Prirucnik Za Edukatore - Zastita Seksualnog I Reproduktivnog Zdravlja I Prava Mladih Ljudi Sa Posebnim Fokusom Na Prevenciju HIVa

za[tita
seksualnog
i reproduktivnog
zdravlja i prava
mladih ljudi sa
posebnim fokusom
na prevenciju hiv-a
Priru~nik vr{nja~ke edukacije

zahvalnica
Ovaj priru~nik je rezultat rada ~lanova radne grupe u okviru programa Global Fonda BiH i
projekta pod nazivom; “Uve}anje IEC/BCC obrazovanja o prevenciji me|u mladim ljudima
u BiH“, koji su nesebi~no doprinijeli njegovoj izradi svojim znanjem i vje{tinama. Bez njih
ova publikacija ne bi bila to {to jeste - kvalitetan instrument namijenjen mladima s ciljem
pobolj{anja seksualnog i reproduktivnog zdravlja i prava na nivou Bosne i Hercegovine.
Zahvaljujemo im na aktivnom u~e{}u:
1. Dr. Goran êrkez (Federalno ministarstvo zdravstva)
2. Dr. Jasminka Vu~kovi} (Ministarstvo zdravlja i socijalne za{tite Republike Srpske)
3. Du{ka Goli} (Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske)
4. Bandi} Nadija (Ministarstvo obrazovanja i nauke Federacije BiH)
5. Dr. Jasna [adi} (Zavod za javno zdravstvo Br~ko)
6. Prim. dr. med. mr. sci. Midhat Kurtovi}

(J.U. Zavod za za{titu èna i materinstva Kantona Sarajevo)
7. Sejda Dìno - Vi{a medicinska sestra

(J.U. Zavod za za{titu èna i materinstva Kantona Sarajevo)
8. Mirha Pojski} (Specijalistkinja traumatske psihologije) - NVO Medica / Zenica
9. Verica [arenac (Koordinatorica info centra NVO Vermont- Br~ko)
10. Dijana Simani} (Savjetnica premijera Kantona Sarajevo za pitanja statusa mladih)
11. Vr{nja~kim edukatorima Asocijacije za seksualno i reproduktivno zdravlje XY, Elmir

Krdèvi} (Sarajevo) i \or|e Kljaji} (Banja Luka), a posebno Master treneru vr{nja~ke
edukacije Fe|i Mehmedovi}u, koji je dao izuzetan doprinos da ovaj priru~nik bude
prihvatljiv, zanimljiv i prilago|en specifi~nim potrebama mladih ljudi.
Posebno zahvaljujemo:
IPPF EN - International Planned Parenthood Federation European Network (Me|unarodna

Federacija za planiranje porodice, Evropska mreà), koja je omogu}ila pristup literaturi u oblasti
vr{nja~ke edukacije i generalno zdravlja i prava mladih.
Asocijacija za seksualno i reproduktivno zdravlje XY

Implementator projekta
2
Dragi na[i edukatori i treneri,
Nekada su se prezentacije vr{nja~ke edukacije provodile samo u velikim gradovima,

naravno, broj edukatora vr{njaka tada je bio izrazito mali. Tada nismo imali informativnog niti
edukativnog materijala koji bi posluìo da se svako od nas podsjeti na one sje}anju udaljene
informacije koje smo zaboravili.
Onda su se prezentacije po~ele raditi i u malim mjestima {irom Bosne i Hercegovine.

Istovremeno, broj edukatora je svakim danom postajao sve ve}i. Uporedo sa porastom broja
edukatora vr{njaka rasla je i njihova potreba da se napravi priru~nik koji }e pruìti maksimum
svakom edukatoru koji èli da napreduje u svom radu.
Tada se radilo daleko manje, edukatora vr{njaka je bio daleko manji broj, broj ljudi koji su
podràvali edukaciju vr{njaka je bio manji, ALI VI[E NE.
Danas se edukacije vr{njaka o temi seksualnog i reproduktivnog zdravlja i prava, kao i o

drugim temama, provode u skoro svim gradovima BiH, skoro svaki od njih ima svoje edukatore
vr{njaka, svoje trenere, a od danas i svoj priru~nik vr{nja~ke edukacije. Sve to, zahvaljuju}i
vama.
Stoga smo u kreiranje ovog priru~nika, pored edukatora vr{njaka i master trenera, uklju~ili
doktore, direktore, predstavnike ministarstava zdravstva/zdravlja i obrazovanja i ostale
stru~njake iz drugih oblasti.
Ovaj priru~nik nije samo pomagalo u na{em radu, on je dokaz postojanja velike sile kojoj se HIV
i spolno prenosive infekcije sve teè suprotstavljaju.
Za na{u bolju, ljep{u i zdraviju Bosnu i Hercegovinu!!!
Se se kora!!!
(pozdrav edukatora vr{njaka u BiH)
3
3
Sadr@aj
Uvodna rije~.............................................................................................................................. 3
Zahvalnica ............................................................................................................................... 4
Skra}enice .................................................................................................................................
Poglavlje 1-Uvod u priru~nik.............................................................................................7
Programi vr{nja~ke edukacije za ranjive, marginalizirane i socijalno isklju~ene mlade ljude
ZA KOGA JE OVAJ PRIRU^NIK?....................................................................................................

ZA [TA KORISTITI OVAJ PRIRU^NIK?...........................................................................................
ZA[TO JE OVAJ PRIRU^NIK DRUGAÎJI?.......................................................................................
ZA[TO SU NAM POTREBNI PROGRAMI VR[NJA^KOG OBRAZOVANJA?........................................
[TA SE NALAZI U PRIRU^NIKU ?.................................................................................................
Poglavlje 2-Edukacija vr{njaka od A do @...........................................................................
A REGRUTACIJA POTENCIJALNIH EDUKATORA VR[NJAKA......................................................

B MOTIVACIJA ......................................................................................................................
C TRENING VR[NJA^KE EDUKACIJE - OSNOVNI TRENING......................................................
D TEAM LIDER SISTEM..........................................................................................................
E RAD NA TERENU (IMPLEMENTACIJA TESTNIH RADIONICA I NJIHOVA EVALUACIJA).............
F NAPREDNI TRENING - FOLLOW UP TRENING......................................................................
G ZNAÊNJE I ODGOVORNOSTI VR[NJA^KIH EDUKATORA....................................................
H VR[NJA^KI EDUKATORI NISU.............................................................................................
I HIJERARHIJA VR[NJA^KE EDUKACIJE..................................................................................
J EDUKATIVNE AKTIVNOSTI.................................................................................................
1 PREZENTACIJE..........................................................................................................
1.1 HELP LINE SISTEM....................................................................................................
1.2 PRIPREMA PREZENTACIJE.........................................................................................
2.0 RADIONICE...............................................................................................................
3. TRENINZI..................................................................................................................
4. KONCERTI I DRUGA JAVNA OKUPLJANJA....................................................................
K VRSTE EDUKACIJE VR[NJAKA ............................................................................................

L PRIJATELJSKI CENTAR ZA MLADE /YOUTH FRIENDLY CENTER/SERVICES...........................
M KOMUNIKACIJA..................................................................................................................
Poglavlje 3-Moduli vr{nja~ke edukacije.............................................................................
UVOD U MODULE VR[NJA^KE EDUKACIJE...................................................................................

ANATOMIJA I FIZIOLOGIJA MU[KOG I @ENSKOG REPRODUKTIVNOG SISTEMA............................
KONTRACEPCIJA.........................................................................................................................
SPOLNO PRENOSIVE INFEKCIJE..................................................................................................
HIV I AIDS .................................................................................................................................
MODUL VR[NJA^KE EDUKACIJE TRAFIKING / Trgovina ljudima....................................................
SEKSUALNA I REPRODUKTIVNA PRAVA......................................................................................
GENDER (ROD)...........................................................................................................................
4 PRIRU^NIK vr[nja^ke edukacije

Sadr@aj
Poglavlje 4-Tematske cjeline.............................................................................................
UVOD U POGLAVLJE...................................................................................................................
ANATOMIJA (OPIS GRA\E) MU[KIH GENITALNIH ORGANA........................................................
ANATOMIJA (OPIS GRA\E) @ENSKIH GENITALNIH ORGANA........................................................
SPOLNO PRENOSIVE INFEKCIJE..................................................................................................
NASILJE
SEKSUALNE ORIJENTACIJE..........................................................................................................
Poglavlje 5- Najva`niji problemi seksualnog i reproduktivnog zdravlja i prava.................
RAZUMIJEVANJE PROBLEMA.......................................................................................................
PRISTUP
PRISTUP SEKSUALNOM I REPRODUKTIVNOM ZDRAVLJU ZASNOVAN NA PRAVIMA....................
Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima, ^lan 1.......................................................................
Prava osobe na izbor..................................................................................................................
Inicijative mladih.........................................................................................................................
‘Neka se desi … desi sad!’...........................................................................................................
Strate{ki plan 2004–2008...........................................................................................................
Pravni okvir.................................................................................................................................
KONCEPTI SEKSA I SEKSUALNOSTI............................................................................................

Seks
Seksualni identitet......................................................................................................................
Seksualnost...............................................................................................................................
SEKSUALNE ORIJENTACIJE..........................................................................................................
SOCIJALNA PITANJA....................................................................................................................
Diskriminacija..............................................................................................................................
Stigma........................................................................................................................................
Religija........................................................................................................................................
Primjeri uticaja religije na SRZP...................................................................................................
Ono {to treba da znamo..............................................................................................................
Spol . ........................................................................................................................................
Spolni identitet...........................................................................................................................
Uloge spolova............................................................................................................................
Primjeri sterotipnih uloga koje su tradicionalno podràne...........................................................
Kultura.......................................................................................................................................
[ta treba da znam.......................................................................................................................
Rizik . ........................................................................................................................................
Kako vr{nja~ka edukacija moè pomo}i.......................................................................................
Ohrabrivanje...............................................................................................................................
Seksualno pona{anje i praksa.....................................................................................................
[ta treba da znamo.....................................................................................................................
MLADI LJUDI I SEKSUALNOST.....................................................................................................
Priru^nik vr[nja^ke edukacije 5

Sadr@aj
Samorazvoj.................................................................................................................................
Vje{tine pona{anja......................................................................................................................
Poglavlje 6- Upravljanje programom vr{nja~kog obrazovanja...........................................
FAZA 1: PLANIRANJE PROGRAMA................................................................................................

Ko, za{to i gdje?..........................................................................................................................
Definisanje stejkholdera.............................................................................................................
ZA[TO JE PODR[KA BITNA.........................................................................................................

Propagiranje seksualnog obrazovanja.........................................................................................
Prikazivanje vrijednosti posla......................................................................................................
Uklju~ivanje predstavnika iz ranjivih, marginaliziranih i dru{tveno odba~enih grupa (RMDO)........
Iza|i i privuci ih!..........................................................................................................................
Izgradnja tima.............................................................................................................................
[ta je potrebno da biste bili dobar vr{nja~ki edukator?................................................................
Kako izabrati vr{nja~ke edukatore?.............................................................................................
Pravljenje ugovora - u ~emu se svi slaèmo da treba uraditi........................................................
Kako da nau~imo da budemo dobri vr{nja~ki edukatori?..............................................................
Upotreba droga i psihoaktivnih supstanci i hemijska zavisnost....................................................
FAZA 2: IMPLEMENTACIJA PROGRAMA.......................................................................................

Kako sve funkcioni{e?................................................................................................................
Modeli u vezi sa obrazovanjem vr{njaka......................................................................................
Teorije koje se koriste u obrazovanju vr{njaka............................................................................
Informacije, Motivacija, Vje{tine pona{anja i Resursi (IMBR) model; –
{ta, za{to, kako, ko, gdje i kada model........................................................................................
Vjerovanje i zdravlje model (VZM) –
na~in na koji na{a vjerovanja uti~u na na{e zdravstveno pona{anje..............................................
Transteoretski ili Model faza promjene – koji su koraci u mijenjanju pona{anja?...........................
Vje{tine i tehnike........................................................................................................................
Rad sa ranjivim, marginalizovanim i dru{tveno odba~enim grupama (RMDO)...............................
Metode grupnog rada.................................................................................................................
Kreiranje pravog okruènja za u~enje..........................................................................................
FAZA 3: MONITORING I EVALUACIJA...........................................................................................

Poznavanje sopstvenih granica kao vr{nja~kih edukatora............................................................
Obezbje|enje monitoringa i evaluacija uspjeha...........................................................................
Monitoring evaluacija..................................................................................................................
Poglavlje 7- Rad sa ranjivim, marginalizovanim

i dru{tveno odba~enim grupama (vulnerabilnim grupama)................................................
RANJIVE GRUPE: DEFINICIJA.......................................................................................................

Nivoi tolerancije..........................................................................................................................
Potencijalni uzroci.......................................................................................................................
U~enje mladih ljudi o mra~noj strani ìvota..................................................................................

Sadr@aj
înjenje toga li~nim.....................................................................................................................
Stranac u novom ili neprijateljskom okruènju – dru{tveno-kulturolo{ka perspektiva.................
Zapitajte se ................................................................................................................................
Kada je va{e tijelo ranjivo – biolo{ka i fizi~ka perspektiva.............................................................
Razmislite o tome …....................................................................................................................
Osje}anje emocionalne ranjivosti ili ‘`rtvenog jagnjeta’ u grupi – dru{tvena i psiholo{ka
perspektiva................................................................................................................................
Zapitajte se ….............................................................................................................................
Zamislite ...
Perspektive okruènja................................................................................................................
RANJIVE, MARGINALIZOVANE I DRU[TVENO ODBAÊNE GRUPE:

PERSPEKTIVE ONIH KOJI ZNAJU..................................................................................................
LJUDI KOJI ZIVE SA HIV-OM/AIDS-OM.........................................................................................

Opis grupe
Barijere i prepreke koje treba prevazi}i.......................................................................................
Stigma
‘Osje}am se dobro’.....................................................................................................................
Skrivanje HIV statusa..................................................................................................................
Psiholo{ka pitanja.......................................................................................................................
Najbolje prakse i nau~ene lekcije................................................................................................
Odnos prevencije i podr{ke........................................................................................................
Razumijevanje diskriminacije i obezbje|ivanje njege i podr{ke....................................................
Oblasti treninga..........................................................................................................................
HIV/AIDS i ljudska prava na radnom mjestu................................................................................
Da li mladi ljudi mogu pomo}i?....................................................................................................
Oni me|u nama koji su HIV+ igraju vitalnu ulogu u prevenciji......................................................
Mreè dru{tvene podr{ke...........................................................................................................
INTRAVENSKI KORISNICI DROGA (IKD).......................................................................................

Opis grupe
Rizici u intravenskom kori{tenju droga........................................................................................
Te{ko}e u isporuci sistema zdravstvene za{tite..........................................................................
Znanje i razumijevanje kulture povezane sa drogom...................................................................
Socijalna pitanja..........................................................................................................................
[ta je va`no za vr{nja~ke edukatore?..........................................................................................
DJECA POD SPECIJALNIM RIZIKOM:

OMLADINA NA ULICI, SIROÂD, DJECA BEZ RODITELJSKOG NADZORA.......................................
Opis grupe
Prepreke i barijere koje treba prevazi}i: perspektive djece pod rizikom.......................................
Psiholo{ka razmatranja...............................................................................................................
Pitanja okruènja........................................................................................................................
Socio-kulturalna pitanja..............................................................................................................

Sadr@aj
Biolo{ki faktori............................................................................................................................
SEKSUALNI RADNICI...................................................................................................................
Barijere i prepreke koje treba prevazi}i: perspektive seksualnih radnika......................................
Stereotipi...................................................................................................................................
Problemi samopo{tovanja...........................................................................................................
Fizi~ko zlostavljanje i nasilje........................................................................................................
Industija trgovine ljudima............................................................................................................
Zloupotreba psihoaktivnih supstanci i hemijska ovisnost............................................................
Stid; krivica u vezi sa roditeljskom ulogom..................................................................................
Depresija....................................................................................................................................
Problemi zdravlja i infekcije.........................................................................................................
Anonimnost................................................................................................................................
Vr{nja~i predava~i koji mogu pomo}i seksualnim radnicima.........................................................
Seksualni radnici kao vr{nja~ki edukatori....................................................................................
Va`nost odràvanja tajnosti.........................................................................................................
SEKSUALNE MANJINE – MU[KARCI KOJI IMAJU SEKS SA MU[KARCIMA, LEZBIJKE,

BISEKSUALCI, TRANSSEKSUALNE OSOBE ILI OSOBE U PREISPITIVANJU....................................
Opis grupe
Barijere i prepreke koje treba prevazi}i: perspektive gej mu{karaca, mu{karaca koji imaju seks
sa mu{karcima, lezbijki i biseksualaca.........................................................................................
Diskriminacija i stavovi: ‘[ta oni èle da dokaù?’........................................................................
Stvarna ìvotna iskustva.............................................................................................................
Problemi ìvota u skrivanju.........................................................................................................
Samo seksualna bi}a…................................................................................................................
Stid i krivica................................................................................................................................
Zakon .................................................................................................................................
‘Ali ja nisam gej’..........................................................................................................................
Za{tita gostiju govornika.............................................................................................................
Kori{tenje spolno-neutralnih termina..........................................................................................
Razumijevanje seksualnih ìvotnih stilova...................................................................................
Za{to moraju da nam se rugaju?..................................................................................................
ETNI^KE I KUTURNE MANJINE.....................................................................................................

Opis grupe
Izbjegice i privremeno raseljena lica (PRL)...................................................................................
LJUDI SA SPECIJALNIM POTREBAMA...........................................................................................

Opis grupe .................................................................................................................................

Sadr@aj
Socijalna isklju~enost – nismo nevidljivi, ovdje smo!...................................................................
Stigma i diskriminacija – ponekad lo{e postupaju prema nama i nazivaju nas pogrdnim imenima.
Trauma
Poglavlje 8- Paket za planiranje i odràvanje radionice.....................................................
ORGANIZOVANJE RADIONICA: OSNOVNI PLAN PREZENTOVANJA ..............................................

Kreiranje plana sa istraìvanjem u~esnika....................................................................................
Po~etak predavanja.....................................................................................................................
Uvod 1
Uvod 2
Igre upoznavanja – ‘Buzz-words za (x)’.......................................................................................
Mogu}e je i nemogu}e je: Osmi{ljavanje sigurnog prostora za zajedni~ki rad...............................
Vrtlog ideja
[ta su alternative seksualnom ~inu?...........................................................................................
Li~na ispovijest...........................................................................................................................
Sakupi ~injenice..........................................................................................................................
Igra uloga
Zatvaranje igre i diskusija............................................................................................................
IGRE UPOZNAVANJA I VJE@BE.....................................................................................................

Igre i vje`be................................................................................................................................
Uragan (ili ‘Hladan vjetar pu{e…’)................................................................................................
Maca èli svoj ugao.....................................................................................................................
Tjelesna hou-ha igra...................................................................................................................
‘Da’ igra
Igra asocijacija.............................................................................................................................
Prenesi pljesak...........................................................................................................................
[ta radi{?
Pravljenje ma{ine........................................................................................................................
Kanap (ili pereca)........................................................................................................................
Dodatak 1 Ugovor radionice za obuku vr{nja~kih edukatora........................................................

Dodatak 2 Primjer evaluacije.......................................................................................................
Dodatak 3 Testovi prije i poslije (primjer)....................................................................................
Dodatak 4 IZVJE[TAJ SA PREZENTACIJE VR[NJA^KE EDUKACIJE..................................................
Dodatak 5 Primjeri preporu~enih radionica i vje`bi za vr{nja~ke edukatore..................................
Dodatak 6 Uzorak izvje{taja za radionicu vr{nja~ke edukacije.......................................................
Dodatak 7 VJERA - TI NISI SAM...................................................................................................
Dodatak 8 Injekciono kori{tenje psihoaktivnih supstanci.............................................................

