koncentracija nase
prisutnosti. K o m u n icira m o apsorbirajuci jedni drugima
energetsku prisutnost.

Dr. N: Kad se vratite u d u h o v n i svijet, im ate li energetski kontakt

s drugim d u sam a koje m o zd a nalikuju duhovim a?

S: Da, a izgled je stvar osob nog izbora. N a rav n o , oko m e n e se

uvijek nalazi m nostvo m isaonih valova - mijesaju se s m ojom
energijom koja se vraca, ali izbjegavam pretjerani kontakt.

Dr. N: Zasto?

S: Nije mi p o t r e b n o da se vezujem ovdje. Bit cu neko vrijeme

sama, kako bih promislila i razrijesila pogreske iz svoje posljednje
inkarnacije, prije razgovora s K um arom .

Napomena: Ova izjava tipiena je za n a p r e d n e duse koje se vracaju u

d uho vni svijet, a koje sam s p o m e n u o prije, u d ev etom slucaju. M edu-
tim, ta je dusa tako n a p r e d n a da ce sa svojim vodicem razgovarati tek
m n o g o kasnije, i to na vlastiti zahtjev.

200
Dr. N: M ozda bism o m alo trebali razgovarati o starijim dusam a.
Inkarnira li se Kum ara jos na Zemlji?

S: N e , vise n e .

Dr. N: Poznajete li i druge duse p o p u t K um are koje su bile na

Zemlji u ra n im razdobljima, a vise se ne vracaju?

S: (op rezn o) Nekolicinu... da... m nogi su dosli na Zemlju ra n o i

otisli prije no sto sam ja dosla.

Dr. N: Je li n eka ostala?

S: Kako to mislite?

Dr. N: N a p r e d n e duse koje se i dalje vracaju na Zemlju, iako bi

m ogle ostati u d u h o v n o m svijetu.

S: Oh, mislite M udraci?

Dr. N: Da, M udraci - pricajte mi o njima (to mi je novi term in,

ali cesto se u razgovoru s n a p r e d n i m dusam a pravim da zn a m
vise nego sto zn am , kako bih izvukao informacije).

S: (s divljenjem) Oni su pravi cuvari Zemlje, znate... ovdje su i

p ra te sto se dogada.

Dr. N: Kao visoko napredne duse koje se nastavljaju

inkarnirati?

S: Da.

Dr. N: Ne u m o re li se M u draci od tolikih boravaka na Zemlji?

S: Oni su izabrali ostati ovdje i izravno pom ag ati ljudima, zato

sto su posveceni Zemlji.

Dr. N: Gdje su ti M udraci?

S: (sjetno) Oni zive jedno stavnim zivotima. N eke od njih prvi

sam p u ta up ozn a la prije vise tisuca godina. D a n a s ih je tesko
vidjeti... ne vole bas gradove.

Dr. N: Ima li ih m n ogo?

S: N e , zive u malim zajednicam a, ili na o tv o re n o m ... u pustinjama

i na p lan in am a... u jedn o stav n im n a s ta m b a m a . Isto tako, lutaju
u o k o lo ...

201
 Dr. N: Kako i h j e m o guce prepoznati?

S: (uzdise) Vecina ljudi ih ne prepoznaje. U starija v re m e n a na

Zemlji bili su poznati kao proroci istine.

Dr. N: Z n a m da to zvuci pra gm a tic no , ali ne bi li te stare, visoko

razvijene duse bile korisnije da p o m a z u covjecanstvu kao vode
m e d u n a r o d n e zajednice, a ne pustinjaci?

S: Tko kaze da su oni pustinjaci? Radije su uz obicne ljude na cije

zivote m ocnici najvise utjecu.

Dr. N: Kakav osjecaj covjek ima kada susretne M u d raca na

Zemlji?

S: Ah... osjecate p o s e b n u prisutnost. Posjeduju veliku m oc

razumijevanja, a savjeti koje vam daju tako su mudri. Zive
jedno stav n im zivotima. Materijalne stvari ne znace im nista.

Dr. N: Jeste li i vi zainteresirani za takvu sluzbu, Thece?

S: H m m ... ne, oni su sveci. Ja jedva cekam vrijeme kad se vise

n e c u m orati inkarnirati.

Dr. N: M ozda se rijec M u d ra c moze upotrijebiti i za duse p o p u t

K um are, ili entitete od kojih ona uci?

S: (stanka) Ne, oni su drukciji. Oni su visi od M udraca. Mi ih

zovem o Starci.

Napomena: Pretpostavljam da se ta bica nalaze iznad seste razine.

Dr. N: Postoje li m nogi Starci koji rade s dusam a K um arine

razine i o nim a iznad nje?

S: N e, mislim da ih n em a m nogo... u usporedbi s n am a ostalima...

ali osjecamo njihov utjecaj.

Dr. N: Sto osjecate u njihovoj prisutnosti?

S: (zamisljeno) Neku... u s r e d o to c e n u m o c prosvjetljenja... i

vodstvo...

Dr. N: Je li m o g uce da su Starci utjelovljenja samog izvora?

S: Ne m ogu to reci, ali ne mislim da jesu. No, zacijelo su blizu

izvora. Starci predstavljaju najcisce ele m e n te misli... bave se

202
 planiranjem i uredivanjem... tvari.

Dr. N: M ozete li mi malo pojasniti na sto mislite kada kazete da

su te visoko razvijene duse blizu izvora?

S: ( n e o d r e d e n o ) Samo da m oraju biti blizu spajanja.

Dr. N: Prica li vam Kum ara ikada o tim entitetim a koji joj
p om azu?

S: Meni vrlo malo. O na zeli biti je d n a od njih, kao i mi svi.

Dr. N: Priblizava li se ona po znanju Starcima?

S: (nejasno) Ona... priblizava se, kao sto se i ja priblizavam njoj.

To je spora asimilacija s izvorom, zato sto jos nismo potpuni.

Kada napredna dusa konacno dobije duznosti vodica, m ora

zonglirati s dvije lopte. Osim sto m o ra okoncati svoj vlastiti nedovrseni
posao kroz daljnje (iako rjede) inkarnacije, m ora pom agati i drugima
dok nije utjelovljena. T hec e mi je pricala o tom aspektu zivota svoje
duse.

Dr. N: Kad se vratite u duhovni svijet i izadete iz svoje samo-

n a m e t n u t e izolacije, sto obicno cinite n a k o n toga?

S: Pridruzujem se clanovima svoje druzine.

Dr. N: Koliko je dusa u vasoj druzini?

S: Devet.
Dr. N: (sljedeci sam zakljucak donio prebrzo) Oh, dakle vas
dese te ro ste grupa dusa p o d Kum arinim vodstvom?

S: Ne, one su moja odgovornost.

Dr. N: Dakle, tih devet entiteta vasi su ucenici?

S: H m m ... moglo bi se tako reci...

Dr. N: I sve se one nalaze u istoj grupi, koja je, pretpostavljam,
vasa druzina?
S: Ne, moja druzina sastoji se od dvije razlicite grupe.

Dr. N: Kako to?

S: Oni se nalaze na... razlicitim razinam a.

203
Dr. N: A ipak, vi ste d u h o v n a uciteljica svih devetero?

S: Ja se vise volim nazivati cuv a rem . Tri clana moje druzine

t a k o d e r su cuvari.

Dr. N: A tko je ostalih sestero?

S: (m irno) Ljudi koji ne cuvaju.

Dr. N: Zelim ovo razjasniti p o m o c u svojih term ina, T h ec e. Ako

ste vi stariji cuvar, tri clana vase d ruzine zacijelo su o n o sto ja
zovem m lad im cuvarima?

S: Da, ali rijeci «stariji» i «mladi» opisuju nas kao a u to rita r n a

bica, sto nismo!

Dr. N: Ja ne govorim tim e o rangu, to mi je sam o jednostavniji

n a c in identifikacije odgovornosti. Smatrajte da se rijec «stariji»
odnosi na n a p r e d n o g ucitelja. K u m aru bih nazvao m ajstorom
uciteljem, a m o zda i direk toro m obrazovanja.

S: (slijeze ra m e n im a ) To je valjda u red u, sve dok direktor ne

znaci diktator.

Dr. N: N e znaci. A sad a , T h ec e, u s re d o to c ite um na mjesto gdje

m o z e te vidjeti energetske boje svih clanova vase druzine. Kako
izgleda sest dusa koje nisu cuvari?

S: (Smijesi se) Kao prljave g rud e snijega!

Dr. N: Ako su o n e bjelkaste, kakve su ostale?

S: (stanka) Pa... druge su prilicno zuckaste.

Dr. N: Jos n a m nedostaje jed n a. Sto je s devetim clanom ?

S: To je An-ras. N jem u i d e v e o m a d o bro .

Dr. N: Opisite mi boju njegove energije.

S: On... postaje plavkast... odlican je cuvar... ubrzo ce me

napustiti.

Dr. N: Prijedimo na drugi kraj vase druzine. Za kojeg ste clana

najvise zabrinuti i zasto?

S: Za Ojanowin. O n a je kroz m n o g o zivota dosla do uvjerenja da

ljubav i povjerenje sam o n a n o s e bol. (razmislja) O na posjeduje

204
sjajne kvalitete koje zelim naglasiti, ali taj stav je sprecava u
tome.
Dr. N: Oj anow in se razvija sporije od ostalih?

S: (zastitnicki) N e m o jte me po g re sn o shvatiti, p o n o s n a sam na

njen trud. Im a sjajnu osjecajnost i integritet, sto mi se svida.
S am o zahtijeva vise moje pozornosti.
Dr. N: Recite mi kao cuvar - ucitelj: koju je kvalitetu stekao An-
ras, a koju biste zeljeli vidjeti kod Ojanowin?

S: (bez oklijevanja) Prilagodljivost na p ro m jen e .

Dr. N: Z a n im a me n a p r e d u je li devet clanova vase druzine

ra v n o m je rn o p o d vasim vodstvom .
S: To je p o t p u n o n e r e a ln o .

Dr. N: Zasto?

S: Z ato sto se razlikuju po k arakteru i integritetu.

Dr. N: Pa, ako se duse razlikuju po brzini ucenja zbog karaktera

i integriteta, kakve to veze ima s m e n ta ln im sp o so bno stim a ljud-
skog m ozga koji dusa izabire?

S: N e m a veze. Ja govorim o motivaciji. N a Zemlji se tijekom

svog rasta sluzimo m no gim varijacijama fizickog mozga. M edutim ,
svaku dusu vodi njen integritet.
Dr. N: Jeste li to imali na u m u rekavsi da svaka dusa ima
karakter?
S: Da, a in ten zitet zelje dio je karaktera.
Dr. N: Ako je karakter identitet duse, gdje se tu nalazi zelja?

S: P o tr e b a za izvrsnoscu u r o d e n a je svakoj dusi, ali i to se m oze

mijenjati izm ed u zivota.

Dr. N: Gdje se u to uklapa integritet duse?

S: P ro d u z e ta k zelje. Integritet je zelja za iskrenoscu u vezi Jastva

i m otiva do te m jere da je m o g u c a p o t p u n a svjesnost na p u tu
p r e m a izvoru.
Dr. N: Ako je sva tem eljna inteligentna energija ista, zasto se
duse razlikuju u svojem k arak teru i integritetu?

205
 S: Z ato sto ih njihova iskustva s fizickim zivotom mijenjaju, a to
je n a m jern o . Tim p ro m je n a m a u kolektivnu inteligenciju svake
duse u n o se se novi sastojci.

Dr. N: I to je smisao inkarniranja na Zemlji?

S: Da, inkarnacija je vazno oru de. N eke duse imaju vecu p o tre b u
od drugih za sirenjem i ostvarivanjem svojeg potencijala, ali svi
c e m o mi to na kraju postici. Zivot u m no gim fizickim tijelima i
razlicitim okruzenjima siri n arav naseg pravog «ja».

Dr. N: A to sam oostvarenje iden titeta duse svrha je zivota na

n asem svijetu?

S: Na svim svjetovima.

Dr. N: Pa, ako je svaka dusa p re o k u p ira n a Jastvom, nije li to

objasnjenje razloga zbog kojeg zivimo u svijetu e g o c en tricn ih
ljudi?

S: N e, po g re sn o tu m a c ite stvari. Ispunjenje ne znaci kultiviranje

Jastva u sebicne svrhe, nego om ogucavanje integracije s drugima
u zivotu. I to pokazuje karakter i integritet. To je eticko po na-
sanje.

Dr. N: I ma li Ojanowin m anje postenja od An-rasa?

S: (stanka) Bojim se da cesto zavarava sam u sebe.

Dr. N: Pitam se kako m ozete ucinkovito djelovati kao duhovni

vodic za devet clanova svoje druzine i jos se uz to inkam irati na
Zemlji kako biste dovrsili vlastite lekcije.

S: N e k a d a mi je to om etalo koncentraciju, ali sada n e m a

konflikta.

Dr. N: M orate li razdvojiti energiju svoje duse da biste to

ostvarili?

S: Da, ta sp osobnost (dusa) om o g u cav a izvrsavanje i je d n o g i

drugog. Boravak na Zemlji ta k o d e r mi om ogucava izravno
isto v rem en o pom ag anje clanovim a svoje druzine i sebi.

Dr. N: Ne m ogu tako lako shvatiti tu ideju da se duse m ogu

podijeliti.

206
S: Izraz «dijeljenje» nije bas najtocniji. Svaki dio n a s j o s j e uvijek
cjelina. Kazem sam o da je u p o cetku p o t r e b n o m alo navikavanja,
b u d u c i da upravljate s vise p ro g ra m a istovrem eno.

Dr. N: Dakle, vasu ucinkovitost kao ucitelja ne umanjuje

cinjenica da se bavite vecim brojem aktivnosti?

S: Niti najmanje.

Dr. N: S m a trate li da se glavni dio vase p o d u k e odvija na Zemlji,

dok ste u ljudskom tijelu, ili u d u h o v n o m svijetu, dok ste slobodan
entitet?
S: To su dva razlicita okruzja. Moja p o d u k a je razlicita, ali ne
m anje ucinkovita.

Dr. N: N o , vas pristup p o jed in om clanu vase druzine razlikuje

se, ovisno o okruzenju?

S: Da, razlikuje se.

Dr. N: Biste li rekli da je duh ovni svijet glavno srediste ucenja?

S: To je c e n ta r za evaluaciju i analizu, ali duse se i odmaraju.

Dr. N: Kada vasi ucenici zive na Zemlji, znaju li oni da ste vi

njihov vodic i da ste uvijek s njima?

S: (smije se) Neki vise od drugih, ali svi oni u nek o m trenu tku
osjete moj utjecaj.
Dr. N: T h ec e, vi ste sada sa m n o m na Zemlji kao zena. Jeste li u
k o n ta k tu i sa clanovim a svoje druzine?

S: Rekla sam vam, da.

Dr. N: O no sto zelim pitati je sljedece - nije li p od ucavan je
prim jerom tesko sada, kada su vasi posjeti Zemlji rjedi?

S: Kad bili dolazila p re cesto i radila s njima izravno, kao j e d n o

ljudsko bice s drugim, tim e bili se uplela u njihov prirodni
razvoj.

Dr. N: Im ate li iste rezervacije p re m a takvom upletanju i dok

kao ucitelj djelujete u d u h o v n o m svijetu, kao neutjelovljeno
bice?

207
 S: Da, im am ... iako su tehnike drukcije.

Dr. N: Za m en taln i kontakt?

S: Da.

Dr. N: Htio bih saznati nesto vise o sposobnosti du h o v n ih ucitelja

da kontaktiraju svoje ucenike. Kako to c n o tjesite ili savjetujete
devet clanova svoje druzine na Zemlji iz d u h o v n o g svijeta?

S: (ne m a odgovora)

Dr. N: (navodim je na odgovor) Z n a te li sto vas pitam? Kako

usadujete ideje?

S: (n a p o k o n ) To vam ne m ogu reci.

Napomena: Pretpostavljam da se radi o blokiranju, ali ne m ogu se

pozaliti. Do sada, Th ece i njezin vodic o tv o re n o su mi davali informacije.
Odlucio sam zaustaviti seansu na tre n u ta k kako bih se obratio izravno
Kumari.

Dr. N: K um ara, dopusti mi da razgovaram s to b o m kroz T hece.

Moje su n am jere dobre. Propitujuci tvoju ucenicu, zelim razviti
svoje znanje o iscjeljivanju i pribliziti ljude visim kreativnim
silama koje nose u sebi. Moja veca misija je borba protiv straha
od smrti tako sto ljudima n u d im razumijevanje o prirodi njihovih
dusa i njihovog d u h o v n o g dom a. H oces li mi p o m o ci u tom e?

S: (Thece mi odgovara c u d n im glasom) Z n a m o tko si.

Dr. N: H o c e te li mi pom oci?

S: Razgovarat ce m o s tobom ... zadrzavajuci pravo na diskre-

ciju.

Napomena: To mi govori da n e c u dobiti odgovor na svoje pitanje

ukoliko njime prijedem neke ned efinirane granice ova dva vodica.

Dr. N: U redu, T h ec e, kada izbrojim do tri, osjetit cete se

ugodnije razgovarajuci sa m n o m o to m e kako duse funkcioniraju
kao vodici. P ocnite tako sto cete mi reci na koji vam n a c in clan
druzine na Zemlji m oze signalizirati kako bi vam privukao
pozo rno st. Jedan, dva, tri! (P u cn e m prstima kako bih pojacao
ucinak)

208
S: (nakon duge stanke) Prvo, m oraju umiriti svoje u m o ve i
fokusirati p ozornost izvan svoje n e p o s r e d n e okoline.

Dr. N: Kako to m ogu uciniti?

S: Utisavajuci se... posezuci u n u tra... zazivajuci svoj unutrasnji

glas.

Dr. N: Je li to n a c in dozivanja d u h o v n e pom oci?

S: Da, b a re m za m en e. Moraju prosiriti svoju unutrasnju svijest

kako bi me kontaktirali sredisnjom misli.

Dr. N: Moraju li se usredotociti na vas, ili na specifican problem

koji ih muci?

S: M oraju se izdici iznad onoga sto ih m uci kako bi postali

prijemcivi za m e n e . To je tesko ako ne ostanu smireni.

Dr. N: Posjeduje li svih devet clanova vase druzine sposobnost

da vas kontaktiraju i zatraze p o m oc?

S: N e, nem aju.

Dr. N: M ozda Ojanowin ima najveci p ro b lem s tim?

S: M m m , o n a j e j e d n a od onih koji imaju...

Dr. N: Zasto?

S: M eni je lako dobiti signale. To je teze ljudima na Zemlji.

Energija usm jerene misli m o ra nadjacati ljudsku emociju.

Dr. N: U n u ta r okvira d u h o v n o g svijeta, kako hvatate p o ruk e

clanova vase druzine m e d u milijardama dusa koje salju pozive u
p o m o c drugim vodicima?

S: P repo zn ajem ih istog trena. To m o gu svi cuvari, jer svi ljudi

imaju razlicite obrasce misli.

Dr. N: P o put vibracijskog koda u polju m isaonih cestica?

S: (smije se) Valjda biste mogli tako opisati obrasce energije.

Dr. N: U redu, kako o n d a odg ov arate n e k o m e kom e je p o t r e b n o

vodstvo?

S: (ceri se) Sapcem im odgovore na uho!

209
Dr. N: (u sali) Zar je to o n o sto prijateljski d u h cini zab rin u to m
u m u na Zemlji?

S: Ovisi...

Dr. N: O cem u? Jesu li ucitelji - duse ravnodusni p re m a

svakodnevnim p ro b lem im a ljudi?

S: Nism o ravnodusni, jer inace ne bismo komunicirali s njima.

P rocjenjujem o svaku situaciju. Z n a m o da je zivot prolazan. Mi
smo... vise odvojeni jer nas, kada n e m a m o ljudska tijela, ne
o pterecuje n e p o s r e d n o djelovanje ljudskih emocija.

Dr. N: Ali sto cinite kada situacija zahtijeva d u h o v n o vodstvo?

S: (ozbiljno) Kao p ro m a tra c i u tisini, p re p o zn ajem o kolicinu...

turbulencije... koja prati za brin utu misao. Zatim se pazljivo
spajam o s njom i njezno dodirujem o um.

Dr. N: Molim vas, opisite mi detaljnije taj proces povezivanja.

S: (stanka) To je tijek misli koji je kod osobe u nevolji obicno

tu rb u le n ta n , a ne gladak. U p o ce tk u sam bila nesp retna, a jos
uvijek n e m a m K um arinu vjestinu. P o tr e b n o je uci na suptilan
nacin... kako bi se cekala najbolja prijemcivost.

Dr. N: Kako cuvar m oze biti n esp re ta n , pa imali ste tisuce godina
iskustva?

S: Nisu svi kom unikato ri isti. I cuvari imaju razlicite sposobnosti.

Ako je neki clan moje druzine u krizi - fizicki povrijeden, tuzan,
uplasen, og orc en - on salje velike kolicine n e k o n tro lira n e nega-
tivne energije koja me upozori, ali njih iscrpi. To je izazov za
cuvara - znati kada i kako kom unicirati. Kada ljudi zele t r e n u t n u
p o m o c , m ozd a nisu u o dgovarajucem stanju za refleksiju.

Dr. N: Pa, m o zete li mi reci kako ste to iskazali n esp retnost kao
neiskusan vodic?

S. Zeljela sam prebrzo priskociti u p o m o c , ne koordinirajuci

obrasce misli o kojima smo razgovarali. Ljudi m ogu otupjeti.
Primjerice, ne m ozete se probiti do njih kada osjecaju intenzivnu
dusevnu bol. Ne m o zete uci u p re trp a n i um , kad je pozornost
usm jerena na drugu stranu, a energija misli rasprsena.

210
Dr. N: Osjeca li d ev etero clanova vase druzine vas ulazak u
njihov um n a k o n sto vas pozovu u p o m oc?

S: Cuvari se ne bi trebali mijesati. To je vise p oput... njeznog

milovanja. Ja usadujem ideje - koje oni smatraju n a d a h n u c e m -
kako bih im pokusala podariti mir.

Dr. N: S cime im ate najvise p ro b le m a tijekom kom uniciranja s

ljudima na Zemlji?

S: Sa straho m .

Dr. N: Biste li mi to podrobnije objasnili?

Dr. N: M o ra m paziti da ne razm azim svoje ljude ucinivsi im

zivote previse laganima... m o r a m im dopustiti da sami rijese
vecinu svojih poteskoca, a da p rito m ne priskocim u p o m o c .
S am o ce vise propatiti ako cuvar djeluje prebrzo, prije no sto
d o d e vrijeme za to. K um ara je strucnjak u tom e...

Dr. N: Snosi li o n a krajnju o dgovornost za vas i vasu druzinu?

S: Pa da, svi smo mi p o d njenim utjecajem.

Dr. N: Vidite li ikad svoje vrsnjake u blizini? Mislim na suradnike

na vasoj razini, s kojima biste mogli razgovarati o m e t o d a m a
p odu cav anja.

S: Oh, mislite, s o nim a s kojima sam odrasla?

Dr. N: Da.

S: Da... osobito s njih troje.

Dr. N: I vode li i oni svoje druzine?

S: Da.
Dr. N: J esu li te n aprednije duse o dgo v o rn e za otprilike isti broj
ljudi kao i vi?

S: Uh... da, osim W a-ro oa. Njegova druzina vise je nego dvo-
struko veca od moje. On je dobar. N jem u sada daju jos je d n u
druzinu.

Dr. N: Od koliko visih bica vi i vasi prijatelji, koji ta k o d e r vode

druzine, trazite savjet i upute?

211
S: Od jednog. Svi se mi o b ra c a m o Kumari kako bismo razmijenili
zapazanja i trazili n a c in e poboljsavanja.

Dr. N: Koliko dusa p o p u t vas i W a -ro o a n adgleda Kumara?

S: Oh... to ne znam ...

Dr. N: Pokusajte mi dati svoju procjenu.

S: (n a k o n razmisljanja) Najmanje pedeset, vjerojatno i vise.

Daljnji upiti o Kum arinim d u hov nim aktivnostima nisu urodili

p lo d o m , pa sam presao na T h e c e in u obuku stvaranja. Njezina
iskustva (koja sam sazeo) o dvode nas m alo dalje od vjezbi koje
je u posljednjem poglavlju opisao N e n th u m . Za citatelje sklone
znanosti, zelim naglasiti da referentni okvir klijenata koji mi
opisuju stvaranje nije utem eljen na zemaljskoj znanosti. Infor-
macije koje dobijem m o ra m p ro tu m a c iti najbolje sto mogu.

Dr. N: Cini se da se nastavni p ro g ram i za duse m e d u s o b n o

v e o m a razlikuju, Thece. Htio bih vam postaviti neka pitanja o jos
j e d n o m aspektu vase obuke. Koristi li se vasa energija svojstvima
svjetlosti, topline i kretanja u stvaranju zivota?

S: (iz n e n a d e n o ) Uh... z n a t e z a t o . ..

Dr. N: Sto mi jos m o zete reci o tom e?

S: Sam o da sam u p o z n a ta s tim...

Dr. N: Ne zelim pricati ni o ce m u sto bi vam bilo n e u g o d n o , ali

bio bih vam zahvalan da potvrdite o d r e d e n e bioloske ucinke
koji su rezultat djelovanja dusa.

S: (oklijeva) Oh... ne mislim...

Dr. N: (brzo uskacem ) Koje su vase novije kreacije zbog kojih je

K um ara bila p o n o s n a na vas?

S: (bez o tp o ra) D o b ra sam s ribama.

Dr. N: (nastavljam s nam jernim pretjerivanjem da bih je naveo

da nastavi) Oh, dakle svojom m e n t a l n o m energijom m ozete
stvoriti cijelu ribu?
S: (ljutito)... M ora da se salite?

Dr. N: Pa gdje o n d a p oc in je te ?

212
S: Sa zam e tcim a , n arav no. Mislila sam da znate...

Dr. N: Sam o provjeravam. Sto mislite, kad cete biti sprem ni za

sisavce?

S: (n e m a odgovora)

Dr. N: Gledajte, T h ec e, ako pokusate suradivati sa m n o m jos

nekoliko m in u ta , o b ecav am vas da vas n e c u dugo zadrzavati
pitanjima u vezi toga. H o c e te li pristati na to?

S: (stanka) Vidjet cem o...

Dr. N: U redu, m o zete li mi pojasniti tem eljne stvari o to m e sto

zapravo radite sa svojom energijom kako biste razvili zivot do
stadija ribe.
S: (n e o d lu c n o ) D ajem o u p u t e . .. organizm im a... u n u t a r njihovih
okruzenja...

Dr. N: Cinite li to na j e d n o m svijetu, ili na m nogim svjetovima

tijekom svoje obuke?

S: Na vise svjetova, (nije zeljela pojasniti, osim sto je rekla da su

to planeti «tipa Zemlje»)

Dr. N: U kakvom okruzenju t r e n u t n o radite?

S: U o ce an im a.
Dr. N: S jed no stav nim oblicima zivota u m o ru, p o p u t algi i
p lank ton a?

S: Tako je bilo kad sam pocela.

Dr. N: Mislite, prije no sto ste dosli do zam etak a riba?

S: Da.
Dr. N: Dakle, kada duse p o c n u stvarati zivotne oblike, zapocinju
s m ikroorganizm im a?

S:... S m alim stanicam a, da, i to je jako tesko nauciti.

Dr. N: Zasto?

S: Stanice zivota... nasa energija ne m oze n a p re d o v a ti ako je ne

uspijemo usmjeriti prem a... izmjeni molekula.

213
Dr. N: Znaci, vi zapravo stvarate nove kemijske spojeve
mijesajuci osnovne m olek ularne e le m e n te zivota sa svojim
energetskim tokom?

S: (kima glavom)

Dr. N: M ozete li biti jasniji?

S: N e, ne mogu.

Dr. N: D opustite mi da pokusam to sazeti. Molim vas, recite mi

ako sam na p o g resnom putu. Dusa koja p o stan e vjesta u stvaranju
zivota m o ra biti u stanju cijepati stanice i davati D N A u p u te , a vi
to cinite saljuci cestice energije u protoplazm u?

S: Da, m o r a m o nauciti kako se to radi - koordinirajuci to s

energijom sunca.

Dr. N: Zasto?

S: Zato sto svako sunce ima drukciji energetski ucinak na svjetove

koji ga okruzuju.

Dr. N: Zasto se o n d a mijesate u o n o sto bi sunce svojom

energijom p riro d n o ucinilo na planetu?

S: To nije mijesanje. Istrazujemo nove strukture... mutacije...

p r o m a t r a m o i gledam o sto funkcionira. U redujem o tvari kako bi
djelovale najucinkovitije s razlicitim suncim a.

Dr. N: Kad na n ek o m p lan etu evoluira neki oblik zivota, jesu li

okolisni uvjeti odabira i prilagodbe prirodni, ili se inteligentne
duse mijesaju u ono sto se dogada?

S: (izbjegava odgovor) Na p lan etu koji je prikladan za zivot

obicno postoje duse koje m otre. Sve sto u cin im o je p riro d n o .

Dr. N: Kako bi duse mogle p ro m a tra ti bioloska svojstva rasta i

utjecati na njih tijekom milijuna godina na nekom prim ordijalnom
svijetu?

S: Vrijeme za nas ne protjece u zemaljskim godinam a. Sluzimo

se njime tako da odgovara nasim eksperim entim a.

Dr. N: Stvarate li vi osobno sunca u nasem svemiru?

S: Sunce p riro d n e velicine? Oh, ne, to daleko nadm asuje moje

214
 sposobnosti... to zahtijeva m o c m nogih dusa. Ja stvaram samo u
manjim razmjerima.

Dr. N: Sto stvarate?

S: Ah... male sveznjeve visoko k o n c e n trira n e materije...

zagrijane.

Dr. N: A kako vas rad izgleda kada zavrsite?

S: Kao mali solarni sustavi.

Dr. N: Jesu li vasa minijaturna sunca i planeti velicine kamenja,

zgrada, mjeseca - o kojim velicinam a pricam o?

S: (smije se) Moja sunca velicine su kosarkaskih lopti, a planeti

su velicine pikula... to je najbolje sto m ogu uciniti.

Dr. N: Zasto to radite u tako maloj skali?

S: Radi vjezbe, kako bih mogla stvarati veca sunca. Uslijed

dovoljno jakog pritiska, atom i eksplodiraju i zgusnjavaju se, ali za
sada sam a ne m ogu napraviti nista stvarno veliko.

Dr. N: Kako to mislite?

S: M o ra m o nauciti suradivati i kom binirati svoje energije kako

bismo postigli najbolje rezultate.

Dr. N: Pa, tko vrsi te prave te rm o n u k le a rn e eksplozije koje

stvaraju fizicke svemire i sam prostor?

S: Izvor... k o n c e n trira n a energija Staraca.

Dr. N: Oh, dakle izvor dobiva p o m o c?

S: Mislim da je tako...

Dr. N: Zasto vasa energija tezi to m e da stvori univerzalnu tvar i

slozeniji zivot kad Kumara i entiteti iznad nje to vec cine kako
valja?

S: Od nas se ocekuje da im se pridruzim o, kao sto oni zele

ujediniti svoju energiju s energijom Staraca.

Pitanja o stvaranju uvijek zazivaju pitanje Prvog uzroka. Je li prva

eksplozija koja je preth odila radanju nasih zvijezda i p la n e ta p riro d n a
slucajnost, ili ju je planirala neka inteligentna sila? Kada slusam klijente

215
p o p u t T h e c e , pitam se zasto bi duse uvjezbavale la n c a n u reakciju
energije na m inijaturnim m od elim a ako im nije nam ijenjeno da je d n o m
stvaraju veca nebeska tijela. Nisam im ao klijente seste razine i razina
visih od te koji bi mi opisali sto rade sa silama stvaranja. Cini se da bi
se, ukoliko duse zaista napreduju, od entiteta na toj razini ocekivalo
sudjelovanje u radanju p lan eta i razvoju zivotnih oblika sposobnih za
postizanje vise inteligencije, kojima bi se duse mogle sluziti.

N a k o n promisljanja o razlozima zbog kojih se nesavrsene duse bave

stvaranjem, dosao sam do sljedeceg zakljucka. Sve duse imaju priliku
sudjelovati u razvoju nizih oblika inteligentnog zivota kako bi una-
prijedile sam e sebe. To n acelo m oze se primijeniti i na razlog iz kojeg
se duse inkarniraju u fizickom obliku. T h e c e je sugerirala da se vrhovna
inteligencija koju ona naziva «izvor» sastoji od kombinacije stvoritelja
(Staraca) koji udruzuju svoju energiju i stvaraju svemire. Tu su mi ideju
izrazili na razlicite n a c in e i drugi klijenti koji su opisivali u d ru z e n u m oc
starih dusa koje se vise ne inkarniraju.

Ovaj k o n c e p t nije nov. Primjerice, ideja da n e m a m o je d n o bozanstvo

filozofija je dzainisticke sekte iz Indije. Dzainisti vjeruju da su usavrsene
duse, zvane Siddhe, skupina univerzalnih stvoritelja. Te su duse oslo-
b o d e n e daljnjih inkarnacija. Ispod njih nalaze se duseA rhata, n a p r e d n ih
prosvjetitelja koji se jos uvijek inkarniraju uz jos tri nize razine dusa u
p ro c esu evolucije. Za dzainiste, stvarnost je nestvorena i vjecna. Stoga
S id d h a m a ne treba stvoritelj. Vecina istocnjackih filozofija negira ovu
postavku dzainista i zagovara bozanski upravni o d b o r s «predsjednikom»
na celu. Taj zakljucak blizi je i zap ad n jack o m um u.

S nekim klijentima m o g u ce je razgovarati o sirem ra s p o n u te m a u

kracem v re m e n s k o m roku. D o k je pricala o kozmickoj obuci dusa,
T h e c e mi je sp o m e n u la inteligentan zivot koji postoji na drugim svje-
tovima. To nas dovodi do jos jed n o g aspekta zivota dusa koji ce neki
od nas m o z d a tesko prihvatiti. Mali p o sto tak mojih klijenata, a to su
o b icno starije, n aprednije duse, prisjetili su se kako su zivjeli u cudnim ,
neljudskim oblicima inteligentnog zivota na drugim svjetovima. Njihova
sjecanja na okolnosti tih zivota, fizicke detalje i smjestaj p la n e ta u
od n o s u na nas svemir vrlo su maglovita. Pitao sam seje li T h ec e nek a d a
davno imala takvih iskustava, pa sam nak ratko p o k re n u o tu te m u da
vidim kam o bi me mogla odvesti.

216
Dr. N: Prije nekog v re m e n a spom enu li ste druge fizicke svjetove
koji su raspolozivi d u sam a osim Zemlje.

S: (s oklijevanjem) Da...
Dr. N: (nehajno) Pretpostavljam da neki od tih p lan eta
podrzavaju inteligentan zivot koristan d u sam a koje se zele inkar-
nirati?

S: T o j e istina, postoje m n o g e skole.

Dr. N: Razgovarate li ikada s drugim d u sam a o njihovim plane-

ta rn im skolama?

S: (duga stanka) Nisam sklona to m e - ne privlace me - druge

skole.

Dr. N: M ozda mi m o zete n a tu k n u ti kako one izgledaju?

S: Oh, neki planeti su... analiticke skole. Drugi su u osnovi m en -

talni svjetovi... suptilna mjesta...

Dr. N: Sto mislite o zemaljskoj skoli, u usporedbi s njima?

S: Zemaljska skola jos je nesigurna. Ispunjava je o go rcen ost

m nog ih ljudi koji su v o d en i i neprijateljstvo vo d a jedn ih p re m a
drugim a. T a m o postoji toliko m n o g o straha koji je p o tr e b n o pre-
vladati. To je svijet u sukobu, jer previse je razlika izm edu previse
ljudi. Drugi svjetovi imaju m alobrojn o stanovnistvo koje zivi u
v ec em skladu. Stanovnistvo na Zemlji prestiglo je svoj vlastiti
m e n ta ln i razvoj.

Dr. N: Biste li o nda radije ucili na n e k o m dru g o m planetu?

S: N e, u n a t o c svadam a i okrutnosti na Zemlji, ovdje ima strasti i

hrabrosti. Volim raditi u kriticnim situacijama. Stvarati red iz
n e re d a . Svi z n a m o da je Zemlja teska skola.

Dr. N: Dakle, ljudsko tijelo nije lagan d o m a c in za duse?

S:... Postoje oblici zivota u kojima je lakse zivjeti... koji su m anje

u sukobu sami sa sobom...
Dr. N: Pa, kako to zn a te ako vasa dusa nije zivjela u n ek o m
dru g o m tjelesnom obliku?

217
 N a k o n ovog uvoda, T h e c e je pocela pricati o tom e kako je zivjela
kao m alo letece stvorenje u stran o m okruzenju u m iruceg svijeta na ko-
jem je bilo tesko disati. P rem a njezinim opisima, zakljucio sam da sunce
tog p la n e ta ulazi u fazu nove. Govorila je zastajkujuci, a disanje joj je
bilo brzo i isprekidano.

T h e c e je rekla d a je zivjela na tom svijetu u vlaznoj dzungli, s n o cnim

n e b o m koje je bilo toliko p u n o zvijezda da izm edu njih u o p c e nije bio
ta m n ih podrucja. To m i je dalo u tis a k d a je planet bio smjesten u blizini
sredista galaksije, m o zd a cak i nase vlastite. Rekla mi je da je na tom
svijetu provela vrlo kratko vrijeme kao v e o m a m lada dusa, a Kum ara
joj je bila m e n to rica . N a k o n sto svijet vise nije m ogao podrzavati zivot,
dosle su na Zemlju kako bi nastavile sa zajednickim radom . Rekla mi je
da postoji veza izm edu m e n ta ln e evolucije zivota na Zemlji i onoga sto
je iskusila prije toga. Bica te letece rase bila su u pocetku uplasena,
izolirana i o pasna je d n a za druge. Isto tako, kao i na Zemlji, obiteljski
savezi bili su vazni, jer izrazavali su lojalnost i posvecenost. D ok sam je
ispitivao u vezi toga, doslo je do novog otkrica.

Dr. N: Mislite li da na Zemlji ima i drugih dusa koje su zivjele na

to m sada m rtv om svijetu?
S: (zastaje, a zatim se ne m oze suzdrzati) Zapravo, srela sam
jed n u .

Dr. N: U kojim okolnostima?

S: (smije se) Prije nekog v re m e n a n a je d n o j sam zabavi upoznala

je d n o g covjeka. P re p o z n a o me, ne fizicki, nego um o m . Bio je to
c u d a n susret. Izbacio me iz ravnoteze kad mi je prisao i uhvatio
me za ruku. Mislila sam da je nametljiv kad mi je rekao da me
poznaje.

Dr. N: I sto se o n d a dogodilo?

S: (blagim glasom) Bila sam zbunjena, sto je za m en e n e o b ic n o .

Znala sam da ima nesto izm edu nas. Mislila sam d a je to seksualne
prirode. Sada mi je sve jasno. B i o j e t o . .. Ikak. (to ime izgovorila
je s grlenim zvukom klaktanja). Rekao mi je da smo nek a d a
zajedno zivjeli na n ek o m udaljenom mjestu, a bilo je jos nekih
ovdje...

218
 Dr. N: Je li rekao jos nesto o njima?

S: (tiho) N e... pitam se... trebala bih ih poznavati...

Dr. N: Je li Ikak rekao jos nesto o vasoj fizickoj vezi na tom

svijetu?

S: Ne. Vidio je da sam zbunjena. Io nako nisam znala o cem u

prica.

Dr. N: Kako je on svjesno zn ao za taj planet, a vi niste?

S: (zbunjeno) O nje... ispred m e n e . .. on zna Kum aru. (a ta d a je

rekla, vise za sebe nego meni) Sto on radi tam o?

Dr. N: Zasto mi ne ispricate sto je radio na toj zabavi?

S: (opet se smije) Mislila sam da me sam o pokusava osvojiti. Bilo

je n e z g o d n o , zato sto me privlacio. Rekao je da sam v eo m a
privlacna, sto mi muskarci o b icno ne govore. U u m u sam imala
bljeskove sjecanja koji su mi govorili da smo vec bili zajedno...
kao dijelovi neke sekvence sna.

Dr. N: Kako je zavrsio vas razgovor s tim covjekom?

S: Vidio je da mi je n e u g o d n o . Valjda je mislio da je najbolje da

vise ne kontaktira sa m n o m , jer od ta d a ga vise nisam vidjela.
N o , razmisljala sam o njemu, i m o zd a c e m o se opet vidjeti.

Vjerujem da su duse u stanju prijeci je d n a zbog druge preko vre-

m e n a i prostora. N e d a v n o sam im ao dva klijenta koji su bili najbolji
prijatelji i dosli su mi istov rem en o na regresiju. Ne sam o da su bili
sro d n e duse u m nogim proslim zivotima na Zemlji, nego su zajedno
zivjeli kao ribolika inteligentna bica na prelijepom v o d e n o m svijetu.
Obojica su se sjecali kako su uzivali igrajuci se p o d v o d o m svojim
snaznim ekstrem itetim a i kako su izranjali na povrsinu da bi «virili». Niti
j e d a n od njih nije se m og ao sjetiti m n o g o vise informacija o to m
p lan etu , niti sto se dogodilo njihovoj rasi morskih stvorenja. M ozda su
bili dio neuspjelog zemaljskog ek sperim enta m n o g o prije no sto su se
k o p n e n i sisavci razvili u zemaljsku vrstu koja je najvise obecavala za
duse. N o, pretpostavljam da to ipak nije bila Zemlja, jer im ao sam i
druge klijente koji su opisivali zivot u v o d e n o m okruzenju za koje su
znali da nije zemaljsko. J e d a n od tih klijenata rekao je: «Moj vodeni

219
svijet bio je v e o m a to p a o i bistar jer imali smo tri sunca n a d glavom.
P o tp u n i n e d o s ta ta k ta m e p o d v o d o m bio je ug o d an i jako n am
olaksavao izgradnju nastambi.« Cesto sam se pitao jesu li snovi o
letenju, disanju p o d v o d o m i drugim neljudskim fizickim postignucim a
povezani s nasim prijasnjim fizickim iskustvima u drugim okruzenjima.

U ra n im danim a, kad sam tek p o c e o p rouc av ati duse, n ap o la sam

ocekivao da ce oni klijenti koji se m ogu sjetiti drugih svjetova reci da
su zivjeli u nasoj galaksiji, u susjedstvu naseg sunca. Ta pretpostavka
bila je naivna. Zemlja se nalazi u slabo naseljenom dijelu Mlijecnog
puta, u kojem se nalazi sam o osam zvijezda, udaljenih od su n ca deset
svjetlosnih godina. Z n a m o da nasa galaksija sadrzi vise od dvjesto
milijardi zvijezda, a procjenjuje se da u svemiru postoji oko stotinu
milijardi galaksija. Broj svjetova oko s u nac a koji bi mogli podrzavati
zivot nezamisliv je. Pomislite sam o - ako sam o mali djelic jed no g
postotka zvijezda nase galaksije ima p lan ete na kojima se nalazi
inteligentan zivot koristan dusam a, njihov bi se broj jos uvijek mjerio
milijunima.

P re m a o n o m e sto sam uspio saznati od klijenata s p re m n ih i

sposobnih za razgovor o prijasnjim za d acim a, duse se salju na sve svje-
tove koji sadrze odgovarajuce oblike inteligentnog zivota. Od zvijezda
koje su n a m p o zn a te , sam o cetiri posto nalik je nasem suncu. To
du sam a ocito ne znaci nista. Njihove p la n e ta rn e inkarnacije nisu pove-
za ne sa svjetovima zemaljskog tipa niti s inteligentnim dvonoscim a koji
hodaju k o p n o m . Duse koje su zivjele na drugim svjetovima kazu mi da
im se neki (p o p u t Zemlje) osobito svidaju i da se p o v re m e n o vracaju
na njih u nizu zivota. Nisam im ao m n o g o klijenata koji bi se bili u stanju
prisjetiti specificnih detalja o zivotu na drugim svjetovima. Razlog
to m e m oze biti n ed o s ta ta k iskustva, potiskivanje sjecanja ili blokade
koje su stvorili majstori vodici kako bi se izbjegla nelagoda zbog pri-
sjecanja zivota u nezemaljskim tijelima.

Oni klijenti koji su u stanju raspravljati o svojim iskustvima na drugim

svjetovima kazu mi da se, prije dolaska na Zemlju, duse cesto stavljaju
u tijela stvorenja m anje inteligencije od ljudskih bica (za razliku od
T h e c e in o g slucaja). M edutim , kad se n a d u u ljudskom tijelu, duse se
vise ne salju n atra g niz evolucijske ljestve. N o , fizicki kontrasti mogu
biti veliki, a p o v re m e n i odlasci sa Zemlje nisu nu zno ugodni. J e d a n
moj klijent srednje razine izrazio je to ovako: «Nakon dugog niza

220
ljudskih zivota, rekao sam svojem vodicu da treb a m o d m o r od Zemlje
u n e k o m d rug om okruzenju. U pozorio me: 'Ta ti se pro m jena sada
m o zd a n e c e svidjeti, jer si se toliko naviknuo na atribute ljudskog um a
i tijela'.» Moj klijent je ustrajao i dali su mu zivot koji je opisao kao
«pastelni svijet u kojem je zivjela rasa malih, nabijenih bica. Bila su to
promisljena, ali ozbiljna bica s malim licima, bijelim p o p u t krede, koja
se nikada nisu smijesila. Bez ljudskog smijeha i fizicke fleksibilnosti,
nisam bio uskladen s njima i nisam m n o g o n apredov ao.« Z a d a ta k je za
tu osobu m o ra o biti osobito tezak ako u z m e m o u obzir cinjenicu da su
h u m o r i smijeh tako snazna obiljezja zivota dusa u d u h o v n o m svijetu.

Priblizavao sam se posljednjoj fazi svoje seanse s klijenticom iz

dvadeset i treceg slucaja. M orao sam upotrijebiti d o d a tn e tehnike
produbljivanja transa jer sam htio da T h e c e posegne u najvise razine
svojeg nadsvjesnog u m a kako bi mi pricala o v re m e n u - p rosto ru i o
izvoru.

Dr. N: T hece, blizimo se kraju naseg zajednickog v re m e n a i

zelim da jos j e d n o m fokusirate svoj um na izvor - stvoritelja,
(stanka) H o c e te li uciniti to za m ene?

S: Da.

Dr. N: Rekli ste da je k onacn i cilj dusa ujedinjenje s najvisim

izvorom stvaralacke energije - sjecate li se?

S: ... Cin spajanja, da.

Dr. N: Recite mi, boravi li izvor u n e k o m p o s e b n o m sredisnjem

p ro s to ru u d u h o v n o m svijetu?

S: Izvor jest duhovni svijet.

Dr. N: Zasto o n d a duse govore o dostizanju jezgre d u h o v n o g

zivota?

S: Kad smo jos m lad e duse, osjecam o m o c svugdje oko sebe, ali
osjecam o da se nalazim o na... njezinom rubu. Kako postajem o
stariji, javlja se svijest o u sre d o to c en o j moci, ali osjecaj je isti.

Dr. N: Iako ste to nazvali mjestom Staraca?

S: Da, oni su dio u s r e d o to c e n e m oci izvora koji nas odrzava kao

duse.

221
 Dr. N: Pa, ako zdruzite tu m o c kao je d a n energetski izvor,
m o z e te li opisati stvoritelja ljudskim term inim a?

S: Kao krajnje n ese b ic n o bice kakvo svi nastojimo biti.

Dr. N: Ako izvor predstavlja cjelokupni du hovni svijet, kako se

to m e n t a l n o mjesto razlikuje od fizickih svemira sa zvijezdama,
p la n e tim a i zivim bicima?

S: Svemiri su stvoreni - zive i um iru - za p o tre b e izvora. Mjesto

duhova... jest izvor.

Dr. N: Cini se da zivimo u svemiru koji se siri i m oze se opet

skupiti i na kraju umrijeti. Buduci da zivimo u svemiru s
vrem enskim ogranicenjem , kako sam d uhovni svijet m oze biti
b ez v rem en ?

S: Z ato sto ovdje zivimo u b e z v re m e n o m ne-prostoru... osim u

o d r e d e n i m zo na m a .

Dr. N: Molim vas, objasnite mi sto su te zone.

S: To su... vrata koja povezuju... otvori kroz koje prolazim o u

fizicke u n iv erzu m e u kojima postoji vrijeme.

Dr. N: Kako m ogu vrem en ska vrata postojati u ne-prostoru?

S: Otvori postoje kao pragovi izm edu stvarnosti.

Dr. N: Pa, ako je du hovni svijet n e d im e n z io n a la n , kakva je to

stvarnost?

S: Stalno stanje stvarnosti, za razliku od promjenjivih stvarnosti

d im en zio n aln ih svjetova koji su materijalni i promjenjivi.

Dr. N: Imaju li proslost, sadasnjost i b u d u c n o s t ikakvu vaznost

za duse koje zive u d u h o v n o m svijetu?

S: J e d in o kao n a c in za razumijevanje slijeda u fizickom obliku.

Ovdasnji zivot... postoji... nepromjenjivost... za one m e d u n a m a
koji ne prelaze pragove u univerzum tvari i vrem ena.

Napomena: Vazna primjena vrem enskih pragova kojima se sluze duse

bit ce objasnjena u sljedecem poglavlju o izboru zivota.

Dr. N: G o v o r ite o sv e m irim a u m n o z in i. Postoje li i drugi fizicki

222
 svemiri osim ovoga koji sadrzi Zemlju?

S: ( n e o d r e d e n o ) Postoje... razlicite stvarnosti koje odgovaraju

izvoru.

Dr. N: Zelite li reci da duse m ogu kroz d u h o v n a vrata uci u

razlicite prostorije razlicitih fizickih stvarnosti?

S: (kima) Da, m ogu - i to i cine.

Prije zakljucivanja seanse s ovom vrlo n a p r e d n o m klijenticom,

tre b a o bili dodati da je vecina ljudi u dubokoj hipnozi u stanju gledati
onkraj zemaljske stvarnosti tro d im e n z io n a ln o g prostora, u alternativne
b e z v re m e n e stvarnosti. U podsvjesnom stanju, moji klijenti prozivljavaju
kronologiju v re m e n a svojih proslih i sadasnjih zivota koja je nalik
o n o m e sto percipiraju dok su pri svijesti. Ovdje m ogu vidjeti sada kao
j e d n u h o m o g e n u jedinicu proslosti, sadasnjosti i b u du cno sti. Sekunde
u d u h o v n o m svijetu izgledale bi kao godine na Zemlji. Kada njihove
seanse zavrse, klijenti cesto izrazavaju iznen ad enje zbog n a c in a na koji
je vrijeme unificirano u d u h o v n o m svijetu.

K vantna m e h a n ik a je m o d e r n a grana fizike koja istrazuje sve sub-

atom ske kretnje u term in im a elektrom agnetskih razina energije, pri
ce m u se sm atra da su sve stvari zapravo ne-cvrste i da postoje u unifi-
cira n o m polju. Onkraj N e w to nov ih fizickih zakona gravitacije, sm atra
se i da su elem e n ti djelovanja na vrijeme ta k o d e r unificirani frekvencijom
svjetlosnih valova i kineticke energije. Buduci da sam pokazao kako
duse u d u h o v n o m svijetu prozivljavaju osjecaj kronoloskog prolaska
v re m e n a , nije li to u proturjecju s k o n c e p tim a jedinstva proslosti, sada­
snjosti i b u ducn osti? N e, ne proturjeci. Moja istrazivanja pokazala su
da se iluzija proto ka v re m e n a stvara i odrzava za o ne duse koje dolaze
i odlaze u fizicke dimenzije (koje su navikle na bioloske reakcije p o p u t
starenja), tako da m ogu lakse mjeriti svoj nap red ak . Z ato za m e n e ima
smisla hipoteza kvantnih fizicara da vrijeme nije apso lu tn a vrijednost
od tri faze, nego sam o izraz mijene.

Kada moji klijenti pricaju o to m e kako, kao duse, putuju zakrivljenim

linijama, prisjecam se v re m e n sk o -p ro sto rn ih teorija onih astrofizicara
koji vjeruju da su svjetlost i pokret jedinstvo v re m e n a i prostora koji se
zakrivljuje sam u sebe. Kazu da se vrijeme zaustavlja kada se pro stor
dovoljno jako savije. Zaista, slusajuci kako moji klijenti pricaju o

223
vrem enskim z o n a m a i tun elim a za prijelaz u razne dimenzije, uvidam
slicnosti s postojecim astronom skim teorijam a o to m e kako je fizicki
prostor svijen, ili povijen, u kozmicke petlje koje stvaraju «usta» hiper-
p ro sto ra i c rn e rupe koje m ozd a vode izvan nasih trod im en zio n aln ih
svemira. M ozda se v re m e nsko-prosto rni k oncepti astrofizike i metafizika
p o m a lo priblizavaju.

Svojim klijentima iznio sam m o g u cn o st da, ukoliko im duhovni

svijet izgleda zaobljeno, i ukoliko im izgleda kao da se zakrivi dok oni
putuju velikom brzinom kao duse, to m o zd a znaci da je taj svijet
k o n a c n a , za tv o ren a sfera. Oni nijecu svaku pom isao na d im enzionalne
granice, no ne n u d e mi m n o g o osim metafora. Klijentica iz dvadeset i
trec eg slucaja kaze da je sam du hovni svijet izvor stvaranja. Neki su to
mjesto nazvali Bozje srce, ili Bozji dah. Klijent iz dvadeset i drugog
slucaja definirao je p rostor dusa kao «tkaninu», a neki drugi klijenti
pridavali su d u h o v n o m svijetu kvalitetu «nabora haljine bez savova
koja za m a h u je am o-tam o». P o n ek ad osjecaju ucinke blage «valovite»
kretnje svjetlosne energije koju su opisali kao «valove (ili prstenje) koji
se kotrljaju p re m a o balam a jezerca». Ljudi u nadsvjesnom stanju inace
dozivljavaju geografiju dusevnih p rostora kao da posjeduje glatku,
o tv o re n u dosljednost, bez izrazavanja svojstava gravitacije, te m p e r a ­
tu re, pritiska, materije ili v re m e n a povezanih s kaoticnim fizickim svije-
tom . M ed u tim , kada pokusam opisati cijeli duhovni svijet kao prazninu,
ljudi u tran su opiru se toj ideji.

Iako moji klijenti nisu u stanju u p o tp u n o sti objasniti mjesto gdje

zive njihove duse, svi vrlo jasno izrazavaju da ona za njih predstavlja
krajnju stvarnost. Klijent u transu ne vidi d uh ovn i svijet kao nesto sto je
blizu ili daleko od naseg fizickog svemira. Ipak, zanimljivo je sto opisuju
d u h o v n u tvar kao laganu ili tesku, debelu ili tanku, veliku ili malu,
u spo red ujuci svoja iskustva u d u h o v n o m svijetu sa zivotom na Zemlji.

I dok se apsolutna stvarnost d u h o v n o g svijeta u u m o v im a ljudi pod

h ip n o z o m cini k o n s ta n tn o m , njihovi opisi drugih fizickih dimenzija nisu
takvi. Im a m osjecaj da, osim naseg svemira, postoje i drugi svemiri.
Oni su stvoreni u svrhu osiguranja okruzenja prikladnog za rast dusa, s
bicim a koja ne m o z e m o ni zamisliti. J e d a n n a p r e d a n klijent rekao mi
je da je zivio na vecem broju svjetova tijekom svojeg dugog postojanja,
pri c e m u svoju dusu u j e d n o m tre n u tk u nikada nije dijelio na vise od
dva dijela. Neki zivoti trajali su za njega sam o nekoliko mjeseci u

224
zemaljskom v re m e n u , zbog lokalnih p la n e ta rn ih uvjeta i kratkih zivot-
nih vjekova d o m in a n tn ih oblika zivota. G ovoreci o «rajskom planetu»,
tihoj, jednostavnijoj verziji Zemlje s manjim brojem stanovnika, d o d a o
je da taj svijet nije daleko od Zemlje. «Oh», p rekinu o sam ga, «to znaci
da se nalazi na sam o nekoliko svjetlosnih godina od Zemlje?» On mi je
strpljivo objasnio da plan et nije u nase m svemiru, ali da je blize Zemlji
od m n o g ih p la n e ta iz nase galaksije.

Vazno je da citatelji shvate sljedece: kad se ljudi prisjecaju zivota na

drugim svjetovima, cini se da ih pritom ne ogranicavaju d im enzion alna
ogranicenja naseg svemira. Kad duse putuju na p lan ete m e d u galak-
sijama ili m e d u dimenzijama, to putovanje mjere v re m e n o m koje im je
p o t r e b n o da stignu na svoja odredista kroz tunel iz d u h o v n o g svijeta.
U obzir valja uzeti i velicinu p ro s to rn e regije o kojoj je rijec, te relativan
m e d u s o b a n polozaj svjetova. N a k o n sto sam od nekih klijenata slusao
kako spom inju visestruke d im en zionalne stvarnosti, ostao mi je utisak
da oni vjeruju kako se sve te d im e n z io n a ln e struje spajaju u je d n u
veliku rijeku u d u h o v n o m svijetu. Kad bih m o g ao stati i rastaviti sve te
razne stvarnosti koje se nalaze u um o v im a mojih klijenata, bilo bi to
kao da gulim slojeve articoke sve do njezinog jedinstvenog jezgra.

D ug o sam propitivao T h ec e i vidio sam da se vec umorila. Malo je

klijenata koji m o g u dugo zadrzati ovu razinu d u h o v n e prijemcivosti.
Odlucio sam zavrsiti seansu s nekoliko pitanja u vezi geneze cjelokupnog
stvaranja.

Dr. N: T h ec e, zelim zakljuciti seansu s jos nekoliko pitanja o

izvoru. Vec dugo v re m e n a postojite kao dusa - kako o n d a vidite
sebe u o d n o s u na jedinstvo stvaranja o kojem ste mi prije
pricali?

S: (duga stanka) Kroz osjet kretanja. Na pocetku, osjecate kre-

tanje energije vase duse iz izvora p re m a van. N a k o n toga, svoje
zivote p ro v o d im o krecuci se p re m a unu tra... p re m a koheziji i
ujedinjenju.

Dr. N: Opisujete taj proces kao da se radi o zivom organizm u

koji se siri i skuplja.

S:... Dolazi do eksplozivnog oslobadanja... pa do povratka... da,

izvor pulsira.

2 25
Dr. N: A v i se k recete p re m a sredistu tog izvora energije?

S: Z apravo, ne postoji srediste. Izvor je oko nas kao da smo...

u n u t a r srca koje kuca.

Dr. N: Ali, rekli ste da se v racate na mjesto nastanka kako vasa

dusa n a p re d u je u spoznaji?

S: Da, kad sam g u rn u ta naprijed bila sam dijete. Sada se polako

v ra c a m natrag, dok polako izlazim iz adolescencije...

Dr. N: K am o natrag?

S: Dublje u izvor.

Dr. N: M ozda mi m ozete opisati taj izvor energije tako sto cete
bo jam a opisati kretanje duse i ra sp o n stvaranja.

S: (uzdise) To je kao da su sve duse dio goleme elektricne eks-

plozije koja stvara... efekt aureole. U toj... kruznoj aureoli nalazi
se t a m n o p u r p u r n o svjetlo iz kojeg izlaze bljeskovi... koji na ru-
bovim a postaju bijeli. Nasa svjesnost zapocinje na rubovim a jar-
kog svjetla i kako rastem o... nasa svjetlost postaje sve tamnija.

Dr. N: Tesko mi je vizualizirati Boga stvoritelja kao h ladno ,

t a m n o svjetlo.

S: To je zato sto ja nisam dovoljno blizu spajanja da bili vam ga

d o b ro opisala. Sama t a m n a svjetlost je... pokrov, iza kojeg
m o z e m o osjetiti intenzivnu toplinu... p u n u m u d re prisutnosti
koja je svugdje oko nas... i ziva!

Dr. N: Kako vam je bilo kad ste prvi puta postali svjesni svojeg
id en tite ta duse, n a k o n sto ste o dgurani na rub te aureole?

S: Biti... to je isto kao kad gledate otvaranje prvog cvijeta u

proljece, a taj ste cvijet vi. Kako se otvarate, postajete svjesni
postojanja drugog cvijeca na predivnoj livadi i osjetite... n eo -
g ra n ic e n u radost.

Dr. N: Ako se taj eksplozivan, visebojni izvor energije urusi sam

u sebe, h o c e li sve cvijece na kraju umrijeti?

S: Nista se ne urusava... izvor je beskrajan. Kao duse, mi nikada

n e c e m o umrijeti - mi to nekako zn a m o . D ok se spajamo, nasa

226
rastuca m u d ro st osnazuje izvor.

Dr. N: Je li to razlog zbog kojega izvor to cini?

S: Da, daje n am zivot kako biste mogli dostici savrsenstvo.

Dr. N: Zasto bi izvor, koji je n a v o d n o vec savrsen, tre b a o stvarati

no vu inteligenciju koja je manje od savrsene?

S: Da bi po m agala stvoritelju u stvaranju. Na taj nacin, pre-

o b ra z b o m sebe i u s p o n o m na vise razine ispunjenosti, mi ocvr-
scujem o g ra d ev n e blokove zivota.

Dr. N: Jesu li duse bile prisiljene na razdvajanje od izvora i

dolazak na mjesta p o p u t Zemlje zbog nekog izvornog grijeha ili
gubitka milosti u d u h o v n o m svijetu?

S: To su besmislice. Mi smo dosli kako bismo bili... uvecani... u

prelijepoj raznolikosti tvorevine.

Dr. N: T h ec e, zelim da me p o zo rn o slusate. Akoje izvor p o tre b n o

uciniti jacim ili mudrijim, dijeljenjem njegove bozanske energije
kojim se stvara niza inteligencija koju on nastoji uvecati - ne
sugerira li to da mu nedostaje p o t p u n o savrsenstvo?

S: (stanka) Izvor stvara kako bi ispunio sam sebe.

Dr. N: U pravo u to m e i jest bit onoga sto zelim reci. Kako nesto
sto je ap so lu tn o m oze postati jos apsolutnije, ako m u nesto ne
nedostaje?

S: (oklijeva) O n o sto mi vidimo kao... nas izvor... jest sve sto

m o z e m o znati, a mi mislimo da se stvoritelj zeli izraziti'kroz nas...
radajuci nas.

Dr. N: I sm atrate da je izvor snazniji zato sto mi postojimo kao

duse?

S: (duga stanka) Vidim kako se stvoriteljevo savrsenstvo...

odrzava i obogacuje... dok s n a m a dijeli m o g u cn o st savrsenstva,
a to je krajnji p ro d u z e ta k njega samoga.

Dr. N: Dakle, izvor pocinje tako sto n a m je rn o stvara nesavrsene

duse i nesavrsene oblike zivota za te duse i gleda sto se dogada,
kako bi p rodu zio sam sebe?

227
 S: Da, i mi m o r a m o imati vjere u tu odluku i povjerenje u proces
povratka u izvor zivota. Covjek m o ra gladovati da bi znao cijeniti
h ra n u , m o ra m u biti h la d n o da bi shvatio blagoslov topline, m ora
biti dijete da bi uvidio vaznost roditelja. P reobrazba n a m daje
svrhu.

Dr. N: Zelite li vi biti roditelj dusa?

S:... Sudjelovanje u nasem za cec u jest... moj san.

Dr. N: Kad nase duse ne bi iskusile fizicki zivot, bismo li ikad

spoznali te stvari o kojima mi pricate?

S: Znali bism o za njih, ali ne bismo ih spoznali. Bilo bi to kao da

vasoj duhovnoj energiji kazu da svira na p ian u sa sam o j e d n o m
notom.

Dr. N: I vjerujete li da bi se uzvisena energija izvora smanjila

zbog n e d o statk a izrazaja da nije stvorio duse koje ce odgajati i
brinuti o njima?

S: (uzdise) Mozda je to bila njegova namjera.

S to m posljednjom, p ro r o c a n s k o m izjavom T hece priveo sam

seansu kraju. Dok sam izvodio klijenticu iz dubokog transa, cinilo mi se
kao da mi se vraca s mjesta onkraj v re m e n a i prostora. D o k j e sjedila i
tiho fokusirala svoj pogled na p r e d m e t e u mojoj ordinaciji, izrazio sam
svoju zahvalnost na prilici da radim s njom na tako n a p re d n o j razini.
Smijeseci se, d am a mi je rekla da bi m o z d a odbila suradivati sa m n o m
d a j e znala kakvo joj ispitivanje sprem am .

D ok smo se rastajali, razmisljao sam o njezinim posljednjim izjavama

u vezi izvora zivota. U drevnoj Perziji, Sufiji su imali izreku: ako stvoritelj
predstavlja ap so lu tn o dobro , a time i ap so lu tn u ljepotu, u prirodi je
ljepote da zudi za manifestiranjem.