Skra]enice
AIDS Sindrom ste~ene imunodeficijencije
FHI Family Health International
HIV Virus humane imunodeficijencije
IDP Interno raseljena lica
IDU Intravenski korisnik droge
IEC Informacija, edukacija i komunikacija
IPPF Me|unarodna federacija za planiranje porodice
IPPF EN Me|unarodna federacija za planiranje porodice Evropska mreà
IUD Unutarmateri~ni ure|aj
MSM Mu{karci koji imaju seksualne odnose sa mu{karcima
NGO Nevladina organizacija
PLWHA Osobe koje ìve sa HIV-om
SRH/SRZ Seksualno i reproduktivno zdravlje
SRHR/SRZP Seksualno i reproduktivno zdravlje i prava
STI/SPI Seksualno prenosive infekcije
UNDP Razvojni program Ujedinjenih nacija
UNESCO Asocijacija Ujedinjenih nacija za obrazovne, nau~ne i kulturne organizacije
UNHCR Visoka komisija za izbjeglice Ujedinjenih nacija
UNICEF Fondacija Ujedinjenih nacija za djecu
WHO Svjetska zdravstvena organizacija

P
oglavlje 1 uvod
11
12
Poglavlje 1
Programi vr[nja^ke edukacije za mlade ljude

Za koga je ovaj priru~nik?
Ovaj priru~nik je za vr{nja~ke edukatore, iskusne trenere i nevladine organizacije (NVO)

koje èle da pokrenu i/ili realizuju programe vr{nja~kog obrazovanja mladih ljudi.
Za {ta koristiti ovaj priru~nik?
Priru~nik je izra|en na osnovu potreba edukatora vr{njaka i trenera vr{nja~ke edukacije

te predstavlja bogat izvor kvalitetnih i provjerenih informacija iz oblasti seksualnog i
reproduktivnog zdravlja i prava. On sadrì konkretne alate (moduli vr{nja~ke edukacije),
pristupe i strategije - sa stvarnim primjerima iz ìvota - koji mogu pomo}i u radu sa mladim
ljudima.
Za{to je ovaj priru~nik druga~iji?
Jedinstvenost priru~nika predstavlja njegova sveobuhvatnost jer sadrì napredne

informacije koje omugu}avaju edukatorima vr{njaka i trenerima da pro{ire i unaprijede
svoje znanje iz {ire oblasti seksualnog i reproduktivnog zdravlja i prava. Pored toga,
priru~nik prati moderne trendove, a samim tim i odgovara na potrebe mladih ljudi proiza{le
iz modernog ìvota. [to je najva`nije, on obezbje|uje ideje za ohrabrivanje mladih ljudi da
u~estvuju i uklju~e se u proces vr{nja~kog obrazovanja {to je vi{e mogu}e.
Za{to su nam potrebni programi vr{nja~kog obrazovanja?
Ljudi se najbolje identifikuju sa iskustvima svoje grupe vr{njaka, a mladi ljudi nisu izuzetak.
Oni najbolje mogu da razumiju ìvotna iskustva jedni drugih, stresove, ranjivosti, isto kao i
barijere i prepreke do boljeg zdravlja sa kojim se njihovi vr{njaci sre}u.
U formalnim obrazovnim okvirima, odrastao ekspert-predava~ ili profesor je taj koji

predaje akademske predmete, ali grupa vr{njaka moè odigrati zna~ajniju ulogu u li~nim,
dru{tvenim ili psiholo{kim pitanjima. Oni imaju da ponude ne{to jedinstveno - povjerenje.
Seksualno i reproduktivno zdravlje je oblast u kojoj socijalni i psiholo{ki faktori - kao {to
je shvatanje ‘dru{tvenih normi’ ({to mislimo da je najuobi~ajenije za nas da na{i vr{njaci
rade) i ‘modeliranje pona{anja’ (prate}i primjere postavljene od vr{njaka) - igraju bitnu
ulogu. Programi vr{nja~kog obrazovanja su potrebni da utru put dru{tvenim promjenama
i garantuju da postoje odgovorni vr{njaci i vo|e zajednica mladih ljudi, od kojih neki mogu
da sluè kao uzori, i da obezbijede intervencije na licu mjesta kada je to potrebno.
[ta se nalazi u priru~niku?
Iako napisan uglavnom za vr{nja~ke edukatore, ovaj priru~nik predstavlja koristan

instrument za rad trenera (oni koji obu~avaju vr{njake edukatore), starijih trenera (oni koji
obu~avaju trenere) i NVO-a koji vode programe vr{nja~kog obrazovanja.

Poglavlje 1
Podijeljen je u devet sekcija.
Vi ste sada u Poglavlju 1
- Uvodu, koji obja{njava svrhu ovog priru~nika.
U Poglavlju 2
- Abeceda vr{nja~ke edukacije - na}i }ete pregled vr{nja~kog obrazovanja koji pokriva
osnovne koncepte, ciljeve i smjernice, prednosti i mane kori{tenja vr{nja~kog obrazovanja
i uloge vr{nja~kog edukatora.
U Poglavlju 3
- Nalaze se moduli vr{nja~ke edukacije koji edukatorima daju smjernice za izvo|enje

prezentacija. U ovoj sekciji se nalazi 7 modula : Anatomija i fiziologija mu{kog spolnog
organa, Kontracepcija, Spolno prenosive infekcije, HIV i AIDS, Trafiking (trgovina ljudima),
Prava i Gender (rod).
U Poglavlju 4
- Nalazi se detaljan osvrt na teme opisane u modulima, kao i druge, a koje su standardno
obuhva}ene programima vr{nja~ke edukacije. Ako èlite vi{e informacija, bolje
razumijevanje nekih tema, ovo je mjesto gdje se trebate zadràti.
Poglavlje 5
- Obezbje|uje definicije najva`nijih pitanja u vr{nja~koj edukaciji u vezi sa seksualnim i

reproduktivnim zdravljem i pravima (SRZP). Ova sekcija uklju~uje koncepte kao {to su
ljudska prava, seks i seksualnost i dru{tvena pitanja kao {to su stigma, diskriminacija, spol
i kultura.
Poglavlje 6
- Opisuje tri faze u rukovo|enju programa za vr{nja~ku edukaciju i to :
l Faza jedan - govori kako da planiramo na{ program sa stejkholderima koji mogu da
budu uklju~eni, kako da se regrutuju vr{nja~ki edukatori i kako da se napravi program
l Faza dva - se fokusira na implementaciju, obja{njavaju}i modele i teorije u vezi sa
vr{nja~kim obrazovanjem i nekim tehnikama koje se koriste
l Faza tri - obja{njava kako da nadgledamo ili pratimo i evaluiramo napredak na{eg
programa za vr{nja~ku edukaciju.
Poglavlje 7
- Govori o na~inima dopiranja i rada sa vulnerabilnim grupama, po~ev{i od op{tih definicija i

ideja o ranjivosti i dru{tvenoj odba~enosti, uklju~uju}i sedam specifi~nih grupa:
14 UVOD
Poglavlje 1
l Osobe koje ìve sa HIV-om
l Intravenski korisnici opojnih droga
l Djeca pod posebnim rizikom (DPR), uklju~uju}i siro~ad i djecu koja ìve na ulici
l Seksualni radnici
l Seksualne manjine (gej, lezbijke, biseksualci, transeksualci)
l Etni~ke i kulturne manjine
l Ljudi sa fizi~kim i mentalnim nedostacima
U svakom od slu~ajeva postoje opisi grupe, barijere i prepreke u radu sa grupom, najbolje
prakse i nau~ene lekcije.
Poglavlje 8
- predstavlja instrumente za treniranje kroz primjere kako da se organizuje specifi~na

radionica, ajsbrejkeri i vje`be koje vr{njaci edukatori mogu koristiti, primjere formulara i
anketa koje se koriste za evaluacije, prije i poslije, upitnike i izvje{taje o radu radionice.
Na kraju ovog priru~nika se nalazi nekoliko aneksa sa {ablonima za treninge i upitnike

te lista korisnih izvora informacija za vr{nja~ko obrazovanje, uklju~uju}i web sajtove i
priru~nike

16
P oglavlje 2
abeceda vr[nja^ke edukacije
17
18
Poglavlje 2
EDUKACIJA VR[NJAKA OD A DO @
VR[NJA^KA EDUKACIJA - OD PRAKSE DO OSNA@IVANJA

Vr{nja~ka edukacija je pristup u kojem pripadnik neke specifi~ne vr{nja~ke grupe (definisana
koli~inom sli~nih karakteristika kao {to su godine, gender, muzika, itd.) dobije znanje i vje{tine
neophodne da postane vr{nja~ki edukator u toj grupi. Procesi kroz koje prolaze potencijalni
edukatori, kao i unapre|enje postoje}eg znanja i vje{tina certificiranih edukatora, obja{njeno je
u segmentima koji slijede.
A. REGRUTACIJA POTENCIJALNIH EDUKATORA VR[NJAKA
Prvi korak je regrutacija potencijalnih edukatora vr{njaka, koja se radi na dva na~ina:
1. Tokom izvo|enja prezentacija (nakon prezentacije, u~esnici se dobrovoljno prijavljuju

za jedan od narednih treninga vr{nja~ke edukacije, te ostavljaju kontakt podatke kako bi
organizacija mogla poslati obavje{tenje o planiranom treningu svakom pojedincu koji èli da
postane edukator vr{njaka). Ovaj metod je dobar jer osoba ima priliku da vidi {ta je prezentacija
vr{nja~ke edukacije, {ta je edukator vr{njaka, te na osnovu objektivnog posmatranja odlu~i da li
èli da postane edukator ili ne. De{avalo se da pedagozi i direktori {kola odaberu potencijalne
edukatore a da osobe ne znaju o ~emu se radi, te se zbog toga veliki broj ljudi ne snalazi nakon
zavr{enog treninga.
2. Ciljano po potrebi (rad sa odre|enim grupama - npr. romska populacija)
U procesu regrutacije i selekcije, uzimaju se u obzir sljede}e ~injenice:

l Gdje prona}i mlade ljude
l Uzrast (srednja {kola / osnovna {kola)

l Status u {koli ({kolske obaveze, uklju~uju}i izostanke)
l Ako su mla|i od 15 godina, potrebna je dozvola roditelja, odnosno staratelja
l Gender balans (odnos mu{ko/ènsko)
l Grupa mora biti raznovrsna (vi{e razli~itih tipova mladih)
l Li~ni interesi/ motivacija kod mladih ljudi
l Individualne sposobnosti i sklonosti budu}ih edukatora
l U~e{~e mora biti dobrovoljno (ne na zahtjev pedagoga,direktora,roditelja i sl).
Svaki edukator vr{njaka prolazi trening za edukaciju vr{njaka, gdje sti~e znanje iz oblasti
seksualnog i reproduktivnog zdravlja, kao i posebne vje{tine, a neke od njih su:
l Komunikacijske vje{tine (pogledaj pod slovom M ove sekcije/komunikacijske

vje{tine)

Poglavlje 2
n Verbalna i neverbalna komunikacija
n Aktivno slu{anje
l Vje{tine vr{nja~ke edukacije:
n Vje{tine interakcije
n Intonacija
n Gestikulacija
n Mimika
n Govor tijela
n Teatarske vje{tine
n Gluma~ke vje{tine
n Kori{tenje prostora
n Kori{tenje shema i slika
n Kontakt o~ima
n Timski rad
Model treninga za edukatore vr{njaka, koji koristi Asocijacija XY, sastoji se iz osnovnog
treninga koji traje {est dana. Nakon toga, edukatori odlaze u {kole i rade testne prezentacije
(najmanje dvije) uz superviziju trenera, gdje budu}i edukatori uvje`bavaju ste~eno znanje i
vje{tine. Slijedi zavr{ni trening, odnosno napredni trening, koji zatvara ~itav krug aktivnosti koje
formiraju grupu edukatora vr{njaka. S obzirom na dinamiku promjena informacija, edukacija
vr{njaka podrazumijeva kontinuirano odràvanje dodatnih treninga za postoje}e edukatore.
B. MOTIVACIJA
Tri su klju~na segmenta edukacije vr{njaka koja se ~esto ne uzimaju u obzir:
l Motivacija
l Aktivizacija
l Koncentracija.
Ono {to odre|enu osobu pokre}e na aktivnost nazivamo motivom. Skup motiva ozna~ava
motivaciju. Kad pojedinac ne{to duè prou~ava, kaèmo da za to ima interes. Motivacija je usko
povezana i sa voljom.
Najva`niji motivi za rad i u~enje mogu se svrstati u nekoliko osnovnih grupa:
l Potreba za postignu}em
l @elja za razli~ito{}u i novim odgovorima
l Potreba za radoznalo{}u i nezavisnim mi{ljenjem.
20 Abeceda vr[nja^ke edukacije

Poglavlje 2
Motivacija je sredi{nje pitanje koje stoji pred svakom osobom. Svaka organizacija }e imati ve}i
uspjeh u radu ako ima vi{e razli~itih ideja za motivaciju svojih ~lanova.
Najuspje{niji rad je kad edukator osjeti unutra{nju potrebu ili nagon za rad. Njega niko ne
prisiljava, nego se sam odlu~i za taj rad, te ga u ime toga treba nagraditi.
(npr. nakon uspje{no zavr{ene prezentacije, edukatore odvesti na izlet, u pozori{te, nagraditi
naknadama i sl. Nakon uspje{ne godine i progla{enog najuspje{nijeg u radu, obezbijediti mu
godi{nju pretplatu za kori{tenje bazena, sportskih manifestacija i sl.)
C. TRENING VR[NJA^KE EDUKACIJE - OSNOVNI TRENING
Trening (osnovni) je kreiran tako da traje 6 dana i uklju~uje maksimalno 30 u~esnika.
Trening edukatora vr{njaka podrazumijeva nekoliko zasebnih komponenti:
1. Teorijski dio treninga - oblasti koje se obra|uju na osnovnom treningu su:
l Pubertet
l Anatomija i fiziologija (gra|a i funkcije) reproduktivnih organa
l Seksualno i reproduktivno zdravlje
l Spolno prenosive infekcije
l HIV i AIDS
l Kontracepcija
l Seksualnost
l Seksualne orijentacije
l Gender.
2. Metodologija vr{nja~ke edukacije
l Komunikacijske vje{tine (verbalna i neverbalna komunikacija, aktivno slu{anje)

l Vje{tine javnog obra}anja
l Vje{tine preno{enja informacija
l Timski rad
l Motivacija
l Planiranje, pra}enje, realizacija i evaluacija edukativnih aktivnosti na terenu
l Odre|ivanje lidera tima i definisanje njihovih uloga
l Kori{tenje ske~eva za prenos odre|enih informacija
3. Senzibilizacija edukatora (HIV, AIDS i ranjive grupe)
Edukatori vr{njaka prolaze i kroz program senzibilizacije o pitanjima koja se ti~u sljede}ih tema;

Poglavlje 2
l HIV i AIDS
l Stigma i diskriminacija
l Gender
l Ranjive grupe
l Seksualne orijentacije
Osnovni trening u~esnicima treba da pruì znanje i sve relevantne informacije vezane za
seksualno i reproduktivno zdravlje. U~esnicima se otvaraju vrata u novu dimenziju prenosa
informacija i uop{teno novu dimenziju komunikacije kao instrumenta za rad. Vje{tine koje
edukator usvaja na osnovnom treningu su: interaktivni pristup, gestikulacija, kori{tenje
prostora, kontakt o~ima, intonacija, reakcija na odgovor (pozitivan i negativan) i sl. Ove vje{tine
edukatoru pomaù da ohrabruje u~esnike da se aktivno uklju~uju u interakciju i diskusije,
da skre}e i zadràva pa`nju u~esnika na temu koja se obra|uje. Postoji mnogo na~ina da se
prenese odre|ena informacija, da li je to crte`, pjesma ,ske~ ili govor tijela, zavisi od grupe sa
kojom edukator radi. Ove metode pomaù edukatorima da u~esnicima do~araju ono o ~emu
govore. Navedene vje{tine su oru|e koje edukator koristi, uvje`bava i njegov napredak se
kontinuirano prati i biljeì. Posebna pa`nja se posve}uje timskom radu, kako kroz prakti~ne
primjere, tako i kroz sam timski rad za vrijeme odràvanja treninga.
D. TEAM LIDER SISTEM
Na kraju osnovnog treninga, u~esnici (edukatori vr{njaka) odre|uju dvije osobe (iz svoje grupe)
koje }e obavljati funkciju lidera tima. Lider tima je osoba koja je posrednik izme|u organizacije i
edukatora.
Neke od uloga team lidera:
l Pra}enje rada edukatora

l Koordinacija rada edukatora
l Pra}enje analize podataka prikupljenih na terenu
l Kreiranje timova koji realizuju edukativne aktivnosti
l Uo~avanje propusta
l Pra}enje potreba edukatora
Neke odluke koje se odnose na edukatore vr{njaka, organizacija ne donosi prije konsultacije sa
team liderom koji govori u ime svih edukatora vr{njaka u organizaciji. Lideri tima su konstantno
na terenu, imaju uvid u kvalitete svakog edukatora uklju~enog u realizaciju edukativnih
aktivnosti, dok treneri nemaju takav kvalitet i kvantitet informacija, te ta prednost koju imaju
team lideri nad trenerima, olak{ava i garantuje kvalitetno provo|enje programa vr{nja~ke
edukacije.
Za razliku od edukatora vr{njaka koji su naj~e{}e na terenu, lideri tima dosta vremena nakon
prezentacija na terenu provode u prostorijama organizacije. Prikupljene podatke sortiraju, pi{u

Poglavlje 2
izvje{taje, te su uklju~eni u sloènije edukativne aktivnosti.
Sistem motivacije lidera tima mora biti kvalitetniji nego onaj koji se koristi kod edukatora
vr{njaka. Nivo obaveza koje ima team lider, mnogo je ve}i od onog koji imaju edukatori
vr{njaka.
E. RAD NA TERENU (IMPLEMENTACIJA TESTNIH RADIONICA I NJihova EVALUACIJA
Po zavr{enom osnovnom treningu, budu}i edukatori vr{njaka mogu u timovima planirati,

kreirati, prilago|avati i evaluirati aktivnosti. Edukatori su spremni za zapo~nu rad na terenu te
da na osnovu dobijenih informacija kreiraju aktivnost koja odgovara terenu i ljudima. Klasi~an
primjer su {kole razli~itih poziva (gimnazija i ma{inska {kola), koje u svom nastavnom planu i
programu imaju razli~ite predmete. Npr. ma{inska {kola ne posve}uje toliko pa`nje biologiji,
dok gimnazija to ~ini. Pristup koji se koristi je razli~it za ove dvije {kole, odnosno njihove
u~enike.
U ovom periodu edukatori vr{njaka se polako uklju~uju u aktivnosti na terenu i tu se prati

njihov rad i napredak. Edukator na taj na~in moè osjetiti {ta je rad na terenu, koje su barijere sa
kojima se susreo i to su pitanja na koja odgovor daje napredni trening.
F. NAPREDNI TRENING - FOLLOW UP TRENING
Follow up trening predstavlja napredni trening koji ima za cilj obavljanje sljede}ih zadataka:
l Nadgradnja i ja~anje postoje}eg znanja vr{nja~kih edukatora

l Kreiranje timova
l Motivacija u~esnika
l Rad na vje{tinama javnog obra}anja
l Rad na metodologiji vr{nja~ke edukacije
l Odre|ivanje lidera tima i definisanje njihovih uloga
l Pra}enje promjena znanja i evaluiranje rada
Edukator vr{njaka je osoba koja prenosi znanje na svoje vr{njake. Stoga je va`no da edukator
svoje znanje kontinuirano nadgra|uje, ali ta~nim i provjerenim informacijama. Edukator }e na
testnim prezentacijama uo~iti da mladi imaju mnogo pitanja na koja ~esto edukatori nisu u
stanju dati odgovor. Napredni trening rje{ava ove dileme.
Vje{tine koje je edukator vr{njaka usvojio na osnovnom treningu, pa`ljivo se prate na

naprednom treningu. Napredni trening treba da oja~a postoje}e vje{tine koje posjeduje
edukator vr{njaka, te mu treneri skre}u pa`nju na one koje jo{ ne koristi.
Svaki edukator dobija svoj dosje u kojem se upisuje sve {to se ti~e kvaliteta njegovog rada.
Dakle, ovaj dosje omogu}ava trenerima da posmatraju napredak edukatora u odre|enom
vremenskom periodu i daju mu odre|ene smjernice te ukazuju na nedostatke.