228
 12

IZBOR ZIVOTA

apok on dolazi vrijeme kada dusa m o ra opet napustiti utociste

N d u h o v n o g svijeta i jos j e d n o m otputovati na Zemlju. To nije

lagana odluka. Duse se m oraju pripremiti za napustanje svijeta
p o t p u n e m udrosti, u kojem zive u b l a z e n o m stanju slobode, i zami
ga fizickim i m e n ta ln im zahtjevima ljudskog tijela.
Vidjeli smo kako duse m ogu biti u m o r n e kad se vrate u duhovni
svijet. M noge ne zele ni pomisliti na pov ratak na Zemlju. To osobito
vrijedi za one koje se nisu priblizile ostvarenju svojih ciljeva krajem
fizickog zivota. Kad se vrate u d u hov ni svijet, dusam a je tesko cak i
p riv re m e n o napustiti svijet sam ospoznaje, bliskosti i suosjecanja i otici
u p la n e ta r n o okruzenje nesigurnosti i straha koje stvaraju agresivni,
natjecateljski nastrojeni ljudi. U n a to c to m e sto na Zemlji imaju obitelji
i prijatelje, m n o g e in karn irane duse osjecaju se usamljeno i a n o n i m n o
ziveci u velikim, n e o s o b n im g ru p a m a ljudi. N a d a m se da su vam moji
klijenti dokazali da u d u h o v n o m svijetu vrijedi su p ro tn o . T a m o nase
duse vjecno zive u najintimnijem kontaktu. Nas d uhovni identitet
poznaje i cijeni m n ostvo drugih entiteta, cija je p o tp o ra beskrajna.

Obnavljanje energije i osobna procjena Jastva za neke duse traje

dulje, a za neke krace, ali dusa na kraju biva m otivirana za p o n o v n o
utjelovljenje. Iako im je tesko napustiti d u h o v n o okruzenje, duse imaju
lijepa sjecanja, pa cak i nostalgiju, po vezana s fizickim zadovoljstvima
koja pruza zivot na Zemlji. Kad ra n e proslog zivota zacijele i kad se
p o n o v n o ujedinim o sa sobom , osjecam o p o tre b u za fizickim izraza-
vanjem naseg identiteta. Seanse obuke s nasim savjetnicima i vrsnjackim
g ru p a m a priprem ile su nas za sljedeci zivot kroz zajednicke d u h o v n e
n a p o r e . Ocjenjuje se karm a stvorena nasim proslim djelima p re m a

229
covjecanstvu i nase pogreske i uspjesi, pri ce m u je glavna pozornost
p o sv ec en a najboljem smjeru za b u d u c e n a p o re . Dusa sada m ora
usvojiti sve te informacije i poduzeti svrhovitu akciju utem eljen u na tri
p rim a rn e odluke:

• Jesa m li s p re m a n /s p r e m n a za novi fizicki zivot?

• Koje specificne lekcije zelim proci kako bili unaprijedio /

unaprijedila svoje ucenje i razvoj?

• Kamo cu poci i tko cu biti u sljedecem zivotu, kako bili dobio

najbolju priliku za rad na svojim ciljevima?

Starije duse rjede se inkarniraju, bez obzira na zahtjeve populacije

p la n e ta koji su im dodijeljeni. Kada neki svijet u m re , entiteti s
n ed o v rsen im poslovima prelaze na drugi svijet, koji posjeduje odgo-
varajuci oblik zivota za onu vrstu posla kojim se bave. Cini se da cikluse
inkarnacije vjecne duse vise odreduju u n u tarn je zelje pojedine duse,
nego p o tre b e tijela d o m a c in a koja evoluiraju u p la n e ta rn o m svemiru.

Ipak, Zemlja zasigurno ima sve vecu p o tre b u za dusam a. D anas na

svijetu zivi vise od sest milijardi ljudi. Demografi se razlikuju u svojim
p ro c je n a m a o to m e koliko je ljudi zivjelo na Zemlji u posljednjih 200
000 godina. Prosjecne p ro cjene krecu se oko 50 milijardi ljudi. Ova
brojka, koju ja sm atram p re m a lo m , ne oznacava broj posjeta razlicitih
dusa. Imajte na u m u da se iste duse stalno reinkarniraju, a postoje i
one koje zauzimaju vise tijela istovrem eno. Postoje strucnjaci za rein-
karnaciju koji vjeruju da je broj ljudi koji danas zive na Zemlji gotovo
ravan u k u p n o m broju dusa koje su ikada zivjele ovdje. Frekventnost
inkarnacija dusa na Zemlji nije u ra v n o te zen a . Zemlji danas ocito treba
vise dusa no sto joj je trebalo u proslosti. P rocjene broja stanovnika na
svijetu 1. g. n.e. krecu se oko 200 milijuna ljudi. Do godine 1800., broj
ljudi se u ce tverostrucio, a n a k o n sam o 170 godina opet se ucetvero-
strucio. Ocekuje se da ce se svjetska populacija jos je d n o m udvostruciti
od 1970. do 2010.

Kada p ro u c a v a m inkarnacijsku kronologiju nekog klijenta, saznajem

da o b icno postoji dug razm ak od vise stotina, pa cak i tisuca godina
izm ed u njegovih zivota u paleolitskim no m adsk im kulturam a. N a k o n
uvodenja poljoprivrede i pojave d o m a c ih zivotinja u doba neolitika,

230
od prije 7000 do prije 5000 godina, moji klijenti inkarnirali su se cesce.
N o , razm ak izm edu njihovih zivota jos je uvijek m o g ao iznositi i 500
godina. Kad se javljaju gradovi, trgovina i veca kolicina h ra n e , broj
inkarnacija dusa raste s p o ra sto m populacije. Izm edu 1000. i 1500. n.
e., moji klijenti zivjeli su prosjecno j e d n o m u dva stoljeca. N a k o n 1700.,
ta se brojka o pet mijenja i sada zive j e d n o m na stoljece. Do 20. stoljeca,
m e d u mojim klijentima ucestalo se susrece zivljenje vise zivota u
je d n o m stoljecu.

Neki tvrde da je taj porast broja inkarnacija sam o prividan, jer se

prisjecanje na prosle zivote poboljsava kako se ljudi pod h ip n o z o m
priblizavaju svojim tre n u tn im zivotima. To je m o zd a to c n o do odre-
d en o g stupnja, ali ako je zivot bio vazan, osoba ce ga vrlo jasno zapam -
titi, bez obzira na to kad se dogodio. Nesum njivo je da je golem porast
populacije na Zemlji glavni razlog zbog kojeg se duse sve cesce vracaju
ovam o. Postoji li m o gu cn o st da se zaliha dusa namijenjenih Zemlji
priblizila svojim krajnjim g ra n ic am a zbog tog porasta ljudske repro-
dukcije?

Kada klijentima postavim pitanje o broju raspolozivih dusa, kazu mi

da bili vise tre b a o brinuti o to m e sto nas p lanet um ire zbog pre n a-
pu ce n o sti, nego o to m e da ce se rezerve dusa iscrpiti. Svi su uvjereni
da uvijek postoje nove duse koje m ogu pop uniti zahtjeve rastuce
populacije. Ako je stanovnistvo naseg p lan eta sam o je d n a od inteligent-
nih populacija koje zive diljem svemira, zaliha dusa zacijelo je astro-
nomska.

Rekao sam da duse imaju slobodu izabrati kada i gdje se zele inkar-
nirati i tko zele biti u svojem fizickom zivotu. O d r e d e n e duse p ro v o d e
m anje v re m e n a u d u h o v n o m svijetu kako bi ubrzale svoj razvoj, dok se
druge vrlo n e o d l u c n o odvajaju od njega. N o , nije up itn o da nasi vodici
u velikoj mjeri utjecu na to. Kao sto smo imali ulazni razgovor u fazi
orijentacije n a k o n smrti, postoje i p rip re m n i izlazni razgovori s duhov-
nim savjetnicima kako bi se utvrdila nasa s p re m n o st za p o n o v n o ro de-
nje. Sljedeci slucaj ocrtava tipican prizor iz d u h o v n o g svijeta u kojem
sudjeluje dusa nize razine.

231
 DVADESET I CETVRTI SLUCAJ

Dr. N: Kada ste prvi p uta shvatili da se m ozda v racate na

Zemlju?

S: U u m u sam zacula tihi glas koji je rekao: «Vrijeme je, ne mislis

li tako?»

Dr. N: T ko je taj glas?

S: Moj instruktor. Neke od nas m oraju malo pogurati kada misle

da smo p o n o v n o spremni.

Dr. N: Osjecate li se sp re m n o m za povratak na Zemlju?

S: Da, mislim da jesam... priprem ila sam se za to. N o, moje

ucenje trajat ce tako dugo u zemaljskim godinam a prije nego sto
b u d e m gotova. Ta me spoznaja p o m alo plasi.

Dr. N: A mislite li da cete se jos uvijek vracati na Zemlju kad se

priblizite kraju svojih inkarnacija?

S: (duga stanka) Ah... m ozda ne... postoji jos jed an svijet osim
Zemlje... ali na njem u zive Zemljani...

Dr. N: Sto to znaci?

S: Na Zemlji ce biti manje ljudi... m anje je n ap u c e n a ... to mi nije

jasno.

Dr. N: Sto mislite, gdje biste mogli biti tada?

S: D obivam utisak da se negdje drugdje odvija kolonizacija - to

mi nije jasno.

Napomena: Suprotnost regresiji u prosle zivote jest progresija u b u d u c e

zivote, koja o m ogucava nekim klijentima da vide n e p o t p u n e prizore iz
b u ducn osti. Primjerice, neki su mi rekli da ce se broj stanovnika na
Zemlji jako smanjiti do kraja 22. stoljeca, djelomicno zbog nepovoljnih
p rom jena tla i atmosfere. T ako der su vidjeli ljude koji zive u cudnim ,
kupolastim zdanjima. Detalji o b u d u cn o sti uvijek su prilicno sturi.
Pretpostavljam da je razlog to m e amnezija u g ra d e n a radi karmickih
ogranicenja. Vise cu o to m e reci u sljedecem slucaju.

Dr. N: Vratimo se vasim rijecima o to m e kako instruktori poticu

ljude da n a p u s te duhovni svijet. Biste li vi vise voljeli da to ne cine?

232
 S: Oh... voljela bih ostati... ali instruktori ne zele da b u d e m o
p re d u g o ovdje kako ne bismo upali u taj obrazac ponasanja.

Dr. N: Biste li mogli inzistirati na ostajanju?

S: Pa da... instruktori vas ne prisiljavaju na odlazak, jer tako su

blagi, (smije se) Ali imaju n a c in da vas... p o ta k n u kada do d e
vrijeme.

Dr. N: Poznajete li nekoga tko se iz nekog razloga nije htio

p o n o v n o roditi na Zemlji?

S: Da, takav je moj prijatelj Mark. Rekao je da vise n e m a cime

pridonijeti. Bilo mu je dosta zivota na Zemlji i nije se htio vratiti.

Dr. N: Je li prozivio m n o g e zivote?

S: N e, zapravo i nije. Ali u tim zivotima nije bio dobro

prilagoden.

Dr. N: Sto su ucitelji napravili s njim? Je li mu bilo d o p u s te n o da

ostane u d u h o v n o m svijetu?

S: (zamisljeno) Mi biram o p o n o v n o radanje kada odluce da smo

spre m n i za to. Ne prisiljavaju vas ni na sto. Marku su pokazali da
je p o m o g a o drugima u svojoj blizini.

Dr. N: Sto se dogodilo Marku?

S: N a k o n jos malo... indoktrinacije... M arkje shvatio da nije bio

u pravu u vezi svojih sposobnosti i n a p o k o n se vratio na
Zemlju.

Dr. N: Indoktrinacije! To me podsjeca na zastrasivanje.

S: (u znem irena m ojom prim jedbom ) To u o p c e nije tako! Mark

se sam o obeshrabrio i trebalo mu je malo sam opouzdanja da se
nastavi truditi.

Napomena: Klijent iz desetog slucaja prikazanog u cetvrtom poglavlju

o prem jestenim dusam a rekao n a m je kako se duse koje su na Zemlji
apsorbirale previse negativne energije «remodeliraju». Klijent iz
dvadeset i drugog slucaja tak o d er je s p o m e n u o p o tre b u za obnavljanj em
nekih o stecen ih dusa. To su ekstremniji oblici utjecaja od p rom jene
referentnog okvira koja je ocito izvrsena na Markovoj um o rno j dusi.

233
 Dr. N: Ako vas vodici ne prisiljavaju, bi li dusa mogla u po tpu nosti
odbiti p o n o v n o radanje?
S: (stanka) Da... Vjerujem da biste mogli ostati ovdje i n ikada se
p o n o v n o ne roditi, ako vam je to bilo toliko mrsko. No, instruktori
su rekli M arku da ce njegovo ucenje trajati dulje ako ne nastavi
zivjeti u tijelima. Ako izgubite m o g u c n o s t izravnog iskustva,
p ro p u s ta te m n o g o toga.

Dr. N: A sto je s o b rn u to m situacijom, kada dusa inzistira na

t r e n u t n o m p ovratku na Zemlju, primjerice nak o n prijevrem ene
smrti?
S: Vidjela sam i to. To je impulzivna reakcija i s v re m e n o m se ta
zelja ublazi. Instruktori vam p o m o g n u da uvidite kako zelja da se
brzo vratite n e k a m o kao n o v o r o d e n c e n e c e promijeniti okolnosti
vase smrti. M ozda bi bilo drukcije kad biste se mogli p o n o v n o
roditi kao odrasla osoba koja se nalazi u istoj situaciji. Na kraju,
svi shvate da se m oraju o d m a ra ti i promisliti.

Dr. N: D o b ro , iznesite mi svoje zakljucne misli o p o n o v n o m

radanju.
S: To me raduje. Ne bili osjecala zadovoljstvo bez svojih fizickih
zivota.
Dr. N: Kad ste sprem ni za novu inkarnaciju, sto tada cinite?

S: Odlazim na p o s eb n o mjesto.

J e d n o m kad se dusa odlucila p o n o v n o inkarnirati, sljedeca faza u

p ro c esu p o v ra tk a jest usmjeravanje p re m a mjestu za izbor zivota. Duse
razmisljaju o mjestu i v re m e n u dolaska na Zemlju prije no sto don esu
odluku o to m e tko ce biti u sljedecem zivotu. Zbog te d u h o v n e prakse,
izbor zivota i k o n a c n u odluku o tijelu u kojem c e m o se roditi podijelio
sam u dva poglavlja, kako biste lakse razumjeli te procese.

Izbor v re m e n a i mjesta inkarnacije i osobe koja zelimo biti nisu

p o t p u n o razlicite odluke. M edutim , pocin jem o time sto ra z m a tra m o
kako bism o se mogli uklopiti u o d r e d e n a okruzenja u b u d u c e m v re ­
m e n u . N asa se p ozo rn o st zatim usmjerava p re m a ljudima koji zive na
tim mjestima. Ta me p r o c e d u r a p o m a lo zbunjivala, sve dok nisam
shvatio da na dusu jako utjecu kulturalni uvjeti i dogadaji, kao i sudio-
nici u tim dogadajim a, tijekom o d r e d e n o g kronoloskog razdoblja.

234
 D o s a o sam do zakljucka da d u hov ni svijet, kao cjelina, nije jed n o -
ob ra zan u funk cio nalnom smislu. Duse koje putuju vide sve d u h o v n e
regije kao da imaju ista etericna svojstva, ali s razlicitim prim jenam a.
Ilustrirat cu to sljedecim primjerom: p ro sto r za orijentaciju za duse koje
dolaze iz fizickog zivota razlicit je od p ro sto ra za izbor zivota za duse
koje se trebaju inkarnirati. U oba p ro sto ra duse u tranzitu vrednuju
zivote p o m o c u prizora sa Zemlje, ali tu svaka slicnost prestaje. Kazu da
su prostori za orijentaciju mala, in tim na p odrucja osmisljena tako da se
novopridosla dusa osjeca u g o d n o , ali nas m e n ta ln i stav u to m prostoru
m oze biti p o m a lo obranaski. Razlog to m e jest osjecaj da smo mogli
uciniti nesto vise od nasih zivota. Vodic ta m o uvijek izravno kom unicira
s n am a.

S druge strane, kada u d e m o u p ro stor za izvor zivota, puni smo

n a d e , obecanja i uzvisenih ocekivanja. Ovdje su duse doslovno sam e i
ne vide svoje vodice dok vrednuju opcije novih zivota. To uzbudljivo,
poticajno mjesto opisano je kao m n o g o vece od drugih podrucja
d u h o v n o g ucenja. Klijent iz dvadeset i drugog slucaja sm a tra o je to
p o d ru c je svijetom za sebe, u kojem tr a n s c e n d e n t n a energija mijenja
vrijeme kako bi om ogucila p la n e ta r n o ucenje.

I dok je mojim klijentima tesko opisati n eke d u h o v n e lokacije,

vecina njih voli pricati o prostoru za izbor zivota, a opisuju ga na
nevjerojatno slicne n acine. Kazu mi da ono podsjeca na kino d v o ra n u
koja du sam a o m o g ucava da vide sebe u b u d u c n o s ti kako igraju razlicite
uloge u razlicitim okruzenjima. Prije no sto krenu, duse ce izabrati
je d a n scenarij za sebe. Zamislite da vam daju g en e ra ln u p ro b u prije
sam e izvedbe novog zivota. Da bih vam to prikazao, izabrao sam
muskog klijenta koji je d obro u p o z n a t s n a c in o m na koji je njegova
dusa dobila p o m o c u do nosenju odgovarajuce odluke.

DVADESET I PETI SLUCAJ

Dr. N: Sto se d o g ad a n a k o n sto se donijeli odluku da se vratite

na Zemlju?

S: Pa, kad se moj vodic i ja slozimo da je pravo vrijeme da se

stvari obave, saljem misli...

Dr. N: N a sta v ite .

235
S: Moje p oru ke primaju koordinatori.

Dr. N: Tko su oni? Ne obavlja li vas - vodic sve p o tre b n e

p rip re m e za inkarnaciju?

S: Bas i ne. On razgovara s ko ordinatorim a, koji n am p o m a z u u

pregledavanju m ogucih zivota u Prstenu.

Dr. N: Sto je Prsten?

S: T am o ja odlazim. Zovem o ga Prsten sudbine.

Dr. N: Postoji li u d u h o v n o m svijetu samo jedno takvo mjesto?

S: (stanka) Oh, mislim da ih ima m n ogo , ali ne vidim ih.

Dr. N: U redu, kad nabrojim do tri, p o d im o zajedno do Prstena.

Kada zavrsim s brojanjem, moci cete se prisjetiti svih detalja
ovog iskustva. Jeste li sprem ni za polazak?

S: Da.

Dr. N: Jedan, dva, tri/V asa dusa sada se krece p re m a prostoru

za izbor zivota. Objasnite mi sto vidite.

S: (duga stanka) Ja... plutam p re m a Prstenu... kruzanje... golemi

mjehur...

Dr. N: Nastavite. Sto mi jos m o zete reci?

S: Postoji... k o n c e n trira n a energetska sila... svjetlost je tako

intenzivna. Usisava me u nu tra... kroz cijev... malo je mracnije.

Dr. N: Bojite li se?

S: H m m ... ne, uostalom , vec sam bio tam o. Bit ce zanimljivo.

Z an im a me sto me ceka.

Dr. N: U redu, dok plutate u n u ta r Prstena, kakvi su vam prvi

utisci?

S: (snizava glas) Ja... p om alo sam napet... ali energija me opusta.

Svjestan sam da n etko brine o meni... ne osjecam se usamljenim...
osjecam i prisutnost svojeg trenera.

Dr. N: Nastavite, opisite mi sve. Sto vidite nak o n toga?

S: Prsten je okruzen nizom zaslona - gledam ih.

2 36
Dr. N: Zaslona na zidovima?

S: Izgledaju kao zidovi, ali nista nije stvarno cvrsto... sve je...
elasticno... zasloni su zakrivljeni oko m en e... krecu se...

Dr. N: Recite mi nesto vise o zaslonima.

S: Prazni su... jos ne odrazavaju nista... svjetlucaju kao slojevi

stakla... ogledala.

Dr. N: Sto se dogada n a k o n toga?

S: (nervozno) Osjecam tre n u ta k mira - uvijekje tako - a o nd a se

osjecam kao da je netko ukljucio p rek idac na projektoru u
p a n o r a m s k o m kinu. Zasloni ozivljavaju slikama i vidi se boja...
akcija... p u n o svjetlosti i zvuka.

Dr. N: Nastavite s opisom. Gdje je vasa dusa u o dn osu na

zaslone?

S: Lebdim u sredini, gledajuci p a n o r a m u zivota oko sebe...

mjesta... ljudi... (veselo) Poznajem ovaj grad!

Dr. N: Sto vidite?

S: N e w York.

Dr. N: Jeste li zeljeli vidjeti N ew York?

S: Razgovarali smo o m ojem povratku tam o... (udubljeno) Hej -

prom ijenio se - vise zgrada... i autom obila... b u c n o je kao i
uvijek.

Dr. N: Vratit cu se na N ew York za nekoliko m inuta. U ovom

tre n u tk u zelim da mi kazete sto se od vas ocekuje u Prstenu.

S: M en taln o cu upravljati pan e lo m .

D r. N: Sto je to?

S: Uredaj za skeniranje ispred zaslona. Vidim ga kao m nostvo

svjetala i tipki. Kao da sam u kokpitu aviona.

Dr. N: I vi vidite te m e h an ic k e p r e d m e te u d u h o v n o m okru-

zenju?

S: Z n a m da to zvuci ludo, ali to je ono sto dobivam kako bili vam

m o g ao objasniti sto cinim.

237
Dr. N: To je u redu, ne brinite o to m e. Samo mi recite sto biste
trebali uciniti s panelom .

S: P om oci cu ko ntrolo rim a da prom ijene slike na zaslonima

upravljajuci skenerima um o m .

Dr. N: Oh, upravljat cete p rojektorom kao da radite u kino

dvorani?
S: (smije se) Ne projektorom , skenerom . N o, bilo kako bilo, to
nisu zapravo filmovi. G ledam pravi zivot na ulicama New Yorka.
Moj um povezuje se sa skenerom kako bih kontrolirao kretanje
prizora koje gledam.

Dr. N: Biste li rekli da taj uredaj podsjeca na racunalo?

S: Pom alo... djeluje na sustavu pracenja koji... pretvara...

Dr. N: Sto pretvara?

S: Moje n ared b e... registriraju se na p a n e lu kako bih m ogao

pratiti zbivanja.

Dr. N: Smjestite se ispred panela i postanite operater, a pritom

mi i dalje sve objasnjavajte.

S: (stanka) Preuzeo sam kontrolu. Vidim... linije kako se spajaju

na raznim to ck am a u nizu prizora... sada putujem kroz vrijeme
na linijama i p ro m a tra m kako se prizori na zaslonima mijenjaju.

Dr. N: A prizori se stalno krecu oko vas?

S: Da, a tad a se vrhovi osvijetle na linijama kada pozelim

zaustaviti neki prizor.

Napomena: Linije putovanja su otprije poznati term in, kojim je

opisan prolazak duse kroz druge d u h o v n e regije, (npr. cetrnaesti
slucaj)

Dr. N: Zasto radite sve to?

S: Skeniram. Te tocke zaustavljanja predstavljaju najvaznije

p re k retn ice na p utovim a zivota - vazne odluke... m og ucn osti...
dogadaje koji zahtijevaju razm atranje alternativnih izbora u
v re m e n u .

238
D r. N: Dakle, linije obiljezavaju putove kroz niz dogadaja u
v re m e n u i prostoru?

S: Da, Prsten kontrolira traku i prenosi je meni.

Dr. N: Stvarate li vi prizore iz zivota dok ih p ro m atra te?

S: O, ne! Ja jedn o stav n o kontroliram njihovo kretanje kroz

vrijeme na linijama.

Dr. N: Kao da upravljate video kazetom p o m o c u tipki za start,

ubrzavanje unaprijed, prem otavan je un atra g i zaustavljanje?

S: (smije se) T akoje.

Dr. N: U redu, krecete se niz traku, skenirate prizore i odlucite

stati. Recite mi sto zatim cinite.

S: Zaustavljam prizor na zaslonima kako bih m ogao uci u

njega.

D r. N: Sto? Zelite li reci da sami postajete dio prizora?

S: Da, sada imam izravan pristup zbivanjima.

Dr. N: Na koji nacin? Postajete li neka osoba iz prizora, ili vasa

dusa lebdi n a d ljudima dok se ovi krecu uokolo?

S: Oboje. Mogu iskusiti kako sve osobe iz tog prizora dozivljavaju

zivot, ili ih jed n o stav n o p ro m a tra ti s bilo kojeg gledista.

D r. N: Kako m ozete napustiti panel i uci u prizor na Zemlji, a da

pritom jos uvijek m otrite zbivanja u Prstenu?

S: Z n a m da vjerojatno n e c e te to razumjeti, ali dio m en e ostaje

za upravljacem, kako bih m o gao po kre n u ti prizor i zaustaviti ga
u bilo kojem trenutku.

Dr. N: Mozda i m ogu razumjeti. M ozete li podijeliti svoju

energiju?

S: Da, i m ogu poslati misli sam sebi. N a rav n o , p o m a z u i kontrolori,

dok ulazim i izlazim sa zaslona.

Dr. N: Dakle, m ozete pokretati vrijeme unaprijed i u natrag , pa

cak ga i zaustavljati, dok pratite zbivanja?

S: Da... u Prstenu.

23 9
Dr. N: Izvan Prstena, osjecate li u d u h o v n o m svijetu supostojanje
v re m e n a s vam a, ili je ono progresivno?

S: Vrijeme ovdje supostoji, ali m o z e m o vidjeti kako se krece na

Zemlji.
Dr. N: Cini mi se da se duse u Prstenu sudbine koriste v r e m e n o m
gotovo kao o ru d e m .

S: Kao duhovi, koristimo se v re m e n o m ... subjektivno. Stvari i

dogadaji k recu se... i postaju objekti u v rem enu ... ali za nas, vri­
jem e je je d n o o b ra z n o .

Dr. N: Paradoks kod vrem enskih putovanja jest u to m e da se

ono sto se treba dogoditi vec dogodilo, tako da m ozete susresti
svoju vlastitu dusu u neko m ljudskom bicu dok ulazite u zivotne
prizore iz b u d u cn o sti.
S: (zag o n etn o se smijesi) Kad se ostvaruje kontakt, dusa d o m a c in a
na tr e n u ta k se stavlja na mirovanje. To traje relativno kratko
vrijeme. Mi ne uzn e m iru je m o zivotne cikluse dok p r o m a t r a m o
m o g u cn o sti b u d u c ih zivota.

Dr. N: Pa, ako proslost, sadasnjost i b u d u c n o s t nisu razdvojeni

tijekom vaseg prom atra n ja, zasto zaustavljate prizore da biste
razmislili o m o gucim izborima ako vec vidite b u d ucn ost?

S: Bojim se da ne shvacate pravi razlog zbog kojeg se kontrolori

P rstena sluze v re m e n o m . Zivot jos uvijek nije izabran. Progresivan
p ro to k v re m e n a sluzi im da nas testiraju. Ne prikazuju n a m sve
m o g u c e zavrsetke nekog prizora. Neki dijelovi zivota skriveni su
od nas.
Dr. N: Dakle, v r e m e n o m se koriste kao katalizatorom za ucenje
- gledate zivote, ali ne m ozete vidjeti sve sto ce se dogoditi?

S: Da, kako bi testirali nasu sposobnost pronalazenja rjesenja.

N ase sposobnosti o dm jeravam o u o d n o s u na tezinu situacije.
Prsten n a m daje razlicite ek sp e rim e n te izm edu kojih m o z e m o
birati. Na Zemlji ce m o ih pokusati rijesiti.

Dr. N: M ozete li u Prstenu gledati zivot na plan etim a osim

Zemlje?

240
 S: Ne m ogu, zato sto sam ja p ro g ra m ira n za pracenje v re m e n a
na Zemlji.

Dr. N: To vase skakanje kroz vrijeme u zaslone podsjeca me na

loptu!

S: (cereka se) Oh, poticajno je - to je sigurno - ali ne m o z e m o

skakutati uokolo, zato sto je p o t r e b n o donijeti vazne odluke za
sljedeci zivot. M o ram prihvatiti posljedice za sve pogreske u
mojim izborima... ako se ne uspijem nositi sa zivotom koji sam
izabrao.

Dr. N: Jos uvijek ne shvacam kako m o zete napraviti p u n o ozbilj-

nih pogresaka u svojim izborima kad m o zete iskusiti dio zivota u
kojem plan ira te zivjeti.

S: Moji izbori zivotnih okruzenja nisu n e o g ran icen i. Kao sto sam
rekao, vjerojatno n e c u vidjeti cijeli prizor u j e d n o m segm entu
v re m e n a . Kod izbora bilo kojeg tijela postoji o d re d e n i rizik, zbog
onoga sto vam ne prikazuju.

Dr. N: Ako covjekova b u d u c a sudbina nije u p o tp u n o sti

p r e d o d r e d e n a , kako kazete, zasto se taj prosto r zove Prsten sud-
bine?

S: Oh, postoji sudbina. Zivotni ciklusi su cvrsto postavljeni. Stvar

je sam o u to m e sto postoji toliko nejasnih m ogucnosti.

Kad p o v e d e m svoje klijente u prostor za izbor zivota, oni vide krug

proslog, sadasnjeg i b u d u c e g v re m e n a - p o p u t P rstena iz ovog slucaja.
Osjecajuci napustanje d u h o v n o g v re m e n a sada u n u t a r kruga, duse,
cini se, rotiraju naprijed - natra g na r e z o n a n tn im valovima tijekom
p ro m a tra n ja zivota. Svi aspekti zivota predstavljeni su im kao
ponavljajuce stvarnosti koje zajedno teku. Buduci da se paralelne
stvarnosti slazu je d n a na drugu, duse m og u vidjeti i njih kao m o gucnosti
za fizicke zivote, osobito iskusnije duse.

Zbunjivalo me to sto moji klijenti nisu vidjeli cijelu b u d u c n o s t po d

tim uvjetima, dok se nalaze u d u h o v n o m okruzenju p o t p u n e spoznaje.
Pokusavajuci to shvatiti, n a p o k o n sam dosao do zakljucka da je d uhovni
svijet osmisljen tako da zastiti interese svake pojedine duse. O pcenito,
ljudi s kojima radim m la d e su duse koje se jos inkarniraju. O ne m ozda

241
ne m ogu jasno vidjeti z n a cajn e dogadaje u predalekoj b u d u c n o s ti zbog
sljedeceg razloga: sto se vise udalje od m ogu cno sti u sadasnjem tren-
utku, veci je broj m o g u c ih alternativnih stvarnosti koje im zamagljuju
pogled. Iako isto vrijedi i za daleku proslost, postoji j e d a n izuzetak:
dusa lakse identificira svoje prosle zivote. Razlog t o m e jest cinjenica da
je je d n a je d in a stvarnost, s jasno definiranim tijekom zbivanja, pret-
h o d n o stvorena radi obucavanja te duse, i da se stoga cvrsto utisnula
u sjecanje te duse.

U p e to m poglavlju, klijent iz trin aestog slucaja pok azao je kako n am

je, pri dolasku u sadasnji zivot, u s a d e n a amnezija kako iskustva iz
p r e t h o d n i h zivota ne bi kocila sam ospoznaju u sadasnjem zivotu. Isto
vrijedi i za duse koje ispituju b u d u c e zivote. I ne znajuci zasto, vecina
ljudi vjeruje da njihov zivot slijedi nekakav plan. N a ra v n o , u pravu su.
Iako amnezija sprecava svjesno po znavan je tog plana, nesvjesni um
cuva kljuc d u h o v n ih sjecanja na opci temeljni nac rt svakog zivota.
Uredaj za izbor zivota predstavlja za duse svojevrsni vrem enski stroj, u
kojem m o gu vidjeti n e k e m o g u c e rute koje v ode uz glavnu cestu. Iako
n a m ti putovi nisu u p o tp u n o s ti otkriveni u d u h o v n o m svijetu, dio te
ce stov ne m a p e o d n o s im o i na Zemlju. J e d a n klijent j e d n o m mi je
rekao: «Kad god ne z n a m sto da ucinim u zivotu, m irn o sjednem i
razmislim o to m e gdje sam bio, pa u s p o re d im to s onim kam o zelim
stici u b u d u c n o s ti. O d go vor - sljedeci korak - je d n o s ta v n o dobijem
iznutra.«

Prihvacanje svega sto nas d o p a d n e na zivotnom p u tu kao «Bozjeg

cina» ne znaci da nas zivot tre b a biti zarobljen u nekakav d u h o v n i
d e te rm in iz a m , u kojem u se m o r a m o podciniti nepromjenjivoj sudbini.
Kad bi sve bilo p r e d o d r e d e n o , ne bi bilo svrhe nasem tru d u , niti prav-
de. Kad nas sn a d u nevolje, svrha toga nije da sjed nem o s fatalistickim
stavom i o d u s t a n e m o o d b o r b e za poboljsanje situacije. Tijekom zivota,
svi c e m o iskusiti prilike za p ro m je n u koje ukljucuju rizik. Te situacije
m o g u nas snaci u n e z g o d n o vrijeme. M ozda n e c e m o djelovati, ali iza-
zov je tu. Svrha reinkarnacije je izrazavanje s lo b o d n e volje. Bez te
sposobnosti, bili bism o doista n e m o c n a bica.