Poglavlje 2
Nakon toga dolazi do rotacije timova, dakle svaki edukator odlazi u novi tim. Ovo je vaàn
zadatak jer se na taj na~in ja~aju kapaciteti timova i sam timski rad edukatora. Ukoliko se timovi
ne bi mijenjali, edukatori vr{njaka ne bi previ{e pa`nje posve}ivali teorijskom dijelu, {to za
posljedicu ima da svaki edukator zna samo svoj dio neke tematske cjeline, te taj dio prezentuje
na svim prezentacijama.
Agenda naprednog treninga u najve}oj mjeri je posve}ena pripremi i izvo|enju prezentacija/

radionica. Edukatori se uvje`bavaju za rad sa razli~itim grupama i uzrastima, npr. prvi tim
priprema prezenatciju za osnovnu {kolu, drugi za medicinsku {kolu, a tre}i za srednju
elektrotehni~ku {kolu. Na ovaj na~in se edukatori obu~avaju za adekvatnu procjenu i doziranje
koli~ine znanja koje je potrebno prenijeti, a koji zavise od grupe sa kojom edukator vr{njaka
treba da radi.
Napredni trening je tako|er prostor u kojem se zavr{ava proces formiranja lidera tima.
Njihovi zadaci, kao {to je ve} bilo govora, je da budu u konstantnom kontaktu sa trenerima,
koordinatorima i program menadèrima. Lider tima upravlja timovima i njegov bitan zadatak je
da odredi koji tim je adekvatan odre|enoj situaciji. Lider tima ukazuje organizaciji na barijere i
komplikacije sa kojima se susre}u edukatori na terenu.
Koliko je kvalitetan rad edukatora vr{njaka moè procijeniti trener edukacije vr{njaka, lider
tima i sam edukator. To se postiè tako {to na naprednom treningu edukatori ve} obu~eni
za monitoring i evaluaciju (vidi dodatak 4 - evaluacija) mogu samostalno analizirati odre|ene
podatke, koji mu mogu biti smjernica za ja~anje njegovih radnih sposobnosti i kvaliteta.
Jedan od primjera je pre i post testiranje (vidi dodatak 4 - pre-testing i post-testing), koji nam
daju uvid u kvalitet i kvantitet prenesenih informacija prije, kao i poslije odràne edukativne
aktivnosti.
Svaki edukator vr{njaka tokom osnovnog treninga pored znanja i vje{tina, upoznaje i neke
eti~ke kodekse koji nisu samo pravila pona{anja ve} i na~in da edukator bude osoba bez
predrasuda, osoba koja ne osu|uje i ne name}e svoje mi{ljenje, ukratko, po{tivanje ovih
eti~kih kodeksa edukatora ~ine boljom osobom.
G. ZNAÊNJE I ODGOVORNOSTI VR[NJA^KIH EDUKATORA
l Vr{nja~ki edukatori se pona{aju prema ljudima (mladim osobama) onako kako bi

èljeli da se oni pona{aju prema njima:
l Vr{nja~ki edukatori obrazuju svoje vr{njake o oblicima pona{anja koji bi mogli ugroziti
njihovo zdravlje i sigurnost:
l Vr{nja~ki edukatori se odnose sa po{tovanjem prema svojoj profesiji i prema
vr{njacima sa kojima rade:
l Vr{nja~ki edukatori koriste samo one tehnike za koje su kvalifikovani obrazovanjem ili
iskustvom koje su stekli:
l Vr{nja~ki edukatori po{tuju prava na; privatnost, razli~itost, povjerljivost i integritet
svojih vr{njaka:

Poglavlje 2
l Vr{nja~ki edukatori uvijek nastoje da budu prirodni, ljubazni i pristupa~ni:
l Vr{nja~ki edukatori su uporni i kreativni, ali ne i napadni u svom radu:
l Vr{nja~ki edukatori njeguju povjerenje i pouzdanost u svojim odnosima:
l Vr{nja~ki edukatori stalno uve}avaju svoja znanja i vje{tine, tako da idu u korak sa
vremenom:
l Vr{nja~ki edukatori pruàju provjerene informacije mladim osobama o tome gdje
mogu dobiti zdravstvenu, socijalnu i psiholo{ku pomo}:
l Vr{nja~ki edukatori su svjesni da njihova primijenjena znanja i vje{tine trebaju
doprinijeti op{toj dobrobiti dru{tva u kojem oni ìve i rade.
H. VR[NJA^KI EDUKATORI NISU:
l Puni osude koja se temelji na nacionalnoj ili vjerskoj pripadnosti, seksualnoj

orijentaciji, boji koè i sl.:
l U emocionalnim ili seksualnim vezama sa vr{njacima nakon treninga:
l Osobe koje uzimaju novac ili poklone od mladih sa kojima rade:
l Osobe koje rade ili interveni{u u oblastima za koje nisu kvalifikovani:
l Osobe koje eksploati{u svoje vr{njake da bi do{li do nekih zacrtanih ciljeva:
l Osobe koje daju polovi~ne informacije iz oblasti seksualnog i reproduktivnog zdravlja:
l Osobe koje misle samo na sebe i nije im bitno ho}e li nekom na{koditi:
l Neodgovorne osobe koje ne idu u korak sa vremenom:
l Osobe koje koriste droge i alkohol:
l Osobe koje su emocionalno nezrele u pristupu i na~inu rada sa mladima.
I. HIJERARHIJA VR[NJA^KE EDUKACIJE
Nakon zavr{enog cjelokupnog procesa obuke, polaznici dobijaju certifikat edukatora vr{njaka.
Treneri za svakog edukatora formiraju dosje u koji se biljeì sve {to se odnosi na rad te osobe
(teorija i metodologija).
Dosje je dokument koji se kontinuirano nadopunjuje novim podacima o svakom edukatoru

pojedina~no, a nakon odre|enog vremena pomaè da se donese odluka da li osoba
zadovoljava potrebne uslove/kriterije da postane trener edukacije vr{njaka. Ukoliko osoba
zadovolji te kriterije, prolazi trening za trenere. Za razliku od treninga edukatora vr{njaka,
trening za trenere je sloèniji proces i anga`man u~esnika na TOT-u (training of trainers)
je presudan za prerastanje u trenera. Kada trener/ica uradi veliki broj treninga, njegov/
njen anga`man mu/joj dodjeljuje titulu master trenera. Trening za master trenera je obi~no
internacionalan a sam master trener je osoba koja je uradila ogroman broj treninga i koja se
svojim iskustvom, znanjem i vje{tinama bitno isti~e od ostatka tima edukatora vr{njaka.

Poglavlje 2
Za vi{e informacija o liderima tima pogledajte dio - lideri tima
J. EDUKATIVNE AKTIVNOSTI
U okviru vr{nja~ke edukacije, postoje ~etiri modela edukativnih aktivnosti koje se

implementiraju na podru~ju Bosne i Hercegovine. Ta ~etiri modela su:
1. Prezentacije
2. Radionice
3. Treninzi
4. Uli~ne akcije, javna okupljanja i sl.
J 1.0 PREZENTACIJE
Klasi~ne prezentacije koje se naj~e{}e provode {irom BiH realizuju se u srednjim i osnovnim
{kolama. Maksimalan broj u~esnika po prezentaciji je 50. Ukoliko je broj u~esnika ve}i ,
tim edukatora vr{njaka mora biti ve}i, a sama organizacija prezentacije je sloènija. Trajanje
prezentacije je 45 minuta, koliko traje i jedan {kolski ~as. Prezentaciju izvode edukatori
vr{njaka u timu od 2 do 5 edukatora vr{njaka. Prije prezentacije edukatori vr{e podjelu upitnika
(pre-test upitnik), koji mjeri postoje}e znanje u~esnika prije izvo|enja prezentacije. Nakon

Poglavlje 2
prezentacije, u~esnicima se dijeli isti upitnik (post - test upitnik) na kojem }e biti zabiljeèno
njihovo znanje nakon prezentacije. Komparacijom rezultata dobije se uvid u promjenu znanja
u~esnika te se na taj na~in mjeri stvarni uticaj edukacije vr{njaka. Edukatori vr{njaka na kraju
prezentacije dijele i evaluacijske upitnike, koji }e nakon analize ukazati na kvalitete i nedostatke
u radu edukatora vr{njaka.
Tokom prezentacije u~esnici mogu postavljati pitanja koja se odnose na temu koja se obra|uje.
Postoji nekoliko na~ina putem kojih u~esnici mogu postaviti pitanje edukatorima. Osim
direktnog postavljanja pitanja, ~esto se u praksi koristi sistem porukica. To je metod kod
kojeg se na po~etku prezentacije u~esnicima podijele prazni papiri}i. Edukator obja{njava da
osobe koje imaju pitanje mogu da ga napi{u na papiri}, a oni koji nemaju pitanje treba ne{to da
nacrtaju. Tako ne}e biti primjetno ko je postavio pitanje, a ko je crtao, te ovo predstavlja metod
koji {titi anonimnost onih koji ne èle da ostali ~uju pitanje koje postavljaju.
Nekada edukator vr{njaka ne zna odgovor na postavljeno pitanje, {to je sasvim normalno.
U tom slu~aju je potrebno objasniti osobi koja je postavila pitanje da edukator ne zna ta~an
odgovor, ali da }e provjeriti i dati odgovor naknadno.
Postoje dva na~ina na koja se odgovor moè naknadno dostaviti osobi koja je postavila pitanje:
1. Na sljede}oj prezentaciji
2. Help Line sistem
J 1.1 HELP LINE SISTEM
U slu~aju da se sa odre|enom grupom u~esnika prezentacije ne planira ponovni susret,

edukatori vr{njaka nisu u mogu}nosti da odgovor na postavljeno pitanje daju na sljede}oj
prezentaciji. Jedini na~in da se prevazi|e ovaj problem je da edukator vr{njaka odmah nakon
prezentacije kontaktira help line (telefonsku liniju), na kojoj }e biti dostupan supervizor
edukatota vr{njaka ili neka druga odgovorna osoba (npr. psiholog). Kontakt se obavlja pozivom
ili putem SMS-a i osoba koja je postavila pitanje odmah dobija odgovor. Ovaj sistem zahtijeva
znatne pripreme i razra|en plan djelovanja.
Problem koji se moè javiti je da edukatori nemaju kredit na ra~unu mobilnog ure|aja, te je
onda nemogu}e kontaktirati edukatora/ odgovornu osobu u kancelariji.

Poglavlje 2
J 1.2 PRIPREMA PREZENTACIJE
Prilikom pripreme prezentacija, vr{nja~ki edukatori trebaju da odgovore na slijede}a pitanja;
Ovo su pitanja koja }e vr{nja~kim edukatorima pomo}i da steknu jasnu predstavu o ciljnoj grupi
kojoj drè prezentaciju, sredini u kojoj se prezentacija provodi, te o tome {ta je sve potrebno
od pripremnog materijala. Redoslijed pitanja ide onim redom koji je najlogi~niji.
Kome?
Prezentaciju }emo raditi za koga?
Kome odgovara na pitanje koji je profil u~esnika planirane prezentacije.
l Da li su u~esnici uzrast osnovne {kole - da li je teorijski dio potrebno jo{ malo

prilagoditi i pojednostaviti?
l Da li su u~esnici uzrast srednje {kole, te koje srednje {kole. Prezentacija u gimnaziji,
medicinskoj {koli i nekoj od tehni~kih {kola, npr. ma{inskoj, nikada ne}e biti ista.
l Da li su u~esnici pripadnici neke od marginalizovanih grupa?
l Da li se radi o urbanom ili ruralnom okruènju?

Poglavlje 2
Gdje?
Gdje se odràva prezentacija?
1. Gdje odgovara na pitanje koliko je vremena potrebno da se do|e do planirane lokacije, i

da li su potrebna dodatna transportna sredstva; autobus, taxi, slu`beno vozilo, itd?
2. Gdje odgovara na pitanje u kakvoj prostoriji se odràva prezentacija. ( Potrebno je paziti

na raspored stolica, osvijetljenost te provjetrenost prostorije; nedostatak zraka u prostoriji
i slaba osvijetljenost moè dovesti do pada koncentracije u~esnika.)
[ta?
[ta odgovara na pitanje koje je informacije potrebno prenijeti.
S obzirom da u vr{nja~koj edukaciji postoji nekoliko tematskih modula potrebno je znati koji je
edukacijski modul predvi|en za implementaciju na planiranoj radionici.
Kako?
Pitanje kako kombinuje odgovore ostalih pitanja, te na taj na~in dovodi do jedinstvenog
rje{enja za postavljeni problem.
l Znaju}i kome }e dràti prezentaciju, vr{nja~ki edukatori mogu znati na koje tematske
cjeline je potrebno obratiti vi{e pa`nje tokom prezentacije, a koje su informacije manje
va`ne za tu ciljnu grupu.
l Znaju}i ta~nu lokaciju gdje je prezentacija predvi|ena i imaju}i u vidu prostoriju gdje
}e se prezentacija odràti, vr{nja~ki edukatori mogu planirati svoje vrijeme kako bi
na planiranoj lokaciji bili malo prije kako bi mogli dobiti dodatne informacije ukoliko
su potrebne, prozra~iti prostoriju, napraviti razmje{taj prostorije, te napraviti male
izmjene ukoliko je to stvarno potrebno.
l S obzirom da kvalitet izvedene radionice zavisi i od vremena pripreme, potrebno je
znati koja se tematska cjelina obra|uje na prezentaciji.
Koliko vremena imamo?

Koliko vremena imamo na raspolaganju da bi realizovali planiranu aktivnost? Za vrijeme
izvo|enja prezentacija/radionica u timu edukatora treba da postoji osoba koja bi radila kao
TIME MENAGER, tj. osoba koja vodi ra~una da edukatori vode prezentaciju i njene pojedine
dijelove u okviru planiranog vremenskog okvira.
J 2. RADIONICE
Radionica se sastoji iz vi{e prezentacija i traje mnogo duè od klasi~nih prezentacija. Trajanje
radionice zavisi od sadràja koji se obra|uje na radionici. Radionica je ne{to {to mnogo vi{e

Poglavlje 2
uklju~uje u~esnike u sam proces edukacije, iako se i na prezentacijama koriste iste vje{tine,
kod radionica je vrijeme klju~ni faktor. Radionice obi~no u svom sadràju imaju razli~ite
diskusije, edukativne igre, multimedijalni sadràj, edukativne kvizove i sl. Nakon radionice,
u~esnici mogu dobiti i certifikat o u~e{}u na radionici.
J 3. TRENINZI
Za razliku od prezentacije i radionice koje se zavr{e u jednom danu, trening je mnogo sloèniji
proces, koji u slu~aju vr{nja~ke edukacije iziskuje nekoliko dana. Na treningu, pored znanja,
u~esnici dobijaju odre|ene vje{tine koje im dalje mogu sluìti kao alat za rad. Trening ne mogu
voditi edukatori vr{njaka, ve} samo certificirani treneri. Edukator vr{njaka u slu~aju treninga
moè biti angaòvan kao pomo} trenerima u njihovom radu, ali to ne zna~i da edukator koji
pomaè trenerima ne sti~e odre|eno iskustvo koje mu moè pomo}i u njegovom radu. O
strukturi treninga vi{e informacija imate u dijelu Trening vr{nja~kih edukatora.
J 4. KONCERTI I DRUGA JAVNA OKUPLJANJA
Veliki skupovi, kakvi su na koncertima, mogu posluìti da se velikom broju ljudi u kratkom
vremenskom periodu prezentuje npr. pravilna upotreba kondoma. Ova vrsta aktivnosti je
dobra za neke kratke prezentacije u trajanju od 2 - 5 minuta, gdje se na zanimljiv na~in prenose
informacije ili neke vje{tine. Mana ovih skupova je u tome {to je te{ko zadràti pa`nju velikog
broja ljudi, stoga je preporu~ljivo da traju kratko, da imaju jasne poruke, a da se one prenesu
na zanimljiv na~in.
K. VRSTE EDUKACIJE VR[NJAKA
Edukacija vr{njaka se ne provodi samo u {kolama, a model koji se koristi zavisi od populacije sa
kojom se radi. Postoji mnogo na~ina, ali ~etiri modela se najvi{e koriste:
l Klasi~na vr{nja~ka edukacija (u {koli, ruralne sredine/urbane sredine tj. edukacija

jedan na jedan ili u grupama).
l Terenski rad (naj~e{}e u grupama ili na mjestima gdje se mladi skupljaju).
Terenski rad podrazumijeva pruànje neophodnih socijalnih i zdravstvenih usluga
kao i onih koje pruà lokalna zajednica /NVO populacijama u alternativnim ili
netradicionalnim okruènjima. Npr. podjele kondoma i info materijala na mjestima
gdje se okupljaju Romi, MSM populacija i sl.
l POL (Popular Opinion Lider)
U svakoj grupi ljudi postoje osobe koje se izdvajaju, popularne su, druga~ije,
komunikativnije, prodornije. Ukoliko posmatrate sa distance, vrlo lako je uo~iti ko
je u dru{tvu ta tzv. “popularna“ osoba. Njihovi stavovi prednja~e u dru{tvu i osobe
oko njih kreiraju svoje stavove prema njihovim. Ukupno 15% bilo koje populacije
predstavljaju ove osobe.


Poglavlje 2
POL - popular opinion lider je model vr{nja~ke edukacije gdje se na specifi~an na~in
odabiru pojednici (posmatranje terena, selekcija potencijalnih POL-ova, intervju i
regrutacija) koji u svojoj vr{nja~koj grupi nakon zavr{ene edukacije, ste~eno znanje i
vje{tine prenose dalje.Nakon regrutovanja prve grupe POL- ova, po~inje ciklus od 4
sesije, koje se realizuju u periodu od 12 dana. Svaki u~esnik koji do|e na prvu sesiju
mora pro}i i preostale 3 sesije i, tako|er, obavezan je da ispunjava zadatke koje dobija
po zavr{etku svake radionice. Zadaci se sastoje iz razgovora POL - ova sa svojim
vr{njacima o temama u vezi sa za seksualnim i reproduktivnim zdravljem, rizi~nim
pona{anjima i po zavr{etku procesa edukacije ove osobe dobijaju vje{tine koje im
koriste da u svom dru{tvu prezentuju pozitivno pona{anje. Sesije okvirno traju od 2
do 4 sata, a treba dodati i vrijeme koje u~esnici utro{e u ispunjavanju svojih zada}a,
stoga, svaki od u~esnika dobija nov~anu/nenov~anu naknadu za svoje zalaganje i trud
te vrijeme provedeno na ovim sesijama.
POL model je te{ko primijeniti na onim grupama ljudi koje se prije nisu susretale sa
temama seksualnog i reproduktivnog zdravlja. Ovo se posebno odnosi na pojedince
koji imaju vrlo nizak nivo znanja o SRZ. Tako|er, POL model u svom sadràju ima
dosta vje`bi koje se odnose na svijest o rizi~nom pona{anju, {to direktno zahtijeva da
su osobe koje su uklju~ene u ove vje`be dobro informirane.
l Prijateljski centar za mlade podrazumijeva mjesto gdje mlada osoba do|e i sre}e
svoje vr{njake, te kroz razgovore i multimedijalne prezentacije sti~e odre|eno znanje.
Prijateljski centar je mjesto gdje se okupljaju mladi, me|u njima se nalaze i edukatori
vr{njaka. U neformalnim razgovorima, razli~itim programskim sadràjima (edukativnog
karaktera), prenose se informacije iz oblasti seksualnog i reproduktivnog zdravlja.
L. PRIJATELJSKI CENTAR ZA MLADE/YOUTH FRIENDLY CENTER/SERVICES
“Youth friendly” je termin koji se koristi kada se u vidu imaju usluge koje se pruàju na
prijateljski na~in. Naj~e{}e se odnosi na specifi~an pristup i pruànje usluga koje su prilago|ene
adolescentima i mladim ljudima.
Termin “services” uklju~uje, ali nije ograni~en na zdravstvene usluge, i moè se koristiti i u
kontekstu nezdravstvenih usluga i uslu`nih programa za mlade.
Va`nost YFC/PCM leì u njihovoj osnovnoj ulozi da promovi{u zdravstveni razvoj i za{titu SRZ,
uklju~uju}i prevenciju HIV-a/AIDS-a i drugih spolno prenosivih infekcija adolescenata i mladih
ljudi.
Prijateljski centri za mlade su kreirani da pobolj{aju pristup i kvalitet usluga koje treba da
odgovaraju specifi~nim potrebama i perspektivama mladih ljudi. Oni, ukratko, trebaju biti
podre|eni razli~itim potrebama mladih ljudi.
PCM isti~u va`nost vo|enja brige o vlastitom zdravlju, kroz prevenciju i zdrav rast i razvoj.
Ovi centri imaju ulogu pruàoca usluga koja je orijentisana ka osnaìvanju mladih ljudi sa
znanjima i vje{tinama koje su im potrebne u za{titi vlastitog zdravlja i informacijama s ciljem
dono{enja autonomnih odluka.

Poglavlje 2
PRIJATELJSKI CENTRI ZA MLADE treba da pruè:
l Informisan izbor
l Podr{ku
l Stav bez predrasuda
l Motivaciju mladim ljudima da se uklju~e u stvaranje programa za kreiranje i isporuku
usluga
l Edukaciju vr{njaka
l Pristupa~nost, dostupnost i vrijeme koje je prihvatljivo za mlade korisnike
l Razumljivost - fokus je na psihi~kom, socijalnom i psiholo{kom zdravlju mladih ljudi i
njihovim potrebama
l Po{tovanje i vrednovanje razli~itosti i omladinske kulture
l Suosje}ajnost
l Privatnost i povjerljivost
l Prijateljsku atmosferu i ugodan ambijent
PCM se prije svega odnosi na pruànje kvalitetnih usluga, posebno prilago|enih razli~itim
populacijama. Kvalitetna usluga se odnosi na interpersonalni i tehni~ko - medicinski aspekt
usluge.
l Prvi aspekt u odnosu pruàlac - primalac usluge, kao i kvalitet te interakcije jeste
povjerenje, otvorenost i senzibilnost usluge, kao i komunikacija sa mladim ljudima.
l Tehni~ki aspekt u pruànju usluga jeste razumljiv i multidisciplinski pristup zdravlju
adolescenata; povjerljivost, informisanost, izbor i dobrovoljni pristanak.
Generalno govore}i, svi vidovi vr{nja~ke edukacije se zasnivaju na upotrebi komunikacije kao
instrumenta za prenos informacija, podizanje svijesti i sl. No, {ta su to komunikacijske vje{tine?
M. KOMUNIKACIJA
Komunikacija predstavlja preno{enje ili razmjenu informacija, ideja ili osje}anja. U pitanju nije
jednosmjeran proces zato {to poruka mora imati i primaoca da bi se odigrao komunikacijski ~in.
Prezentacija je struktuirana komunikacija koja se zasniva na prakti~nim potrebama primalaca, tj.

publike, s ciljem postizanja postavljenih ciljeva u datom vremenskom roku, gde su kona~ni ciljevi
izvor informacija i nosioci ideja. Prezentacije su oblik komunikacije i, ako se komunicira efikasno,
prezentacije vi{e ne predstavljaju te{ko}u. Me|utim, i one su daleko od jednostavnih oblika
komunikacije i ~esto zahtijevaju poznavanje dodatnih vje{tina ubje|ivanja i ostvarivanja uticaja.
l Pogre{na shvatanja o komunikaciji;

l Dobre komunikacijske vje{tine su uro|ene;
l Komuniciramo samo rije~ima;

Poglavlje 2
l Komunikacija je uvijek svjesna i voljna aktivnost;
l Mogu}e je potpuno kontrolisati sopstvenu komunikaciju;
l Komunikacija uvijek vodi boljim odnosima i boljem razrje{avanju problema.
VERBALNA I NEVERBALNA KOMUNIKACIJA
Verbalna komunikacija je proces transfera zna~enja pomo}u rije~i, u usmenom ili pisanom
obliku (SMS-poruke, E-mail, MSN i sl).
Neverbalna komunikacija je transfer zna~enja u direktnom kontaktu, svim sredstvima koja

nisu verbalna. Izrazi lica, pokreti tijela i ton glasa su na~ini komunikacije ~ija su zna~enja
kulturno uslovljena.
Smetnje u komunikaciji - [um
Komunikacijski {um predstavlja grupu ometaju}ih faktora koji oteàvaju komunikaciju.

Uzrokuje ga izbor neodgovaraju}eg „kanala”, slanje nejasnih poruka, ili kada se ne uzimaju
u obzir potrebe i o~ekivanja primalaca.
PREPREKE U KOMUNIKACIJI
Komunikacija koja vrije|a podrazumijeva krtiticizam, optuìvanje, sumnji~enje,

ogovaranje, okrivljivanje, zadirkivanje, nedostatak takta, prijetnje, ismijavanje, ironiju i
izrugivanje.
Komunikacija koja izlu|uje podrazumijeva poricanje izraènih osje}anja, èlja, kr{enje

dogovora, izbjegavanje odgovornosti, davanje i konsekventno poni{tavanje nade,
dvosmislenost, projekciju, optuìvanje drugih za skrivene namjere, neuvaàvanje tu|ih
èlja, ponavljanje, traènje skrivenog zna~enja u svemu izgovorenom.
Nepo{tena komunikacija podrazumijeva nametanje stereotipa, „stavljanje rije~i u tu|a

usta“, stalno mijenjanje teme, optuìvanje, zloupotrebu statisti~kih podataka, prekidanje,
prijetnje, poniàvanje, izazivanje osje}aja krivice, ruganje, ismijavanje i ignorisanje.
Efikasna komunikacija zasniva se na ~etiri klju~na faktora;
l Konzistentnost verbalne i neverbalne komunikacije:

l Slu{anje:
l Postavljanje pitanja:
l Pozitivan stav.
KONZISTENTNOST VERBALNE I NEVERBALNE KOMUNIKACIJE
Ve}i dio sadràja poruke prenosi se neverbalnim jezikom. Ako su ova dva jezika kontradiktorna,
ve}ina }e vjerovati neverbalnim porukama. Dobar po{iljalac kombinuje ova dva elementa

Poglavlje 2
komunikacije i ~ini ih komplementarnim u preno{enju koherentne poruke. Va`no je znati da se
ve}ina komunikacije odvija bez u~e{}a govora. Ponekad je dovoljno baciti pogled na osobu da
bi se znalo {ta ona ili on „misli”. êsto se moèmo na}i u situaciji kada znamo da je neko ljut ili
povrije|en, ali kada je upitan „{ta nije u redu?”, ona ili on odgovaraju „Sve je u redu.” „Da li se
ljuti{?” „Ne, ne ljutim se. Za{to bih?”
Neverbalnu komunikaciju moèmo opisati kao iskreniju od verbalne zbog toga {to je veoma
te{ko prikriti reakcije, izraz lica, pokrete, poloàj tijela, ja~inu i ton glasa.
Slu{anje
Slu{anje je klju~ni element efikasne komunikacije. Cilj istinskog slu{anja je razumijevanje
onoga {to govornik poku{ava da prenese. Dobar slu{alac {alje verbalne i neverbalne poruke
govorniku koje olak{avaju komunikaciju. Ovaj proces naziva se aktivno slu{anje.
Ljudi ne slu{aju u slijede}im situacijama:
l kada se upore|uju sa drugima;

l kada imaju negativan stav prema govorniku (npr. misle da su ona ili on dosadni);
l kada savjetuju;
l kada razuvjeravaju;
l kada se uvijek slaù;
l kada razmi{ljaju o odgovorima i
l kada traè skriveno zna~enje.
Aktivno slu{anje vaì za slu~ajeve aktivnih napora slu{alaca da pobolj{a komunikaciju.
Poruke su ~esto neprecizne ili apstraktne, {to govornik ne vidi. De{ava se ~ak i to da su
samim govornicima nejasne misli koje èle da prenesu. Osnovni princip aktivnog slu{anja su
potpitanja, i prije svega, posredna pitanja. Neposredna pitanja o osjetljivim i li~nim temama,
mogu izazvati nelagodu, voditi negativnim ili defanzivnim reakcijama, nepovjerenju, ili ~ak
potpunom povla~enju sagovornika i krahu komunikacijskog ~ina. U sloènim situacijama,
kada nije sigurno {ta odre|ena osoba èli ili osje}a, dobar pristup je postavljanje posrednih
pitanja. Aktivno slu{anje podrazumijeva ne samo to da se ~ulo ono {to je govornik rekao, nego
i razumjela njena ili njegova osje}anja, potrebe i o~ekivanja. Dekodiranje poruke je vaàn dio
razumijevanja nekoga.
Kako pobolj{ati vje{tinu slu{anja?

l Budite pa`ljivi i koncentrirani kada vam neko govori. Slu{ajte s empatijom. Empatija je
sposobnost da stvarno razumijemo i prihvatimo drugog ~ovjeka sa svim osje}ajima,
mislima i vjerovanjima. Poku{ajte vidjeti stvari iz perspektive te druge osobe, iz “njenih
cipela” umjesto da poku{avate “popraviti stvari i rije{iti problem”.
l Budite znatièljni. Te{ko je biti dobar slu{a~ ako niste zainteresovani za drugog ~ovjeka.

Poglavlje 2
l Budite vi{e zainteresovani za to {to je re~eno nego za to {ta }ete odgovoriti kako
biste rije{ili problem. Kao slu{a~i mi imamo protok od oko 500 rije~i u minuti, dok je
normalni tempo govora od 125 do 150 rije~i u minuti. To ostavlja dosta prostora da se
naru{i komunikacija ili da slu{a~ odluta mislima.
l Slobodno postavljajte pitanja kako biste provjerili jeste li dobro razumjeli i popunili
rupe koje vam nedostaju.
l Dajte sebi vremena da saslu{ate, osjetite {to se doga|a, razjasnite sliku i oblikujete
odgovor. Dobra komunikacija zahtijeva VRIJEME, ne moè se “obaviti” na brzinu.
l Dobra komunikacija zahtijeva i “dobro” okruènje. Ne gledajte televiziju dok s nekim
razgovarate. Isto tako, ako ve} ne{to drugo radite ne}ete mo}i s pa`njom slu{ati.
Radije zamolite osobu da razgovarate u neko drugo vrijeme, kada }ete se mo}i
usmjeriti na slu{anje.
l Pratite svoje navike slu{anja (ili neslu{anja) i one drugih ljudi. Razmislite o ljudima s
kojima ste u ìvotu jako voljeli razgovarati i osje}ali se shva}eno. Kakav je osje}aj kada
vas neko zaista slu{a, a kakav je kada vidite da vas druga osoba ne slu{a? Napravite
listu onih pona{anja koje primje}ujete na drugima, a koje ukazuju na to da druga
osoba ne slu{a. Zatim razmislite o sebi. Pokazujete li i vi neka od tih pona{anja s liste?
Napravite popis onih pona{anja koje èlite promijeniti. Isto tako priznajte sebi ona
dobra pona{anja koja imate i koja vam pomaù da bolje slu{ate druge ljude.
“Priroda nam je dala jedan jezik i dva uha tako da bismo mogli slu{ati dvostruko vi{e nego
pri~ati.” (Epictetus, filozof)
l Govorite - komunikacija po~inje s vama. Preuzmite odgovornost i zapo~nite

komunikaciju, nemojte ~ekati i o~ekivati da }e to u~initi druga osoba.
l Ne sakrivajte se iza sms-ova i e-mailova. Dobra komunikacija, posebno o va`nim
temama, zahtijeva puno vi{e od onoga {to moèmo izraziti sms-om ili e-mailom. Vrlo
~esto moèmo krivo protuma~iti sms jer ne vidimo osobu, ne ~ujemo ton glasa...
l Komunicirajte svoje misli i svoje osje}aje. êsto nam se dogodi da zaboravimo zapravo
opisati drugoj osobi kako se osje}amo, ili da nastojimo ne pokazati osje}aje.
l Budite direktni, ali blagi. Poku{ajte {to jasnije re}i {to èlite, ali pritom nemojte
zaboraviti da je temelj svake dobre komunikacije po{tovanje.
l Ne {aljite mije{ane poruke. (“Nije mi ni{ta”)
l Povratna informacija nije preru{ena kritika.
l Uvijek dajte priliku drugoj osobi da govori. Komunikacija je proces u kojem obje
strane moraju sudjelovati, povremeno kao slu{a~, a povremeno kao govornik.
Monolog nije komunikacija.
l Uvijek pitajte ako niste sigurni da razumijete.
l Ne dozvolite stresu da govori umjesto vas. Ako ste jako uzrujani ne moète dobro
komunicirati.
l Naglasak stavljajte na bitne stvari, a ne na trivijalnosti.

Poglavlje 2
l Vjerujte svojoj intuiciji. Ako osje}ate da ne{to nije u redu, vjerojatno i nije.
l Ostavite prostora drugoj osobi da se popravi, ohrabrujte rast.
l Vjerujte da je dobra komunikacija mogu}a.
Postavljanje pitanja
Postavljanje pitanja ~ini komunikaciju efikasnom i gradi povjerenje kod sagovornika. Zato je
bitno razumjeti razli~ite tipove pitanja i njihove karakteristike.
Otvorena pitanja
Re~enica po~inje upitnom rije~i (za{to, ko, kako itd.) i dopu{ta partneru u konverzaciji da
odgovara slobodno. Tako|er, ostavlja mogu}nost da se izrazi mi{ljenje i ponudi promi{ljena
poruka. Jednostavan primjer je; „Kako se osje}a{?”
Zatvorena pitanja
Odgovor na ovaj tip pitanja je kratko „da” ili „ne”. Ona navode partnera u konverzaciji da
odgovore ono {to mi o~ekujemo da ~ujemo. Npr. „Da li si ljut?”
Pitanje koje usmjerava

Ovaj tip pitanja izgleda kao otvoreni tip, ali je mi{ljenje govornika usa|eno u njega. Partner
u konverzaciji je prije suo~en sa pozivom na izraàvanje slaganja ili neslaganja nego sa
o~ekivanjem da izloì informacije ili mi{ljenje. Pitanje koje usmjerava moè se podjednako
smatrati i izjavom kao i pitanjem. Npr. „Zar ne misli{ da je cijena benzina isuvi{e visoka?”
Budite obazrivi sa pitanjima

Ljudi uglavnom nemaju odgovor na ovako postavljeno pitanje. Ovakva pitanja sa otvorenim
krajem ~esto izazivaju defanzivnost, racionalizaciju i la`no rezonovanje. Kada se postavlja ovaj
tip pitanja pametno je izraziti zainteresovanost i izbjegavati provokaciju. Koristi pitanja „{ta?” i
„kako?” da pomogne{;
l Da se prona|e bolje rje{enje (Kako ti vidi{ ovu situaciju?):

l Da se problem razloì na jednostavnije ~inioce ([ta te vrije|a u ovoj situaciji?):
l Da se problem redefini{e ([ta je stvarno problem u ovoj situaciji? Moè{ li ga izloìti
na drugi na~in?):
l Da otkrije{ li~na o~ekivanja ([ta o~ekuje{ od sebe u ovoj situaciji? Kako èli{ da je
razrije{i{?):
l Da se utvrdi spremnost za li~nim u~e{}em ([ta osje}a{ da bi mogao li~no doprinijeti?):

Poglavlje 2
l Da se dobije pristanak za prihvatanje li~ne odgovornosti za problem (Kako ova
situacija i predloèno rje{enje zavise od tebe i tvog postupanja?) i
l Da se prona|e drugi ugao posmatranja problema (Kako drugi gledaju na ovaj
problem? [ta bi osoba koju izuzetno po{tuje{ rekla u ovoj situaciji?).
Parafraziranje
Parafraziranje je tehnika modifikovanja ve} izre~enog, kako bi se u~inilo jo{ razumljivijim. Moè
se koristiti da bi se govorniku pruìla {ansa da potvrdi ili ispravi ono {to slu{alac vjeruje da je
re~eno. Parafraziranje obi~no zapo~inje sa: „Drugim rije~ima...” ili „Dakle, ti kaè{ da...”
Pored jednostavnog razumijevanja ~injenica, va`no je pokazati razumijevanje za emocije

govornika. To se moè posti}i zapo~injanjem re~enice sa: „îni mi se da ti osje}a{... zato {to...”
Parafraziranje moè biti korisno za sticanje potvrde da je komunikacija uspje{na.
Kada se aktivno slu{a, {alju se sljede}e poruke:
l Razumijem tvoj problem:

l Vidim kako se osje}a{ zbog tog problema:
l Pomo}i }u ti da razmisli{ o problemu i prona|e{ bolje rje{enje:
l Vjerujem u tebe i vjerujem da samo ti moè{ prona}i pravo rje{enje.
Glavni faktori verbalne i neverbalne komunikacije
Faktori verbalne komunikacije su;

l Rije~i
l Kontekst
l Konstrukcija re~enice.
Faktori neverbalne komunikacije su;
l Ton glasa
l Izraz lica
l Drànje
l Gestovi
l Udaljenost izme|u dvije osobe koje komuniciraju
l Ja~ina tona
l Intonacija
Tipovi neslu{anja
l Pseudo (la`no) slu{anje kada je koncentrisanost la`na, dok se, u stvari, proma{uje
su{tina poruke:

Poglavlje 2
l Slu{anje na jednom nivou; Prijem jednog dijela poruke (verbalnog), i zanemarivanje
ostalih dijelova:
l Selektivno slu{anje; Filtriranje poruke da bi se ~ulo samo ono {to je od li~nog interesa
ili dobila potvrda u ve} postoje}a uvjerenja:
l Selektivno odbijanje; Koncentrisanost samo na one poruke koje ne èle da se ~uju.
Kada se ovakve teme pojave, slu{alac ih jednostavno potisne i odbaci:
l Upadanje u rije~; Slu{anje samo zbog traènja prilike da se upadne u rije~:
l Odbrambeno slu{anje; Poruka je samo li~ni napad usmjeren na pona{anje ili uvjerenja
slu{alaca i
l Slu{anje „u zasjedi”; Slu{anje je povod za traènje prilike da se napadne govornik.