Stoga, karm icka su d bina znaci da nism o je d n o s ta v n o u h v a c e n i u

dogadajim a n a d kojima n e m a m o nikakvu kontrolu. O n a znaci i to da
im a m o karm icke lekcije i odgovornosti. Z a k o n uzroka i posljedica za
nasa djela uvijek je aktivan. U prav o iz tog razloga klijent iz proslog

242
slucaja nije zelio napraviti pogresku u izboru zivota koji mu ne
odgovara. N o, sto god n a m se dogodilo u zivotu, v a z n o j e shvatiti da
nasa sreca ili bol ne predstavljaju niti blagoslov ni izdaju od stran e
bozje n a d -d u s e , nasih vodica ili k o o rd in a to ra za izbor zivota. Mi smo
gosp odari vlastite sudbine.

Citajuci zavrsetak mojeg razgovora s klijentom iz dvadeset i p etog

slucaja, m o ze vam se uciniti da su glazbeni ciljevi ovog covjeka pove-
zani s njegovim sljedecim zivotom prilicno egoisticni. N a ra v n o , njegova
zelja da b u d e glazbeni talent kojem se svi dive sadrzi e le m e n te osob ne
ko m pen zacije koji ne bi bili toliko naglaseni kod n ap red n ije duse.
M ed u tim , isto je tako vidljivo da ova dusa zeli dati sve od sebe.

Dr. N: Sada bih htio porazgovarati o prizorim a N ew Yorka koje

ste vidjeli. Prije no sto ste dosli u Prsten, jeste li imali kakvu geo-
grafsku p rip re m u u vezi izbora?

S: Oh, do o d r e d e n e mjere. Moj tr e n e r i ja razgovarali smo o

cinjenici da sam u posljednjem zivotu u m ro m lad u N e w Yorku.
Htio sam se vratiti u taj d in am icn i grad i studirati glazbu.

Dr. N: Jeste li s tr e n e r o m razgovarali i o drugim d usam a - vasim

prijateljima, koji bi se m o z d a zeljeli inkarnirati s vam a?

S: N a ra v n o , to je dio toga. Neki od nas zapocinju traziti novi

zivot odlucujuci o to m e koja bi sredina bila najbolja za sve. Sta-
vio sam svima do znanja da bih htio zapoceti iznova na mjestu
na kojem sam p oginuo . Moj tr e n e r i prijatelji ponudili su mi svoje
sugestije.

Napomena: Taj je subjekt u proslom zivotu dosao u Am eriku kao ruski

doseljenik. P og inuo je u N e w Yorku g o d in e 1898., u dobi od dvadeset
i dvije godine, u nesreci pri izgradnji zeljeznice. Njegovo p o n o v n o
ro d e n je u to m grad u dogodilo se 1937.

Dr. N: Kakve sugestije?

S: Razgovarali smo o mojoj zelji da p o s ta n e m k on ce rtn i pijanist.

Svirao sam h a r m o n ik u za d z e p a ra c - znate, na proslavam a i
vjencanjim a - i tako to.

Dr. N: I to je iskustvo p o k r e n u l o vas in te r e s za klavir?

243
S: Da. D o k s a m isporucivao led na ulicam a New Y orka, prolazio
bih pokraj k o n c e rtn e dvorane. Moj je cilj bio da jed n o g a d a n a
izucavam glazbu i stvorim si reputaciju u velikom gradu. Jedva
da sam uspio i z a p o ceti s time prije smrti.

Dr. N: Jeste li vidjeli svoju sm rt u m ladosti u N ew Yorku tijekom

vaseg posljednjeg posjeta Prstenu?

S: (tuzno) Da... i prihvatio sam to... kao uvjet za taj zivot. Bio je
to d o b a r zivot - ali kratak. Sada se zelim vratiti uz bolji p o c e ta k i
stvoriti si reputaciju u svijetu glazbe.

Dr. N: Jeste li mogli traziti da p o d e t e bilo kam o na Zemlju?

S: H m m ... to je prilicno slo b o d an izbor. Ako im am o neke

p o s e b n e zelje, o ne se odmjeravaju u o d n o s u na on o sto n a m je
na raspolaganju.

Dr. N: Zelite reci, u o d n o su na tijela koja su vam na ra s p o ­

laganju?

S: Da, na o d r e d e n i m mjestima.
Dr. N: Kad ste rekli da zelite bolji p o c e ta k u glazbi, pretpostavljam
da je to jos je d a n razlog zbog kojeg se zelite vratiti u N ew York.

S: Taj ce mi grad dati najbolju priliku za razvoj moje zelje da stu-

diram klavir. Htio sam veliki, kozmopolitski grad s glazbenim
skolama.

Dr. N: Sto nedostaje gradu po p u t, recim o, Pariza?

S: Nisu mi ponudili tijelo u Parizu.

Dr. N: Zelim razjasniti pitanje vasih m o g ucn osti pri izboru. Kada
p regledavate prizore iz b u d u c e g zivota u Prstenu, p rim a rn o ste
u s re d o to c e n i na ljude ili lokacije?

S: P o cinjem o s lokacijama.

Dr. N: U redu, dakle u ovom tre n u tk u gledate ulice N ew

Yorka?

S: Da, i to je sjajno, zato sto cinim i vise od obicnog gledanja.

P lutam uokolo, njusim h r a n u u re sto ra n im a ... cujem trubljenje

244
 a u to m o b ila ... slijedim ljude koji hodaju pokraj d u c a n a na Petoj
aveniji... dobivam osjecaj za to mjesto.

Dr. N: U tom tren utku ulazite u um ove ljudi koji hodaju uli-
cama?

S: N e, jos ne.

Dr. N: Sto cinite n a k o n toga?

S: Idem i u druge gradove.

Dr. N: Oh, ja sam valjda pretpostavio da m o ra te izabrati tijelo u

N ew Yorku.

S: Nisam vam to rekao. M ogao sam poci i u Los Angeles, Buenos

Aires ili Oslo.

Dr. N: Izbrojat cu do pet, i kada d o d e m do pet, pregledavat cete

i te gradove dok ra zg ovaram o... jedan... dva...tri...cetiri...pet!
Recite mi sto cinite.

S: Odlazim u k o n c e rtn e d vo ra n e i glazbene akademije i gledam

s tu d e n te kako vjezbaju.

Dr. N: P ro m a tra te li sam o okruzenje dok p lu tate oko tih

stu d e n a ta ?

S: Cinim i vise od toga. Ulazim u glave nekih od njih da bih vidio

kako oni... interpretiraju glazbu.

Dr. N: M o ra te li biti u p o s e b n o m mjestu p o p u t Prstena da biste

istrazili m e n ta ln e procese ljudi?

S: Za prosle i b u d u c e dogadaje m o ra m biti ovdje. N o, ostvarivanje

ko ntakta s nekim u sadasnjem tre n u tk u na Zemlji m oze se izvrsiti
s bilo kojeg mjesta (iz d u h o v n o g svijeta).

Dr. N: M ozete li opisati nacin na koji vasa dusa ostvaruje kontakt

s nekim?

S: (stanka) Kao... blago milovanje kistom.

Napomena: Duse su u stanju slati i prim ati poruke izm ed u d u h o v n o g i

vre m e n sk o g svijeta, kao sto su m nogi od nas iskusili i osobno. M edutim ,
te p riv re m e n e veze brzo se stvaraju i nestaju. Spajanje duse s b e b o m

245
koja n e m a dusu za cijeli zivot m n o g o je teze, a to c e m o opisati
dvadeset i d ev e to m slucaju.

Dr. N: D ok p ro m a tra te te m o g u ce zivote, koja je godina na

Zemlji?

S: (oklijeva) Sada je... 1956., a v ec in a mojih m ogu cih izbora

sada je u svojim tinejdzerskim g o d in am a. Provjerit cu ih prije i
n a k o n te godine... koliko mi Prsten dopusti.

Dr. N: Dakle, Prsten vam o m o g u cav a da udete u neke ljude

koji, u relativnom v r e m e n u Zemlje, jos uvijek nisu rodeni?

S: Aha, da vidim odgovaraju li mi - da provjerim njihov talent i

roditelje - takve stvari (odlucn o). Zelim N e w York.

Dr. N: S m a trate li da ste dovoljno p o z o r n o pregledali druge

gradove?

S: (nestrpljivo) Da, ucinio sam to, ali ne zelim ih.

Dr. N: Cekajte malo. A sto kad bi vam se svidio stu d en t glazbe

iz Osla, ali biste zeljeli zivjeti u N ew Yorku?

S: (smije se) Zapravo, u Los Angelesu vidio sam je d n u djevojku

koja obecava, ali ipak zelim N ew York.

Dr. N: U redu, krenite naprijed. Dok se vase vrijeme u Prstenu

blizi kraju, ispricajte mi neke detalje o zivotu koji cete vjerojatno
izabrati.

S: Odlazim u N ew York i ta m o cu biti glazbenik. Jos uvijek poku-

savam odluciti izm ed u nekoliko k an d id ata , ali mislim da cu iza­
brati (prestaje se smijati) sitnog m o m k a s velikim ta len to m . Nje-
govo tijelo n e c e biti izdrzljivo p o p u t mojeg p re th o d n o g , ali imat
cu p re d n o st u vidu dobrostojecih roditelja koji ce me poticati da
vjezbam, vjezbam i sam o vjezbam.

Dr. N: N o v a e je vazan?

S: Z n a m dazvucim ... grabezljivo... sebieno... ali u proslom zivotu

nisam im ao novaca. Ako zelim izraziti ljepotu glazbe i pruziti
zadovoljstvo sebi i drugim a, p o t r e b n a mi je odgovarajuca obuka
i podrzavajuci roditelji, inace cu zastraniti... poznajem sebe.

246
 Dr. N: Da vam se nije svidjela niti je d n a od m ogu cno sti koje su
vam predstavljene u Prstenu, biste li mogli zatraziti jos mjesta i
ljudi izm edu kojih biste mogli birati?

S: To nije p o tre b n o , b a re m ne m eni. Ponudili su mi dovoljno.

Dr. N: Bit cu izravan. Ako m o ra te izabrati zivot sam o izm edu

m og ucn osti koje su vam prikazane u Prstenu, kako zn ate da ko-
ordin ato ri ne namjestaju karte? Mozda vas program iraju da
p o d u z m e te o d r e d e n e izbore?

S: (stanka) Ne mislim tako, ako razm otrim sva svoja iskustva u

Prstenu. Ne odlazim o ta m o ako nismo donijeli odluku u vezi
zivota kakav zelimo prozivjeti, a ja sam uvijek im ao pred sobom
zanimljive m ogucnosti utem eljene na vlastitim idejama.

Dr. N: U redu, n ak o n sto zavrsite s pregledavanjem zivota u

Prstenu, sto se d o g ada n ak o n toga?

S: Kontrolori... dolaze u moj um da vide jesam li zadovoljan

o nim e sto su mi pokazali.

Dr. N: Jesu li to uvijek isti entiteti?

S: Mislim da jesu... koliko se m ogu prisjetiti.

Dr. N: Vrse li oni na vas pritisak da d o n ese te odluku prije

napustanja Prstena?

S; N e, u o p c e ne. Ja m ogu otplutati van i razgovarati sa svojim

prijateljima prije no sto se odlucim.

Klijent iz dvadeset i petog slucaja rekao n a m je da je njegov izbor

lokacijabio o g ranicen na cetiri grada. Broj prizora koje dusa pregledava
prije novog zivota je, naravno , drukciji kod svakog posjeta. P o n u d e
pojedinih zivota p o z o rn o su p ro b r a n e , sto mi kazuje da su drugi
d u h o v n i entiteti aktivno postavljali prizore lokacija za nas prije no sto
stignem o tam o . Cini se da broj dusa - specijalista koje p o m a z u drugim
d usam a u p ro sto ru za izbor zivota nikada nije velik. Mojim klijentima
oni izgledaju kao nejasne prikaze, iako vecina vjeruje da se m e d u njima
nalaze clanovi njihovog Vijeca staraca i osobni vodici.

U ranim fazama ljudske povijesti, kad je na svijetu bilo m alo ljudi,

moji klijenti sjecaju se zivota u kojima su se uvijek radali u malim

247
naseljima. V re m e n o m , s pojavom sela, a zatim i vecih c e n ta ra drevnih
civilizacija, klijenti opisuju kako su se vracali na ista podrucja. Mo-
gucnosti izbora zivota opet su se geografski prosirile velikim seo bam a
ljudi koji su kolonizirali nove zemlje, osobito tijekom posljednjih cetiri
stotine godina. U ovom stoljecu p r e n a p u c e n o s ti, sve vise dusa izabire
zivot na mjestu na kojem su vec bile.

Z n aci li ta danasnja tendencija da se duse zele vratiti u iste zemlje

zbog svoje rase? Duse nisu sklone birati zivote na temelju etnicke
prip ad n o sti ili nacionalizm a. Ti proizvodi ljudskog separatizm a uce se
u djetinjstvu. Osim upoznatosti s p o jedin om kulturom (sto je razlicito
od rasnih p re d ra s u d a ) , u izboru dusa m o r a m o uzeti u obzir sklonost
koje m n o g e od njih osjecaju p re m a pustinjama, p la n in a m a ili m oru.
Isto tako, duse m ogu vise voljeti zivot na selu od zivota u gradu, i
obratno.

Jesu li duse privucene istim geografskim podrucjim a zato sto zele

novi zivot s istom obitelji koju su imali u proslom zivotu? Tradicija
o d r e d e n ih kultura, primjerice am erickih starosjedilaca, kaze da duse
biraju o stanak u n u ta r obiteljskih krvnih linija. Ocekuje se da ce se cov-
jek koji je u m ro vratiti kao svoje vlastito n e r o d e n o u n u c e . U svojoj
praksi rijetko sam susretao duse koje su ponavljale iste genetske izbore
iz proslih zivota, jer bi im to o n em ogu cilo rast i broj m ogucnosti.

P o v re m e n o cujem da se p o n e k a dusa vratila u tijelo koje je u srod-

stvu s n e k o m osobom iz proslog zivota, p o d n e o b icn im karmickim
okolnostim a. Primjerice, ako su b rat i sestra bili bliski, a je d n o od njih
u m re u mladosti, dusa te m rtve osobe m o zd a ce se zeljeti vratiti u tijelu
djeteta svog b ra ta ili sestre kako bi obnovila tu p rekin utu zivotnu vezu
i zavrsila neki vazan zadatak.

Po m ojem iskustvu, cesce se d o g ad a da se duse m ale djece koja

um iru ubrzo n a k o n rod en ja vracaju istim roditeljima kao duse sljedeceg
djeteta. Svi su ti planovi napravljeni unaprijed, a sacinile su ih duse
koje sudjeluju u tragicnim obiteljskim dogadajima. Tu se radi o pravom
labirintu karmickih pitanja. N e d a v n o sam im ao slucaj u kojem je moj
klijent u proslom zivotu u m ro u ranoj dobi, od p o ro dajnih defekata.
U pitao sam ga: «Koja je bila svrha toga sto vam je zivot zavrsio dok ste
imali svega nekoliko dana?» Odgovorio je: «Bila je to lekcija za moje
roditelje, ne m e n e , i zato sam se odlucio vratiti njima kao po pun a.»

248
Neki takve zivote, kad se duse n akratko inkamiraju da bi pom ogle
n e k o m d ru g o m e, umjesto da rade na svojem razvoju, jer za to nem aju
v re m e n a , nazivaju «zivotima popune». U ovom slucaju, roditelji su
zlostavljali dijete i na kraju prouzrocili njegovu smrt u svojim ranijim
d a n im a b ra c n o g zivota. Iako su u posljednjem zivotu m og klijenta bili
m ladi p ar p u n ljubavi, ti roditelji ocito su m orali iskusiti bol zbog gubitka
djeteta koje su ocajnicki zeljeli. Iskustvo boli zbog tog strasnog gubitka
dalo je d u sam a tih roditelja dublji uvid u ucinak raskidanja krvne veze.
Primjer za tu te m u iznijet cu vam u dvadeset i se d m o m slucaju.

D use o b icn o ne vide svoju smrt u b u d u c im zivotima. Ako dusa iza-

b e re zivot u kojem ce dozivjeti p re ra n u smrt, obicno to vide na mjestu
za izbor zivota. Otkrio sam da se duse dobrovoljno n u d e da prozive
zivot u tijelima koja ce umrijeti od iz n e n a d n e fatalne bolesti, koja ce
netko ubiti, ili ce naglo okoncati zivot s m nogim drugim a u nekoj
katastrofi. Duse koje se za tek nu u tim tragedijama nisu se nasle na
p o g re s n o m mjestu u pogresno vrijeme, dok je hiroviti Bog gledao na
drugu stranu. Svaka dusa ima neki motiv za dogadaje u kojima je
izabrala sudjelovati. J e d a n klijent rekao mi je da je unaprijed p lanirao
da svoj posljednji zivot indijanskog djecaka zavrsi u dobi od sedam
godina. Rekao je: «Trazio sam kratku i snaznu lekciju iz poniznosti, a taj
zivot, u kojem sam bio zlostavljan, gladan mjesanac, bio mi je dovoljan
za to.»

Drugi, jos snazniji primjer duse koja se dobrovoljno javila za strasan

za d atak bila je dusa je d n e od mojih klijentica koja je u posljednjem
zivotu odlucila (s jos tri duse iz svoje p rim a rn e grupe) uci u tijelo
Zidovke o d v e d e n e 1941. iz M iin c h e n a u logor smrti u D a c h a u . Sve su
bile smjestene u istu baraku (sto je ta k o d e r unaprijed d o g o v o re n o ),
gdje je moja klijentica um rla 1943. u dobi od 18 godina, tjeseci djecu i
p o m a z u c i im da prezive. Svoju misiju odradila je h rab ro.

Iako se cini da se u pro cesu izbora najprije javljaju dogadaji, rasa,

kultura i geografska lokacija, ti elem enti nisu najznacajniji za izbor
sljedeceg zivota. Mimo svih tih ele m e n a ta , inkarnacija se svodi na to
da duse d o n esu tu najvazniju odluku o izboru specificnog tijela, i na to
sto se m oze nauciti koristenjem mozga o d r e d e n o g ljudskog bica.
Sljedece poglavlje p o sv ec en o je analizi bioloskih i psiholoskih razloga
zbog kojih duse biraju svoja tijela.

249
 13

IZBOR NOVOG TIJELA

a mjestu za izbor zivota nase duse pregledavaju zivote vise

N ljudskih bica u n u t a r je d n o g v rem en sko g ciklusa. Kad nap u ste

to podrucje, vecina dusa naginje izboru je d n o g k an d id a ta od
onih koji su n am predstavljeni. M edu tim , nasi du hovni savjetnic
n a m m n o g o prilika da promislimo o svem u sto smo vidjeli u b u d u c n o s ti
prije d o nosenja k o n a c n e odluke. Ovo je poglavlje po sv ec en o m nogim
e le m e n tim a koji utjecu na tu odluku.

N ase razmisljanje o m o g u c e m izboru tijela zapocinje i prije nego sto

p o d e m o na mjesto izbora zivota. Duse to cine kako bi se adekvatno
priprem ile za p ro m a tra n je o d r e d e n i h ljudi u razlicitim kulturalnim
okruzenjima na Zemlji. S m a tram da one duse koje upravljaju pro-
storijom za p ro m a tra n je zivota unaprijed znaju sto n am trebaju poka-
zati, zahvaljujuci tim mislima u nasim um ovim a. Izboru odgovarajuceg
tijela, koje ce n a m sluziti u sljedecem zivotu p o t r e b n o je pristupiti s
velikim oprezom . Kao sto sam rekao, vodici i clanovi vrsnjackih grupa
dio su tog pro c esa evaluacije koji p r e th o d i nasoj posjeti mjestu za izbor
zivota, i nastavlja se n a k o n tog procesa.

Kad slusam svoje klijente kako opisuju sve p rip re m e p o tr e b n e za

izbor novog fizickog tijela, stalno me podsjecaju na fluidnost d u h o v n o g
v re m e n a . Nasi ucitelji sluze se relativnim b u d u c im v re m e n o m na mje­
stu za izbor zivota kako bi omogucili d usam a da procijene korist poje-
dinih ljudskih tijela za rad na nezavrsenim lekcijama. N acrti za sljedeci
zivot razlikuju se po stupnju tezine koji dusa postavlja sam a sebi. Ako
smo u p ra v o zavrsili neki lagani zivot, u kojem nismo ostvarili znacajniji
n a p r e d a k n a planu m eduljudskih odn osa, nasa ce dusa m ozda u sljede­
cem v re m e n sk u ciklusu izabrati osobu koja ce prolaziti kroz velike

251
dusevne boli, a m ozda i tragedije. Nije rijedak slucaj da susretnem
osobu koja je s lakocom prosla kroz neki lagani zivot, da bi se zatim u
sljedecem zivotu preo p te retila pro b lem im a, kako bi brze n ap red o v ala
p re m a svojim ciljevima ucenja.

Um duse daleko je od nepogresivog, b u d u ci da djeluje u suradnji s

bioloskim m ozgom . Bez obzira na razinu nase duse, biti covjekom
znaci da ce m o n e m in o v n o grijesiti i da c e m o tijekom zivota m o rati po-
duzim ati ispravke smjera u kojem se kre cem o . To ce biti tako sa svakim
tijelom koje izaberem o.

Prije no sto prijedem na slozenije m e n ta ln e cim benike u odluci duse

da se spoji s m ozg om ljudskog djeteta, p o c e t cu s fizickim aspektima
izbora tijela. U n a to c cinjenici da nase duse unaprijed znaju kako ce
izgledati, N a c io n a ln o istrazivanje u Sjedinjenim D rzavam a pokazalo je
da je 90% m usk ara ca i zena nezadovoljno fizickim obiljezjima svojih
tijela. To je m o c svjesne amnezije. M nogo n esrece nastaje zato sto dru-
stvo stvara stereotip e idealnog izgleda. N o, i to je dio plana lekcija za
duse.

Koliko smo se puta pogledali u ogledalo i rekli: «Jesam li to pravi ja?

Zasto izgledam ovako? Jesam li ja u tijelu u kojem bili tre b a o biti?» Ta
su pitanja osobito teska ako nas tip tijela koje posjedujemo sprecava u
obavljanju on oga sto mislimo da bismo trebali raditi u zivotu. Im ao
sam m n o g e klijente koji su dosli k m eni uvjereni da ih je njihovo tijelo
sprijecilo u vod enju zadovoljavajucih zivota.

M noge h e n d ik e p ira n e osobe smatraju da bi im zivoti bili ispunjeniji

da nije bilo geneticke pogreske ili da nisu postale zrtve n esrece koja im
je povrijedila tijelo. Koliko god to zvucalo okrutn o, moji slucajevi
pokazuju da se d o g ad a vrlo m alo pravih n esreca koje rezultiraju oste-
cenjem tijela, a do kojih nije doslo slobodnim izborom dusa. U duhov-
n o m svijetu, svoja tijela b iram o s nekim razlogom. Zivot u o stece n o m
tijelu ne m o ra n u z n o znaciti da o tplacujem o karmicki dug zbog toga
sto smo u proslom zivotu povrijedili nekoga drugoga. Kao sto cete
vidjeti u m ojem sljedecem slucaju, kad se dusa n a d e u o s te c e n o m
tijelu, taj izbor m oze ukazivati na ucenje nekog drugog tipa lekcija.

Tesko je reci n e d a v n o povrijedenoj osobi, koja se pokusava nositi s

fizickim invaliditetom, da ce imati priliku za brzi n a p r e d a k od nas sa
zdravim tijelima i um ovim a. Do te spoznaje ljudi m oraju doci sami za

252
sebe. Povijesti slucajeva mojih klijenata uvjerili su me da trud n u z a n za
svladavanje tjelesnih ogranicenja zaista ubrzava nap red ak . Oni m e d u
n a m a koje drustvo sm atra nesavrsenim a trpe diskriminaciju koja njihov
tere t cini jos tezim. Prevladavanje p rep rek a u vidu fizickih smetnji i
p o v re d a cini nas snaznijima.

N asa su tijela vazan dio testa koji postavljamo sam im a sebi u zivotu.
Sloboda izbora koji im am o s tim tijelima daleko se vise temelji na
psiholoskim ele m e n tim a nego na otprilike 100 0 0 0 gena koje nasljeduje
svako ljudsko bice. M edu tim , u prvom slucaju ovog poglavlja htio sam
pokazati zasto duse zele neka tijela uglavnom zbogfizickihrazloga, bez
teskih psiholoskih implikacija. Taj slucaj daje n a m primjer planiranja
koje p re th o d i odluci duse da se u raznim zivotima n a d e u razlicitim
fizickim tijelima. N a k o n tog slucaja, ispitat ce m o i druge razloge zbog
kojih duse biraju svoja tijela.

Klijentica iz dvadeset i sestog slucaja bila je visoka, d ob ro g ra d e n a

zena koja je uzivala u sportu, iako je cijelog zivota imala p ro b le m a s
bolovim a u n og am a. Tijekom p o c e tn o g razgovora, saznao sam da je
rijec o tupoj boli u obje noge, negdje oko sredine b e d r e n ih kostiju.
Tijekom godina obisla je veci broj lijecnika, od kojih niti je d a n nije
p r o n a s a o nikakav medicinski uzrok tih bolova. Bila je ocito izm o re n a i
s p re m n a isprobati sve sto bi joj moglo pom oci.

Kad sam cuo da su lijecnici zakljucili kako je njezina bol vjerojatno

psihosomatska, po sum njao sam da se uzrok njezinih bolova m ozda
nalazi u p r e t h o d n o m zivotu. Prije no sto smo presli na izvor njezinog
p ro b lem a , odlucio sam provesti je kroz nekoliko proslih zivota da bih
otkrio njezinu motivaciju za izbor tijela. Kad sam je zamolio da mi prica
o zivotu u kojem je bila najsretnija u ljudskom tijelu, pricala mi je kako
je zivjela u tijelu Vikinga im e n o m Leth negdje oko 8 0 0 . g .n. e. Rekla je
da je Leth bio «dijete prirode» i da je p u to v ao Baltickim m o r e m u
z a p a d n u Rusiju.

Opisala ga je odjevenog u dugi ogrtac od krzna i m ek an e , u d o b n e

hlace od zivotinjske koze, s kap o m obrubljenom m etalom . Nosio je
sjekiru i tezak m a c siroke ostrice kojim je s lakocom vitlao u bitki. Moju
klijenticu zaintrigirala je slika u njezinom u m u i radovala se sto se o p et
nasla u tom velicanstveno g r a d e n o m ratniku s «prljavim uvojcima
crveno - plave kose koja mi se prelijeva preko ram ena». S visinom

253
iznad m e ta r i o sam deset i dva c e n tim e tra , u svoje je vrijeme zacijelo
bio div. Posjedovao je golem u snagu, siroka prsa i snazne udove. Kao
covjek velike izdrzljivosti, Leth je s drugim Sjevernjacima odlazio na
daleka putovanja, plovio uz rijeke i krocio gustim, djevicanskim sum a-
m a, pljackajuci sela na koja bi naisao na putu. Ubijen je tijekom
pljackaskog n a p a d a na j e d n o selo.

DVADESET I SESTI SLUCAJ

Dr. N: Sto vam je bilo najvaznije u to m zivotu Vikinga Letha

kojeg ste se u p ra v o sjetili?

S: Iskusiti to velicanstveno tijelo i osjecaj sirove fizicke snage.

N ik ada nisam imala takvo tijelo niti u j e d n o m svojem dru go m
zivotu na Zemlji. Bila sam neustrasiva, zato sto moje tijelo nije
reagiralo na bol cak niti kad je bilo ranjeno. U svakom m o g u c e m
pog ledu bilo je besprijekorno. N ikada se nisam razbolijevala.

Dr. N: Je li Leth ikada im ao m e n ta ln ih p ro blem a? Jeste li u to m

zivotu bili e m o c i o n a ln o osjetljivi?
S: (prasne u smijeh) Salite li se? Nikada! Zivjela sam iz d a n a u
dan. Brinula s a m je d in o ako nisam imala dovoljno bo rbe, pljacke,
h r a n e , pica i seksa. Svi moji osjecaji bili su kanalizirani u fizicka
postign uca. Kakvo tijelo!

Dr. N: U redu, analizirajmo vasu odluku da izaberete to sjajno

tijelo prije Lethovog zivota. Jeste li u vrijeme donosenja te odluke
u d u h o v n o m svijetu zatrazili to tijelo d o b re genetske linije, ili je
vas vodic d o n io odluku za vas?

S: Savjetnici to ne rade.

Dr. N: O n d a mi objasnite kako ste odabrali to tijelo.

S: Htjela sam je d n o g od najboljih fizickih primjeraka na Zemlji u

to vrijeme, a Letha su mi ponudili kao m og ucn ost.

Dr. N: Imali ste sam o j e d a n izbor?

S: N e, m ogla sam birati izm edu dva tijela ljudi koji su zivjeli u to
vrijeme.

254
Dr. N: A sto da vam se nije svidjelo niti je d n o od tijela koja su
vam predstavljena u tom v re m e n u ?

S: (zamisljeno) Izbori koji su mi p o n u d e n i uvijek su uskladeni s

o n im sto zelim iskusiti u svojim zivotima.

Dr. N: Im ate li osjecaj da savjetnici u naprijed znaju koja vam

tijela odgovaraju, ili sam o n a s u m c e izaberu neka od m o g u cih
tijela?

S: Nista se ovdje ne radi n eprom isljeno. Savjetnici sve orga-

niziraju.

Dr. N: Pitao sam se je li m o g u c e da savjetnici katkad pogrijese.

S obzirom na broj b eba koje se radaju, je li m o g u c e da n e k a d
usmjere dvije duse u j e d n o n o v o r o d e n c e , ili ga neko vrijeme
ostave bez duse?

S: (smije se) Mi nismo na pokretnoj traci. Rekla sam vam da

znaju sto ra d e. Njima se ne dogadaju takve pogreske.

Dr. N: Vjerujem vam. Sto se uce vasih izbora, zan im a me jesu li

dva tijela bila dovoljna za vase istrazivanje na mjestu za izbor
zivota.

S: N e tre b a n a m m n o g o razlicitih m o g u cn o sti izbora kada savjet­

nici zajedno ra z m o tre nase zelje. Vec sam imala n eku ideju o
velicini i obliku tijela i spolu koji sam zeljela prije no sto su mi
prikazali te dvije m ogucnosti.

Dr. N: Koje je bilo tijelo koje ste odbili izabravsi Letha?

S: (stanka) Tijelo je d n o g rimskog vojnika... i o n j e im ao snazno

tijelo kakvo sam zeljela u tom zivotu.

Dr. N: Sto je nedostajalo to m e da b u d e t e talijanski vojnik?

S: N isam zeljela... da me kontrolira drzava (klijentica o d m a h u je

glavom)... previse ogranicavajuce...

Dr. N: Koliko se sjecam, do devetog stoljeca najveci dio E u ro p e

p o t p a o je p o d ko n tro lu Svetog Rimskog Carstva Karla Velikog.

S: To je bio n e d o s ta ta k vojnikovog zivota. Kao Viking, nisam

od govarala nik om e. Bila sam slob odn a. Mogla sam se kretati

255
 divljinom sa svojom n a p a d a c k o m gru p o m bez ikakve drzavne
kontrole.
Dr. N: Dakle, u vasem izboru v a z n u je ulogu igrala i sloboda?

S: Apsolutno. Sloboda kretanja... zestina bitke... u p o tre b a snage

i n e o g r a n i c e n a akcija. Zivot na m o ru i u su m a m a bio je rob u stan
i nepromjenjiv. Z n a m da je zivot bio i okrutan, ali bila su to
b ru ta ln a v re m e n a . Nisam bila bolja ili gora od ostalih.

Dr. N: Ali sto je s drugim cim benicim a, p o p u t osobnosti?

S: Nista mi nije sm etalo, sve dok se m ogu u punoj mjeri izraziti

na fizickom planu.

Dr. N: Jeste li imali zenu - djecu?

S: (slijeze ra m e n im a ) Previse ogranicavajuce. Bila sam u pokretu.

Imala sam m n o g e zene - neke s njihovim pristankom , neke i bez
- a to zadovoljstvo naglasavalo je moj izrazaj fizicke snage. Nisam
htjela biti vezana ni na koji nacin.
Dr. N: Dakle, tijelo Letha izabrali ste zbog toga jer ste zeljeli
posve fizicki izrazaj osjeta?
S: Da, zeljela sam u punoj mjeri iskusiti sve tjelesne osjete, nista
vise.

S m a trao sam da je moja klijentica sada sp re m n a za rad na svojem

tren u tn o m p ro b lem u . N a k o n sto sam je izveo iz nadsvjesnog u
podsvjesno stanje, zam olio sam je da prijede izravno u zivot koji je
p ovezan s boli u nogam a.
G o to v o istog tre n a zena je upala u posljednji prosli zivot i postala
sestogodisnja djevojcica im e n o m Ashley, koja je zivjela u Novoj Engles-
koj godine 1871. Ashley se vozila u nakrcanoj konjskoj zaprezi, kad je
iz n en a d a otvorila vrata i pala pod zapregu. Kad je udarila o kaldrmu,
je d a n od teskih straznjih kotaca zaprege presao joj je preko nogu na
istoj tocki, iznad koljena, smrvivsi joj kosti. Moja klijentica p o n o v n o j e
iskusila ostru bol u svojim n o g a m a opisujuci mi pad.