P oglavlje 3
Moduli vr[nja^ke edukacije
39
40
Poglavlje 3
MODULI VR[NJA^KE EDUKACIJE

Za vr{nja~ke edukatore koji rade na promociji seksualnog i reproduktivnog zdravlja, posebno
}e biti korisno pogledati sadràje modula koji se nalaze u ovoj sekciji. Modul podrazumijeva
sve {to je obuhva}eno u nekoj prezentaciji u trajanju od 45 minuta (teme, {eme,slike i
obja{njenjenja), a svojim konceptom prati izvo|enje odre|ene prezentacije.
U ovoj sekciji se nalazi 7 modula koji obra|uju razli~ite oblasti seksualnog i reproduktivnog
zdravlja;
1. Anatomija i fiziologija mu{kog i ènskog reproduktivnog sistema

2. Kontracepcija
3. Spolno prenosive infekcije
4. HIV i AIDS
5. Trafiking (trgovina ljudima)
6. Prava
7. Gender
Svaki od pomenutih modula je podijeljen na dijelove koji edukatorima vr{njaka mogu pomo}i u
raspodjeli materije za prezentaciju. U modulima je tako|er definisano trajanje pomenutih dijelova,
{to moè biti pomo} ~lanovima tima koji vode ra~una o “TIMEINGU” (vrijeme).
1. ANATOMIJA I FIZIOLOGIJA MU[KOG I @ENSKOG REPRODUKTIVNOG SISTEMA
1.1 UVOD U MODUL
Trajanje prezentacije; 45 minuta (jedan {kolski ~as)
Kako voditi prezentaciju:
Prezentacija se sastoji iz pet dijelova koji se nadovezuju i neophodno je da se facilitator drì

planiranog koncepta. Prvi dio se odnosi na pubertet dje~aka,a drugi dio govori o pubertetu
djevoj~ica. Tre}i i ~etvrti dio govori o anatomiji i fiziologiji mu{kog i ènskog reproduktivnog
sistema. Zavr{ni dio (peti dio) obja{njava proces oplodnje i menstruacije.
[ta je neophodno za izvo|enje prezentacije:
1. Flipchart papiri sa gotovim crteìma

2. Markeri

Poglavlje 3
3. Ljepljiva traka
4. Pretesting i posttesting upitnik
5. Prazni papiri za papiri}e
Na kraju prezentacije u~esnici }e dobiti sljede}e:
l Pove}ano znanje o promjenama koje se de{avaju u pubertetu (dje~ak/djevoj~ica)

l Pove}ano znanje o anatomiji i funkcijama reproduktivnih organa mu{karca i ène
l Pove}ano znanje o procesima oplodnje i menstruacije
l Razumijevanje procesa razvoja tijela i funkcija (prevencija seksualnog i reproduktivnog
zdravlja)
1.2 PUBERTET KOD DJEÂKA I DJEVOJÎCA
Trajanje prezentacije: 10 minuta
Na flip chartu (tabla) nacrtati likove dje~aka i djevoj~ice (slika 1.1). Kroz interakciju sa u~esnicima
napraviti podjelu na psihi~ke i fizi~ke promjene kod dje~aka i djevoj~ica. Zatim u~esnike pitati
koje su to fizi~ke promjene kod dje~aka/djevoj~ica. Na slici se vide brojevi koji ozna~avaju
neke od pomenutih promjena. Zadnja u nizu promjena koje se vide na slici pripadaju psihi~kim
promjenama (ma{tarenje, seksualni identitet itd.).
Kod dje~aka to su sljede}e promjene:
1. Rast tijela i svih njegovih dijelova

2. Mutacija glasa (postaje dublji)
3. Razvoj mi{i}ne mase
4. Razvoj spolnih organa
5. Stvaranje sperme
6. Pove}ana dlakavost i znojenje
7. Psihi~ke promjene uklju~uju}i i prve mokre snove
Kod djevoj~ica su to sljede}e promjene:
1. Rast tijela i svih njegovih dijelova

2. Mutacija glasa (glas postaje piskaviji)
3. Rast grudi
42 moduli vr[nja^ke edukacije

Poglavlje 3
4. Razvoj spolnih organa
5. Prva menstruacija (Menarha)
6. Pove}ana dlakavost
7. Razvoj ({irenje) bokova
8. Psihi~ke promjene
1.2.1 UKRATKO O PUBERTETU DJEÂKA I DJEVOJÎCA
Pubertet predstavlja period velikih promjena, a kao takav traje nekoliko godina. U pubertetu se
mijenja tijelo, toliko da ti moè izgledati strano i nepoznato,a mijenjaju se i osje}anja, kako
osje}anja o sebi, tako i o svijetu koji nas okruùje.
Pubertet se kod djevoj~ica javlja izme|u 10. i 15. godine, a sve promjene se de{avaju
zahvaljuju}i ènskim hormonima (estrogen).
Kod dje~aka se pubertet javlja ne{to kasnije, izme|u 12. i 17. godine, a sve promjene izaziva
mu{ki spolni hormon testosteron.
Pored gore navedenih burnih fizi~kih promjena, pubertet predstavlja i period velikih emotivnih
promjena. Emotivno sazrijevanje kroz koje mladi prolaze tokom puberteta dovodi do ~estih
promjena raspoloènja, nedoumica, sumnji. Mijenjaju se osje}anja prema prijateljima, okolini i
potrebno je vrijeme da se mlada osoba prilagodi ovom stanju. Sasvim je normalno da se osobe
u pubertetu osje}aju zbunjeno i nervozno. Ipak, mladi trebaju da se opuste i probaju da uìvaju
u ovim novim okolnostima jer svaka osoba koju poznaju ili je pro{la pubertet, upravo prolazi,
ili }e tek pro}i kroz istu fazu. Pubertet se kod djevoj~ica javlja izme|u 10. i 15. godine, a sve
promjene se de{avaju zahvaljuju~i ènskim hormonima (estrogen).

Poglavlje 3
Kod dje~aka se pubertet javlja ne{to kasnije, izme|u 12. i 17. godine, a sve promjene izaziva
mu{ki spolni hormon testosteron.
Pored gore navedenih burnih fizi~kih promjena, pubertet predstavlja i period velikih emotivnih
promjena. Emotivno sazrijevanje kroz koje mladi prolaze tokom puberteta dovodi do ~estih
promjena raspoloènja, nedoumica, sumnji. Mijenjaju se osje}anja prema prijateljima, okolini i
potrebno je vrijeme da se mlada osoba prilagodi ovom stanju. Sasvim je normalno da se osobe
u pubertetu osje}aju zbunjeno i nervozno. Ipak, mladi trebaju da se opuste i probaju da uìvaju
u ovim novim okolnostima jer svaka osoba koju poznaju ili je pro{la pubertet, upravo prolazi, ili
}e tek pro}i kroz istu fazu.
1.3 ANATOMIJA I FIZIOLOGIJA MU[KOG I @ENSKOG REPRODUKTIVNOG SISTEMA
1.3.1 MU[KI sPOLNI ORGAN
Mu{ki spolni organ (slika 1.2) se dijeli na vidljive i nevidljive dijelove. Vidljivi dijelovi mu{kog
spolnog organa su;
l Penis (korijen, tijelo i glava penisa)

l Mo{nje
Nevidljivi dijelovi mu{kog polnog organa su;
l Testisi
l Epididimis
l Sjemenovod
l Sjemene kesice
l Prostata
l Sfinkter
l Mokra}na cijev
Penis je gra|en od spu`vastog tkiva koje se, kada je mu{karac uzbu|en, ispunjava krvlju. Ovo
ispunjavanje spu`vastog tkiva dovodi do pove}anja penisa i njegovog ukru}ivanja i taj proces
se naziva erekcija. Glava penisa je bogata receptorima (posebno osjetljivim }elijama) koje ~ine
ovaj dio tijela posebno osjetljivim na dodir.
Testis je najva`niji dio mu{kog reproduktivnog sistema jer se tu proizvode mu{ke spolne stanice
- spermatozoidi. Spermatozoidi prolaze tri faze razvoja i sazrijevanja, a ovaj proces se naziva
spermatogeneza. Zadnja faza se odvija u epididimisu, odakle spermatozoidi kroz sjemenovod

Poglavlje 3
odlaze u kesice koje sluè za ~uvanje spermatozoida (sjemene kesice). U epididimisu, kao i
na putu kroz sjemenovode, spermatozoidi kupe te~nost koja im omogu}ava kretanje i koja
ima neka hranjiva svojstva. Spermatozoidi i ova te~nost ~ine cjelinu koja se zove sperma. Kada
do|e do erekcije, uklju~uje se poseban sistem koji onemogu}ava istovremeni prolaz sperme
i mokra}e. Ovo je va`no jer mokra}a i sperma izlaze kroz istu cijev, a njihov kontakt uni{tava
spermatozoide. Kada se sfinkter (okrugli mi{i}) zatvori, mokra}a ne moè pro}i, a tada se iz
prostate lu~i prelejakulat (prisjemena te~nost), koja sve vrijeme u kojem je penis u erekciji
prolazi kroz mokra}nu cijev i na taj na~in ~isti mokra}nu cijev od tragova mokra}e. Tome u
prilog ide i ~injenica da je prisjemena te~nost ljepljiva, {to potpomaè ~i{}enju mokra}ne cijevi.
Vi{e informacija u odjeljku tematske cjeline - Anatomija mu{kog spolnog organa
1.4 @ENSKI SPOLNI ORGAN
@enski spolni organ se dijeli na vidljive i nevidljive dijelove. Vidljivi dijelovi ènskog spolnog
organa su;
1. Velike usne
2. Male usne
3. Klitoris
4. Himen

Poglavlje 3
Unutra{nji dijelovi ènskog spolnog organa su;
1. Vagina
2. Grli} materice
3. Materica
4. Jajovodi
5. Fimbriji
6. Jajnici
Velike usne su gra|ene od koè i masnog tkiva. Za vrijeme puberteta po velikim usnama rastu
dla~ice. Na mjestu (gornji dio) gdje se spajaju velike usne smje{ten je erektilini organ klitoris ili
draìca. Kada se djevojka uzbudi, krv ulazi u spu`vasto (erektilno) tkivo i klitoris se
pove}a. Klitoris je kao i glava penisa jako osjetljiv na dodir i odgovoran je za uìtak koji nastaje
pri kontaktu sa penisom.
Male usne ograni~avaju ulaz u vaginu i pripadaju tzv. polusluznicama - mjesto gdje se spaja
koà i sluzokoà. Male usne svoju vla`nost dobijaju iz vagine jer vaginalni sekret dolazi do
njihove povr{ine.
Himen je elasti~na membrana koja zatvara ulaz u vaginu. Ova elasti~na membrana tako|er nosi
ime djevi~njak jer pucanje ove membrane predstavlja gubitak nevinosti. Himen na sebi ima mali
otvor koji omogu}ava izlazak menstrualne krvi i onda kada je djevojka nevina. Ovi otvori su
razli~itih oblika i veli~ina, tako da himen, ukoliko ima ve}i otvor, ne}e pu}i i djevojka moè imati
seksualne odnose, a da pri tome himen ne pukne.
Vagina je cjevasti organ gra|en od mi{i}a i sluznice. Prosje~na duìna vagine je 14 centimetara,
no kada se djevojka uzbudi vagina se izduì i na taj na~in se spre~ava da penis udara u grli}
materice, {to bi moglo stvoriti komplikacije. Sluznica vagine lu~i vaginalni sekret. Ovaj
sekret omogu}ava da na zidovima vagine ìve gljivice i bakterije koje {tite vaginu od razli~itih
mikroorganizama. Ove gljivice tu ìve normalno i poreme}aj broja gljivica i bakterija koje tu ìve
se ispoljava kao bijelo pranje. Upotreba antibiotika, nepravilna higijena intimnih dijelova (sapuni
i gelovi koji nisu ph neutralni), neza{ti~eni seksualni odnosi i sl. dovode do poreme}aja broja
ovih gljivica. Vaginalni sekret tako|er sluì za ~i{}enje zidova vagine od tragova menstrualne
krvi, koji ostaju tu poslije prolaska kroz vaginalnu cijev. Tako|er, vaginalni sekret smanjuje
trenje za vrijeme penetracije (prodiranja penisa u vaginu), {to umanjuje mogu}nost o{te}enja
zidova sluznice.
Jajnici su najva`niji dijelovi ènskog reproduktivnog sistema jer se od ro|enja djevojke tu

nalaze nezrele jajne }elije odgovorne za reprodukciju. Djevoj~ica kada se rodi ima veliki broj
nezrelih janih }elija koje se nalaze u posebnim balon~i}ima gra|enim od hormona (estrogen i
progesteron), koji se zovu folikuli. Pola od ukupnog broja folikula se potro{i na razvoj tijela i
pojedinih funkcija. Ostatak nezrelih jajnih }elija i folikula ostaje za potrebe reprodukcije. Svaki
mjesec jedan folikul puca i iz njega izlazi zrela jajna }elija. Ovaj proces se naziva ovulacija -

Poglavlje 3
otpu{tanje zrele jajne }elije. Ostaci folikula ostaju na zidovima jajnika i to se naziva ùto tijelo, a
to je mjesto odakle tijelo dobija hormone. Jajna }elija ìvi jedan do dva dana.
Kada folikul pukne, jajnu }eliju usisava fimbrij i zrela jajna }elija dospijeva u jajovod. U jajovodu
se nalaze trepljike koje guraju zrelu jajnu }eliju prema materici. Ukoliko spermatozoidi dospiju
u vaginu, pola ih ugiba zbog vaginalnog sekreta i gljivica koje tu ìve. Ostatak odlazi u matericu,
a odatle u jajovod u kojem spermatozoidi hvataju treplje i tjeraju ga prema jajnoj }eliji. Na ovaj
na~in jajna }elija ide prema materici, a spermatozoid prema jajnoj }eliji, tako da se oplodnja
uvijek de{ava u jajovodu. Kada spermatozoid do|e do jajne }elije, on se polako probija kroz
zid jajne }elije i kada probije zid, repi} mu otpada jer mu vi{e nije potreban za kretanje i tada
oplo|ena jajna }elija kre}e prema zidovima materice. Materica je mi{i}ni organ koji je tako|er sa
unutra{nje strane gra|en od sluznice, odnosno od tri sloja. Najdublji sloj proizvodi povr{inska
dva za koje se ljepi oplo|ena/neoplo|ena jajna }elija. Ukoliko do|e do oplodnje, na mjestu
gdje se oplo|ena jajna }elija zalijepila za zid materice, nastaje pup~ana vrpca.
Ukoliko ne do|e do oplodnje, jajna }elija putuje kroz jajovod do zida materice gdje se zalijepi.
Nakon toga se izbaci u vidu menstruacije zajedno sa dva prva sloja. Tre}i sloj uvijek ostaje jer
on stvara prva dva sloja.
Menstrualni ciklus traje 28 dana do 33 dana. Ovaj ciklus traje od kraja prve menstruacije do
po~etka slijede}e menstruacije. Menstrualnu te~nost ~ine sluz grli}a, vaginalni sekret, }elije i
par~i}i sluzokoè maternice (samo prva dva sloja), kao i krv sa ugru{cima.
Vi{e informacija u odjeljku tematske cjeline - Anatomija ènskog spolnog organa.

Poglavlje 3
2. KONTRACEPCIJA
2.1 UVOD U MODUL
Trajanje prezentacije: 45 minuta (jedan {kolski ~as)
Prvi dio modula se osvr}e na podjelu kontracepcijskih metoda na osnovu mehanizama njihovog
djelovanja. Zatim, drugi dio govori o prirodnim metodama kontracepcije. Tre}i i ~etvrti dio
modula govori o mehani~kim i hemijskim sredstvima koji se u praksi koriste kombinovano.
Zavr{ni, odnosno peti dio, govori o hormonskim metodama kontracepcije.
[ta je neophodno za izvo|enje prezentacije;
l Flip chart papiri sa gotovim crteìma

l Markeri
l Ljepljiva traka
l Pretesting i posttesting upitnik
l Evaluacijski upitnik
l Prazni papiri za pitanja u~esnika
Na kraju prezentacije u~esnici }e dobiti sljede}e;
l Pove}ano znanje o metodama kontracepcije;

l Pove}ano znanje o prednostima i manama pojedinih metoda kontracepcije;
l Pove}ano znanje o mehanizmima djelovanja pojedinih metoda kontracepcije;
2.2 O KONTRACEPCIJI (UKRATKO)
Kontracepcija se sastoji od dvije rije~i, kontra - suprotno i cepcija - spajanje spermatozoida i

zrele jajne }elije. Dakle, kontracepcija predstavlja metode koje osoba moè koristiti kako bi
se za{titila od neèljene trudno}e. Neke od metoda (mu{ki i ènski kondom) {tite i od spolno
prenosivih infekcija.
Po mehanizmima djelovanja, kontracepcijske metode prate sljede}u podjelu;

Poglavlje 3
1. Prirodne metode
2. Mehani~ke metode
3. Hemijsko-mehani~ke metode
4. Hormonske metode
2.3 PRIRODNE METODE KONTRACEPCIJE
Prirodne metode podrazumijevaju da osoba koristi neke prirodne mehanizme tijela kako bi
sprije~io/la neèljenu trudno}u. U ove metode ubrajamo;
l Apstinencija
l Metod prekinutog sno{aja
l Ra~unanje plodnih i neplodnih dana
Apstinencija
Apstinecija predstavlja suzdràvanje osobe od seksualnih odnosa, odnosno izbor da se ne

dozvoli ulazak penisa u vaginu, anus i usta. Na ovaj na~in se spre~ava razmjena tjelesnih
te~nosti i predstavlja najsigurniji matod za{tite od neèljene trudno}e i spolno prenosivih
infekcija.
Mladi ljudi se odlu~uju da prekinu apstinenciju iz razli~itih razloga; kada se osje}aju spremnim
za prvo seksualno iskustvo, ali i ponekad i usljed uticaja vr{njaka ili partnera. Sasvim je jasno
da prekid izme|u dvoje mladih ljudi ne uzrokuje èlja partnera da apstinira, nego èlja druge
osobe da ima seksualni odnos. Ukoliko do|e do prekida veze jer je npr. djevojka htjela da
apstinira, to dokazuje da tu nema ljubavi, jer onaj/ona koji voli... taj/ta }e da ~eka.
Prekinuti sno{aj (Coitus interruptus)
Sastoji se u tome da se tokom seksualnog odnosa, neposredno prije ejakulacije, mu{karac

odmakne od ène i ejakulira van vagine. Na taj na~in sperma “ne dospijeva” u vaginu.
Ovaj metod ima dosta negativnih strana jer prisjemena te~nost (te~nost koja ~isti mokra}nu
cijev i priprema je za prolazak sperme) izlazi tokom ~itavog seksualnog odnosa i moè da sadrì
spermatozoide. Prisjemenu te~nost osoba ne osje}a i ne moè da kontroli{e, tako da osobe
koje koriste ovaj metod u pove}anom su riziku da do|e do neèljene trudno}e i prenosa neke
spolno prenosive infekcije.

Poglavlje 3
Ra~unanje plodnih i neplodnih dana
@ena moè da vodi ra~una o svom menstrualnom ciklusu (pogledaj - Anatomija ènskog
reproduktinog sistema) i jednom kada upozna svoj ciklus, ona moè znati koji su dani kada
je najplodnija, odnosno koji su dani kada nije plodna. Za vrijeme plodnih dana, ona izbjegava
seks ili upotrebljava neku drugu metodu kontracepcije. Ovaj metod ne mogu koristiti mla|e
djevojke kod kojih se menstrualni ciklus nije stabilizovao. Plodni dani kod mla|ih djevojaka
variraju svakog ciklusa te zbog toga mla|e djevojke ne bi trebale koristiti ovaj metod
kontracepcije. 20% èna zatrudni u toku prve godine kori{tenja ove metode. Stres, promjena
klime i neki drugi faktori tako|er mogu poremetiti ciklus {to pove}ava rizik da spermatozoid
koji ìvi i do tri dana, do~eka zrelu jajnu }eliju (koja ìvi 1 do 2 dana). Ovaj metod ne {titi od
spolno prenosivih infekcija pa nikako nije preporu~ljiv.
2.4 MEHANI^KE METODE KONTRACEPCIJE
Trajanje prezentacije: 20 MINUTA
U ovu grupu metoda spadaju sva sredstva koja mehani~ki ne dozvoljavaju da sperma do|e do
zrele jajne }elije, a to su;
1. Mu{ki kondom
2. @enski kondom
3. Cervikalna kapa
4. Dijafragma
5. Spirala

Poglavlje 3
Mu{ki kondom
Kondom (prezervativ) je gra|en od latexa i ima oblik mu{kog spolnog organa. Latex je posebna
vrsta gume i zabiljeèni su slu~ajevi alergije na ovu materiju (1% populacije). Ukoliko je osoba
alergi~na na latex, mogu}e je da se pojavi crvenilo, osip i svrab u podru~ju koje je do{lo u
kontakt sa latexom.
Veliki broj ljudi koji koriste kondom, nisu upoznati sa pravilnom upotrebom kondoma. Ukoliko
osoba ne koristi kondom pravilno, postoji mogu}nost da kondom pukne. Ovo su neke va`ne
~injenice o tome {ta je va`no znati kod upotrebe kondoma;
1. Kondom je nabolje kupiti u apoteci i supermarketima koji su klimatizirani. Ukoliko je

kondom izloèn povi{enoj temperaturi, dolazi do {irenja i skupljanja latex niti koje grade
kondom i nakon izvjesnog vremena ove niti pucaju. Takva o{te}enja se ne mogu vidjeti
golim okom tako da osoba ne moè da vidi da je kondom o{te}en.
2. Oznaka CE govori da je kondom elektronski testiran i da je zadovoljio kriterije za

evropsko trì{te.
3. Kao i mnoge druge materije, tako i kondom ima rok trajanja. Kondom je kvarljiv.
4. Budite pa`ljivi pri otvaranju kondoma, nokti, prsten i sl. mogu o{tetiti kondom.
5. Prstima drìte rezervoar koji se nalazi na vrhu kondoma, pri tome paziti da u rezervoaru
ne ostane zrak (kiseonik), jer ukoliko zrak ostane u rezervoaru, sperma za vrijeme
ejakulacije moè stvoriti pritisak zajedno sa zrakom, {to moè dovesti do pucanje kondoma.
6. Penis mora biti u erekciji, u suprotnom, kondom se ne smije stavljati.
7. Pridràvaju}i rezervoar, kondom navla~iti do korijena penisa (jagodicama prstiju).
8. Nakon seksualnog odnosa, kondom je najbolje skinuti dok je penis jo{ u erekciji. Pri
tome paziti da se kondom skida nekom maramicom kako vaginalni sekret ne bi do{ao u
dodir sa zanokticama (moè do}i do prenosa nekih infekcija).
Svaki kondom je premazan lubrikantima (podmaziva~ima) na bazi vode. Upotreba krema dovodi
do pucanja kondoma jer ulje koje se nalazi u kremama nagriza latex. Tako|er, ne smije se
koristiti lubrikant na bazi ulja jer tako|er dovodi do pucanja latexa. Neki kondomi su premazani
spermicidima (vi{e l infolspermicidi), kako bi se pobolj{ao efekat za{tite. Ukoliko do|e do
pucanja kondoma, preporu~uje se upotreba hitne kontracepcije (vidi l pilule jutro poslije).
Kondom {titi od neèljene trudno}e i spolno prenosivih infekcija.
@enski kondom
@enski kondom je tanka cijev od poliuretana premazan spermicidnom kremom. Kao i kod
mu{kog kondoma, va`no je pogledati da li je kondom ispravan (rok trajanja). Sastoji se iz dva
prstena, vanjskog, koji prekriva velike usne, i unutra{njeg prstena, koji sluì da se kondom
gurne do grli}a materice.