U n a to c tru d a lokalnih lijecnika i dugotrajne u p o tre b e drvenih

udlaga, Ashleyine kosti u n o g a m a nisu pravilno zacijelile. N ikada vise
nije m ogla ustati ni ho dati, a losa cirkulacija uzrokovala je stalno

256
natjecanje njezinih nogu do kraja tog prilicno kratkog zivota. Ashley je
um rla godine 1912., n a k o n sto je provela niz produktivnih godina kao
spisateljica i uciteljica sirom asne djece. Kad je zavrsilo prepricavanje
Ashleyinog zivota, vratio sam svoju klijenticu u du hovni svijet.

Dr. N: Zasto ste, pri izboru tijela, cekali tisucu godina izm edu
zivota fizicki snaznog m uskarca i invalidne zene?

S: Pa, n a r a v n o , tijekom zivota koje sam prozivjela u m e d u -

v re m e n u , razvila sam bolji osjecaj za svoje Ja. Odlucila sam
postati invalid kako bili stekla intelektualnu koncentraciju.

Dr. N: Z ato ste odabrali slomljeno tijelo?

S: Da, vidite, nespo so b n o st h od anja natjerala me da vise citam i

ucim. Razvila sam svoj um ... i slusala ga. Ucila sam kom unicirati
i vjesto pisati jer mi nista nije odvlacilo pozornost. Uvijek sam
bila u krevetu.

Dr. N: Je li n eko obiljezje vase duse bilo osobito vidljivo i kod

Ashley i kod Vikinga Letha?

S: Onaj dio m e n e koji zudi za zestinom izrazaja bio je n a z o c a n u

oba tijela.

Dr. N: Zelim da p o d e t e u tre n u ta k kad ste birali zivot kao Ashley.

Recite mi kako ste se odlucili u p rav o za to o ste c e n o tijelo.

S: Izabrala sam obitelj u civiliziranom, naseljenom dijelu Amerike.

Zeljela sam biti na mjestu koje ima knjiznice i da o m eni brinu
roditelji puni ljubavi, kako bih se mogla posvetiti ucenju. Stalno
sam pisala m nogim nesretn im ljudima i postala d o b ra uciteljica.

Dr. N: Kao Ashley, sto ste ucinili za tu obitelj p u n u ljubavi, koja

se brin ula za vas?

S: To je uvijek o b o s tra n o - korist i obveze. Izabrala sam tu obitelj

zato sto je njima trebala intenzivna ljubav p re m a n e k o m e tko je
p o t p u n o ovisan o njima do kraja njihovih zivota. Bili smo vrlo
bliski kao obitelj, jer oni su bili usamljeni prije no sto sam ja
r o d e n a . Rodila sam se kasno, kao njihovo jed in o dijete. Zeljeli su
kci koja se n e c e udati i napustiti ih, kako ne bi o pet bili u sam ­
ljeni.

257
Dr. N: Dakle, to je bila razmjena?

S: Definitivno.
Dr. N: P ratim o o n d a tu odluku u n a tra g na mjestu za izbor zivota,
kad je vasa dusa prvi p u ta vidjela Ashleyin zivot. Jeste li tada
vidjeli detalje vase nesrece sa zapregom ?

S: N a ra v n o , ali to nije bila n esreca - to se trebalo dogoditi.

Dr. N: Kad ste dosli na Zemlju, tko je bio odg ovo ran za pad? Je
li to bio um vase duse ili Ashleyin bioloski um?

S: Radili smo u suradnji. O na se zeljela igrati s kvakom vrata a...

ja sam to iskoristila...
Dr. N: Recite mi sto je prolazilo kroz um vase duse u prostoriji
za izbor zivota kad ste vidjeli prizor Ashleyinog p ad a i povrede?

S: Razmisljala sam kako se to invalidno tijelo m oze najbolje

upotrijebiti. Imala sam jos neke m ogucnosti pri izboru tjelesnih
p o v reda, ali izabrala sam ovu jer nisam zeljela imati previse m o ­
gucnosti za kretanje.
Dr. N: Ovdje vas zelim upitati nesto o u zro cn o - posljedicnoj
vezi. Bi li Ashley ipak pala da je imala neku drugu dusu?

S: (braneci se) Mi smo odgovarale je d n a drugoj...

Dr. N: To nije odgovor na moje pitanje.

S: (duga stanka) Postoje sile koje nadilaze spoznaju moje duse.

Kad sam prvi p u ta vidjela Ashley... vidjela sam je bez sebe...
zdraviju... stariju... m o g u cn o st drukcijeg zivota...

Dr. N: Sada vec n e k a m o n a p r e d u je m o . Zelite li reci da Ashley

u o p c e nije m orala pasti da je zap ocela svoj zivot s drugom
dusom?
S: Da... t o j e bila m ogucnost... je d n a od mnogih... mogla je biti i
lakse povrijedena i h o d ati p o m o c u staka.

Dr. N: Dakle, jeste li vidjeli fizicki zdravu Ashley kako zivi sretno
bez vase duse?
S: Vidjela sam... odraslu zenu... n o rm a ln e noge... n esre c u s
m u skarcem ... frustraciju zbog zarobljenosti u n e s re tn o m zivotu...

258
 tu zn e roditelje... ali laksi zivot, (glas postaje cvrsci) M e! Takav
smjer dogadaja ne bi bio d o b a r niti za je d n u od nas - ja sam bila
najbolja dusa za nju.

Dr. N: Jeste livi bili glavni p o k re ta c pad a, kad ste odlucili postati
Ashleyina dusa?

S: Bile smo to... obje... bile smo je d n o u tom trenutku... ona je

bila zlocesta i skakala po kociji, igrajuci se kvakom vrata iako joj
je majka rekla da prestane. O nda... ja sam bila sp rem na, kao i
ona...

Dr. N: Koliko je vasa sudbina bila cvrsto o d re d e n a ? Kad ste

postali Ashleyina dusa, je li postojao nac in da o d u s ta n e te od
cijelog in cid en ta s kocijama?

S: (stanka) Mogu vam reci da sam imala bljesak tre n u ta k prije

p ad a . Mogla sam odustati i ne ispasti. J e d a n glas u m ojem u m u
re k ao m ije: «To je prilika, nem oj vise cekati, padni, to je on o sto
si zeljela - to je najbolje sto mozes uciniti».

Dr. N: Je li taj tre n u ta k bio osobito znacajan?

S: Nisam zeljela da se to dogodi kad Ashley b u d e starija.

Dr. N: Ali bol i patnje kroz koje je to dijete proslo...?

S: Biloje grozno. Agonija tih prvih pet tjedana bila je nevjerojatna.

Skoro sam um rla, ali naucila sam m n o g o kroz tu patnju i sada
vidim da su mi pom ogla sjecanja na Lethovu sposobnost svla-
davanja boli.

Dr. N: Je li vas unutarnji um pozalio tijekom tih tren u ta k a, kad

je bol bila najteza?

S: D ok sam to nula u nesvjesticu i izlazila iz nje tijekom najgorih

m uka, um mi je p o c e o jacati. Nadvladavajuci svoje o stece n o
tijelo, naucila sam bolje kontrolirati bol... lezeci u krevetu... dok
su lijecnici bili b e sp o m o cn i. Vjestine koje sam razvila u svlada-
vanju boli kasnije sam iskoristila u koncentraciji na ucenje, a
p o m a g a o m i j e i moj savjetnik, na suptilne nacine.

Dr. N: Dakle, u to m ste zivotu postigli m n o g o zahvaljujuci to m e

sto niste mogli hodati?

259
 S: Da, postala sam slusac i mislilac. Dopisivala sam se s m nogim
ljudima i naucila pisati s n a d a h n u c e m . Stekla sam vjestine ucenja
m ladih i osjecala da me vodi neka u n u tarn ja sila.

Dr. N: Je li vas savjetnik bio p o n o s a n na vase uspjehe n a k o n sto ste

se vratili u d uh ovn i svijet?
S: V eom a, iako su mi rekli da sam postala m alo previse razm azena
i zasticena (smije se), ali to je do bra razmjena.

Dr. N: Kako vam vasa iskustva sa snaznim Lethovim i slabim

Ashleyinim tijelom p o m azu danas? Imaju li ona ikakvog znacaja?

S: S v akodnevno profitiram zahvaljujuci razumijevanju nuznosti

povezanosti tijela i u m a u ucenju lekcija.

D ok je moja klijentica prozivljavala scenu na ulici u kojoj su joj

slomljene noge, p o d u z e o sam mjere desenzitizacije. Krajem nase sean-
se, p o t p u n o sam d e p r o g ra m ira o njezino generacijsko sjecanje na bol u
n o g a m a . Ta me zena kasnije obavijestila da vise ne osjeca nikakvu bol
i da uziva u re d o v n o m igranju tenisa.

Dva prosla zivota koja sam predstavio u ovom slucaju uglavnom su

bila p o sv ec en a fizickim izborima za aktualizaciju duse u dva vrlo
razlicita okruzenja. Duse traze n a c in samoizrazavanja razvijajuci razne
aspekte svog karaktera. Bez obzira na to kojim se fizickim ili m en talnim
sredstvima duse koriste u p o tr e b o m tijela, zakoni karm e na kraju ce
prevladati. Ako dusa izabere je d a n ekstrem, s v r e m e n o m ce poduzim ati
izbore koji ce predstavljati p ro tu tez u i om oguciti ravn om jeran razvoj.
Fizicki zivoti Letha i Ashley primjeri su karmicke kompenzacije. Hindusi
vjeruju da bogatas prije ili kasnije m o ra postati prosjak kako bi se
njegova dusa razvijala na ad ekv atan nacin.

Prezivljavanjem raznih izazova, identitet nase duse se osnazuje.

Rijec «snaga» ne bismo trebali pogresn o shvatiti. Moji klijenti kazu da
se prave zivotne lekcije uce p re p o zn av a n je m svoje ljudskosti i pomir-
b o m s tom Ijudskoscu. Cak i kad smo zrtve, mi smo na dobitku, jer nas
pravi n a p r e d a k u zivotu mjeri se n a c in o m na koji se s u o ca v am o s
n e u s p je h o m i teskocam a. Katkad je je d n a od najvecih lekcija nauciti
kako se osloboditi proslosti i otpustiti je.

I dok duse brizno razm atraju fizicke atribute zemaljskog tijela u

raznim kulturalnim okruzenjima, m n o g o vise pozornosti posvecuju

260
psiholoskim aspektim a ljudskog zivota. Ta je odluka najvazniji dio
cijelog p ro c esa selekcije zivota. Prije ulaska na mjesto za izbor zivota,
za dusu je d o b ro da promisli o cim b enicim a nasljedstva i okruzenja
koji utjecu na to koliko ce zivo bice d o b ro funkcionirati u bioloskom
smislu. Cuo sam da d u h o v n a energija duse ima promjenjiv utjecaj na
to h o c e li t e m p e r a m e n t ljudskog d o m a c in a biti ekstrovertiran ili
introvertiran, racionalistican ili idealistican, e m o c io n a la n ili analitican.
Zbog tih varijabli, duse m oraju unaprijed razmisliti o tipu tijela koje ce
im najbolje sluziti u b u d u c e m zivotu.

P rem a o n o m e sto sam saznao, zakljucio sam da vodici i majstori,

zaduzeni za upravljanje postajam a za izbor zivota, poznaju misli duse o
to m e koja bi ljudska ponasanja zeljela za sebe u sljedecem zivotu. Cini
mi se da neke duse tu odgovornost shvacaju ozbiljnije od drugih. N o,
dusa u predzivotnoj fazi izbora ima sam o o gra n ic en uvid u to koliko ce
se d o b ro uklopiti u neko tijelo. Kad su duse po zvane na mjesto za izbor
duse, n ag a d an je je gotovo. Sada m oraju usporediti svoj duhovni
id en tite t sa sm rtnim bicem . Temelj mojeg sljedeceg slucaja je odgovor
na pitanje zasto se je d n a dusa iz psiholoskih razloga spojila s dva ljudska
bica razdvojena tisucam a godina.

Klijent iz dvadeset i sedm og slucaja je poslovni covjek iz Teksasa koji

posjeduje veliku, uspjesnu tvrtku za proizvodnju odjece. Tijekom
godisnjeg o d m o r a u Kaliforniji, Steve mi je dosao na seansu poslusavsi
savjet prijatelja. D ok sam u zim ao njegovu a n a m n e z u , primijetio sam
da je n a p e t i p re tje ran o p ozo ran . Dok su se njegovi prsti poigravali s
privjeskom za kljuceve, Steve je n e rv o zn o zvjerao p o g led o m po mojoj
ordinaciji. U p itao sam gaje li n erv o zan ili se boji h ip noze kao p r o c e d u re ,
a o n j e odgovorio: «Ne, vise se bojim onoga sto cete otkriti.«

Taj klijent rekao mi je da su njegovi zaposlenici zahtjevni i nelojalni

i da mu je m nostvo prituzbi osoblja postalo neizdrzivo. Rijesio je to
tako da je postrozio disciplinu i otpustio ljude. Saznao sam da je im ao
dva neuspjesna braka i da je bio vikend - alkoholicar. Rekao je da je
n e d a v n o k re n u o na lijecenje alije o d u stao j e r s u «postali previse kriticni
p re m a meni».

Tijekom razgovora, Steve je objasnio da je njegova majka nestala

ostavivsi ga na stubistu crkve u Teksasu tjedan d an a n a k o n njegova
rodenja. Poslije nekoliko sam o tn ih i n e s retn ih godina u sirotistu, usvojio

261
g a je je d a n stariji par. D o d a o je da su ti ljudi uveli strogu disciplinu i da
mu se cinilo kao da su cijelo vrijeme nezadovoljni njime. N a k o n sto je
u tinejdzerskoj dobi napustio dom , Steve se m nog o p uta sukobio sa
za k o n o m , a j e d n o m je pokusao i samoubojstvo.

Otkrio sam da je osobnost tog klijenta pretje ran o sam ouvjerena i da

ne vjeruje autoritetim a. Njegova srdzba bila je ukorijenjena u osjecajima
izolacije i napustanja. Steve je rekao da se osjeca kao da gubi kontrolu
n ad zivotom i da je s p re m a n isprobati sve kako bi «pronasao pravog
sebe». Pristao sam na k ra tk o ro cn o istrazivanje njegovog nesvjesnog
um a ukoliko nastavi odlaziti t e r a p e u t u u svojem gradu.

D ok se ovaj slucaj razvija, vidjet ce m o kako Steveova dusa zadrzava

svoj identitet reagirajuci na fizicki zivot u ljudskom tijelu. Intenzitet te
povezanosti p o ja c a n je u hipnozi, kad moji klijenti opisuju svoje motive
za izbor tijela. Taj sam slucaj o d ab rao , izm edu ostalog, kako bili ukazao
na tesku p re p re k u u otkrivanju naseg identiteta - pre p rek u u vidu
t ra u m e iz djetinjstva. Duse koje se sjedine s ljudima ra n o oboljelim od
p o re m e c a ja osobnosti n am je rn o biraju tezak zivot. Prije no sto sam
pov eo svojeg klijenta u d uhovni svijet kako bili saznao zasto je njegova
dusa izabrala taj zivot, bilo je p o tr e b n o p o n o v n o prozivjeti sjecanja iz
njegovog ra n o g djetinjstva. U kratkom izvatku kojim zapocinjem opis
ovog slucaja, prikazat cu kako je klijent opet vidio svoju pravu majku.
To je bio je d a n od najpotresnijih prizora koje sam ikad vidio u svojoj
terapeutskoj karijeri.

DVADESET I SEDM I SLUCAJ

Dr. N: Vi ste sada beba u prvom tjednu svog zivota i vasa majka
gleda vas po posljednji puta. Nije vazno sto ste beba, jer vas
unu tarn ji odrasli um svjestan je svega sto se dogada. Opisite mi
to c n o sto se dogada.

S: (klijent pocinje drhtati) Ja... ja sam u kosari... o m o ta n sam

p o h a b a n im plavim pokrivacem... ostavljaju me na nekakvim
stubam a... h la d n o je ...

Dr. N: Gdje se nalaze te stube?

S: ... Ispred crkve... uTeksasu.

262
Dr. N: Tko vas ostavlja na stu b am a crkve?

S: (sve jace drhti) Moja majka... naginje se iznad m en e... oprasta

se... (pocinje plakati)

Dr. N: Sto mi m ozete reci o razlozima zbog kojih vas je majka

ostavila?

S: Ona... m la d a je ... nije u d a n a za m og oca... on je vec ozenjen.

Ona... place... m ogu osjetiti kako mi njezine suze padaju na
lice.

Dr. N: Pogledajte je. Sto jos vidite?

S: (gusi se u suzama) Duga, crna kosa... prelijepa je... posezem

ruko m i dodirujem joj usta... ona me ljubi... njezno, blago...
strasno joj je tesko sto me ostavlja ovdje.

Dr. N: Je li rekla nesto prije no sto je otisla?

S: (klijent sada jedva govori) «Moram te ostaviti za tvoje dobro.

N e m a m n ov ac a da bili skrbila o tebi. Moji roditelji ne zele n am
p o m o ci. Volim te. Uvijek cu te voljeti i zauvijek te cuvati u
srcu»

Dr. N: Sto se tada dogada?

S: Ona... hvata tesku alku na vratima... na njoj je nekakva

zivotinja... i kuca na vrata... cujem o kako se priblizavaju koraci...
sada je otisla.

Dr. N: Sto vam vase un u tarn je misli govore o svemu sto ste
vidjeli?

S: (gotovo svladan em ocijam a) Oh... ipak me zeljela... nije me

zeljela ostaviti... voljela me!

Dr. N: (polazem svoju saku na klijentovo celo i pocinjem s nizom

p osthip no tickih sugestija, koje zavrsavaju sljedecim u p u ta m a )
Steve, ovo podsvjesno sjecanje bit ce vam d o s tu p n o i u svjesnom
stanju. Do kraja zivota zadrzat cete ovu sliku svoje majke. Sada
z nate sto je stvarno osjecala p re m a v am a i da je njena energija
jos s vam a. Je li to jasno?

S: D a . .. jest.

265
 Dr. N: A sada, krenite unaprijed kroz vrijeme i recite mi sto
osjecate p re m a svojim posvojiteljima.

S: N ikada nisu zadovoljni sa m n o m ... uvaljivali su mi osjecaj

krivnje za sve... kontrolirali su me i osudivali me... (lice klijenta
m o k ro je od suza i znoja) ne zn a m tko bili treb a o biti... nisam
stvaran...
Dr. N: (podizem glas) Recite mi sto je n estv arno u vezi vas.

S: Pravim se... (zastaje)

Dr. N: Nastavite!

S: N e m a m kontrolu... stalni gnjev... zlostavljam ljude kako bili

se... osvetio... b ez n ad e...

Napomena: N a k o n d o d a tn e p rip re m e , vodim svojeg klijenta iz pod-

svjesnog u m a u nadsvjesni i ob ra tn o .

Dr. N: U redu, Steve, vratim o se sada u vrijeme prije vaseg

rodenja u sadasnjem zivotu. Recite mi jeste li ikada zivjeli u
n e k o m drug om zivotu s dusom svoje bioloske majke.

S: (duga stanka) D a ...je s a m .

Dr. N: Jeste li ikada prozivjeli s tom dusom neki zivot na Zemlji

koji je ukljucivao nekakvu fizicku ili e m o c io n a ln u bol izm edu vas
dvoje?

S: (nakon nekoliko trenu taka, klijent snazno grabi n aslone za

ruke) Oh, prokletstvo - tako j e - naravno - to j e ona!

Dr. N: Pokusajte se opustiti, krecete se p rebrzo za m e n e . Zelim

da u d e te u zivot koji vidite u svojem u m u u kljucnom tre n u tk u
svojeg od n o sa s tom dusom kad nabrojim do tri. Jedan, dva,
tri!

S: (duboki uzdah) Oh, Boze... t o j e ista osoba... drugo tijelo... ali

i tad a je bila moja majka...

Dr. N: Ostanite u s r e d o to c e n i na zemaljski prizor. Je li d an ili

noc?

S: (stanka) Bijeli je dan. Toplo sunce i pijesak...

264
 Dr. N: Opisite mi sto se d ogada p o d toplim su n ce m na pijesku.

S: (zastajuci) Stojim pred svojim h ra m o m ... ispred velikog m n o -

stva ljudi... moji strazari su iza m e n e .

Dr. N: Kako se zovete?

S: H a ro u m .

Dr. N: Sto im ate na sebi, H a ro u m e ?

S: Dugu, bijelu halju i sandale. U ruci im am stap sa zlatnim

zmijama koje su simbol mojeg polozaja.

Dr. N: A koji je to polozaj, H a ro u m e ?

S: (p o n o sn o ) Ja sam visoki svecenik.

Napomena: Daljnje propitivanje otkrilo je da je taj covjek bio plemenski

v od a na Arapskom p o lu oto ku u blizini C rvenog m o ra oko 2000. g. pr.
n. e. U pretklasicno doba, to je pod rucje bilo p o z n a to kao Kraljevstvo
Sabe. Saznao sam i to da je h ra m bio velika ovalna gradevina od cigala
i kam enja p osvecen bogu Mjeseca.

Dr. N: Sto radite ispred svojeg hra m a ?

S: Nalazim se na stu b am a i sudim zeni. O na je moja majka. Ona

kleci p re d a m n o m . U njezinim ocim a vidim izrazstraha i sazaljenja
dok me gleda.

Dr. N: Kako njezine oci m ogu pokazivati isto vrem eno strah i
sazaljenje?

S: U o cim a joj je sazaljenje zbog toga sto me obuzela moja m o c . ..

zato sto sam p re u z e o preveliku k ontrolu n a d svakodnevnim
zivotima p ripadnika mojeg n aro d a . A tu je i strah, zbog onoga
sto cu joj uciniti. To me uznemiruje, ali ne smijem to pokazati.

Dr. N: Zasto vasa majka kleci na stu b am a h ra m a pred vam a?

S: Provalila je u skladiste i ukrala h r a n u kako bi je podijelila lju-

dima. Mnogi su gladni u to d o ba godine, ali sam o ja m ogu nare-
diti raspodjelu. H ra n a se m o ra p o z o r n o odmjeriti.

Dr. N: Je li o n a prekrsila neko pravilo podjele hra n e? Je li to

bilo pitanje prezivljavanja?

265
 S: (iznenada) Nije sam o to u pitanju - ne poslusavsi me, potko pala
je moj autoritet. Raspodjelom h ra n e sluzim se kao sredstvom...
kontrole n a d svojim ljudima. Zelim da mi svi b u d u lojalni.

Dr. N: Sto cete uciniti svojoj majci?

S: (s uvjerenjem) Moja majka prekrsila je zakon. Mogu je spasiti,

ali m o ra biti kaznjena kao primjer drugima. Odlucio sam da
m ora umrijeti.
Dr. N: Sto osjecate p re m a ubojstvu svoje vlastite majke,
H a ro u m e ?

S: To se m o ra uciniti. Stalno mi je bila trn u oku - izazivala je

n e m ir m e d u mojim ljudima iskoristavajuci svoj polozaj. Ne m ogu
slo b o d n o vladati d o k je ona ovdje. Cak i sada mi prkosi. Izricem
joj sm rtn u kaznu udarajuci stapom o k a m e n e stube.

Dr. N: Jeste li kasnije tuzni zato sto ste naredili pogubljenje svoje
majke?
S: (glas mu postaje n a p e t) Ja... ne smijem razmisljati o takvim
stvarima zelim li zadrzati m oc.

U tom tren u tk u , S teveovje um p o n o v n o prozivio dva e m o c io n a ln o

p o tresn a dogadaja koji su se sastojali od svjesnih cinova odvajanja
majke i sina. Iako je p ro n a s a o karmicku vezu, bilo je vazno da
napustanje koje je dozivio kao b eba ne shvati izolirano, kao cistu
povijesnu o d m azd u . Da bi zapocelo iscjeljivanje, morali smo krenuti
dalje od toga.

Sljedeca faza na nasoj zajednickoj seansi bila je osmisljena za

p o n o v n o otkrivanje Steveovog iden titeta duse. Da bili to postigao, po-
veo sam ga u d u h o v n i svijet. U svim svojim terapijam a nastojim odvesti
klijenta do najprikladnijeg d u h o v n o g p o dru c ja kako bismo ostvarili
najbolje rezultate. U trin ae sto m slucaju posluzio sam se mjestom za ori-
jentaciju. U dvadeset i s e d m o m slucaju vratit c e m o se i prozivjeti du-
h o v n o vrijeme n e p o s r e d n o n a k o n njegovog povratka s mjesta za izbor
zivota. Zelim da Steve u tom okruzenju uvidi razloge za svoj sadasnji
izbor tijela i uloge drugih dusa koje sudjeluju u njegovom zivotu.

Dr. N: P o d kojim ste i m e n o m p o z n a ti u d u h o v n o m svijetu?

266
S: S um us.

Dr. N: U redu, Sumuse, b u d u ci da smo sada opet u d u h o v n o m

svijetu, zelim da k re n e m o u vrijeme n ak o n vaseg p o c e tn o g pre-
gleda covjeka koji je sada Steve. O c e m u razmisljate?

S: Tako o g o rc en covjek... tako je gnjevan zato sto ga je majka

ostavila na ulazu u crkvu... i na te ustogljene ljude koji ce preuzeti
ulogu njegovih roditelja... Ne zn a m zelim li u o p c e uzeti to
tijelo!

Dr. N: Razumijem, ali zasto ne bism o nak ratko odgodili tu odlu-

ku dok ne vidimo kako se razvijaju druge stvari. Recite mi sto
radite n a k o n sto ste napustili mjesto za izbor zivota.

S: Katkad pozelim biti sam na neko vrijeme. O b icn o jedva cekam

da mi prijatelji kazu svoje misljenje o zivotima koje pregledavam ,
osobito ovako teskim zivotima.

Dr. N: Zacijelo ste imali vise m ogucnosti za izbor tijela?

S: (odm ahu je glavom) To bili tre b a o uzeti... odluka je teska.

Dr. N: Recite mi, Sumuse, kad se vratite u svoju grupu prijatelja,

raspravljate li o m ogucnosti druzenja s nekim a od njih u sljedecem
zivotu?

S: Da, u svojem sljedecem zivotu cesto cu ih susretati, kao sto ce

i oni m e ne susretati u svojima. Nekih od njih n ec e biti u sljedecim
zivotima. N e m a veze. Svi raspravljamo o sljedecem zivotu jedni
s drugim a. Zelim saznati sto misle o nekim detaljima. Vidite, svi
se mi tako d o b ro poznajem o - svoje snage i slabosti - bivse
uspjehe i neuspjehe - na sto m o r a m o paziti... i to m e slicno.

Dr. N: Jeste li s njima raspravljali o detaljima vezanim uz tip oso-

be kakav biste trebali biti u sljedecem zivotu prije polaska na
mjesto izbora zivota?

S: Oh, da, o pce n ito . Nista k o n kretno . Sada kad sam vidio Stevea
i u kakvim bi o d n o sim a drugi mogli biti s njim u tom zivotu, im am
neke sumnje. Z ato razgovaram s J o ro m .

Dr. N: Je li J o r vas vodic?

S: Da, dugo je slusao sve sto sam htio reci o to m e tko bih tre b a o

267
biti prije no sto su me poslali na mjesto na kojemu gledam o
zivote.
Dr. N: U redu, Sumuse, up rav o ste se vratili u svoju p rim a rn u
gru p u s mjesta izbora zivota. Sto najprije cinite?

S: Razgovaram o to m m om ku, Steveu, koji je tako nesretan ...

n e m a prave majke... sve to... kakvi ce ga ljudi okruzivati... njihovi
planovi... sve n am se m o ra poklopiti.

Dr. N: Mislite, koje ce duse ici u koja tijela?

S: Da, m o r a m o to utvrditi.

Dr. N: Je li u ovom tre n u tk u jos uvijek m o guce pregovarati o

za d a c im a duse, ili svakome kazu u kojem ce tijelu biti n a k o n sto
n a p u s te mjesto izbora zivota?

S: Nitko nije prisiljen ni na sto. Z n a m o sto bismo trebali uciniti.

Jor... i drugi p o m a z u n a m u prilagodbi... njih salju da zaokruze
sliku... (klijentovo lice uozbiljilo se)

Dr. N: Sm eta li vam nesto u ovom tren u tk u , Sumuse?

S: (neveselim glasom) Uh... moji prijatelji odlaze... dolaze drugi...

oh...

Dr. N: Pretpostavljam da cete razgovarati i s drugim dusam a.

Pokusajte se opustiti najbolje sto m ozete. N a moju zapovijed,
jasno i glasno cete mi prenijeti sve sto se dogada. Razumijete li?

S: (nervozno) Da.

Dr. N: Pocnite! Koliko entiteta vidite?

S: Ima ih... cetvero... prilaze mi... Jo r je je d a n od njih.

Dr. N: Tko je prvi?

S: (klijent me grabi za ruku) To je... Eone... o n a m iz e li... opet biti

majka.

Dr. N: Je li to dusa zene koja je H a ro u m o v a i Steveova majka?

S: Da, o n a je ... oh... nezelim...

Dr. N: Sto se d o g a d a ?

268
S: E o n e mi kazuje da je vrijeme da... p o ra v n a m o ra cu n e... da
op et b u d e m o majka i sin u zivotu u kojemu c e m o se rastati.

Dr. N: Ali, S um use, niste li to znali na mjestu za izbor zivota kad

ste gledali kako Steveova majka nosi svoje dijete u crkvu?

S: Vidio sam ljude... m o g u cn o sti... bilo je to jos samo... apstraktno

ra z m a tra n je ... t o j o s nisam b io ja . Valjda mi je p o t r e b n o j o s malo
uvjeravanja, jer Eone je ovdje s nekim razlogom.

Dr. N: Pretpostavljam da niti je d a n od novopridoslih en titeta ne

p r ip a d a vasoj prim arnoj grupi?

S: (uzdise) N e, ne pripada.

Dr. N: Zasto ste vi i Eone cekali 40 00 zemaljskih godina prije

rasprave o otplati n ac in a na koji ste postupili p re m a njoj u
Arabiji?

S: Zemaljske godine ne znace nista; to se moglo dogoditi i jucer.

J e d n o s t a v n o nisam bio s p re m a n otplatiti stetu koju sam joj
n a c in io kao H a ro u m . Kaze da su okolnosti sada d o b re za to.

Dr. N: Ako vasa dusa u d e u Steveovo tijelo u Teksasu, h o c e li

E o n e to sm atrati karm ickom otp lato m vaseg duga?

S: (stanka) Moj zivot u tijelu Stevea ne bi tre b a o biti kazna.

Dr. N: D ra go mi je sto to vidite. Koju lekciju m o ra te nauciti?

S: Osjetiti... kako izgleda n ap ustan je u obiteljskom odnosu...

n a m je rn o raskidanje...

Dr. N: Raskidanje veze majke i sina n a m je rn o m akcijom?

S: Da... shvatiti sto to znaci biti o d b ac en .

Dr. N: D opustite E o n e da se udalji i pozovite druge entitete da

n a m se pridruze, Sumuse.

S: (u z n em iren o ) E one pluta natrag... k J o r u ... a prilaze mi... oh,

sranje - to su Talu iKalish! (klijent se meskolji na stolcu i pokusava
od ag n a ti dvije duse koje vidi u svojem u m u podizuci ruke i
gurajuci ih dlanovim a)

Dr. N: Tko su oni?

269
 S: (brzo govori) Talu i Kalish dobrovoljno su se javili da b u d u
Steveovi - moji usvojitelji. Oni cesto ra d e zajedno.

Dr. N: U c e m u je o n d a problem ?

S: Ne zelim opet biti s njima tako brzo!

Dr. N: Usporite m alo, Sumuse. Vec ste radili s tim dusam a?

S: (jos uvijek mrmlja sebi u b ra d u ) Da, da - ali tako mi je tesko
biti s njima - osobito s Kalish. To je prebrzo. Oni su mi bili tazbina
u zivotu u Njemackoj.

Napomena: N ak ratk o odlazim o u digresiju, u kojoj mi Sumus ukratko

objasnjava prosli zivot koji je p roveo u Europi kao visoko rangirani
vojni casnik k o jije za n e m a rio svoju obitelj i postao p r e d m e t o m prezira
utjecajnih roditelja svoje supruge.

Dr. N: Zelite li reci da Talu i Kalish ne posjeduju sposobnost po-

t r e b n u za zadatak vasih usvojitelja u Teksasu?

S: (o dm ah u je glavom rezignirano) N e, oni znaju sto rade.

P ro blem je u to m e sto je sv a k i zivot s Kalish jako tezak. O na bira
tijela kriticnih, zahtjevnih, h lad n ih ljudi...

Dr. N: Manifestira li ona uvijek takvo ponasanje u ljudskim tije-

lima?

S: Pa, tako p o stupa p re m a meni. Kalish nije dusa koja se ra do

druzi s drugima. N eovisna je i vrlo odlucna.

Dr. N: A sto mislite o Taluu kao vasem poocim u?

S: Strogje... dopusta Kalish da vodi... katkad je previse udaljen...

e m o c i o n a ln o hladan... ovoga cu se p u ta stvarno pobuniti protiv
njih.

Dr. N: U redu, ali h o c e li vas oni n e c e m u poduciti?

S: Da, z n a m da h o c e , ali jos se uvijek b u n im protiv toga. Prilaze

mi J o r i Eone.

Dr. N: Sto cete sada reci na to m sastanku?

S: Zelim da mi Eone b u d e pomajka. Svi mi se smiju. J o r ne zeli

cuti moja objasnjenja. Zna da sam blizak s Eone.

270
 Dr. N: Ismijavaju li vas oni, Sumuse?

S: Oh, ne, u o p c e ne. Talu i Kalish propituju moju n e o d lu c n o s t

da razrijesim svoje pogreske u o d n osu na njih.

Dr. N: Pa, stekao sam utisak da mislite kako vas te duse prisiljavaju
da u d e te u tijelo djeteta u Teksasu.

S: Stvari ovdje ne funkcioniraju tako. Raspravljamo o mojim

sum njam a u o d n o su na sam zivot.

Dr. N: Ali mislio sam da vam se Talu i Kalish ne svidaju?

S: Oni me znaju... p o tre b n i su mi strogi ljudi, inace ih pregazim.

Svi ovdje znaju da im am sklonost sam opovladivanju. Uvjeravaju
me da u lagan om zivotu bez njih ne bih ostvario nikakav
n a p re d a k . Oboje su v e o m a disciplinirani.

Dr. N: Pa, zvuci kao da ste odlucili uci s njima u teksaski zivot.

S: (zamisljeno) Da... stavljat ce p re d m e n e m n o g o zahtjeva u

djetinjstvu... Kalish je sarkasticna... Talu je perfekcionist... izgubit
cu E one... bit ce to jako tesko.

Dr. N: Kako ce igranje uloge vasih roditelja p o m o c i Taluu i

Kalish?

S: Kalish i Talu su u razlicitim... konfiguracijama u o d nosu na

m e n e . Ja se ne bih tre b a o mijesati u njihov posao. Oni m oraju
razrijesiti pro b lem svoje rigidnosti i prevladati ponos.

Dr. N: Kada ste na Zemlji, je li vas um duse uvijek svjestan raz-

loga zbog kojih su o d re d e n i ljudi koji na vas utjecu pozitivno ili
negativ no vazni za vas zivot?

S: Da, ali to ne znaci da ce osoba koja sam u tom zivotu razumjeti

ono sto zna moja dusa. (smijesi se) To bismo trebali otkriti na
Zemlji.

Dr. N: A to cinimo u ovom trenutku?

S: Da... a ja malo v aram s obzirom na vasu p o m o c , ali to je u re-

du, smijem to iskoristiti.

Prava je zagonetka zbog cega n a m je svjesnim u m o m toliko tesko

doci do spoznaje o to m e tko smo mi zapravo kao duse. Siguran sam da

271
su do sada citatelji shvatili da cak i u nadsvjesnom stanju posjedujem o
sposobnost p ro m a tra n ja samih sebe dijelom kriticnog c e n tra naseg
svjesnog m en taliteta. Pom aganje klijentima da dosegnu svoje u n u tarn je
«ja» povezivanjem svih strana u m a najvazniji je dio mojeg ra d a u
hipnoterapiji.
Htio sam da Steve stekne uvid u m otive svojeg ponasanja razumjevsi
svoju dusu. Sljedeci dijalog otkriva n am druge razloge zbog kojih se
Sumus integrirao u Steveovo tijelo. D u h o v n a konferencija s J o ro m ,
E o n e o m , T alu o m i Kalish zavrsila je i ja sam pov eo Sumusa u m irno
okruzenje u d u h o v n o m svijetu kako bih razgovarao s njim.

Dr. N: Recite mi, Sumuse, koliki se dio vasih istinskih identiteta

duse od razava u ljudskim bicim a u koja ste usli?

S: Veliki dio - ali n e m a dva ista tijela (smije se). D o b ro spajanje

tijela i duse ne d o g ad a se uvijek, znate. Nekih svojih bivsih tijela
radije se prisjecam nego nekih drugih.

Dr. N: Biste li rekli da vasa dusa d om inira ljudskim m ozg om ili

m u je podcinjena?

S: Na to je pitanje tesko odgovoriti, jer u mozgu svakog tijela

postoje suptilne razlike koje utjecu na n a c in na koji se... m ani-
festiramo u to m tijelu. Ljudi bi bili prilicno prazni bez nas... no,
p r e m a zemaljskim tijelima p o s tu p a m o s postovanjem.

Dr. N: Sto mislite, kakva bi ljudska bica bila bez dusa?

S: Oh, njima bi dominirali osjeti i emocije...

Dr. N: Avjerujete da vas svaki ljudski m ozak navodi na drukciju

reakciju?
S: Pa, to sto ja jesam... neka tijela koristim bolje od nekih drugih.
Ne osjecam se uvijek kao da sam p o t p u n o spojen s ljudskim
bicem . N eke fizicke emocije prejake su a ja... nisam toliko
ucinkovit.

Dr. N: Mislite na visoke razine bijesa koje iskazuje Steveov

t e m p e r a m e n t , koje m ozd a uzrokuje sredisnji zivcani sustav tog
tijela?

S: Da, te stvari nasljedujemo...

272
Dr. N: Ali znali ste kakav ce biti Steve prije no sto ste izabrali to
tijelo?
S: (s gadenjem ) Tako je, to je tipican primjer n ac in a na koji sam
ja u stanju pogorsati tesku situaciju. Tum aciti m ogu sam o kad se
oluje ljudskog u m a smire, a ipak zelim biti olujna osoba.

Dr. N: Kako to mislite, tumaciti?

S: T um aciti ideje... p ro n a c i smisao u Steveovim reakcijama na

p rob lem e.

Dr. N: Da b u d e m iskren, Sumuse, zvucite p o p u t tu d in c a u

Steveovom tijelu.

S: Z ao mi je ako ste stekli takav utisak. Mi ne k o n tro liram o ljudski

um... mi ga svojom n a z o c n o s c u pokusavam o... uzdici da vidi...
smisao u svijetu i da p o s ta n e prijemciv na moral... p o kusavam o
m u pruziti razumijevanje.

Dr. N: Sve je to vrlo d obro, ali vi se ljudskim tijelima sluzite i za

vlastiti razvoj, zar ne?

S: N a ra v n o , to je... spajanje... mi svojom energijom dajem o i

uzim am o.

Dr. N: Oh, vi prilagodavate svoju energiju tijelu do m acin a ?

S: Bolje je reci da se sluzim razlicitim oblicima izrazavanja, ovi-

sno o e m o c io n a ln im impulsima svakog tijela.

Dr. N: B udim o specificni, Sumuse. Sto se u ovom tre n u tk u

d o g ad a na Zemlji izm edu vas i Steveovog mozga?

S: Osjecao sam se... preplavljenim... katkad je moja energija

u m o r n a i in ertn a zbog tolike negativnosti.

Dr. N: Ako se osv rnem o na vase izbore zivota H a ro u m a i Stevea

i svih onih drugih zivota izm edu njih, imaju li svi oni zajednicke
osobine koje su vas privukle?

S: (duga stanka) Ja sam bice kontakta. Trazim ljude koji...

agresivno kom uniciraju s drugima.

Dr. N: Kada cujem rijec «agresija», ona za m e n e znaci nepri-

jateljstvo, za razliku od rijeci «asertivnost». Jeste li m o zda to ze-
ljeli reci?

273
S: (stanka) Pa, privlace me oni koji utjecu na druge ljude... ah,
en e rg ic n o - p u n o m snagom.
Dr. N: Jeste li vi dusa koja uziva u kontroliranju drugih ljudi?

S: Ne bih rekao da ih bas kontroliram . Izbjegavam birati ljude

koji nem aju intenzivne o dn o se sa svojom okolinom.

Dr. N: S um use, ne p o n a s a te li se kontrolirajuce kada pokusavate

upravljati drugim d usam a u njihovim zivotima?

S: (n e m a odgovora)
Dr. N: Sto bi J o r rekao o vasim ljudskim odnosim a?

S: H m m ... da mi se svida m o c kao n a c in utjecanja na djela ljudi

koji d o n o se odluke. Da zudim za drustvenim i politickim g ru p a m a
u kojima m ogu biti voda.
Dr. N: Dakle, ne biste uzivali u m irn o m i n e a m b ic io z n o m
ljudskom tijelu?
S: Definitivno ne.
Dr. N: (forsiram ga) Sumuse, nije li to c n o da ste uzivali u nac in u
na koji ste sudjelovali u H aroum ov oj zlouporabi m oci u Arabiji i
da vam n a c in na koji Steve zlostavlja svoje zaposlenike u Teksasu
predstavlja zadovoljstvo?
S: (glasno) N e, to nije to cn o ! Stvari lako izm aknu kontroli kad
poku sav ate voditi ljude. Uvjeti na Zemlji uvijek zakompliciraju
stvari. Nisam ja kriv za sve.
Dr. N: Je li m o g u ce da je H a r o u m o v o i Steveovo ponasanje
postalo ekstremnije zato sto je vasa dusa bila u njima?

S: (tu ro b n o ) Nisam bio uspjesan, to znam ...

Dr. N: Gledajte, Sumuse, n a d a m se da znate da ja ne mislim
kako ste vi losa dusa. N o , m o zd a vas lako zavedu zam ke vlasti i
sada ste postali osoba koja osjeca da je u sukobu s drustvom.

S: (u z n em iren o ) Pocinjete zvucati p o p u t Jora!

Dr. N: N e m a m n am jeru to ciniti, Sumuse. Mozda nam J o r
obojici p o m aze da shvatimo sto se d o g ad a u vama.

S: Vjerojatno.

274
 Steve i ja dosli smo do pro duk tiv ne faze k ontakta s njegovom
dusom . O b ra c a m m u se kao da razgovaram s dvije osobe, osnazujuci
vezu izm ed u njegovog svjesnog i nesvjesnog ja. N a k o n primjene
d o d a tn o g uvjetovanja kako bih jos vise priblizio te dvije sile, zakljucujem
seansu zavrsnim nizom pitanja. Vazno je ne dopustiti njegovom u m u
da otpluta, a njegovim sjecanjima da p o s ta n u n ep o v e z a n a . Kako bih
pospjesio njegovu s p re m n o st na odgovore, postavljam m u pitanja
kojima ga konfrontiram i koja izgovaram brzo da bih ubrzao te m p o
njegovih odgovora.

Dr. N: S um use, za p o c e ta k mi recite zasto ste u p o cetk u prihvatili

Steveovo tijelo.

S: Da bih... n a d r a s ta o svoju zelju za vod enjem drugih... to sto

uvijek zelim biti glavni...

Dr. N: Je li identitet vase duse u sukobu sa smjerom u kojem je

k re n u o Steveov zivot?

S: Ne svida mi se onaj njegov dio koji se bori da b u d e na vrhu,

a u isto vrijeme pomislja na bijeg kroz sam ounistenje.

Dr. N: Ako je to za vas p roturjec n o, zasto je o n d a prisutno?

S: ... djetinjstvo... tuga... (zastaje)

Dr. N: Koga sada slusam? Sumuse, zasto se ne ukljucite aktivnije

u p o m ag an je s am om sebi, kao Steveu, da prevlada sra m o tu
zbog napu stanja od strane Eone i gnjev zbog djetinjstva bez
ljubavi s T alu o m i Kalish?

S: ... sada sam odrastao... i upravljam drugima... n e c u vise

dopustiti ljudima da me povrijede.

Dr. N: S um use, ako vi i Steve sada razgovarate sa m n o m kao

je d n a inteligencija, zelim znati zasto je vas zivotni stil tako
autodestruktivan.

S: (duga stanka) Z ato sto je moja slabost... koristenje m oci za

s a m o o cu v a n je na Zemlji.

Dr. N: S m a trate li da bi vas zivot p o c e o tretirati kao sto je to

cinio u djetinjstvu kad ne biste toliko kontrolirali ljude kao odrasla
osoba?

275
S: Ojutito) Da!
Dr. N: A k a d a vam tijelo koje ste izabrali ne om oguci zadovoljstvo
sobom , sto cinite, kao dusa?

S: Ja... iskljucim se...

Dr. N: Vidim, a kako to cinite, Sumuse?

S: Tako sto... nisam p re tje ran o aktivan.

Dr. N: Z ato sto vas tijelo natjera na e m o c io n a ln i kolaps?

S: Pa... zatvorim se u ljusturu.

Dr. N: Dakle, sluzite se izbjegavanjem i ne rjesavate aktivno
lekciju koju ste dosli nauciti ovdje na Zemlji?

S: Aha.

Dr. N: Steve, vasi usvojitelji bili su grubi p re m a vam a, zar ne?

S: Da.
Dr. N: Vidite li sada zasto?

S: (stanka) Da vidim kako je to kad vas stalno prosuduju.

D r. N: Sto jos?
S: D a b ih ... prevladao... i p o stao cjelovit, (ogorceno) N e z n a m ...

Dr. N: Mislim da znate, Steve. Pricajte mi o o s tece n o m jastvu

koje prikazujete ljudima oko sebe.
S: (n a k o n m alo oklijevanja) Pravim se da sam sretan - prikrivam
svoje osjecaje pijuci i zlostavljajuci ljude.

Dr. N: Zelite li prestati s tim prikrivanjem i prijeci na posao?

S: Da, zelim.
Dr. N: Definirajte mi tko zapravo zelite biti.

S: (u suzam a) Ja... mi ne zelimo biti neljubazni p re m a ljudima...

ali ne zelim riskirati da p o stan em ... ne - osoba... bez postovanja
i priznanja.
Dr. N: Dakle, nalazite se u dilemi?

S: (tiho) D a , zivot je ta k o b o la n .

276
 Dr. N: Mislite li da je to slucajno?

S: N e, vidim da nije.

Dr. N: Steve i Sumuse, ponavljajte za m n o m : «Vratit cu bol koju

su mi E o ne, Talu i Kalish nanijeli za moje d o b ro i nastaviti sa
svojim zivotom tako sto cu postati osoba koja stvarno zelim biti»
(klijent ponavlja te rijeci za m n o m tri p uta).

Dr. N: Steve, sto cete u b u d u c n o s ti uciniti u vezi otkrivanja sebe

i p reu zim anja odgovornosti za poboljsanje?

S: (n ak on nekoliko laznih p o ce ta k a) N au citi kako biti posteniji.

Dr. N: I vjerovati da niste zrtva drustva?

S: Da.

Do kraja seanse osnazio sam Steveovo razumijevanje njegovog

pravog id en tite ta i zivotne misije. Htio sam m u p o m o c i da oslobodi
svoj potencijal vrijedne osobe kojam o ze pridonijeti drustvu. Razgovarali
smo o njegovim izborima iz ljubavi i straha, kao i o p otreb i cestog
stupanja u kontakt sa sobom . S m a tra o sam da sm o polozili temelje za
njegov rad na rjesavanju p ro b le m a g o rcine i n e d o statk a intimnosti.
Podsjetio sam Stevea na p o tre b u za nastavkom terapija. Oko godinu
d a n a kasnije, pisao mi je da njegov o p o ra v ak protjece d o b ro i da je u
sebi p r o n a s a o izgubljeno dijete. Steve je shvatio da njegove prosle
pogreske nisu bile neuspjesi, nego n a c in postizanja poboljsanja.

Klijent iz dvadeset i sed m o g slucaja p okazao je kako teski zadaci

koje postavljam o p re d sebe cesto zapocinju vec u djetinjstvu. Z ato je
odabir obitelji v e o m a vazan. Neki ljudi tesko prihvacaju ideju da smo
svi mi prije dolaska u ovaj zivot dobrovoljno pristali roditi se kao djeca
o d r e d e n i h roditelja. Iako ljudi o b icn o iskuse ljubav svojih roditelja,
m nogi imaju nerazrijesena, b olna sjecanja na svoje bliznje, koji su im
trebali osigurati zastitu, a nisu to ucinili. O d ra s ta m o razmisljajuci o sebi
kao o zrtvam a bioloskih roditelja i clanova obitelji u kojima smo ro d e n i
bez m o g u c n o s ti izbora. Ta je pretp ostavk a pogresna.

Kad mi klijenti pricaju koliko su propatili zbog clanova svoje obitelji,

njihovom svjesnom u m u prvo u p u tim pitanje: «Sto bi vam sada
nedostajalo u razumijevanju da niste u djetinjstvu bili u k o n ta k tu s to m
osobom?» M ozda je p o t r e b n o n eko vrijeme da ljudi d o d u do odgovora,

277
ali on se ipak krije u njihovim um ovim a. Postoje d uhovni razlozi zbog
kojih o d ra s ta m o kao djeca o d r e d e n o g tipa ljudi, bas kao sto je njima
odredeno da b u d u u nasoj blizini kao odrasle osobe u nasem
djetinjstvu.
Spoznati sebe u d u h o v n o m smislu znaci shvatiti zasto smo u zivotu
zd ruzeni s d u sam a roditelja, b ra c e i sestara, supruznika i bliskih prija-
telja. O b icn o postoji neki karmicki razlogza prim anje boli ili zadovoljstva
neke osobe iz nase blizine. Z a p a m tite, osim ucenja svojih lekcija, na
Zemlju dolazim o kako bismo odigrali svoju ulogu u lekcijama drugih
ljudi.

Postoje ljudi koji, zbog strasnog okruzenja u kojem zive, pret-

postavljaju da d u hov ni svijet nije srediste bozanskog suosjecanja. Me-
dutim , cinjenica da bica d u h o v n o p o v ezan a je d n a s drugim a dobro-
voljno ulaze u ljudske zivote koji se sastoje od o dn o sa ljubavi i mrznje
n a k o n p r e th o d n o g dogovora predstavlja krajnje suosjecanje. Pre-
vladavanje p ro b le m a u tim o dn osim a m oze znaciti da u b u d u c im zivo-
tim a vise n e c e m o m orati ponavljati o d r e d e n e teske obrasce odnosa.
Prozivljavanje takvih testova na Zemlji dovodi nas u poviseno stanje
percepcije sa svakim novim zivotom i osnazuje identitet nasih dusa.

Ljudi u tra n s u m ogu imati p ro b le m a s jasnim razlikovanjem svojeg

identiteta duse i ljudskog ega. Ako ljudska osobnost bez duse n em a
m n o g o strukture osim pet osjeta i temeljnih nagon a, o n d a dusa jest
nasa k o m p le tn a osobnost. Primjerice, to znaci da osoba ne moze
posjedovati ljubom orni ljudski ego, a da p rito m njena dusa t a k o d e r ne
b u d e ljubom orna.

N o , moji slucajevi ukazuju na cinjenicu postojanja suptilnih razlika

izm ed u id en tite ta duse i svega onog sto manifestiraju ljudske osobnosti
m n o g ih tijela d o m a c in a . D vadeset i sedmi slucaj pokazao je slicnosti i
razlike izm ed u osobnosti H a r o u m a i Stevea. Cini se da je nase vjecno
jastvo duse cim benik koji upravlja ljudskim t e m p e r a m e n t o m , ali u
svakom tijelu izrazavamo se na drukciji nacin.

Duse mojih klijenata ocito su birale tijela kojima su pokusale upariti

svoje k a rak tern e m a n e s ljudskim t e m p e r a m e n t o m kako bi ostvarile
specificne obrasce rasta. P retjerano o p re zn a dusa niske energije moze
se u j e d n o m zivotu spojiti s tihim i p o v u c e n im ljudskim d o m a c in o m .
Ista ta dusa, o h r a b r e n a na vece rizike u sljedecem zivotu, m oze odabrati

278
tijelo vise suprotstavljeno njezinoj prirod noj naravi i spojiti se na Zemlji
s te m p e ra m e n tn ijim , agresivnijim tipom tijela.

Duse u zivotu daju i primaju m e n ta ln e darove kroz simbiozu ljudskih

stanica m ozga i inteligentne energije. D uboki osjecaji koje stvara
vjecna svjesnost spajaju se s ljudskim em ocijam a u izrazaju je d n e
osobnosti, kao sto i treb a biti. Ne m o r a m o mijenjati svoju bit u o d nosu
na zivotna iskustva, sam o svoje negativne reakcije na te dozivljaje.
Azijski budisti kazu da prosvjetljenje znaci vidjeti kako se apsolutni ego
duse odrazava u relativnom ljudskom egu i djelovati iz njega tijekom
zivota.

U poglavljima o p ocetnickim dusam a, dusam a srednje razine i n ap -

re d n im d usam a, dao sam primjere razlicitih razina zrelosti duse.
S m a tra m da duse dem onstriraju svoje vlastite obrasce ega u tijelima
koja nastanjuju i da imaju golem utjecaj na aktivnosti tijela. M edu tim ,
dono sen je brzih prosudbi o zrelosti neke duse sam o na temelju obra-
zaca p on asanja krije svoje zamke. Planovi nekih dusa m ogu ukljucivati
zadrzavanje nekih dijelova njihove energije u pricuvi u nekim zivotima.
P o n e k a d razvijena dusa bira neku negativnu osobinu kako bi joj
posvetila p o s e b n u p ozornost u n ek o m tijelu.

Vidjeli smo kako dusa bira osobu s kojom se zeli povezati u odre-
d e n o m zivotu. To ne znaci da ima ap so lu tnu kontrolu n a d tim tijelom.
U ekstrem nim slucajevima, razbijena osobnost koja se m uci s unutarnjim
konfliktima m oze reagirati na stvarnost na negativan nacin. S m atram
da je to znak da dusa nije uvijek u stanju regulirati ljudski um i sjediniti
se s njim. S p o m e n u o sam da ljudske emocije u nestabilnim tijelima
m ogu toliko preplaviti duse da n a k o n smrti d o d e do njihove kon-
taminacije. Ako p o s ta n e m o opsjednuti svojim fizickim tijelima, ili nas
p o n ese e m o c io n a ln i vrtuljak zivota, vanjsko jastvo m oze izmijeniti
dusu.

Mnogi veliki mislioci u povijesti vjerovali su da se dusa nikada ne

m oze u p o tp u n o sti spojiti s ljudskim tijelom i da ljudi posjeduju dva
intelekta. Ja drzim da ljudske ideje i m asta proizlaze iz duse, koja je
katalizator ljudskom mozgu. N e m o g u c e j e znati koliku bismo sposobnost
rezoniranja imali bez dusa, ali sm atram da duse ljudima daju sposobnost
uvida i ap straktn og razmisljanja. S m a tram da duse ljudima daju kva-
litativnu stvarnost, p o d lo z n u djelovanju nasljeda i okoline.

279
 Ako je t o c n o da svaki ljudski m ozak posjeduje niz bioloskih obiljezja
(ukljucujuci sirovu inteligenciju i sposobnost inventivnosti) koja su
odijeljena od duse, ta d a nas izbor tijela vodi do vaznog pitanja. Biraju
li duse tijela cije intelektualne sposobnosti odgovaraju njihovoj razini
razvoja? Primjerice, jesu li n a p r e d n e duse privucene ljudskim mozgo-
vima vise inteligencije? P rom atrajuci obrazovna i akadem ska postignuca
mojih klijenata, nisam p ro n a s a o nista vecu korelaciju nego u hipotezi
da su m anje zrele duse sklonije izboru tijela nizih intelektualnih spo­
sobnosti.

Filozof Kant pisao je da je ljudski m o zak sam o funkcija svijesti, ali ne

i izvor prave spoznaje. Bez obzira na izbor tijela, otkrio sam da duse
iskazuju svoju individualnost kroz ljudski um. Osoba m oze biti visoko
inteligentna, ali ipak zatvo ren a p re m a prilagodavanju na nove situacije,
iskazujuci m alo znatizelje p re m a svijetu. To mi kazuje da se radi o po-
cetnickoj dusi. Ako vidim osobu u je d n a c e n o g raspolozenja, ciji su in-
teresi i sposobnosti cvrsto fokusirani i usmjereni p re m a p otp om ag anju
ljudskog napretk a, pretpostavljam da se radi o n ap re d n o j dusi. To su
duse koje traze osobne istine onkraj zahtjeva koje im n a m e c e ego.

Cinjenica da u svakom n o v o m zivotu dusa m o ra iznova traziti

istinsko jastvo cini se teskim te re to m . M edutim , kroz m rak amnezije
du hovni majstori katkad p ro p u ste trac ak svjetlosti, b u d u ci da oni nisu
indiferentni p re m a nasoj situaciji. Kad se radi o pronalazenju srodnih
dusa na Zemlji i prisjecanju na aspekte zivota koje smo vidjeli na mjestu
za izbor zivota, postoji genijalan oblik p rip re m e koje duse dobivaju
n e p o s r e d n o prije ulaska u sljedeci zivot. U sljedecem poglavlju vidjet
c e m o kako se to radi.

280
 14

PRIPREMA ZA POLAZAK

akon sto dusa dovrsi svoje savjetovanje s vodicim a i vrsnjacima

N o m nog im fizickim i psiholoskim aspektim a izbora novog

i tijela, donosi se odluka o inkarniranju. Bilo bi logicno pret-
postaviti da ce o d m a h n ak o n toga sici na Zemlju. M edutim , to se do-
gada tek n a k o n je d n o g znacajnog e le m e n ta priprem e.

Siguran sam da ste do sada shvatili kako dusa koja se vraca s mjesta
za izbor zivota treb a donijeti najbolji izbor u vezi toga tko ce biti u
sljedecem zivotu, ali i koordinirati tu odluku s drugim glum cim a u
predstojecoj drami. Ako upotrijebim o analogiju da je z iv o tjed n a velika
kazalisna predstava, mi c e m o u njem u imati glavnu ulogu. Sve sto
cinim o u predstavi utjece na m anje vazne likove u scenariju (manje
vazne zato sto oni nisu mi). Mi m o z e m o mijenjati njihove uloge, kao i
oni nase, zato sto se p rom jene scenarija (rezultat slo bod ne volje) mogu
odvijati d o k je predstava u tijeku. O n e duse koje ce na pozornici zivota
biti cvrsto p o v ez ane s n a m a predstavljaju ekipu glum aca u s p o re d n im
ulogam a, no svaka od njih ima svoju vaznu ulogu. M edu tim , pitanje je
kako c e m o ih prepoznati?

Pitanje pronalaska sro d n e duse i drugih vaznih ljudi u svojim

zivotima je d n a je od najvecih briga m nogih klijenata koji mi dolaze na
hipn oticku regresiju. Na kraju, vecina mojih klijenata odgovara na
svoja pitanja u nadsvjesnom stanju, zato sto je pronalazenje tih dusa
bilo sastavni dio njihovih p rip re m a prije napustanja d u h o v n o g svijeta.
P rostor u koji duse odlaze u d u h o v n o m svijetu s tim ciljem naziva se
mjesto p rep ozn avanja ili tecaj prepoznavanja. Kazu mi da aktivnosti na
to m mjestu podsjecaju na ucenje za zavrsne ispite. Zbog toga, moji se
klijenti sluze i te rm in o m «pripremni tecaj» da bi opisali taj aspekt

281
d u h o v n o g osnazivanja koji se d o gada n e p o s r e d n o prije polaska duse
na Zemlju. Sljedeci slucaj predstavlja n a m to iskustvo.

Da bismo jasno shvatili sto stoji iza d u h o v n e aktivnosti na tecaju

prepozn avanja, m o zd a bismo najprije trebali definirati pojam «srodna
dusa». Za m n o g e ljude, najbliza i najdraza sro d n a dusaje nas supruznik.
N o , kao sto smo vidjeli u p r e th o d n im slucajevima, vazne duse u nasim
zivotima m ogu biti i drugi clanovi obitelji ili bliski prijatelji. Vrijeme
koje oni p ro v e d u s n a m a m oze biti dugo ili kratko. M edutim , v a z a n je
utjecaj koji imaju na nas dok smo ovdje.

Riskirajuci da p re tje ran o pojednostavim slozeni problem , podijelit

cu nase o d n o se u nekoliko opcih kategorija. Prije svega, postoji odnos
u kojem je ljubav tako d uboka da oba p a r tn e r a iskreno ne znaju kako
bi mogli zivjeti je d n o bez drugoga. M e n ta ln a i fizicka privlacnost m e d u
njima toliko je jaka da niti je d n o od njih ne sumnja da su namijenjeni
j e d n o drug om e.

D rugo, postoje odnosi utem eljeni na prijateljstvu i o b o stran o m

postovanju. N a kraju, im a m o o dn o se koji se uglavnom temelje na
u s p u tn o m poznanstvu, koji n u d e neke vazne sastojke u nasim zivotima.
Stoga, sro d n a dusa m oze doci u m nogim oblicima, a upoznavanje ljudi
koji spadaju u j e d n u od tih kategorija nije ruski rulet.

S ro d n e duse su drugovi ciji je zad atak p o m o c i v am a i sebi da ostva-

rite zajednicke ciljeve koji se najbolje m ogu ispuniti pruzanjem m ed u -
sob ne p o t p o r e u raznim situacijama. Kad se radi o prijateljima i ljubav-
nicima, p re p ozn ava nje identiteta srodnih dusa dolazi s najvise razine
nase svijesti. To je cu d e sn o i tajanstveno iskustvo, i u fizickom i u m en-
ta ln o m smislu.

Povezivanje s bicima koja p ozn ajem o iz d u h o v n o g svijeta, u svim

oblicima fizickih maski, m oze biti skladno ili frustrirajuce. Lekcija koju
m o r a m o nauciti iz odn o sa s ljudima je prihvatiti ljude onakvima kakvi
jesu, i ne ocekivati pritom da nasa sreca u p o tp u n o sti ovisi o bilo kome.
Neki klijenti dolazili su mi s p retpostav kom da vjerojatno nisu pronasli
s ro d n u dusu zbog toga sto su njihovi brakovi i odnosi toliko burni i
bolni. Ne shvacaju da karmicke lekcije svakome od nas postavljaju
teske s ta n d a r d e , a bolna iskustva koja ukljucuju emocije svjesno su iza-
b ran i zivotni testovi. O na su cesto i najteza od svih iskustava.

282
 Bez obzira na okolnosti, odnosi m e d u ljudima najvitalniji su dio
nasih zivota. Je li to slucajnost, ekstra sen zo m a percepcija, deja vu ili
sinkronicitet kad se n a d e te na pravom mjestu u pravo vrijeme i sre tne te
neko ga tko ce donijeti smisao vasem zivotu? Je li tu prisutna nekakva
n a t r u h a zaboravljenog sjecanja - nesto p o zn a to , sto vam sapce u
po zad ini vaseg um a? Z am olio bih citatelja da se prisjeti nekog up ec at-
ljivog prvog susreta s nek o m v az n o m osobom u proslosti. Je li se to
dogodilo u skoli? Je li ta osoba zivjela u vasem susjedstvu? Jeste li je
upoznali na poslu ili u n ek o m hobiju? Je li vas n etk o u p o z n a o ili je sus-
ret bio slucajan? Sto ste osjetili u tom trenu tku ?

Nije mi drago sto se mijesam u vasa lijepa sjecanja na neki n a v o d n o

s p o n ta n i susret, ali rijeci p o p u t srece, slucajnosti ili impulzivnosti ne
m o g u se primijeniti na kljucne kontakte. To ih ne cini nista manje
ro m a n tic n im a . U slucajevima koji ukljucuju sro d n e duse, cuo sam
m n o g e dirljive price o bliskim d u h o v n im bicim a koja su p ro putov ala
kroz vrijeme i p rostor da bi se susrela kao fizicka bica na o d re d e n o j
geografskoj tocki na Zemlji u o d r e d e n o m trenu tku . T a k o d e r je to c n o
da nasa svjesna amnezija m oze otezati upoznavanje znacajnih osoba,
j e r m o z e m o pogresno skrenuti i propustiti susret u nekoj tocki. M edu tim ,
m o g u c e je napraviti dogovor za pricuvne opcije u takvim sluca­
jevima.

U sljedecem slucaju, dijalog cu prikazati od tocke u kojoj sam

zam olio klijenta da mi opise aktivnosti u d u h o v n o m svijetu prije no sto
se rodio u sadasnjem zivotu.

DVADESET I OSM I SLUCAJ

Dr. N: Blizi li se vrijeme kada cete napustiti du hovni svijet i uci

u sljedeci zivot?

S: Da... s p re m a n sam.

Dr. N: N a k o n sto ste napustili mjesto izbora zivota, je li vasa

dusa odlucila tko cete biti i koje cete ljude susresti na Zemlji?