Poglavlje 3
Stavlja se tako da èna postavi nogu pod 45 stepeni (kao kod postavljanje tampona) i gura
unutra{nji prsten sve do grli}a materice. Zatim vanjski prsten prekriva velike usne. Mana
ènskog kondoma je {to djevojka treba da sve vrijeme koliko traje seksualni odnos vodi ra~una
da kondom prekriva velike usne jer u suprotnom moè do}i do prolaska penisa pored kondoma.
Nakon seksualnog odnosa, vanjski prsten se uvrne te se na taj na~in spre~ava da sperma iscuri
iz kondoma prilikom njegovog izvla~enja iz vagine.
@enski kondom je teè dostupan i dosta je skuplji od mu{kog kondoma.
Dijafragma
Dijafragma je tanka fumena kapica, poluloptastog oblika, koja je fiksirana za tanku, finu i veoma
elasti~nu kru`nu ~eli~nu oprugu (prsten). Postoje dijafragme razli~itih veli~ina koje odgovaraju
razli~itim duìnama i dubinama vagine. @ene koje su ra|ale koriste {iru dijafragmu od dijafragme
koju koriste djevojke koje nisu ra|ale. Ginekolog odre|uje veli~inu dijafragme.
Dijafragma se u vaginu postavlja pola sata prije seksualnog odnosa, a ne smije se odstraniti
najmanje osam sati nakon odnosa. Ukoliko se pravilno koristi, predstavlja efikasno sredstvo
za{tite od neèljene trudno}e, ali ne i od spolno prenosivih infekcija.
Dijafragma se premazuje spermicidnim sredstvima kako bi se za{tita poja~ala.
Cervikalna kapa
Cervikalna kapa je elasti~na ~a{ica gra|ena od latexa, koja se postavlja na cervix (grli} materice).
Uvijek se koristi u kombinaciji sa spermicidnim sredstvom.
Cervikalna kapa je jako sli~na dijafragmi, manja je i postoje samo ~etiri veli~ine. Da bi djevojka
koristila cervikalnu kapu, neophodno je da uradi pregled, kako bi doktor utvrdio koja veli~ina
odgovara osobi koja èli da koristi cervikalnu kapu. Prije postavljanja u cervikalnu kapu se
stavlja odre|ena koli~ina spermicida, a nakon toga cervikalnu kapu djevojka postavlja prstima i
treba da vodi ra~una da nalegne na cervix. Nakon seksualnog odnosa treba sa~ekati 8 sati prije
nego {to se izvadi iz vagine.

Poglavlje 3
Cervikalne kape imaju rok trajanja od 1 do 2 godine.
Kontraindikacije (ne dozvoljava upotrebu) za upotrebu cervikalne kape;
l Abnormalan papa test

l Prisustvo nekih spolno prenosivih infekcija
l Promjene na grli}u materice
l @ene koje su ra|ale mogu imati problema sa upotrebom cervikalne kape
Cervikalna kapa ne {titi od spolno prenosivih infekcija.
Spirala
Spirale koje se koriste u BiH naj~e{}e imaju oblik slova T. Sastoji se od plastike i presvu~ena
je bakarnim koncem (debljine dlake). Bakarni konac poja~ava hemijskim djelovanjem efekat
za{tite. Spiralu postavlja doktor i njeno postavljanje je relativno jednostavno,a vadi se tako|er
jednostavno - povla~enjem kon~i}a koji viri kroz cervix ( grli} materice).
Efekat djelovanje ove metode kontracepcije se ogleda u tome da spirala dovodi do upale
materice, {to direktno onemogu}ava kretanje sprematozoida, kao i ugnje`denje jajne }elije na
zid materice.
Spirala je dobra za ène koje su ra|ale i kod onih djevojaka kod kojih postoji mali rizik da do|e
do infekcije. Ponekada je mogu}e da do|e do poja~anih bolova i manjih krvarenja.
U slu~aju da osoba ima problema sa spiralom, va`no je da posjeti doktora.

Poglavlje 3
2.5 HEMIJSKE METODE KONTRACEPCIJE
Spermicidi
Spermicidi predstavljaju supstance kojima je primarna funkcija uni{tavanje spermatozoida i

obi~no se koriste u kombinaciji sa nekim mehani~kim metodama kontracepcije. Naj~e{}e se
nalaze u vidu gela, pjene ili kreme.
Spermicid uni{tava spermatozoide, ali nema nikakav efekat na smanjenje prenosa spolno
prenosivih infekcija.
Pre~esta upotreba moè dovesti do iritacije zidova vagine {to pove}ava rizik za prenos HIV-a
kod èna. êste su i upale urinarnog trakta (mokrenje).
Nije preporu~ljivo da osoba koristi samo spermicide kao metod za{tite, jedino je kombinacija sa
npr. dijafragmom, cervikalnom kapom itd. prihvatljiva i pouzdana.

Poglavlje 3
2.6 HORMONSKE METODE KONTRACEPCIJE
2.6.1 HORMONSKE PILULE
Oralna kontraceptivna pilula je jedan od najispitanijih i najkontroverznijih lijekova u svijetu.

Pilula je kontracepcijsko sredstvo koje je pogodno za svaku ènu. Ukoliko osoba èli da koristi
pilule, va`no je da zna neke bitne ~injenice kao npr;
l Pilule se koriste dugoro~no (najmanje 7 mjeseci uzastopno)

l Pilule propisuje doktor (nikako uzimati pilule bez konsultacije sa ljekarom)
l Pilule je neophodno uzimati svaki dan, ukoliko djevojka/èna zaboravi da uzme
tabletu jedan dan, tada sutra uzima dvije. Ukoliko zaboravi dvije tablete (dva dana),
tada uzima dvije tablete onog momenta kada se sjetila i sutradan dvije, te nakon toga
nastavlja sa redovnom upotrebom - jedna tableta dnevno.
Pilule ne {tite od spolno prenosivih infekcija, a njihova primjena moè dovesti do nekih
nuspojava kao {to su; neredovno krvarenje, osjetljivost grudi, glavobolja, mu~nina i pove}anje
tjelesne teìne. U slu~aju pojave ovih znakova posjetite doktora.
Pilula ima dosta pozitivnih efekata djelovanja, neki od njih su;
1. Pilula reguli{e ciklus djevojke
2. Reguli{e menstrualno krvarenje
3. Uti~e na smanjenje akni
4. [titi od pojedinih vrsta raka
Ukoliko djevojka prestane da koristi pilule, tijelo brzo poprima stare navike.

Poglavlje 3
2.6.2. PILULE JUTRO POSLIJE (HITNA KONTRACEPCIJA)
Ukoliko je osoba imala seksualni odnos, a pri tome nije koristila nikakvu za{titu, ili smatra da
je za{tita koju je koristila nije za{titila, tada koristi hitnu kontracepciju. Va`no je napomenuti da
osoba ove tablete koristi kao hitnu pomo} i uzimaju se unutar 72 sata od rizi~nog momenta
(ejakulacija u vaginu), tako da se uzimaju dvije doze u razmaku od 12 sati.
Vi{e informacija u odjeljku; Tematske cjeline - kontracepcija
3. SPOLNO PRENOSIVE INFEKCIJE
3.1. UVOD U MODUL
1. Flip chart papiri sa gotovim crteìma
2. Markeri
3. Ljepljiva traka
5. Evaluacijski upitnik
6. Prazni papiri za pitanja u~esnika
Na kraju prezentacije u~esnici }e ostvariti sljede}e:
l Bolju informisanost o uzro~nicima spolno prenosivih infekcija

l Bolju informisanost o spolno prenosivim infekcijama
l Bolju informisanost o metodama za{tite od pojedinih spolno prenosivih infekcija

Poglavlje 3
3.2 O SPOLNO PRENOSIVIM IINFEKCIJAMA (UKRATKO)
[ta su spolno prenosive infekcije?
SPI su infekcije koje se sa osobe na osobu prenose putem neza{ti}enog seksualnog odnosa,
no to nisu jedini putevi prenosa ovih infekcija. SPI se tako|er mogu prenositi i na druge na~ine
koji nisu u vezi sa seksualnim pona{anjem, ali bez obzira na put ulaska neke infekcije, one
napadaju organizam ~ovjeka na isti na~in.
Izrazi koje treba razumjeti:
l Infekcija - ulazak mikroorganizma u organizam ~ovjeka

l Bolest - ono {to nastupa nakon infekcije
l Uzro~nik - vrsta mikroorganizma koja napada ~ovjeka
l Vrata infekcije - mjesto kroz koje mikroorganizam ulazi u organizam
l Simptom - znak neke infekcije ili razvoja bolesti
Koje vrste uzro~nika postoje?
1. BAKTERIJE - bakterija oko sebe ima za{titni omota~ koji onemogu}ava ljudskoj odbrani
da uni{ti ovaj mikroorganizam. Upotrebljavaju}i antibiotik, vrstu lijeka koji uni{tava omota~
bakterije, omugu}avamo ljudskoj odbrani da ima nesmetan pristup neza{ti}enoj bakteriji,
koju u ovom slu~aju odbrana jednostavno uni{tava.
2. VIRUSI - virusi su mnogo opasniji od bakterija, a antivirusni lijekovi koji se koriste

prilikom lije~enja mnogo su manje efikasni od antibakterijskih lijekova. Za mnoga virusna
oboljena se koristi supstituciona i simptomatska terapija. Nakon provo|enja specifi~ne
terapije mogu}a je ponovna pojava virusa.

Poglavlje 3
3. GLJIVICE - gljivice su prirodni stanovnik ljudskog tijela i obi~no ne dovode do
komplikacija. Me|utim, neki poreme}aji mogu dovesti i do poreme}aja odnosa gljivice-
bakterije, {to na kraju moè rezultirati gljivi~nom infekcijom. Lijekovi koji se upotrebljavaju
u slu~aju gljivi~nih infekcija se nazivaju antimikotici.
4. PARAZITI - tako|er uzrokuju grupu infekcija koje ne stvaraju velike probleme, ali mogu
biti prili~no neugodne. Ukoliko se otkriju na vrijeme, lije~enje je kratko i efikasno.
Simptom - znakovi infekcije
l Mnoge SPI nemaju nikakve simptome

l One koje imaju simptome, ne moraju da ispolje znakove kod svih ljudi
l Postoje znakovi koji su zajedni~ki za veliki broj infekcija;
l Neobi~an iscjedak iz penisa ili vagine,
l Peckanje pri mokrenju,
l Peckanje i svrab u genitalijama i oko genitalija,
l Crvenilo spolnih organa i oko spolnih organa,
l Nate~ene `lijezde.
3.3 VIRUSNE INFEKCIJE
3.3.1 SPOLNE BRADAVICE - HPV
Uzro~nik ove spolno prenosive infekcije je HPV - human papiloma virus. Ova infekcija je
banalna, ali veoma uporna i infektivna (lako se prenosi).
Prenosi se: spolnim putem - oralnim, analnim i vaginalnim seksualnim odnosom bez za{tite,
kao i kontaktom sa inficiranim podru~jem.
Simptomi: bradavice se pojavljuju na penisu, u vagini, oko analnog otvora, u usnoj {upljini,
odnosno na onim mjestima koja su do{la u kontakt sa inficiranim podru~jem. Broj bradavica
se pove}ava i grupi{u se na odre|enom dijelu tijela u obliku karfiola i mogu da budu prili~no
neugodne.
Lije~enje: Lijekovi i odstranjivanje bradavica hirur{kim putem.

Poglavlje 3
3.3.2 SPOLNI HERPES - HSV
Uzro~nik ove spolno prenosive infekcije je herpes simplex virus tip 2.
Prenosi se: seksualnim odnosom bez za{tite, kontaktom sa inficiranim podru~jem, a tako|er i
sa majke na dijete (prilikom poro|aja).
Simptomi: U po~etku dolazi do napetosti koè na inficiranom podru~ju. Nakon toga, na tom
mjestu raste mjehuri} ispunjen bistrom te~no{}u. Pucanje ovog mjehuri}a iza sebe ostavlja
krasticu koja se, ukoliko osoba koristi npr. cinkovu mast, isu{uje i spada,a na tom mjestu ostaje
sitan oìljak.
Kao simptom se moè javiti i op{ta slabost sa pojavom povi{ene temperature, a tako|er i
nateknute `lijezde.Na slici ispod se moè vidjeti razvoj herpesa.
Lije~enje: virus herpesa se ne moè izbaciti iz organizma. Jednom kada u|e, on tu ostaje do
kraja ìvota. Pad imuniteta aktivira pojavu simptoma, tako da se kao terapija koriste kreme
(cink) za isu{ivanje krastice, kao i lijekovi za ja~anje imuniteta.
3.3.3 HEPATITIS B I C - HBV/HCV
Rije~ hepatitis poti~e od latinske rije~i hepar, {to u prevodu zna~i jetra. Virusi izazivaju upalni
proces i odatle naziv hepatitis.
Prenosi se: Jo{ nije u potpunosti razja{njeno kako se sve prenose HBV i HCV, no oba ova
virusa se naj~e{}e prenose preko nesterilnog pribora za intravensko konzumiranje droga
i transfuzijom kontaminirane krvi. Tako|er, HBV se prenosi sa majke koja je nosilac virusa
na dijete tokom poro|aja. Seksualni odnos bez za{tite (analni, oralni i vaginalni) je ~e{}i put
prenosa HBV nego HCV.
Simptomi: Simptomatologija moè da zavara jer su simptomi manjelvi{e neuo~ljivi pa osoba

prije sumnja na neku slabu virozu. Simptomi uglavnom variraju od jakog umora, mu~nine
i povra}anja, gubitka teìne, glavobolje, bolova u zglobovima, osje}aja slabosti do jedva
primjetnih probavnih tegoba. Moè se javiti i ùtilo koè i beonja~e, {to se zove ùtica. Svijetla
stolica i tamna mokra}a su tako|er ~esta pojava kod osoba koje imaju ovu vrstu infekcije.

Poglavlje 3
Lije~i se: Lije~enje uklju~uje supstitucionu i simptomatsku terapiju. Specifi~na antivirusna
terapija nije uvijek efikasna. Protiv hepatitisa B postoji vakcina kojom se moè sprije~iti infekcija
ovim tipom virusa.
Ako se ne lije~i i ako se osoba ne pridràva odre|enih preporuka, virus dovodi do znatnog
o{te}enja jetre, {to za posljedicu moè da ima pojavu ciroze i raka jetre, {to na kraju moè da
dovede i do smrti.
3.4 BAKTERIJSKE INFEKCIJE
3.4.1 SIFILIS
Uzro~nik sifilisa je blijeda spiroheta, odnosno bakterija spiralnog oblika koja prolazi kroz
neo{te}enu koù.
Prenosi se: Seksualnim odnosom bez za{tite, putem krvi (odmakla faza, odnosno tre}a faza) i
direktnim kontaktom sa ranicom, odnosno inficiranim podru~jem.
Simptomi: Razvoj sifilisa ima 3 faze, koje prate simptomi;
1. Mala ranica u i oko spolnih organa (usne)
2. Crvenkasti osip po tijelu, sluznicama i sli~no - osip se povla~i i javlja ponovo (10-20 godina)
3. Sifilis napada sve vitalne organe, javljaju se razli~ite upale, napadnut je i centralni nervni
sistem - {to moè dovesti do ludila i nepopravljivih o{te}enja mozga, srca i ostalih vitalnih
organa. Ishod ovog stanja je smrt.
Lije~enje: U prve dvije faze lije~i se penicilinom (antibiotikom). Ako se testom otkrije
pozitivnost na sifilis, osoba se uklju~uje u terapiju pencilinom.
3.4.2 GONOREJA/TRIPER
Gonoreja je jedna od najstarijih i najpoznatijih SPI, tako|er poznata i kao kapavac. Uzro~nik ove
SPI je bakterija gonokok.
Prenosi se:
l seksualnim odnosom bez za{tite (vaginalni, oralni i analni),
l preko daske za wc {olju,
l preko vla`nih (kontaminiranih) pe{kira i sl.

Poglavlje 3
Simptomi: Za razliku od mnogih drugih SPI ~iji simptomi mogu pro}i nezapaèni, gonoreja ima
jako izraènu simptomatologiju kod mu{karaca. Kod mu{karaca se u vi{e od 90% slu~ajeva
manifestuje kao brzo, akutno zapaljenje mokra}nih puteva, popra}eno jakim peckanjem pri
mokrenju, mutnom mokra}om i jutarnjim gnojnim i jako bolnim iscjedkom, pa odatle i dolazi
naziv kapavac (jutarnja kap).
Kod èna je situacija druga~ija - simptomi su slabiji. Nekada èna ni ne zna da je inficirana, a
moè kao takva da prenosi infekciju na partnera. Ponekad se kod èna javi slaba bol i peckanje
pri mokrenju, te umjereni ù}kasti iscjedak pra}en bolovima u predjelu donjeg dijela trbuha.
Lije~i se: Gonoreja se lije~i antibioticima (injekcija, tableta ili kapsula), te se u lije~enje uklju~uju
oba partnera. Bolest nije opasna, ali ako se na vrijeme ne dijagnosticira i ne lije~i, moè dovesti
do ozbiljnih komplikacija.
3.4.3 HLAMIDIJA
Hlamidija je u dana{nje vrijeme naj~e{}a infekcija genitalnog podru~ja, a njen uzro~nik je mala
loptasta bakterija Chlamydia trachomatis.
Prenosi se: Ova bakterija se prenosi neza{ti}enim seksualnim odnosom sa inficiranom

osobom, te sa majke na dijete tokom poroda.
Simptomi: U velikom broju slu~ajeva nema nikakvih simptoma, dok se u manjem broju
slu~ajeva kod èna moè javiti neobi~an iscjedak, bol pri mokrenju i/ili krvarenje izme|u
menstruacije ili poslije seksualnog odnosa.
Kod mu{karaca se moè javiti iscjedak svijetle boje i bol, odnosno peckanje pri mokrenju.
Lije~i se: Lije~i se antibioticima, a ako se hlamidija ne lije~i, moè da dovede do niza
poreme}aja koji se direktno ispoljavaju na reproduktivnim organima, {to za posljedicu moè
da ima neplodnost kod èna. Ako trudnica ima hlamidiju na grli}u materice, tada je neophodno
lije~enje kako bi se sprije~io prenos na novoro|en~e. Tako|er, hlamidija moè biti uzro~nik raka
grli}a materice.
3.5 GLJIVI^NE INFEKCIJE
3.5.1 KANDIDIJAZA
Uzro~nik kandidijaze je Candida albicans - gljivica koja normalno ìvi na na{im sluznicama i
zdrave osobe rijetko obolijevaju od kandidijaze, jer ju u normalnim okolnostima imunolo{ki
sistem lako kontrolira.

Poglavlje 3
Prenosi se: Ukoliko je imunolo{ki sistem oslabljen, kandida se moè umnoìti te nastaje
infekcija sluznice ili koè, a mogu biti zahva}eni i unutra{nji organi. Kandidijaza usne {upljine
naziva se i soor. Kandida se tako|er moè pojaviti tokom i poslije uzimanja antibiotika, jer se
privremeno ubijaju i bakterije koje normalno ìve na na{im sluznicama (“dobre bakterije”) pa se
kandida moè umnoàvati.
Simptomi: Simptomi su bolno gutanje (ukoliko se pojavila u jednjaku), te osje}aj àrenja i bol
ispod prsne kosti.
Genitalna kandidijaza pojavljuje se u vagini kod èna (bijelo pranje) i na koìci na vr{ku penisa
kod mu{karaca, a uzrokuje svrbe` ili blagu bol. Zbog poreme}aja zdravlja (HIV - infekcija u
uznapredovaloj fazi, te niz drugih bolesti), kandida se moè pojaviti i na mnogim unutra{njim
organima, kao npr. na plu}ima (plu}na kandidijaza).
Kandidijazu usne {upljine i jednjaka lako je dijagnosticirati.
Lije~enje: Kandidijaza se lije~i protugljivi~nim lijekovima (antimikotici), koji mogu biti u obliku
tableta, teku}ine, kreme za koù te vaginalnih krema. Tablete mogu prouzrokovati nuspojave
poput mu~nine, povra}anja i osipa.
3.6 PARAZITSKE INFEKCIJE
3.6.1 TRIHOMONIJAZA
Uzro~nik trihomonijaze je mali parazit trichomonas vaginalis.
Prenosi se: Prenosi se putem neza{ti}enog seksualnog odnosa, ali i preko vla`nih pe{kira,
kupa}ih kostima i sl. Tako|er se moè prenijeti i u javnim toaletima.
Simptomi: Iako nekada nema nikakvih simptoma, mogu se javiti slijede}i simptomi;
1. @ena - obilni, pjenu{avi iscjedak neugodnog mirisa ùto-zelenkaste boje, popra}en

svrabeòm i peckanjem u vagini. Seksualni odnosi su u ovom slu~aju bolni.
2. Mu{karac - u principu nema simptoma, iako se ponekad moè pojaviti bol pri mokrenju i
veoma neupadljiv svijetli iscjedak iz mokra}ne cijevi.
Vi{e informacija u odjeljku - Spolno prenosive infekcije.

Poglavlje 3
4. HIV I AIDS
Prezentacija se sastoji iz sedam dijelova, prvi govori o razlici izme|u HIV-a i AIDS-a. Drugi dio
pravi osvrt na tjelesne te~nosti koje mogu biti potencijalno rizi~ne za prenos HIV-a.
Tre}i dio govori o putevima prenosa HIV-a, dok ~etvrti dio govori o socijalnim kontaktima i
drugim aktivnostima kod kojih ne postoji rizik za prenos HIV-a. U petom dijelu se pominju
metode za{tite od HIV infekcije i eventualnog smanjenja rizika. Razvoj AIDS-a je opisan u
{estom dijelu, a prati procese koji se odvijaju u organizmu od momenta infekcije do pojave
oportunisti~kih infekcija, a zatim i AIDS-a. Posljednji, odnosno sedmi dio, govori o testiranju na
HIV.
1. Flip chart papiri sa gotovim crteìma
2. Markeri
3. Ljepljiva traka
5. Prazni papiri za papiri}e
Na kraju prezentacije u~esnici }e ostvariti sljede}e:
l Bolju informisanost o HIV-u kao virusu i AIDS-u kao rezultatu imunodeficijencije

l Bolju informisanost o mehanizmima infekcije ~ovjeka i ljudskih stanica/}elija
l Bolju informisanost o na~inima prenosa HIV-a
l Bolju informisanost o aktivnostima koje nisu rizi~ne za prenos HIV-a(smanjenje
diskriminacije i stigmatizacije)
l Upoznavanje sa podacima o mjestima gdje se osobe mogu testirati i dobiti neke druge
usluge u vezi sa SRZP

Poglavlje 3
4.1 RAZLIKA IZME\U HIV-A I AIDS-A
4.1.1 [TA JE HIV?
HIV je skra}enica za engleski Human Immunodeficiency Virus (virus humane

imunodeficijencije), {to zna~i da je rije~ o virusu koji nakon ulaska u ljudski organizam
dovodi do niza anomalija koje se vremenom ispoljavaju kao pad imuniteta, pa odatle i naziv
imunodeficijencija (deficitlpad/slabljenje).
Prvi zabiljeèni slu~aj HIV infekcije datira iz 1981. godine i do sada je doveo do pandemije
(epidemija svjetskih razmjera) svjetskih razmjera, ~emu u prilog ide relativno velika virulencija
virusa, jednostavni na~ini prenosa i neinformisanost.
U Bosni i Hercegovini prvi slu~aj AIDS-a je zabiljeèn 1986. godine, a prvi otkriveni slu~aj
HIV infekcije pomo}u testa datira iz 1989. godine. Do danas je u BiH zabiljeèno 137 osoba
(evidencija do kraja 2007. godine) koje ìve sa HIV-om/AIDS-om, no ove brojke su daleko od
stvarnih jer je broj osoba koje su se testirale na HIV veoma mali.
H - engl. Human (ljudski) Virus se moè prenijeti samo sa ~ovjeka na ~ovjeka. Postoje mnoge
teorije o po~ektu pandemije, no nijedna nije dokazana. Jedna od njih govori o prelasku virusa sa
majmuna na ~ovjeka. Da je to mogu}e, tada bi mnoga istraìvanja bila usmjerena na majmune,
no kod majmuna postoji virus vrlo sli~an HIV-u i zove se SIV.
Virus se prenosi preko nekih od ljudskih tjelesnih te~nosti o ~emu }e biti rije~i poslije.
I - engl. Immunodeficiency (slabljenje imuniteta) Imunitet ~ovjeka je sloèn sistem

mehanizama putem kojih se ljudski organizam bori protiv razli~itih vrsta mikroorganizama
i drugih {tetnih agenasa kojima je svakodnevno izloèn. Ova borba se odvija posredstvom
razli~itih vrsta leukocita, no da bi se zaustavila bolest sve one djeluju kao jedinstven sistem, i to
se odvija na dva na~ina;

Poglavlje 3
l direktnim uni{tavanjem mikroorganizma procesom fagocitoze i
l proizvodnjom antitijela i senzibiliziranih limfocita koji pojedina~no ili zajedno
uni{tavaju mikroorganizam.
Klju~nu ulogu u mobilizaciji svih komponenti imunolo{kog sistema imaju CD4 limfociti.
Karakteristi~no za HIV je da nakon ulaska u organizam napada CD4 limfocite, Tlhelpere
i fagocite. Nakon nekog vremena broj imunolo{kih stanica se smanjuje, te se to zove
imunodeficijencija. Taj proces je postepen, {to obezbje|uje virusu da se razmnoì u ~ovjeku i
prenese na druge ljude.
V - engl. Virus - Virus je mikroskopski nevidljiv mikroorganizam, lako prenosiv, te prolazi kroz
filtere na kojima se bakterije zadràvaju. Otkri}e elektronskog mikroskopa omogu}ilo nam je
posmatranje virusa. Virus je poluìvi parazit }elija doma}ina i da bi preìvio razli~ite uslove, virus
se zatvara u kapside (za{titne ljuske).
Danas su poznata dva tipa HIV-a, HIV1 i HIV2. HIV2 je svojstven nekim dijelovima Afrike, dok
HIV1 ima najve}e u~e{}e u dana{njoj pandemiji. Njegova sposobnost mutacije vodi stvaranju
razli~itih podtipova HIV-a.
4.1.2 [TA ZNAÎ AIDS?
AIDS je skra}enica za engl. Acquired ImmunoDeficiency Syndrome, {to u prijevodu zna~i

sindrom ste~enog gubitka imuniteta. Iz ovoga vidimo da HIV nije nasljedan. Nakon infekcije
HIV-om dolazi do niza reakcija u organizmu koje inficirana osoba ne osje}a ili su te reakcije
sli~ne drugim virozama, pa inficirana osoba ne sumnja na HIV.
Od infekcije pa do razvoja AIDS-a moè pro}i i do 10 godina, {to opet zavisi od mnogih sporednih
faktora. Imunitet ~ovjeka svakodnevno vodi borbu sa razli~itim mikroorganizmima. Kod osoba
koje imaju AIDS, imunitet je slab i ne moè da se izbori sa svim mikroorganizmima, tako da veliki
broj mikroorganizama u|e u tijelo ~ovjeka i osoba obolijeva od razli~itih bolesti koje ne napadaju
ljude sa o~uvanim imunolo{kim sistemom. Mogu}e je da se javi jedna ili vi{e ovakvih infekcija.
Sve te popratne infekcije se zajedni~kim imenom nazivaju oportunisti~kim infekcijama.
4.2 TJELESNE TE^NOSTI
Najva`nija tjelesna te~nost u ljudskom tijelu je krv. Razlog je ~injenica da sve ostale te~nosti
nastaju iz krvi i imunolo{ki sistem funkcioni{e posredstvom te tjelesne te~nosti. Odbrambene
stanice koje plutaju u krvi, no{ene krvnom strujom dolaze do udaljenih dijelova tijela i djeluju
po potrebi.
Ukoliko je osoba HIV pozitivna, HIV se nalazi u gotovo svim tjelesnim te~nostima, no
koncentracija HIV-a u tim tjelesnim te~nostima nije svugdje ista. U nekim tjelesnim te~nostima
koncentracija HIV-a je toliko mala da ne moè do}i do prenosa virusa na drugu osobu. Tjelesne
te~nosti koje mogu prenijeti HIV su;

Poglavlje 3
1. Krv
2. Vaginalni sekret
3. Sperma/prisjemena te~nost
4. Maj~ino mlijeko
Da bi se osoba inficirala HIV-om, neophodno je da jedna od navedenih tjelesnih te~nosti do|e

u kontakt sa krvotokom te osobe. Na slici se vide dvije posude,u jednoj je ribica, a druga je
prazna. Da bi ribica (virus HIV) pre{ao u drugu posudu, neophodno je presuti te~nost iz jedne
posude u drugu. Tako je i sa virusom, razmjena tjelesnih te~nosti je uslov za prenos HIV-a.
Jo{ jedan uslov za prenos HIV-a je postojanje vrata infekcije. Vrata infekcije predstavljaju mjesto
kroz koje virus ulazi u krvotok ~ovjeka. Koà je najbolja za{tita od mikroorganizama i predstavlja
{tit koji onemogu}ava da mikroorganizmi iz spolja{nje sredine u|u u organizam ~ovjeka. HIV ne
moè pro}i kroz neo{te}enu koù. Me|utim i najmanja ogrebotina na koì je dovoljna da virus
pro|e kroz o{te}enu koù i to o{te}enje se naziva vrata infekcije. Razli~ite rizi~ne aktivnosti
otvaraju razli~ita vrata za infekciju.

Poglavlje 3
4.3 KAKO SE HIV PRENOSI
Prenos virusa se odvija putem nekih tjelesnih te~nosti, {to zna~i da zaraèna te~nost mora da
u|e u krvotok druge osobe. Virus ne moè pro}i kroz neo{te}enu koù, ali sluzokoà je zbog
svoje specifi~ne strukture podlo`na o{te}enjima i stvaranjima mikrotrauma koje su neprimjetne
za ljudsko oko, ali ne i za virus.
HIV se prenosi na sljede}e na~ine:
l Neza{ti}enim seksualnim odnosom:

Analni, vaginalni i oralni seks podrazumijevaju direktan kontakt izme|u dvije osobe, ~ime
je omogu}ena razmjena tjelesnih te~nosti. Penetracijom se stvaraju mehani~ka o{te}enja
sluzokoà i polusluznica, te razmjenom te~nosti (sperma i vaginalni sekret) virus kroz
o{te}enja i mikrotraume ulazi u krvotok.
l Direktnim ulaskom virusa u krvotok - prenos krvlju:

Ubod na kontaminiranu iglu ili upotreba kontaminiranog pribora je vrlo lak na~in prenosa
virusa. Mehani~ka o{te}enja koè su otvorena vrata za infekciju, a ubrizgavanjem inficirane
te~nosti u krvotok obezbje|uje se nesmetan prenos infekcije.
l Vertikalni prenos sa majke na dijete:

U toku poroda moè do}i do prenosa HIV-a, no upotrebom nekih lijekova ta se mogu}nost
smanjuje. Jako rijetko se virus prenosi u toku trudno}e, dok dojenjem, zaraèna majka
vrlo lako moè prenijeti infekciju na dijete maj~inim mlijekom. U nekim dijelovima Afrike
siroma{tvo i glad primoravaju zaraène majke da hrane djecu dojenjem, te su infekcije jako
~este.
4.4 KAKO SE HIV NE PRENOSI
HIV se ne moè prenijeti uobi~ajenim kontaktima kao {to su grljenje, rukovanje, milovanje,
ljubljenje i sl. Upotreba zajedni~kog pribora za jelo tako|er nije put prenosa HIV-a. Javne
govornice, toaleti, bazeni nisu rizi~ni, jer virus brzo umire u spolj{njoj sredini. @ivotinje i insekti
ne mogu prenositi HIV, jer virus u njima vrlo brzo umire. Van ljudskog tijela, u najboljim
uslovima, HIV moè preìvjeti maksimalno 3 minute. HIV se ne prenosi ka{ljanjem niti kihanjem.

Poglavlje 3
4.5 SIGURNIJI SEKS
Jedina stopostotna za{tita jeste apstinencija (vidi modul kontracepcija/apstinencija) od

seksualnih odnosa (vidi modul vr{nja~ke edukacije kontracepcija/apstinencija). Upotreba
ènskog i mu{kog kondoma i nekih vrsta vaginalnih filmova su danas jedina za{tita od infekcije.
No ovi metodi nisu 100% sigurni, ~emu ide u prilog nepravilna upotreba i nesmotrenost.
Mu{ki kondom je gra|en od latexa koji je ina~e nepropusan za virus. Nepravilnom upotrebom
moè do}i do njegovog o{te}enja ili eventualno do pucanja kondoma. Latex je osjetljiv na
toplotu; stoga izlaganje kondoma u izlozima trafika vodi njegovom o{te}enju. Oznaka CE
govori nam da je kondom elektronski testiran, rok trajanja je ograni~en, te nakon ovog perioda
kondom nije preporu~ljivo koristiti. Kondom se ne smije otvarati o{trim predmetima. Postavlja
se dok je penis u erekciji, tako {to se prethodno prstima pritisne rezervoar kondoma na vrhu,
~ime se izbacuje zrak koji zajedno sa ejakulatom moè da uzrokuje pucanje kondoma. Navla~i
se do baze penisa. Mu{ki kondom se smije premazivati samo lubrikantima na bazi vode, jer oni
na bazi ulja i petroleja o{te}uju latex. Nakon ejakulacije kondom se skida dok je penis u erekciji,
te se jednom upotrijebljen ne smije vi{e koristiti. Upotreba dva kondoma istovremeno tako|er
nosi rizik za njihovo o{te}enje. Isto tako, istovremena upotreba mu{kog i ènskog kondoma
dovodi do njihovog pucanja.
@enski kondom je gra|en od poliuretana i premazan je lubrikantom na bazi ulja. Sastoji se

iz dva prstena i postavlja se na isti na~in kao i tampon. @ena postavi nogu pod 450, savije
unutra{nji prsten, te ga gurne do cervixa. Vanjski prsten treba da prekrije vanjske usne. Nakon
seksualnog odnosa, èna uvr}e vanjski prsten i vadi kondom.
4.6 OD INFEKCIJE DO AIDS-A
Period od infekcije HIV-om do razvoja AIDS-a je vrlo razli~it, {to zna~i da se kod nekoga AIDS
razvije za 5 godina, a kod nekoga za 15 godina. [ta je uzrok ovakvih razlika te{ko je utvrditi,
mada su poznati neki od faktora koji imaju uticaj na tok bolesti. To zavisi od prirode i tipa
virusa, imunolo{kog sistema ~ovjeka, otpornosti HIV-a, sposobnosti mutiranja i broja virusa u
momentu infekcije.
Na {emi se vidi poredak odbrambenih stanica. Tu su kralj, vojnici i izvidnica. Kada HIV u|e u
organizam, ljudska stanica mu prilazi i pri dodiru HIV inficira ljudsku stanicu. Nakon kratkog
vremena, ljudska stanica postaje HIV i inficira kralja. Kralj {alje vojsku koja je pri tome inficirana i
ovaj pad broja odbrambenih stanica je imunodeficijencija.

Poglavlje 3
4.6.1 FAZE RAZVOJA AIDS-A
1. AKUTNA FAZA - obi~no traje nekoliko sedmica nakon infekcije. Organizam aktivira
svoje odbrambene stanice i virus skoro biva uni{ten. No on mutira i povla~i se u limfne
~vorove, gdje zapo~inje replikaciju (razmnoàvanje). Javljaju se razli~ite anomalije
povezane sa prisustvom HIV-a. Kod ve}ine inficiranih javlja se povi{ena temperatutra,
pra}ena simptomima jako sli~nim simptomima gripe, pa se zato zovu “flue like” - kao
gripa. Simptomi se zatim povla~e i ova faza obi~no pro|e nezapaèno, no mogu}e je
zabiljeìti lagani pad broja CD4 limfocita. Imuni odgovor se odvija kao }elijski odgovor i kao
humoralni odgovor, pa dolazi do produkcije antitijela kao poku{aj uni{tenja virusa. Ovu
fazu moèmo nazvati i “window period”, a pojavu antitijela serokonverzijom.
2. ASIMPTOMATSKA FAZA - zna~i u prevodu faza bez simptoma. Broj CD4 limfocita je
izme|u 200 i 300. Mogu}e je da do|e do pove}anja limfnih ~vorova, op{te slabosti i
pove}anja temperature. Nakon nekog vremena broj limfocita i dalje nastavlja da pada pa
se mogu javiti neke promjene na sluzokoì i koì (herpesi) i lagana demencija, pove}ane su
bakterijske infekcije i po~inje simtomatska faza.
3. SIMPTOMATSKA FAZA - ARC (engl. AIDS Related Complex) je prelazni stadij infekcije.
Sve su ~e{}e bakterijske upale, te antibiotici sporije djeluju nego ina~e. Broj CD4 limfocita
je ispod 200 pa se javljaju pneumonije sa kojima se imunolo{ki sistem te{ko nosi.
Pove}ava se broj rezistentnih, novih formi podtipova HIV-a. Izraèna je malaksalost,
~esti prolivi i povi{ena temperatura. Tijelo gubi na teìni, javlja se anemija, te se na kraju
pojavljuju jo{ neke oportunisti~ke infekcije i po~inje kasna faza, odnosno AIDS.
4. KASNA FAZA, odnosno AIDS - javlja se kada se broj CD4 limfocita spusti ispod 50.
Organizam sve ~e{}e biva izloèn mnogim oportunisti~kim infekcijama. Dolazi do pojave
i malignoma, od kojih je karakteristi~an Kapo{ijev sarkom, razvijaju se bolesti izazvane
citomegalovirusom, no imuni odgovor izostaje. Osoba ima izraènu temperaturu, nesanicu,
nema apetita, ima stalne mu~nine, povra}a, a mi{i}i atrofiraju, {to dodatno oslabljuje ionako
oslabljen organizam, pa se zato razvijaju bolesti vitalnih organa, poreme}ena je cirkulacija, a
i autonomni nervni sistem biva pogo|en. Na kraju dolazi do smrti.

Poglavlje 3
Savremenim tipovima terapije je mogu}e odgoditi vrijeme pojave oportunisti~kih infekcija, pa
tako i produìti ìvot.
4.7 TESTIRANJE NA HIV
[to se BiH ti~e, testiranje se obavlja dobrovoljno, besplatno i potpuno anonimno. Ukoliko
se osoba odlu~i za testiranje na HIV, to obavlja u DST centrima (Centrima za dobrovoljno i
povjerljivo savjetovanje i testiranje) koji se obi~no nalaze pri klinikama za infektivne bolesti ili
zavodima za javno zdravstvo.
Proces testiranja se sastoji od tri va`na koraka;
1. Predsavjetovanje podrazumijeva razgovor u kojem doktor/doktorica razgovara sa klijentom

o njegovim/njenim rizi~nim pona{anjima te informi{e o potencijalnim rizicima i posljedicama.
Predsavjetovanje savjetniku ukazuje na to da li su stvoreni uslovi za testiranje, odnosno da
li je pro{ao window period (period prozora). To je period u kojem testovi na HIV mogu dati
pogre{an rezultat - npr; osoba je HIV pozitivna, a test pokaè da je osoba HIV negativna. Ina~e,
kada neki virus u|e u ljudski organizam, tijelo proizvodi antitijela (tijela koja se bore protiv tog
virusa) specifi~na samo za taj virus. Potrebno je 2 mjeseca da se razvije dovoljan broj antitijela
da bi test na HIV dao pravi rezultat.
Primjer:
Ukoliko je osoba imala rizi~no pona{anje u martu, neophodno je da pro|e dva mjeseca od
rizi~nog pona{anja kako bi se stvorili uslovi za kvalitetan test. No, ukoliko osoba uradi u aprilu
(samo mjesec nakon rizi~nog pona{anja), a test pokaè pozitivnost na HIV, to govori da je
osoba dobila HIV ranije, dakle prije posljednjeg rizi~nog pona{anja.