S: Da, sve mi dolazi na svoje mjesto.

Dr. N: A sto kad biste posumnjali u svoj izbor vrem enskog

razdoblja ili specificnog ljudskog tijela? Biste li mogli odustati?

283
S: (uzdise) Da, i vec sam to cinio - svi smo to cinili, b a r e m oni
ljudi koje znam . N o , uglavnom je zanimljivo razmisljati o to m e
da cu opet zivjeti na Zemlji.

Dr. N: N o, sto bi bilo kad biste odustali od povratka na Zemlju

m alo prije v re m e n a za reinkarnaciju?

S: Nije to tako... rigidno. Uvijekbih sa svojim tu to ro m i prijateljima

razgovarao o m o g u c n o s tim a ... o brigam a u vezi novog zivota,
prije no sto d o n e s e m cvrstu odluku. Tutori znaju kad oklijevamo,
ali ja sam odlucio.
Dr. N: Pa, to mi je drago. Sada mi recite, n a k o n sto ste donijeli
cvrstu odluku o povratku na Zemlju, d o g ada li se jos nesto
zn acajn o za vas u d u h o v n o m svijetu?

S: M o ra m poci na tecaj prepoznavanja.

Dr. N: Kako vam se cini to mjesto?

S: To je opservacijski sastanak... s mojim prijateljima... kako bili

ih kasnije m o g ao prepoznati.
Dr. N: Kada p u c n e m prstima, o d m a h cete poci na taj tecaj.
Jeste li spremni!

S: Da, jesam.
Dr. N: (p u c n e m prstima) Objasnite mi sto radite.

S: Ja... p lu tam u n u tra ... s ostalima... da bili cuo govornika.

Dr. N: Volio bili poci s vam a, ali vi cete biti moje oci - je li to u
redu?

S: Da, ali m o r a m o malo pozuriti.

Dr. N: Kako vam izgleda to mjesto?

S: M m m ... kruzna p re d a v a o n ic a s podijem u sredini - ta m o se

nalaze govornici.

Dr. N: H o c e m o li doplutati u n u t r a i sjesti na stolce?

S: (o d m ah u je glavom) A s t o ce n a m stolci?

Dr. N: S a m o sam p re tp o s ta v io . Koliko je dusa oko nas?

284
S: Oh... deset ili petnaest... ljudi koji ce mi biti bliski u sljedecem
zivotu.

Dr. N: To su sve duse koje vidite?

S: N e , upitali ste koliko ih je oko m e n e . Tu su i drugi... u

udaljenijim grupam a... slusaju svoje govornike.

Dr. N: P ripada li svih deset ili p e tn a e s t dusa oko vas vasoj

prim arno j grupi?

S: Neki pripadaju.

Dr. N: Je li taj skup nalik o n o m e u blizini vratnica, kad ste se

o d m a h n a k o n posljednjeg zivota susreli s nekolicinom ljudi?

S: Oh, ne, t o j e bilo mirnije... ta m o je bila sam o moja obitelj.

Dr. N: Zasto je taj sastanak po povratku kuci bio mirniji od

ovoga?

S: Jos sam uvijek bio u soku zbog gubitka tijela. Ovdje m nog o
razg o v aram o i secerno uokolo... u iscekivanju... nasa energija je
stvarno visoka. Slusajte, m o ra t c e m o krenuti brze, m o ra m cuti
govornike.

Dr. N: Jesu li ti govornici vasi tutori - vodici?

S: N e, to su saptaci.

Dr. N: Jesu li to duse koje se specijaliziraju za takve stvari?

S: Da, one n am daju znakove smisljajuci genijalne ideje.

Dr. N: U redu, priblizimo se sada saptacu, a vi mi i dalje pricajte

sto se dogada.

S: Form irali smo krug oko podija. S aptac plovi naprijed - natrag
u sredini - pokazuje prstom svakog od nas i govori n a m da
o b ra tim o pozornost. M oram to uciniti!

Dr. N: (stisavam glas) Razumijem vas i ne bih htio da nesto

p ro pustite, ali m olim vas, objasnite mi na sto mislite govoreci o
znakovim a.

S: Taj sap tac n am je dodijeljen kako bismo znali sto da trazim o

u sljedecem zivotu. Znakovi su n a m sada smjesteni u um ove,
kako bi pokrenuli nasa sjecanja kasnije, kad b u d e m o ljudi.

285
 Dr. N: Kakvi znakovi?
S: Zastavice - marked na cesti zivota.
Dr. N: Biste li mogli biti precizniji?
S: Znakovi na putu koji nas pokrenu u novom smjeru u zivotu u
trenucim akadse treba dogoditinesto vazno... i tadam oram opoznavati
znakove da bismo prepoznali jedni druge.
Dr. N: I duse pohadaju taj tecaj prije svakog novog zivota?
S: Naravno. Moramo se prisjetiti sitnica...
Dr. N: AU niste li vec pregledali detalje vaseg sljedeceg zivota na
mjestu za izbor zivota?
S: To je tocno, ali ne i sitnice. Osim toga, nisam znao koji ce sve
ljudi tada biti sa mnom. Taj tecaj je posljednja priprema... svi se tu
okupljamo.
Dr. N: To su oni koji ce jedni drugima utjecati na zivot?
S: Tako je, to je uglavnom pripremni tecaj, jer se u pocetku necem o
prepoznati na Zemlji.
Dr. N: Vidite li ovdje svoju primarnu srodnu dusu?
S: (rumeni se) ... ona je ovdje... a tu su i drugi ljudi s kojima bih
trebao kontaktirati... ili ce oni m ene nekako kontaktirati... i drugima su
potrebni njihovi znakovi.
Dr. N: Oh, zato su te skupine sastavljene od dusa iz razlicitih
primarnih grupa. Sve ce one igrati neku vaznu ulogu za druge u novom
zivotu.
S: (nestrpljivo) Da, ali ne mogu slusati sto se dogada dok vi pricate...
Pssst!
Dr. N: (opet stisavam glas) U redu, kad nabrojim do tri, tecaj ce se
zaustaviti na nekoliko minuta, tako da nista necete propustiti, (tiho)
Jedan, dva, Iri. Govornik sada suti, a vi cete mi objasniti podrobnije te
zastavice i znakove. U redu?

S: Valjda...
Dr. N: Nazvat cu te znakove otponcim a pamcenja. Zelite li mi reci
da ce svi ti ljudi u odnosu na vas imati posebne otponce?

286
 S: Zato su nas i okupili. U mojem zivotu bit ce trenutaka kad cu
susretati te ljude. Moram pokusati... zapamtiti neki njihov detalj... kako
izgledaju... kako se krecu... kako razgovaraju.

Dr. N: I svaki taj detalj pokrenut ce neko vase sjecanje?

S: Da, a neke cu i propustiti. Znakovi bi trebali odmah kliknuti u
nasem sjecanju i reci nam: «Oh, dobro, sada si tu.» U sebi, m ozem o si
reci: «Vrijeme je za rad na sljedecoj fazi». To mogu biti neupecatljive
sitnice, ali te zastavice predstavljaju prekretnice u nasim zivotima.

Dr. N: A sto ako propustite te zastavice ili znakove prepoznavanja

zato sto, kao sto ste rekli, zaboravite ono sto vam je saptac rekao? Di
ako odlucite ignorirati svoj osjecaj i krenuti drugim putem?

S: (stanka) Imamo i druge izbore - oni ne moraju biti jednako dobri

- m ozete biti tvrdoglavi, ali... (zastaje)
Dr. N: Sto ali?
S: (uvjereno) Nakon ovog tecaja obicno ne zaboravljamo vazne
znakove.

Dr. N: Zasto nam nasi vodici jednostavno ne daju odgovore koje

trebamo na Zemlji? Zasto toliko zamaranja znakovima za prisjecanje?
S: Razlog tom e isti je kao i razlog zbog kojega odlazimo na Zemlju
ne znajuci sve unaprijed. Snaga nase duse raste kroz ono sto otkrivamo.
Katkad se nase lekcije ljesavaju prilicno brzo... ali obicno nije tako.
Najzanimljiviji dio puta su skretanja i bilo bi najbolje ne ignorirati
zastavice u nasim umovima.

Dr. N: U redu, sada cu brojati od deset do jedan, i kada dodem do

jedan, vas ce tecaj zapoceti iznova i slusat cete kako vam saptac daje
znakove. Ja necu progovarati sve dok ne podignete kaziprst svoje
desne ruke. To ce mi biti znakdaje tecaj gotov, i moci cete mi prepricati
znakove koje morate zapamtiti. Jeste li spremnP.
S: Da.

Napomena: Odbrojavam do jedan i cekam nekoliko minuta, nakon

cega moj klijent podize kaziprst. To je jednostavan primjer razloga
zbogkojegsuvrem enske usporedbe izmedu Zemlje i duhovnih svjetova
besmislene.

287
Dr. N: To nije trajalo dugo.

S: Da, jest. Govornik n a m je ispricao m nog o toga.

Dr. N: Pretpostavljam da ste dobro zapamtili detalje znakova

prepoznavanja?

S: N a d a m se da jesam.
Dr. N: D o b ro , opisite mi o nd a posljednji znak koji ste dobili na
tecaju.
S: (stanka) Srebrni privjesak... vidjet cu ga kad mi b u d e sedam
godina... oko vrata zene na mojoj ulici... o na ce ga uvijek nositi.

Dr. N: Kako ce taj srebrni p re d m e t biti vas otponac?

S: (zamisljeno) Sjaji na suncu... da mi privuce pozornost...

m o ra m zapamtiti...
Dr. N: (zapovjednim to n o m ) Im ate sposobnost spajanja svojeg
d u h o v n o g i zemaljskog znanja (polazem ruku na klijentovo celo)
Zasto je dusa te zene vazna za vas?
S: U p ozn ajem je dok se vozim biciklom na ulici. Smijesi se...
srebrni privjesak sjaji... pitam je o privjesku... postajemo pri-
jatelji.

Dr. N: A sto onda?

S: (sjetno) Poznavat cu je samo krace vrijeme prije no sto

preselim o, ali to je dovoljno. O na ce mi citati i pricati o zivotu i
nauciti me da... postujem ljude...
Dr. N: Mogu li i sami ljudi biti znakovi ili vam dati signale p o m o c u
kojih cete povezati stvari?
S: N a rav n o , mogu dogovoriti upoznavanje u pravo vrijeme.
Dr. N: Poznajete li vec vecinu dusa koje ce vam biti znacajne

osobe na Zemlji?
S: Da, a o n e koje ne poznajem u p o z n a t cu na tecaju.

Dr. N: Pretpostavljam da oni m ogu dogovarati i susrete kojima

zapocinju ljubavne veze?
S: (smije se) Oh, provodadzije - da, oni to rade, ali svrha tih

288
 susreta m oze biti i prijateljstvo... sastajanje s ljudima koji ce vam
p o m o c i u karijeri... takve stvari.

Dr. N: Znaci, duse koje se nalaze u ovom prostoru i na drugim

mjestima m ogu s vam a tijekom zivota uspostavljati razlicite
odnose?

S: (gorljivo) Da, povezat cu se s m o m k o m iz svojeg bejzbolaskog

tima. J e d a n drugi postat ce mi p a r tn e r na farmi - a bit ce tu i moj
prijatelj za cijeli zivot iz osnovne skole.

Dr. N: A sto ako se povezete s p o g re sn o m osobom u poslu,

ljubavi i drugim stvarima? Znaci li to da ste propustili neki znak
od n o sa ili crvenu zastavu za neki vazan dogadaj?

S: H m m ... to vjerojatno n ec e biti pogresno... m oze biti p o c e ta k

koji ce vas p o k re n u ti u n ovom smjeru.

Dr. N: U redu, sada mi recite kojije najvazniji znak prepo znav an ja

koji m o ra te zapam titi na ovom p r i p re m n o m tecaju.
S: M elindin smijeh.
Dr. N: Tko je Melinda?

S: Moja b u d u c a zena.

Dr. N: Sto treb a te zapam titi u vezi M elindinog smijeha?

S: Kad se u p o z n a m o , njezin smijeh ce... zvucati p o p u t zvoncica...

na vjetru... ne m ogu vam to opisati. O nd a, tu je i miris njezinog
parfem a tijekom naseg prvog plesa... poznati miomiris... njene
oci.

Dr. N: Dakle, dobili ste vise od jedno g znaka za svoju s rod nu

dusu?

S: Da, tako sam tup da su saptaci valjda smatrali da mi treba vise

o tp o n a c a . Nisam htio pogrijesiti kada u p o z n a m pravu osobu.

Dr. N: A sto bi trebalo p o k re n u ti njezino prepoznavanje vas?

S: (ceri se) Moje velike usi... kada joj stanem na prste tijekom
plesa... ono sto ce osjetiti kad se prvi p u ta zagrlimo.

Stara izreka kaze da su oci prozori duse. Niti je d a n fizicki atribut

n e m a veci utjecaj kad se srodne duse susretnu na Zemlji. Sto se tice

289
drugih fizickih osjeta, u prijasnjem poglavlju spom enuo sam da dusa
zadrzava sjecanja poput zvukova i mirisa. Duhovni saptaci mogu
upotrijebiti svih pet osjeta kao signale prepoznavanja u buducim
zivotima.
Klijent iz dvadeset i osmog slucaja poceo je izrazavati odredenu
nelagodu jer sam ga zadrzavao prije odlaska na duhovni tecaj pre­
poznavanja. Pojacao sam njegovu vizualnu asocijaciju plutanja oko
sredisnjeg podija u predavaonici (drugi ljudi sluze se drugim nazivima).
Svojem klijentu dao sam dovoljno vremena da odslusa upute i komu-
nicira sa svojim prijateljima, a tada sam ga izvadio s mjesta prepo­
znavanja.
Moja je praksa nikada ne pozurivati klijente u neko duhovno
okruzenje ili iz njega tijekom seanse, jer sam otkrio da to ometa
intenzitet koncentracije i sjecanja. Kad smo se odmaknuli od drugih
dusa, razgovarao sam s njim o njegovoj srodnoj dusi, Melindi. Saznao
sam da se te dvije duse najbolje osjecaju u ulozi muza i zene, iako
povrem eno biraju i druge odnose u zivotima. Obje te duse zeljele su
biti sigurne da ce se pronaci na Zemlji u sadasnjem zivotu. Htio sam
cuti sto se kasnije stvarno dogodilo.

Dr. N: Kada ste vi i Melinda dosli na Zemlju i kad ste bili mladi,
jeste li zivjeli blizu jedno drugoga?
S: N e, ja sam zivio u Iowi, a ona u Kalifomiji... (razmislja) u Iowi
sam poznavao Clair.
Dr. N: Je li vas Clair zanimala u ljubavnom smislu?
S: Da, skoro sam se ozenio njome. Malo je nedostajalo - a to bi
bila pogreska. Clair i ja nismo bili jedno za drugo, ali hodanje u
srednjoj skoli preslo nam je u naviku.
Dr. N: I napustili ste svoj rodni grad i otisli u Kalifomiju?
S: Da... Clair nije zeljela da odem , ali moji roditelji zeljeli su
napustiti nasu farmu i krenuti na zapad. Volio sam Iowu, bilo mi
je nelagodno sto selimo i bio sam rastrgan zato sto sam napustao
Clair, koja je jos bila u srednjoj skoli.
Dr. N: Jeste li pronasli kakav znak - nekakvu zastavicu - koja
vam je pomogla da odlucite odseliti s roditeljima?

290
 S: (uzdise) Sestra je bila ta koja je mahnula crvenom zastavom.
Uvjerila me da cem o imati vise mogucnosti u gradu, kamo su
moji roditelji planirali poci.

D r . N : Vidite li svoju sestru u duhovnom svijetu?

S: Oh, da, ona je u mojem krugu (primarnoj grupi).
Dr. N: Je li Clair jedna od vasih srodnih dusa?
S: (stanka) Vise je prijateljica... samo smo prijatelji...
Dr. N: Je li vam tesko palo sto ste napustili Clair?
S: Oh, da... njoj je bilo jos i teze. Seksualno smo se privlacili u
srednjoj skoli. Ta zaljubljenost nije bila prava mentalna po-
vezanost... na Zemlji je tako tesko shvatiti sto biste trebali raditis
drugim ljudima... seks je velika klopka... dosadili bismo jedno
drugome.

Dr. N: Je li fizicka privlacnost s Melindom bila drukcija od one

koje ste osjecali prema Clair?

S: (stanka) Kad smo se Melinda i ja upoznali na plesu, osjetio

sam snaznu fizicku privlacnost prema njezinom tijelu... a valjda
se i njoj svidjelo kako ja izgledam... ali oboje smo osjetili nesto
m nogo vise od toga...

Dr. N: Da razjasnimo to. Jeste li vi i Melinda namjerno izabrali

svoja tijela u duhovnom svijetu kako biste privukli jedno drugo
kada dodete na Zemlju?

S: (kima) D o... odredene mjere... ali privukli smo jedno drugo

na Zemlji zato sto se u nasim umovima nalazilo sjecanje na to
kako zapravo izgledamo.

Dr. N: Kad je doslo vrijeme za ples, sto se dogodilo u vasem

umu?

S: Sad mi je sve jasno. Nas tutor pom agao je Melindi i meni te

veceri. Iznenada sam pozelio poci na ples. Mrzim plesati jer sam
nespretan. Nisam jos poznavao nikoga u gradu i glupo sam se
osjecao, ali netko me vodio tamo.

Dr. N: Jeste li vi i Melinda zajedno osmislili prizor plesa tijekom

duhovnog pripremnog tecaja?

291
S: Da, tada smo znali za to. Kad sam je vidio na plesu, oglasili su
mi se svi alarmi. Izveo sam nesto vrlo netipicno za m ene... ubacio
sam se izmedu nje i covjeka s kojim je plesala. Kad sam je prvi
puta zagrlio, imao sam osjecaj da su mi noge gumene.
Dr. N: I sto ste jos vi i Melinda osjetili u tom trenutku?
S: Cinilo nam se kao da smo u drugom svijetu... osjecali smo
toliku bliskost... bilo je to tako cudno tijekom tog plesa... kada
znate bez ikakve sumnje da se dogada nesto vazno... vodenje...
namjera naseg sastanka... srca su nam udarala... bila je to
carolija.
Dr. N: Zasto je onda Clair usla u vas zivot prije toga, kao kom-
plikacija?
S: Bila je iskusenje koje me trebalo navesti da ostanem na farmi...
jedan od pogresnih putova koje sam morao zaobici... druga vrsta
zivota. Nakon sto sam otisao, Clair je pronasla pravu osobu.
Dr. N: Da ste vi i Clair zajedno krenuli manje vrijednim putem i
da ste propustili zastavicu vase sestre, bi li vam zivot bio potpuna
katastrofa?
S: N e, ali ne bi bio toliko dobar. Postoji jedan glavni smjer u
zivotu koji biramo unaprijed, ali uvijek postoje druge mogucnosti
iz kojih m ozem o uciti.
Dr. N: Jeste li ikad u zivotu nacinili pogresku i krenuli krivim
putem, propustivsi znakove za promjenu posla, selidbu u neki
drugi grad ili upoznavanje neke vazne osobe, zato sto vam detalji
koje ste vidjeli na mjestu za izbor zivota ili na tecaju prepoznavanja
nisu bili dovoljno cvrsto usadeni u um?
S: (duga stanka) Znakovi su tu. N o, ponekad ne poslusam svoj...
osjecaj. Postoje trenuci u zivotu kada promijenim smjer zbog
previse razmisljanja i analize. Di zbog toga ne ucinim nista.
Dr. N: Ah, dakle mogli biste uciniti drugacije od isplaniranog u
duhovnom svijetu?
S: Da, i ton e mora ispasti tako dobro... ali imamo pravo propustiti
crvene zastavice.

292
 Dr. N: Pa, uzivao sam unasem razgovoru o mjestu prepoznavanja
i pitao sam se postoji li jos nesto sto vam ovaj duhovni tecaj nudi
za buduci fizicki zivot.

S: (odsutnim glasom) Ponekad, kad sam zbunjen i kad ne znam

kam okrenuti, samo... zam islim kam obihm ogaopociuusporedbi
s onim gdje sam bio... i shvatim sto m oram uciniti.

Pomaganje klijentima da prepoznaju ljude kojima je suden znacajan

utjecaj na njihov zivot fascinantan je aspekt moje prakse. Vjerujem da
oni koji su mi dosli zbog svojih odnosa nisu slucajno u tom trenutku u
mojoj ordinaciji. Ometam li ja svrhu njihovog tecaja duhovnog pre­
poznavanja pomazuci tim klijentima da se prisjete znakova? Ne mislim
tako, iz dva osnovna razloga. Stvari koje oni ne bi trebali znati vjerojatno
nece otkriti u hipnozi, a s druge strane, mnogi moji klijenti samo traze
potvrdu onoga za sto vec pretpostavljaju da je istina.

O znakovima prepoznavanja mogu pricati i iz vlastitog iskustva, je

bio sam blagoslovljen s tri specificna znaka koja su mi pomogla da
pronadem svoju zenu. Dok sam jednom prilikom kao tinejdzer listao
magazin Look, ugledao sam bozicnu reklamu za satove Hamilton koje
je reklamirala prelijepa tamnokosa zena odjevena u bijelo. U naslovu
je pisalo «Za Peggy», jer onaje drzala sat kao dar od nekog imaginarnog
supruga. Preplavio me neki cudan osjecaj, i nikada nisam zaboravio
njezino ime i lice. Za svoj dvadeset i prvi rodendan dobio sam sat te
marke od svoje omiljene ujne.

Nekoliko godina kasnije, dok sam studirao u Phoenixu, jedne subote

odnio sam u praonicu svoje bijelo rublje. Iznenada, prvi otponac
aktivirao se u mojem um u porukom: «Vrijeme je da upoznas zenu u
bijelom«. Pokusao sam izbiti tu misao iz glave, ali lice s one reklame
istisnulo je sve druge misli. Zastao sam, pogledao svoj Hamilton sat i
cuo zapovijed: «Sada kreni.» Pokusao sam se sjetiti tko sve nosi bijelu
odjecu. Kao opsjednut, otisao sam u najvecu bolnicu u gradu i raspitao
se na recepciji za medicinsku sestru koja je odgovarala tom imenu i
opisu.

Rekli su mi da postoji takva osoba koja upravo zavrsava sa svojom

smjenom. Kad sam je ugledao, sokirala me njezina slicnost sa slikom
koju sam imao na umu. N aseupoznavanjebiloje nespretno i nelagodno,

293
ali kasnije smo sjeli u predvorje i razgovarali cetiri sata bez prestanka,
p o p u t starih prijatelja koji se neko vrijeme nisu vidjeli - sto je, n ara v n o ,
bilo to c n o . Tek kad smo se vjencali ispricao sam joj razlog zbog kojeg
sam dosao u njezinu bolnicu i znakove po kojima sam je p ro nasao .
Nisam htio da pomisli da sam poludio. T ada sam saznao da je ona
u p ra v o tog d an a rekla svojim zapanjenim prijateljicama: «Upravo sam
u pozn a la covjeka za kojeg cu se udati».

Moj savjet u vezi znacajnih susreta je da ne razmisljate previse o

dogadajim a koji slijede. N eke od najboljih odluka d on osim o na nacin
koji nazivam o «instinktivnim». U takvim tre n u c im a , slijedite svoje
osjecaje. Kad vam se u zivotu treba dogoditi neki p o seb a n trenutak,
o b icno se i dogodi.

J e d a n od posljednjih zahtjeva koji ocekuju m nog e duse prije polaska

na Zem ljujest drugi odlazak p re d Vijece staraca. D o k s u neki od mojih
klijenata vidjeli Vijece sam o j e d n o m izm ed u zivota, vecina se susrela s
njim o d m a h n a k o n smrti i n e p o s r e d n o prije p o n o v n o g rodenja.
D u h o v n i svijet jest okruzenje u kojem vlada red, a Starci zele naglasiti
vaznost ciljeva duse u sljedecem zivotu. P o n e k a d mi klijenti kazu kako
se n a k o n tog sastanka vrate u svoju d u h o v n u grupu kako bi se oprostili,
dok drugi kazu da se o d m a h n a k o n toga reinkarniraju. Tu drugu
p r o c e d u r u prozivio je klijent koji je ovako opisao sastanak prije odlaska
na Zemlju:

«Moj vodic, Magra, prati me do nekog njeznog, bijelog prostora, u

kojem se osjecam kao da sam u oblaku. Vidim o db o r od tri osobe koje
me cekaju kao i obicno. Starac u sredini djeluje kao da posjeduje
najveci autoritet. Svi imaju ovalna lica, visoke jagodice, nem aju kose i
m alog su rasta. Izgledaju mi kao da su bespolni - bolje reci, cini mi se
da mijenjaju spol iz muskog u zenski i o b ra tn o . Osjecam se smireno.
Atmosfera je suzdrzana, ali ne i neprijateljska. Svatko od njih postavlja
mi pitanja na blag nacin. Starci znaju sve o svim mojim zivotima, ali
nisu tako zapovjedni kako bi se moglo pomisliti. Zele me saslusati kako
bi procijenili moju motivaciju i snagu moje odlucnosti za rad u novom
tijelu. Siguran sam da su utjecali na izbor tijela p o n u d e n i h za moj
sljedeci zivot, zato sto s m atram da su vjesti stratezi u izboru zivota.
O d b o r zeli da postujem svoj ugovor. Naglasavaju vaznost ustrajnosti i
zadrzavanja mojih vrijednosti u teskim okolnostima. Cesto se previse
lako p redajem gnjevu i oni me podsjecaju na to, pregledavajuci moje

294
 prosle akcije i reakcije p re m a dogadajim a i ljudima. Starci i Magra daju
mi n a d a h n u c e , n a d u i poticaj da vise vjerujem u sebe u teskim
situacijama i da ne d opu stim da mi stvari izm aknu kontroli. A ta d a , kao
krajnji cin kojim osnazuju moju od lu cn o st kad se s p re m a m za polazak,
pod izu ruke i salju u moj um kuglu pozitivne energije koju cu ponijeti
sa sobom.»

J e d a n aspekt sastanaka s vijecem koji mi je u p o c e tk u bio prilicno

c u d a n je to sto p rip ad n ic i iste grupe dusa ne izlaze n u z n o p re d iste
clanove vijeca. N e k o vrijeme pretpostavljao sam da ce tu uvijek
postojati neka veza, zato sto svi clanovi iste p rim a rn e grupe dusa imaju
istog vodica. Bio sam u krivu. U u m o v im a mojih klijenata, cak su i
stariji vodici nekoliko koraka ispod razvojne razine sv em ocn ih bica
koja sacinjavaju vijeca. Ta su bica slicna S tarcim a o kojima n a m je
T h e c e pricala u je d a n a e s to m poglavlju, ali imaju specificniju odgo-
vo rno st p r e m a evaluaciji zivota dusa. D ok bi se vodic u nekim pogle-
dim a m o g a o sm atrati osobnim savjetnikom duse, ta bliskost ne odnosi
se na Starce. V re m e n o m , shvatio sam da se au to ritet Starca, za razliku
od vodica, p ro tez e na duse iz m nogih grupa.

Cini se da svi clanovi grupe dusa postuju v e o m a privatnu n arav ove

p r o c e d u r e . Svi oni smatraju svoje Vijece staraca bozanskim. Starci su
ok up an i jark o m svjetloscu, a cijelo okruzenje posjeduje n eku bozansku
auru. J e d a n klijent opisao je to ovako: «Kad nas do v ed u u prisutnost
tih s u p erio rn ih bica, koja zive u tak o uzvisenom d u h o v n o m carstvu, to
iskustvo potvrduje nase osjecaje p re m a izvoru kreacije.»

295
 15

PONOVNO RODENJE

V
idjeli smo kako odluka duse da se rodi u sljedecem zivotu u
specificnom v re m e n u i na specificnom mjestu ukljucuje orga-
nizirani slijed planiranja u d u h o v n o m svijetu. D ok svijest dusa
svojih klijenata vodim sve blize tre n u tk u njihovog izlaska iz d u h o
svijeta, vecina ih p o s ta n u tihi i introspektivni, a neki se vedro sale s
prijateljima. Te reakcije na ono sto slijedi ovise u vecoj mjeri o indivi-
dualnoj dusi nego o v re m e n u koje je proslo od posljednje reinkarnacije.
P o n o v n o rodenje je d u b oko iskustvo. Duse koje se spremaju za
silazak na Zemlju su p o p u t okorjelih v e te r a n a koji se priprem aju za
bitku. Njima je to posljednja prilika da uzivaju u osjecajima sam ospoznaje
i cinjenici da su sveznajuce prije no sto z a p o c n u prilagodbu u n ovo m
tijelu. U posljednjem slucaju predstavit cu dusu zene koja n am nudi
jasno definiran opis svojeg posljednjeg silaska na Zemlju.

DVADESET I DEVETI SLUCAJ

Dr. N: Je li doslo vrijeme za reinkarnaciju u sljedecem zivotu?

S: Da, jest.

Dr. N: O c e m u najvise razmisljate u vezi povratka na Zemlju?

S: O prilici da zivim u d v ad e seto m stoljecu. To je uzbudljivo

vrijeme m nogih prom jena.

Dr. N: A jeste li vidjeli unaprijed taj zivot ili b a re m neke njegove

dijelove?

S: Da... prosla sam k ro z to ... (klijentica djeluje odsu tno ).

297
Dr. N: Postoji li jos nesto o cemu zelite razgovarati sa mnom u
vezi sljedece inkarnacije?
S: Posljednji put razgovaram s Pom arom (klijenticin vodic) o
svim mogucnostima u mojem projektu (zivotu).
Dr. N: Moze li se to smatrati posljednjim izlaznim razgovorom s
Pomarom?
S: Da, valjda moze.
Dr. N: Bi li vam pomoglo kad biste razgovarali sa mnom o
pricuvnim planovima za sljedeci zivot?
S: (glas joj je suh i prilicno slabasan) Ja... mislim da su mi ja-
sni...
Dr. N: Kako je prosao vas tecaj prepoznavanja? Pretpostavljam
da je ta faza vasih priprem a zavrsena?
S: (j°s uvijek odsutno) Aha... Sastala sam se s ostalima (sudio-
nicima) iz mog projekta.
Dr. N: Jesu li vam potpuno jasni znakovi prepoznavanja pravih
dusa u pravo vrijeme?
S: (nervozno se smije) Ah... signali... moji dogovori s ljudima...
da, sve smo to napravili.
Dr. N: Bez analize ili cenzure svojih utisaka, recite mi sto osjecate
u ovom trenutku.
S: Ja... samo se... pripremam... zaveliki skoku novi zivot... osje-
cam iscekivanje... ali i uzbudena sam...
Dr. N: Jeste li malo uplaseni, pitate li se mozda biste li se uopce
trebali vracati na Zemlju?
S: (stanka, a zatim nastavlja veselije) Lagana... zabrinutost...
zbog onoga sto me ceka... zato sto napustam svoj dom ovdje...
ali i sretna sam zbog mogucnosti.
Dr. N: Dakle, osjecate mijesane emocije zbog napustanja duhov-
nog svijeta?
S: Vecina nas ih osjeca kako se nase vrijeme blizi. Prije nekih

298
 zivota imala sam odredenih dvojbi... ali Pomar zna kada kasnim
za svojim planom - ovdje nista ne mozete sakriti, znate.
Dr. N: U redu, pretpostavimo da je vrijeme polaska u vas sljedeci
zivot. Kad nabrojim do tri, vasa odluka o povratku u odredenom
trenutku cvrsta je i nalazite se u posljednjoj fazi prije odlaska iz
duhovnog svijeta. Jedan, dva, Iri! Opisite mi sto vam se sada
dogada.

S: Oprastam se sa svima. Tom ozebiti... tesko, (odlucno zabacuje

glavu). Bilo kako bilo, svi mi zele srecu i odlazim od njih... plutam
sama. N em a velike zurbe... Pomar mi dopusta da priberem misli.
Kad sam spremna, on me dolazi ispratiti... ponuditi mi ohrabre-
nje... potporu... i zna kada sam spremna za polazak.

Dr. N: Osjecam da ste sada bolje raspolozeni u odnosu na

ponovno rodenje.
S: Da, to je vrijeme nadahnuca i ocekivanja... novo tijelo... put
koji me ceka...

Sada priprem am tu klijenticu da napusti duhovni svijet po posljednji

put prije svog sadasnjeg zivota. U tom e sam jednako oprezan kao i kad
sam je prvi puta poveo u duhovni svijet nakon norm alne regresije.
Zapocinjem osnazivanjem zastitnog energetskog stita koji je vec postav-
ljen oko nje. Nakon toga, primjenjujem dodatne priprem ne tehnike
kako bih zadrzao njezinu dusu u odgovarajucoj ravnotezi s umom
djeteta kojem se pridruzuje na Zemlji.

Dr. N: U redu, vi i Pomar zajedno ste tijekom vaseg izlaska iz

duhovnog svijeta. Zelim da udete duboko u sebe i objasnite mi
sto cinite, gledajuci dogadaje kao u usporenom filmu. Idite!
S: (stanka) Mi... pocinjemo se kretati... vecom brzinom. Postajem
svjesna kako se Pomar... odvaja od mene... i sada sam sama.
Dr. N: Sto vidite i osjecate?
S: Oh, ja...

Dr. N: Ostanite unutra! Sami ste i krecete se brze. Sto zatim?

S: (tihim glasom)... odlazim... udaljavam se... kroz jastuke
bjeline... sve dalje...

299
 Dr. N: O stan ite u n u tra! N a s l a vile m e izvjestavati.
S: Oh, ja... prolazim kroz... n a b o re svilene tkanine... glatke... nalazim
se na trasi., na putu... sve brze i brze...

Dr. N: N astavite! P ricajte mi dalje.

S: Sve je zamagljeno... klizim dolje... kroz dugu, m ra c n u cijev...
suplji osjecaj... tam a... zatim... toplina!

Dr. N: Gdje ste sada?

S: (stanka) Svjesna sam da se nalazim u svojoj majei.

D r. N: Tko s te vi?
S: (smije se) U bebi sam - ja sam beba.

Efekt suplje cijevi kojeg opisuju moji klijenti ocito nije majein
p orodajni kanal. Slican je tu n e lu kroz kojeg duse prolaze n a k o n fizicke
smrti, a m o z d a je rijec o istoj ruti. Citatelj se m oze zapitati zasto toliko
pazim tijekom cina radanja kad sam svoje klijente vec vodio u veci broj
proslih zivota i iz njih tijekom proteklih seansi. Za to postoje dva razloga.
Prvo, prozivljavanje proslog zivota ne m o ra ukljucivati p roces radanja.
P o m a z e m klijentima da izadu iz d u h o v n o g svijeta ravno u sljedeci
zivot, o b ieno u odrasloj dobi. D rugo, ako vratim klijente u njihovo
sadasnje tijelo i odlucim zatraziti od njih da p o n o v n o prozive iskustvo
radanja, zelim ukloniti m anju n e u g o d u koju neki ljudi osjecaju nak on
b udenja.
Prije no sto nastavim opisivati ovaj slucaj, tre b a o bih vam dati neke
o p e e n ite informacije o d u sam a i b e b a m a . Svi moji klijenti pricali su mi
da je prijelaz njihovih dusa iz d u h o v n o g svijeta u um bebe relativno
brzi od p u ta natrag . Zbog cega dolazi do ove razlike? N a k o n fizicke
smrti, nase duse putuju kroz vremenski tu n el i prolaze kroz vratnice u
d u h o v n i svijet. P ovratak u d uhovni svijet treb a se odvijati polaganije
od silaska na Zemlju kako bi se tek o s lo b o d e n a dusa imala v re m e n a
aklimatizirati. M ed u tim , kao duse koje ulaze u b e b e , dolazimo iz stanja
p o t p u n e spoznaje, pa smo stoga m e n t a l n o sposobni brze se prilagoditi
svojoj okolini n e g o na kraju fizickog zivota. Osim toga, d o d a tn o vrijeme
za prilagodbu do biv am o dok se nalazim o u majcinoj utrobi.
Ipak, vrijeme koje p ro v e d e m o u n u t a r majke ne znaci da smo pot-
p u n o sp re m n i za snazan sok rodenja, s bljestavim bolnickim svjetlima,

300
 i z n e n a d n o m p o tre b o m za udisanjem zraka i prvim fizickim dodirima.
Moji klijenti kazu da je, u sp o re d e li t re n u ta k rodenja s tre n u tk o m smrti,
fizicki sok koji prati rod en je m n o g o veci.

U n e k o m tre n u tk u prije rodenja, dusa ce o p re z n o dotakn uti bebin

m o zak u razvoju, o tv o ren za nove utiske, a zatim se cvrsce spojiti s
njim. Kad dusa odluci uci u bebu, to dijete, cini se, n e m a slobodu
izbora prihvacanja ili odbijanja duse. U tre n u tk u ulaska, za dusu pocinje
kronoloski tijek v re m e n a. Ovisno o sklonostima pojedine duse, do veze
m o ze doci u ranijoj ili kasnijoj fazi m ajcine tru d n o c e . Im a o sam
slucajeve kad su duse isplanirale svoj dolazak u posljednjem tren utk u,
tijekom porod aja, ali to nije uobicajeno. Moja otkrica ukazuju na to da
cak i one duse koje se ra n o spoje s b e b o m tijekom t r u d n o c e prilicno
cesto putuju izvan m ajcine u tro b e.

N a k o n porodaja, jedinstvo d uha i tijela u p otpun osti se ucvrscuje u

partnerstv o. B esm rtna dusa tad a postaje sjediste percepcije ljudskog
ega u razvoju. Dusa donosi d u h o v n u silu koja je nasljede b e s k o n a c n e
svjesnosti. Iako sam rekao da duse m o g u biti p o tisn u te kod ljudi u
tra u m a tic n im situacijama, on e nikada nisu zarobljene. Osim sto na-
pustaju tijelo u tre n u tk u smrti, duse m o gu izlaziti iz tijela dok o n o spava,
tijekom d u b o k e meditacije ili p o d anestezijom tijekom operacije. Od-
sutnost duse iz tijela m oze trajati i m n o g o dulje, u slucajevima teskih
ostecenja m ozga i kome.

D vadeset i deveti slucaj nastavlja se objasnjavanjem stvaralacke

ljepote duse koja se spaja s novim ljudskim bicem. To spajanje inte-
ligentne zivotne sile prije rodenja zatvara za nas puni krug od prizora
smrti opisanog u prvom slucaju.

Dr. N: Pa, drago mi je da ste stigli zivi i zdravi u novo tijelo.

R ecite mi, koliko je b eb a stara?

S: Proslo je pet mjeseci (o d z a c e c a ) .

Dr. N: Je li to uobicajena faza zrelosti djeteta u kojoj vi ulazite u

tijelo?

S: U svojim zivotima... dolazila sam u razlicita vre m e n a... ovisno

o bebi, majci i m ojem b u d u c e m zivotu.

Dr. N: Dozivljavate li kao dusa veliki stres ako majka iz nekog

razloga abortira prije te rm in a porodaja?

301
 S: Znam o hoce li se beba roditi ili ne. Neradanje nam a nije
iznenadenje. Mozemo doci samo kako bismo utjesili dijete.
Dr. N: Ako se dijete ne rodi, prekida li se i zivotni zadatak vase
duse?
S: Ne, sto se tice tog djeteta, nikada i nije postojao zivotni
zadatak.
Dr. N: Je li moguce da neke abortirane bebe nikada nisu imale
dusu?
S: To ovisi o tom e koliko su daleko stigle. One koje umru veoma
rano cesto nas i ne trebaju.

Napomena: O ovom su se problem u vodile zestoke rasprave i nekada

i danas. Tijekom trinaestog stoljeca, krscanska je crkva smatrala nuznim
utvrditi smjernice za postojanje dusa abortiranih fetusa. Sv. Toma
Akvinski i drugi srednjevjekovni teolozi arbitrarno su odlucili da se
silazak duse dogada cetrdeset dana nakon zaceca.

Dr. N: Ukoliko se dijete treba roditi, znate li kada se druge duse

spajaju s djecom?
S: (nehajno) Oh, neke plutaju uokolo dulje od drugih, ulaze u
bebu i izlaze iz nje do porodaja zbog dosade.
Dr. N: Sto vi obicavate raditi?
S: Ja sam valjda nekakav prosjek. Zapravo, ne provodim dulja
razdoblja u bebi zato sto to moze biti prilicno dosadno.
Dr. N: U redu, pogledajmo sadasnju situaciju u vasoj majci i
dopustim o da prode neko vrijeme. Sto cinite dok niste u
nerodenom djetetu?
S: (odusevljeno se smije) Zelite istinu? Reci cu vam. Ja - ja se
igram! To je sjajno vrijeme za cisto ludiranje... kadje beba manje
aktivna. Zabavljam se sa svojim prijateljima koji cine istu stvar.
Jurcam o po Zemlji i posjecujemo jedni druge... odlazimo na
zanimljiva mjesta... gdje smo nekada zajedno zivjeli u proslim
zivotima.
Dr. N: Ne smatrate li vi i druge duse da ostavljanje nerodenog
djeteta na dulje vrijeme znaci izbjegavanje odgovornosti vaseg

302
 zadatka na Zemlji?

S: (brani se) Oh, razvedrite se! Tko je spominjao dulja razdoblja?

Ja to ne radim! Osim toga, nasi problemi jos nisu poceli.
Dr. N: Kad na neko vrijeme napustite bebu, na kojem se
astralnom planu nalazite u odnosu na Zemlju?
S: Jos smo uvijekna razini Zemlje... i nastojimo da nam nista ne
odvuce pozornost. Vecina naseg ludiranja odvija se u blizini
bebe. Ne zelim da steknete dojam kako mi nem am o sto raditi u
nerodenom djetetu.
Dr. N: Oh...?

S: (nastavlja) Zaposlena sam s tim novim umom, iako jos nije

p otpuno spreman.
Dr. N: Zasto ne bismo porazgovarali o tome? Razjasnite mi te
aktivnosti koje se dogadaju kad vasa dusa ude u bebu kako bi u
njezinom tijelu ostala do kraja tog zivota.
S: (duboko uzdise) Kad se spojim s djetetom, svoj um moram
sinkronizirati s mozgom. Moramo se naviknuti jedno na drugo,
poput partnera.

Dr. N: To mi govore i drugi ljudi, ali recite mi javlja li se izmedu

vas i bebe trenutacna povezanost?
S: Pa... nalazim se u umu djeteta, ali sam odvojena. U pocetku
djelujem polako.

Dr. N: U redu, objasnite mi sto cinite s umom djeteta.

S: To je delikatno i ne moze se pozurivati. Pocinjem blagim ispi-

tivanjem... definiram veze... nedostatke... svaki je um drukciji.
Dr. N: Postoji li u djetetu kakav konflikt u odnosu na vas?

S: (njezno) Ah... u pocetku osjecam blagi otpor... ne prihvaca

me potpuno dok se krecem prolazima... to je uobicajeno... dok
ne dode do upoznavanja (zastaje na trenutak i tiho se smije).
Udaram sama sebe!

Dr. N: U kojem trenutku vase integracije s bebom ona postaje

prijemciva na silu vaseg identiteta kao duse?

303
S: Smeta mi vasa upotreba rijeci «sila». Mi nikada ne ulazimo
silom u nerodenu bebu. Ja to cinim pazljivo.
Dr. N: Je li vam trebalo mnogo zivota da se naucite spajati s
ljudskim mozgom?
S: Uh... neko vrijeme... nove duse dobivaju pom oc u spajanju.
Dr. N: Buduci da predstavljate cistu energiju, slijedite li tijekom
spajanja elektricne veze u mozgu, poput neurotransm itera,
zivcanih stanica i tom e slicno?
S: (stanka) Pa, nesto takvo... no, nista ne ometam... dok ucim
obrasce mozdanih valova bebe.
Dr. N: Govorite li o sklopu regulacije misli u umu?
S: O nacinu na koji ta osoba prevodi signale. O njezinoj
sposobnosti. Ne postoje dva ista djeteta.
Dr. N: Budite potpuno iskreni sa mnom. Nije li vasa dusa
preuzela taj um i podcinila ga svojoj volji?
S: Ne razumijete. To je spajanje. Prije mog dolaska u bebi
postoji... praznina koju ja ispunjavam i cinim bebu cjelovitom.
Dr. N: Donosite li intelekt?
S: Sirimo ono sto vec postoji.
Dr. N: Mozete li mi preciznije objasniti sto vasa dusa zapravo
daje ljudskom tijelu?
S: Mi donosimo... razumijevanje stvari... prepoznavanje istine u
onom e sto mozak vidi.
Dr. N: Jeste li sigurni da vas to dijete u pocetku ne smatra
tudinskim entitetom u svojem umu?
S: Ne, zato se sjedinjujemo s nerazvijenim umovima. Ona me
prepoznaje kao prijateljicu... blizanca... koji ce biti dio nje. Kao
d a je beba cekala moj dolazak.
Dr. N: Smatrate li da je neka visa sila pripremila bebu za vas?

S: Ne znam, cini se daje tako.

Dr. N: Je li vas rad na sjedinjavanju dovrsen prije rodenja?

304
 S: Zapravo nije, ali tijekom porodaja pocele smo se nado-
punjavati.
Dr. N: Dakle, proces sjedinjavanja traje neko vrijeme?

S: Naravno, dok se prilagodavamo jedna na drugu. Kao sto sam

vam rekla, povrem eno sam napustala nerodenu bebu.
Dr. N: Ali sto je s onim dusama koje se sjedine s bebam a u po-
sljednji trenutak prije rodenja?
S: Hmpf! To je njihov stil, ne moj. Oni moraju zapoceti svojim
radom u kolijevci.
Dr. N: U kojoj dobi djetetovog tijela vasa dusaprestaje napustati
dijete?

S: S oko pet ili sest godina. Obicno postanem o potpuno funkcio-

nalni kada dijete krene u skolu. Djecu do te dobi cesto mozemo
ostaviti nasamo.

Dr. N: Nije li vasa duznost da uvijek budete sa svojim tijelom?

S: Ako stvari krenu po zlu na fizickoj razini - u trenutku se vracam

natrag.
Dr. N: Kako biste to mogli znati ako se ludirate uokolo s drugim
dusama?

S: Svaki mozak ima obrazac valova - to je poput otiska prsta.

Istog trena znamo kad je dijete za koje smo zaduzeni u nevolji.
Dr. N: Dakle, cijelo vrijeme pazite na dodijeljeno dijete - i prije
poroda i nakon njega - tijekom ranih faza odrastanja?
S: (s ponosom ) Oh, da, a pazim i na roditelje. Oni se mogu
svadati u blizini djeteta, a to stvara uznemirujuce vibracije.
Dr. N: Ako se to dogodi djetetu, sto vi cinite kao njezina dusa?

S: Smirim je najbolje sto mogu. Posegnem kroz bebu prem a

roditeljima kako bih ih smirila.
Dr. N: Dajte mi primjer nacina na koji mozete posegnuti prem a
svojim roditeljima.

S: Oh, navedem bebu da im se smije i dira lica roditelja s obje

305
rucice. Roditelji jos vise zavole beb e zahvaljujuci takvim stva-
rima.
Dr. N: Vi kao dusa m o zete kontrolirati m otoricke pok rete
bebe?

S: Ja sam... ja. M ogu malo po tak nu ti onaj dio mozga koji kon-
trolira kretnje. Katkad m ogu i podbosti djetetov smisao za h u ­
mor... ucinit cu sve sto je p o t r e b n o da u nesem sklad u svoju
obitelj.

Dr. N: Recite mi kakav je osjecaj biti u majcinoj utrobi.

S: Svida mi se topli, u g o d a n osjecaj ljubavi. Uglavnom osjecam

ljubav... katkad i stres. Bilo kako bilo, koristim se tim v r e m e n o m
za razmisljanje i planiranje svega sto cu ciniti nak o n rodenja.
Razmisljam o proslim zivotima i prilikama koje sam propustila u
drugim tijelima i to mi daje poticaj.

Dr. N: A sjecanja na prosle zivote i na zivot u d u h o v n o m svijetu

jos vam nisu blokirana amnezijom?

S: To se d o g ad a n a k o n rodenja.
Dr. N: Kad se beba rodi, ima li ona kakve svjesne misli o to m e
tko je njezina dusa i o razlozima spajanja?

S: (stanka) Um djeteta tako je nerazvijen da ono ne moze raz-

misljati o toj informaciji. Dobiva neke djelice te spoznaje radi
utjehe, ali oni kasnije izblijede. D o v r e m e n a k a d p o c n e m govoriti,
ta je informacija zakljucana d u bok o u m eni, a tako i treb a biti.

Dr. N: H o ce te li kao dijete imati bljeskove prisjecanja na prosle

zivote?
S: Da... mi m astam o... nac in na koji se igramo kao djeca... stva-
r a m o price... im a m o im agin arn e prijatelje koji su stvarni... ali to
izblijedi. U prvih nekoliko godina zivota bebe znaju m n o g o vise
no sto se misli.

Dr. N: U redu, sada je vrijeme n e p o s r e d n o prije vaseg rodenja

u ovom zivotu. Recite mi sto cinite.

S: Slusam glazbu.

Dr. N: Kakvu glazbu?

306
 S: Slusam ploce koje slusa moj otac - to ga jako opusta - p o m aze
mu u razmisljanju - m alo sam u z n e m ire n a zbog njega...
Dr. N: Zasto?

S: (kikoce se) On misli da zeli djecaka, ali zacas cu ga navesti da

se predomisli!

Dr. N: Dakle, to je za vas p ro d u k tiv n o vrijeme?

S: (od lucn o) Da, zaposlena sam planiranjem tre n u tk a u kojem
cu uci u svijet kao covjek i prvi p u ta u d a h n u ti. To mi je posljednja
prilika za m irn o promisljanje o sljedecem zivotu. Kad izadem -
ceka me jurnjava.

307
 ZAKLJUCAK

I
nformacije iz ove knjige o postojanju dusa n ak o n fizicke smrti pred-
stavljaju najsmislenije objasnjenje razloga zbog kojeg smo ovdje,
koje sam p ro n a s a o u zivotu. Sve moje godine p otrag e za smislom
zivota nisu me priprem ile za tre n u ta k u kojem su mi klijenti p o d hip-
n o zo m n a p o k o n otvorili vrata vjecnog svijeta.

Moj najstariji prijatelj dan a s je katolicki svecenik. Dok smo kao

djecaci setali brd im a i plazam a Los Angelesa, vodili smo m n o g e Filo-
zofske rasprave, ali bili smo udaljeni miljama u nasim d u h o v n im vjero-
vanjima. On mi je j e d n o m rekao: «Mislim da ti treba m n o g o hrabrosti
da b u d e s ateist i ne vjerujes da postoji nesto n ak o n ovog zivota». T ada
nisam na to gledao na taj nacin, kao ni m n o g o godina n a k o n toga. Od
moje p e te godine roditelji su me slali u vojnicki organizirane in tern a te .
Osjecaj n a p u sten o sti i usamljenosti b i o j e tako snazan da nisam m ogao
vjerovati u silu iznad m ene. Sada shvacam da sam snagu dobivao na
suptilne n a c in e koje nisam m o g ao vidjeti. Moj prijatelj i ja jos uvijek
p ris tu p a m o duhovnosti na razlicite n ac in e , ali dan as smo obojica
uvjereni da red i svrha u svemiru proizlaze iz vise svijesti.

Kad se osvrnem u n a tra g na svoj zivot, vidim da nije slucajno sto su

mi ljudi poceli dolaziti na h ip n o zu - medij istine u koji sam m og ao
vjerovati - da bi mi pricali o vodicim a, nebeskim v ra tn ic am a, du h o v n im
g ru p a m a za ucenje i stvaranju sebe u svijetu dusa. Cak i sada, katkad
se osjecam p o p u t uljeza u u m ovim a ljudi koji opisuju duh ovni svijet i
svoje mjesto u njemu, ali njihova spoznaja dala mi je smjer. Jos uvijek
se pitam zasto sam bas ja glasnik d u h o v n e spoznaje sadrzan e u ovoj
knjizi, kad bi taj za d atak m ozd a vise o dg o v arao n e k o m e s manje
izvornog cinizma i sumnje. Zapravo, ljudi predstavljeni kroz te slucajeve
pravi su glasnici n a d e za b u d u c n o st, a ne ja koji izvjestavam o njima.

309
 Sve sto sam naucio o tom e tko smo mi i odakle dolazimo dugujem
ljudima koji su mi dosli trazeci pom oc. Naucili su me daje vazan aspekt
misije nasih dusa na Zemlji m entalno prezivljavanje odvajanja od
naseg pravog doma. Dok se nalazi u ljudskom tijelu, dusa je u osnovi
sama. Relativnu izolaciju duse na Zemlji tijekom privremenog fizickog
zivota dodatno otezavaju svjesne misli da izvan ovog zivota ne postoji
vise nista. Nase sumnje tjeraju nas na vezivanje iskljucivo za stvari koje
m ozem o vidjeti u fizickom svijetu. Znanstvena spoznaja da je Zemlja
samo zrnce pijeska na rubu galakticke obale unutar golemog mora
univerzum a dodatno osnazuje nas osjecaj beznacajnosti.
Zasto se niti jedno drugo zivo bice sa Zemlje ne bavi pitanjem zivota
nakon smrti? Je li to samo zato sto nasi napuhnuti egoi ne vole misliti
d a je zivot samo privremena pojava, ili zato sto je nase bice povezano
s visom silom? Ljudi tvrde da sve pomisli na zivot poslije smrti
predstavljaju samo izrazavanje nasih zelja. I ja sam to tvrdio. Medutim,
ima logike u konceptu da nismo stvoreni slucajno, samo da bismo
prezivjeli, i da djelujemo unutar univerzalnog sustava koji usmjerava
fizicku preobrazbu Jastva zbog nekog razloga. Vjerujem da je glas na­
sih dusa ono sto nam kazuje da im amo osobnost kojoj nije namijenjena
smrt.
Svi opisi zivota nakon smrti iz mojih dosjea ne nude nam znanstvenu
osnovu koja bi potvrdila price tih klijenata. N adam se da sam ucinio
barem nesto za citatelje kojima je materijal iz ove knjige previse neo-
bican da bi ga mogli prihvatiti: ako ne dobiju nista drugo osim ideje da
m ozda posjeduju trajni identitet koji je vrijedno pronaci, smatrat cu da
sam postigao jako mnogo.
Jed n a od stvari koje najvise m uce ljude koji zele vjerovati u nesto
vise od sebe je uzrok tolike negativnosti na ovom svijetu. Zlo navode
kao glavni primjer. Kad upitam svoje klijente kako Bog pun ljubavi
moze dopustiti patnju, pronalazim iznenadujuce malo razlika izmedu
njihovih odgovora. Kazu mi d aje nase duse stvorio entitet koji je stanje
potpunog spokoja nam jerno stavio izvan naseg dosega, kako bi nas
naveo da se trudim o jace.
Mi ucim o iz zlodjela. Odsutnost dobrih osobina razotkriva krajnje
nedostatke u nasoj naravi. Lose stvari testiraju nas - inace ne bismo bili
motivirani za poboljsanje svijeta svojim djelovanjem i ne bismo imali

310
 nacin mjerenja svojeg napretka. Kad upitam svoje klijente u vezi na-
izmjenicnihkvaliteta milosrda i bijesa koje dozivljavamo kao izrazavanje
jastva ucitelja - nad-duse, neki od njih kazu mi da nam stvoritelj
pokazuje samo odredene atribute i to cini sa specificnom namjerom.
Primjerice, kad bismo zlo izjednacili s pravdom, a milosrde s dobrom,
i kad bi n am Bog dopustio da spoznamo samo milosrde, stanje pravde
ne bi postojalo.

Ova knjiga predstavlja sliku reda i mudrosti koji se izdizu iz mnogih

razina duhovne energije. Zaprepascuje nas implicitna poruka, osobito
naprednijih dusa, o postojanju mogucnosti da se i Bog - nad-dusa
naseg univerzuma nalazi na nesavrsenoj razini. Stoga, potpuna nepo-
gresivost pripisuje se jos visem bozanskom izvoru.

Tijekom svojeg rada poceo sam vjerovati da postoji razlog iz kojeg

zivimo u nesavrsenom svijetu. Zemlja je jedan od bezbroj svjetova s
inteligentnim bicima, a svaki posjeduje svoj vlastiti niz nesavrsenosti
koji je potrebno uskladiti. Ako dalje razvijemo tu ideju, dolazimo do
zakljucka da mozda zivimo u jednom od mnogih svemira u raznim
dimenzijama, od kojih svaki ima svojeg tvorca koji njime upravlja s
razlicitom razinom vjestine. Te se razine razlikuju kao sto se razlikuju
stupnjevi razvijenosti dusa koje smo vidjeli u ovoj knjizi. U takvom pan-
teonu, bozansko bice nase kuce upravljalo bi tom kucom na svoj vlastiti
nacin.

Ako su duse koje odlaze na planete u nasem svemiru potom ci nad-

duse - roditelja koja postaje mudrija zahvaljujuci nasem trudu, je li
m oguce da im amo jos vise bozanskog djeda koji je pravi apsolutni
Bog? Koncept da nas neposredni Bog jos uvijek evoluira kao i mi ne
oduzima nista od krajnjeg izvora savrsenstva koji je stvorio naseg Boga.
Po mojem misljenju, najvisi, savrseni Bog ne bi izgubio svoju svemocnost
niti totalnu kontrolu nad cjelokupnim stvaranjem kad bi dozvolio
sazrijevanje manje savrsenih potom aka. Tim manjim bogovima bilo bi
dopusteno stvaranje svojih vlastitih nesavrsenih svjetova kao krajnje
sredstvo uzdizanja, kako bi se mogli spojiti s najvisim Bogom.
Aspekti bozanske intervencije koji se odrazavaju u ovom svemiru
moraju ostati nasa krajnja stvarnost. Ako nas Bog nije najbolji od svih
koji postoje, jer koristi bol kao nacin poducavanja, m oram o to prihvatiti
kao nesto najbolje sto imamo i ipak prihvatiti razloge naseg postojanja

311
kao bozanski dar. N a rav n o , tu ideju nije lako prenijeti n e k o m e tko
fizicki pati zbog, recim o, sm rto n o s n e bolesti. Bol u zivotu p o s e b n o je
ra zo rn a zato sto m oze blokirati iscjeljiteljsku snagu nasih dusa, osobito
ako nism o prihvatili o n o sto n am se d o g a d a kao unaprijed zamisljeni
test. N o, tijekom zivota, nasa k arm a isplanirana je tako da n a m niti
j e d a n test n e c e biti toliko tezak da ga ne bismo mogli izdrzati.

U wat h r a m u u p la n in a m a sjevernog Tajlanda, je d a n budisticki

ucitelj j e d n o m me podsjetio na je d n o s ta v n u istinu. «Zivot n am je»,
rekao je, « p o n u d e n kao nacin samoizrazavanja, i daje n a m on o sto
trazim o sam o ako slusamo svoje srce.» Najvisi oblik tog izrazavanja su
m ilosrdna djela. N ase duse m o zd a putuju izvan svojeg vjecnog dom a,
ali mi nism o sam o turisti. Im a m o o dgovornost za evoluciju nase vise
svijesti i vise svijesti drugih ljudi. Z ato je nase putovanje kolektivno.

Mi smo bozanska, ali nesavrsena bica koja postoje u dva svijeta,

m aterijalnom i d u h o v n o m . N a s a je sudbina prelazenje iz je d n o g svijeta
u drugi kroz vrijeme i prostor, uceci kako ovladati sobom i razvijajuci
spoznaju. M o ra m o vjerovati tom p ro c esu i biti strpljivi i odlucni. U
vecini fizickih d o m a c in a ne m o z e m o u p o tp u n o sti spoznati svoju bit,
ali Jastvo se nikada ne gubi, zato sto uvijek ostajemo povezani s oba
svijeta.

M ozda je najzahvalniji aspekt m og ra d a na otkrivanju postojanja

d u h o v n o g svijeta u u m ov im a mojih klijenata ucinak koji ta spoznaja
ima na njihovu svijest. Najznacajnija korist od spoznaje da im am o dom
vjecne ljubavi, koji nas ceka, veca je prijemcivost na vise d u h o v n e sile
u nasim um ovim a. Svijest o to m e da n e k a m o p rip a d a m o smiruje nas i
nudi n a m spokoj, ne sam o zato sto im a m o luku u koju se m o zem o
skloniti od sukoba, nego i zato sto se sjedinjujemo s univerzalnim
u m o m . J e d n o g a d a n a svi c e m o doci do kraja tog dugog putovanja i
doseci krajnje stanje prosvjetljenja, u kojemu je sve m oguce.

312
 KAZALO POJMOVA

Amnezija, 81, 82. 232. 242, 283
Andeo cuvar. 48. 128
Antropomormi likovi, 129
Astralna razina, 34, 48, 60, 303
Astronomija, 186
Atlantida. 198
Aure (vidi Duse)
Beba, 255. 262, 266, 300-6
Bhagavadgita, 65
Blokada. 83 .1 0 2 .1 8 6 .2 2 0
Bog. 54. 63. 124. 129. 144. 164. 175.
199, 226. 249. 310. 311
Budisti. 279.312
homo erectus, 197. 198
homo sapiens, 198
Homoseksualnost, 80-81
Hipnoterapija, 12, 16,272
Imena, 4 8 ,1 1 4 ,1 1 8 ,1 2 7 ,1 3 6 ,1 5 4 .
184, 256, 266
Iskustvo izvan tijela (iskustvo bliske
smrti), 15. 19-21.28.31,84,
88. 130, 150, 193. 198. 224.
242,295
Isus. 130
Izlazni razgovor. 231. 298
Izvor, 12-4. 83. 123, 142, 150, 164.

Cakre. 116 199-205. 215. 280. 311

Kant, 280
Cistiliste. 63-4
Karma, 37, 63, 65. 66, 229, 260, 312
Deja vu. 50. 283
Knjige zivota, 125
Demonski. 59, 60, 84
Kromanjonac, 170
DNA. 214
Kvantna mehanika, 223
Drugi svjetovi, 217
Ledeno doba, 196
Duhovi, 26, 39, 52, 59-63, 84. 88. 105.
158, 187. 193. 200, 240 Majstori, duhovni:
Duse: Vijece staraca, 85. 102. 294.
295
Komunikacija. 27, 153
Obuka iz stvaranja, 192 Starci. 102, 202. 203. 294. 295
Dualnost (podjela) (vidi i Mudraci, 201
Paralelni zivoti) Cuvari, 48, 128, 167. 201.
Boja energije, 116 204. 210-1
Spol, 48-9. 80 Mentalna stanja, 12, 2 1 ,3 1 ,4 2 , 63, 69,
87
Dzainizam, 216
Mitski izrazaj, 3 6 ,1 1 5 .1 9 3
Ego, duse i Ijudski:
Narodneprice, 193
Glazbena rezonancija, 33-4
Neandertalac, 197
Hindusi, 260
Neolitik. 230

313
N eoplatonisticka kozmologija, 124
N ep rilag o d en e duse, 253
Obitelj, 1 1 ,3 4 ,4 4 ,6 1 .7 6 ,9 6 , 105. 111.
129, 163. 175, 257, 270, 306
P akao, 6 2 -3 ,8 4
Paleolitik. 197, 230
Paralelni zivoti. 175, 178-9
Populacija, 145-6. 230-1
Progresija u buduce zivote, 232
Psihodram a, 74
Regresija (vidi H ipnoterapija)
Samoubojstvo, 71-2.83. 262
Sjecanja:
O tponci, 286
Drugi svjetovi, 217
P o tesk o ce i lakoca prisjecanja,
13. 1 6 ,2 1 ,2 2 ,2 8 .4 4 , 115,
231, 287, 306
Vjecni identitet, 83
Bolno djetinjstvo, 12. 262. 275
Bolni prosli zivoti, 288
Prosli i sadasnji zivot, 288
U sad en e posthipnoticke
sugestije, 17
Y eze s fizickim oblicima, (vidi
Mitski)
Snovi, 1 4 ,3 6 ,8 2 , 129, 139, 184. 198,
220
Spinoza, 144
Vodici, m eto d e poducavanja:
Usmjeravanje i diktatorstvo,
163. 204
P ovratna informacija i oprost,
85,172
Prom jena okvira scenarija iz
proslih zivota, 281
Sokratovski pristup, 139
Tehnike prilagodene dusam a,
22, 74, 97, 130, 138, 193. 221,
229
Cvrsta ljubav, 37
Vrijeme - prostor:
Crne rupe i hipersvemir, 224
Koegzistencija proslosti,
sadasnjosti i buducnosti, 63
Zakrivljeni prostor, 223
Paradoks visestrukih
stvarnosti, 240
Stvarnost i iluzija, 193.223
Z one izmedu stvarnosti, 67
M jesta u duhovnom svijetu:
Prim arne grupe, 105-9, 125,
128, 165, 169, 249, 295
Rekreacija, 193
Prsten sudbine, 236
Okupljaliste, 87. 100. 109
Teozofl, 32
Tibetanska knjiga mrtvih, 63
Trudnoca, 301
Tuneli, 12, 19, 21, 22. 29, 30, 32. 225,
300

S rodne duse, 39, 50, 135, 143, 219, Um (vidi Ego) 125

281-3, 289 Unutamji glasovi, 61, 142, 279

Stanja hipnoze, 14-16, 1 9 ,3 6 Ulazni razgovor, 69, 231
Stvarnost (vidi Vrijeme - prostor) Z em ljall, 186
Sud, 62, 241 Zlo, 62-66. 183, 310-1
Sufli, 226
Svjedosni oblici, 150

314