Poglavlje 3
2. Testiranje (Klijent odre|uje {ifru pod kojom }e se obaviti testiranje te se uzima uzorak krvi
koji se nosi u laboratorij na analizu )
3. Postsavjetovanje (Postsavjetovanje se obavlja sedam dana nakon pred-savjetovanja.

Ukoliko je rezultat testiranja negativan, doktor/ doktorica klijentu ukazuje na postupke koji }e
doprinijeti smanjenju rizika od HIV infekcije. Ukoliko je status pozitivan, tada doktor/doktorica
sa klijentom razgovara o mogu}nostima terapije, pobolj{anju kvaliteta ìvota i sl.
Vi{e informacija o HIV-u vidi u odjeljku - Spolno prenosive infekcije/HIV i AIDS.
5. MODUL VR[NJA^KE EDUKACIJE
TRAFFICING/Trgovina ljudima
Modul za vr{nja~ku edukaciju u osnovnim i srednjm {kolama
l “Trgovina ljudima” podrazumijeva regrutiranje, transport, transfer, smje{tanje ili

primanje osoba uz upotrebu sile ili sredstava prinude, otmice, prevare, zablude,
zloupotrebe mo}i ili ranjivosti, ili davanje ili primanje novca ili beneficija s ciljem
dobivanja pristanka osobe, ili preuzimanja kontrole nad drugom osobom u svrhu
eksploatacije”.
Datum stupanja na snagu: 26. decembar 2003.
O modulu Trafiking i na~inu izvo|enja sesije:

Kako voditi sesiju: Sesija se sastoji iz tri prezentacije. U prvoj vje`bi u~esnici slu{aju
ispovijest osobe koja je `rtva trafikinga. Dalje kroz interakciju u~esnici prepoznaju odredjene
karakteristike trafikinga. Druga vje`ba je prezentacija osnovnih ~injenica koje u~esnici trebaju
znati o trafikingu i time se objedinjuju prva i druga vje`ba. Tre}a vje`ba se odnosi na vezu
izme|u trafikinga i seksualnog i reproduktivnog zdravlja i prava.
Na kraju prezentacije u~esnici }e dobiti sljede}e:
l Pove}ano znanje o trgovini ljudima, od ~ega se sastoje “trafiking” komponente:

l Pove}ano znanje o na~inima regrutacije i mehanizmima trafikinga:
l Podignuta svijest o opasnosti koju predstavlja trafiking za mlade ljude izloène riziku:
l Odgovore na pitanja koja se odnose na integraciju seksualnog i reproduktivnog
zdravlje i trafikinga te njihova korelacija.

Poglavlje 3
Teme koje se obra|uju na sesiji:

1. [ta je trafficking?
2. Faktori uticaja na trgovinu ljudima
3. Elementi procesa trgovine ljudima
4. Proces trgovine ljudima
5. Seksualno i reproduktivno zdravlje i TRAFFICKING
VJE@BA 1 - ISTINITA PRIÂ?
Izvo|enje prezentacije:
U~esnike zamoliti za ti{inu i pro~itati oba dijela pri~e:
l Zovem se …… i imam 17 godina. Prije tri mjeseca sam upoznala momka koji mi se ba{
dopada. Moji me smaraju da moram da u~im i poslije upi{em fax, a ne mogu od njih,
jer se sva|aju po ~itav dan. S njim mi je super, on me jedini razumije. Pro{le nedjelje
sam se upoznala sa njegovim najboljim drugom Lukom, koji ìvi i radi u Italiji i ba{
je faca. Ponudio nam je da do|emo kod njega i poku{amo da se sna|emo. Kaè da
posla ima, a plate su super. Obe}ao je da }e nam pomo}i u po~etku. Moj momak
bi da ide, ali samo ako ja po|em sa njim. Kaè, “moèmo da probamo, nemamo {ta
da izgubimo”. Mislim da je u pravu, a i kona~no }u se rije{iti svih problema koji me
pritiskaju....Uostalom, {ta moji imaju od toga {to su zavr{ili faks?....
l ...Mislila sam da se {ali kada mi je sutradan ujutru rekao da }u morati da radim na
ulici kao prostitutka. Pitala sam ga kakva je to neslana {ala i traìla da odmah pozove
mog momka. Rekao mi je da sam budala, da me je momak prodao njemu za 1000€
i da sada moram to da mu otplatim, kao i garderobu koju mi je kupio. Ni danas ne
vjerujem da je to istina. Po~ela sam da se sva|am i da vri{tim, a tada me je pretukao.
Onda me je silovao. Rekao je da, ako ikada poku{am da pobjegnem, zna gde je moja
porodica, osveti}e se. Znala sam da se ne {ali. Svaki put kada sam htjela da se ~ujem
sa svojima, prijetio je da }e im re}i {ta radim u Italiji, da }e im poslati moje fotografije.
Svaki put kada sam mislila da mogu da pobjegnem, pitala sam se gdje i kako? Nikoga
ne poznajem, ne znam jezik, a kod sebe nikada nisam imala novca za put. Uostalom,
ovde sam ilegalno, sigurno bih zavr{ila u zatvoru.... Prodao me je.
Vje`bu nastaviti interakcijom sljede}im pitanjima:
1. [ta to zna~i trafiking/trgovina ljudima?
2. [ta to zna~i biti `rtva trafikinga/trgovine ljudima?

Poglavlje 3
3. Gdje je djevojka pogrije{ila?
4. Da li su ~uli ili ~itali o slu~ajevima da je neko `rtva trgovine ljudima?
5. Na koje sve na~ine osobe koje se bave trafikingom mogu pri}i mladim curama (pomo}i
interakciju - oglasi u novinama, ponude za poslove u inostranstvu).
VJE@BA 2 - [TA JE TO TRAFIKING?
Prezentacija se sastoji od 4 koraka. Svaki korak ima svoj broj, a ispod se nalaze obja{njenja, te
redoslijed koraka prati redoslijed prezentovanja.
KORAK 1:
Prezentovati osnovne informacije o trafikingu sljede}im redoslijedom, uz kori{tenje interakcije

sa u~esnicima u svim navedenim dijelovima prezentacije. U {emi 2.1 nalaze se neke od
osnovnih ~injenica koje se odnose na trafiking. Edukator vr{njaka obrazlaè svaki od 5
navedenih balona. Obrazloènje svakog balona u {emi se nalazi u tekstu “[ta je trgovina
ljudima”. U tekstu se nalaze boldirane rije~i koje pripadaju balonima, tako da edukator vr{njaka
lak{e moè prona}i obja{njenje svakog balona u {emi.
[ema 2.1

Poglavlje 3
[ta je trgovina ljudima?
Trgovina ljudima je ozbiljan dru{tveni problem, jer najdrasti~nije ugroàva osnovna ljudska
prava - pravo na ìvot, na slobodu izbora, na slobodu kretanja itd.
S obzirom da `rtva nema pristup zdravstvenim ustanovama, njeno/njegovo zdravlje moè biti
ugroèno. Trgovina ljudima podrazumijeva nehuman odnos trgovca prema `rtvi, tako da je ovo
problem opasan po ìvot pojedinca.
Ropstvo se nije izgubilo, imamo ga i u 21. vijeku. Milioni èna i djece, ali i mu{karaca, su
primorani na prostituciju, sluènje u ku}ama, rad na plantaàma, prosja~enje i na druge
vidove prinude. Ljudima se trguje unutar granica jedne zemlje (interna trgovina ljudima), ali i
interkontinentalno (prekodràvna i prekokontinentalna trgovina ljudima), pa su sve dràve
suo~ene sa ovim ozbiljnim problemom. U BiH su tako|er zabiljeèni razli~iti oblici trgovine
ljudima.
Milijarde dolara ste~ene trgovinom ljudima sluè da se dalje finansira organizovani kriminal,
terorizam, korupcija, da se produàva ljudska patnja i kr{enje osnovnih ljudskih prava.
Trgovina ljudima je po mno{tvu izrabljiva~kih ciljeva me|unarodni, organizovani, kriminalni
fenomen, koji ima te{ke posljedice za bezbjednost, blagostanje i ljudska prava njegovih `rtava.
Trgovina ljudima, naro~ito s ciljem seksualne eksploatacije (eksploatacija - iskori{tavanje), je
“visokoprofitabilna - niskorizi~na” kriminalna aktivnost, koja uni{tava kvalitet ìvota, a ponekad
i sam ìvot njenih `rtava. To je moderno ropstvo, ~ije su `rtve naj~e{}e ène i djevojke. U
mnogim slu~ajevima, nivo fizi~kih i psihi~kih povreda nanesenih `rtvama trgovine ljudima
je tako ozbiljan i trajan da ne postoji mogu}nost da se njihovo fizi~ko i mentalno zdravlje
medicinski kompletno sanira.
KORAK 2:
Edukator vr{njaka na flip-tabli treba da ima pripremljenu {emu 2.2. Po~inje sa obja{njenjem
zna~enja rije~i eksploatacija, te u nastavku koriste}i interakciju, obrazlaè svaki balon.
[ta je eksploatacija?
Eksploatacija u prevodu zna~i iskori{tavanje. Kada govorimo o trafikingu, iskori{tavanje `rtava

ima razli~ite oblike i podrazumijeva da osobu iskori{tavaju protiv njene volje. U {emi 2.2
moète vidjeti koji su vidovi iskori{tavanja/eksploatacije poznati;

Poglavlje 3
[ema 2.2
Uzroci trafikinga:
l Siroma{tvo - siroma{tvo sa sobom povla~i mnoge probleme (neinformisanost,

korupcija, slabi zakoni i sl.). Veliki broj neinformisanih osoba koje traè posao,
nasjedaju na la`ne oglase i sl., te su potencijalne mete trgovaca ljudima.
l Nezaposlenost - slabi ìvotni standardi otvaraju crna trì{ta koja su osnova za
postojanje trgovine ljudima
l Dru{tveni i politi~ki konflikti - destabilizirana ili raseljena populacija
l Dru{tvena i kulturna praksa
l Pot~injenost èna ili djevojaka - u BiH su poznati slu~ajevi porodi~ne prodaje i
ugovorenih brakova, gdje djevojke/ène nemaju pravo izbora ve} odlaze sa osobom
kojoj su prodane.
l Nedostatak informacija - pronalazak potencijalnih `rtava mnogo je lak{i u zemljama
koje imaju visok broj neinformisanih ljudi o ovim pitanjima
KORAK 3:
Motivacija trgovaca ljudima
Koriste}i {emu 2.3, na flip-tabli pobrojati sljede}e elemente koji motivi{u osobu da se bavi
trgovinom ljudima;

Poglavlje 3
Motivacija trgovaca ljudima
[ta motivi{e trgovca ljudima:
l Mali ili nikakav rizik za trgovce ljudima - slabi zakoni i nedostatak mehanizama borbe
protiv trgovine ljudima, otvaraju vrata trgovini ljudima
l Nedostatak adekvatnog zakonodavnog okvira
l Neadekvatne kazne za trgovce ljudima - trgovci ljudima izlaze iz zatvora za kratko
vrijeme
l Nedostatak adekvatne obuke za slu`benike agencija za sprovo|enje zakona
l Korupcija
l Mali ulozi (osobe se kupuju za malo novca)
l @rtve se mogu preprodati vi{e puta (`rtva moè promijeniti desetine “vlasnika”)
l Velika i brza zarada
KORAK 4:
Koriste}i {emu 2.4 prezentovati elemente trafikinga. U tekstu ispod {eme moète prona}i
obja{njenje koje se odnosi na {emu.

Poglavlje 3
[ema 2.4 Elementi trgovine ljudima
Elementi trgovine ljudima
Trgovina ljudima predstavlja proces u kojem organizovani trgovci pronalaze potencijalne

`rtve, regrutuju ih, transportuju na odre|enu lokaciju (unutar zemlje - interno ili u neku drugu
zemlju - prekodràvno), prodaju i na kraju iskori{tavaju za vlastitu dobit. Pri tome, trgovci
ljudima koriste razli~ita sredstva (prijetnja, ucjena, prevara, otmice, zablude i sl.) kako bi osobu
primorali da radi ono {ta trgovac èli.
Da bi se osoba privukla/regrutovala trgovci koriste razli~ita sredstva i to;
1. Regrutiranje
l Oglasi u novinama
Primjer: “ @ivotna {ansa za zapo{ljavanje. Posao konobarice u Italiji. Primanja 750 EUR
mjese~no. Svi tro{kovi pla}eni….”
2. Individualni pristup
l Stranac
l Prijatelj ili poznanik
l Rodbina
Primjer: “Pri{la mi je èna u diskoteci i ponudila mi posao dadilje u [paniji. Trebala sam
~uvati dvoje male djece i dva psa. âk mi je pokazala i slike porodice za koju bih radila,
njihovu prelijepu ku}u sa bazenom. Mjese~na zarada je iznosila 500 EUR, {to je vi{e od
prosje~ne godi{nje zarade u Moldaviji.”

Poglavlje 3
3. Kidnapovanje
l Na putu od {kole do ku}e, u diskoteci i sl.
4. Agencija za zapo{ljavanje
Primjer: “…pitali su me za pisma preporuke….potpisala sam {estomjese~ni ugovor,

navode}i da }u vratiti dug tro{kova putovanja i izdavanja viza po dobitku prve plate…..”
l Putovanje u zemlje tranzita, unutar grada, unutar dràve, unutar entiteta.
VJE@BA 3 - TRAFIKING I SEKSUALNO I REPRODUKTIVNO ZDRAVLJE
U~esnike zamoliti za pa`nju te im ispri~ati slijede}u pri~u. Na kraju u~esnike kroz interakciju
navesti na detalje koji povezuju seksualno i reproduktivno zdravlje.
X.X je ro|en u Sarajevu i tu danas ìvi i radi.
Oduvijek sam krivio svoje vr{njake za gre{ku koju sam JA napravio, a koju i danas poku{avam da
ispravim. Moja pri~a po~inje u srednjoj {koli koju sam poha|ao u mom rodnom gradu Sarajevu.
Srednja {kola, izlasci do jutra, prvi pravi poljupci, a za nekoga i prvi seks. Eh, to je bio moj
najve}i problem. U drugom srednje, svi moji drugovi su se hvalili kako su spavali sa nekom
curom, neki su spavali i sa vi{e, a ja se nisam imao ~ime pohvaliti. To je ~esto bio razlog zbog
kojeg su me jarani zezali. Ja znam da nisu ni{ta lo{e mislili i da nisu znali koliko mi je to tada
smetalo.
Moja prva i do tada jedina prilika se javila onog momenta kada je moj ro|ak dobio 2000 maraka
na kladionici. Bio je malo stariji od mene i ponudio mi je pomo}. Rje{enje je bila javna ku}a na
izlazu iz Sarajeva.
Sje}am se treme i straha da me i seksualna radnica ne odbije. Ro|ak se hvalio kako tu do|e
svaki put kada dobije neke pare i da su cure super jer ako “gazdi” plati{ vi{e, moè{ imati
seks i bez kondoma. Slijede}i trenutak sam u malenoj sobi pokraj djevojke koju prvi put vidim
i za koju mislim da nije iz BiH. Nije puno govorila, izgledala mi je nakako tu`na, iako je bila
nasmijana. Bila je jako lijepa.
Moj prvi seksualni odnos je bio ne{to fantasti~no i dvije stvari nikada ne}u zaboraviti, a obje se
veù za tu no};
1. Bio je to moj prvi seksualni odnos i druga
2. Nisam koristio kondom!

Poglavlje 3
Nekoliko mjeseci kasnije upoznao sam djevojku u koju sam se zaljubio onog momenta kada
sam je prvi put vidio. Do tada nikada nije imala seksualni odnos i nakon dvije godine se odlu~ila
i to smo uradili. Nismo koristili kondom jer joj nisam rekao da je moj prvi seksualni odnos bio u
javnoj ku}i. Godinu dana kasnije, rekao sam joj istinu, a ona joj se nije dopala.
Pitala me jedan dan; “Kako zna{ da je djevojka sa kojom si tu no} bio... kako zna{ da nije
trgovana, da nije `rtva trgovine ljudima. Da li ti je jasno da pla}aju}i takve usluge direktno
potpomaè{ trgovinu ljudima. Oni to rade jer postoje ljudi poput tebe. Ili jo{ gore, {ta ako
nekada sazna{ da si pokupio neku infekciju i jo{ je prenese{ meni?”
Negdje u tami, sama sjedi i ~eka. Umjesto viteza na bijelom konju, ona ~eka ~ovjeka, obi~nog
~ovjeka koji }e je spasiti. Oni je tuku, prisiljavaju na seks, a niko ne èli da joj pomogne. Ukoliko
je sretne{..budi taj kojeg ~eka - ~ovjek.
Od momenta kada je moja djevojka spomenula to da je mogu}e da sam dobio neku infekciju i
prenio njoj, upla{io sam se i nisam odgovorio. Ja sam {utio, a ta {utnja je svakog dana postajala
sve glasnija. Do momenta kada je èlja da saznam presudila. Oti{ao sam u kliniku na testiranje i tih
nekoliko dana koliko sam ~ekao rezultat, trajali su kao stolje}e. Kada sam do{ao po rezultat testa,
svi markeri su bili negativni, osim jednog, a pokraj njega je pisalo HIV. Doktorica me pitala da li bi
mogao razgovarati sa svojom djevojkom o kojoj sam tog mementa jedino i razmi{ljao. Rekao sam
joj rezultat, {to je uticalo i na nju da i ona uradi test. I ona je dobila isti rezultat...HIV pozitivna.
Sada nam je 5 godina otkako smo zajedno. Ona se bavi sportom i zavr{na je godina fakulteta.
Danas mi je najbolja prijateljica i nadam se moja ìvotna saputnica. Samo...moj ìvot je
vjerovatno znatno druga~iji od tvog, a ono {ta mene stavlja u mnogo lo{iji poloàj je ~injenica
da sam prije nekoliko godina napravio najve}u gre{ku ~iju cijenu pla~am i ja, a i moja djevojka.
Nisam koristio kondom. Imao sam seks sa seksualnom radnicom.
U nastavku vje`be koristiti sljede}a pitanja kako bi se kroz diskusiju napravila veza izme|u
trafikinga i seksualnog i reproduktivnog zdravlja;
l Koju je gre{ku napravio momak iz ove pri~e? Navesti u~esnike da pomenu

nekori{tenje kondoma,
l îje zdravlje je u ovoj pri~i ugroèno? Navesti u~esnike da pomenu momka, njegovu
djevojku kao i “seksualnu radnicu”. Seksualna radnica - u~esnike podsjetiti na
po~etak pri~e, gdje se govori o djevojci koja je “radila” u javnoj ku}i, te nastaviti
interakciju sa sljede}im pitanjima.
l Sada u~esnike pitati {ta im govori detalj iz pri~e; “…cure su super jer ako “gazdi” plati{
vi{e, moè{ imati seks i bez kondoma...” Kako se ovo odnosi na zdravlje djevojke koja
je `rtva trgovine i seksualnog iskori{tavanja?
l Pitati u~esnike da li postoji razlika izme|u prostitucije i trgovine ljudima - seksualne
eksploatacije i kroz diskusiju ukazati na ~injenicu da seksualne radnice imaju mogu}nost
izbora i ljudska prava nisu ugroèna, dok u slu~aju trgovine ljudima to nije tako.
l Da li ljudi koji pla}aju seksualne usluge potpomaù trgovinu ljudima?

Poglavlje 3
6. Modul vr{nja~ke edukacije SEKSUALNA I REPRODUKTIVNA PRAVA
Trajanje: 45 minuta (jedan {kolski ~as)
Prezentaciju ~ine tri dijela, neophodno je da voditelj prezentacije ide po propisanom

redosljedu.
1. Upoznavanje s pravima
2. Vje`ba; Kr{enje prava u svakodnevnom ìvotu
3. Saètak i pregled unazad
Ciljevi:
l Pove}ati znanje o seksualnim i reproduktivnim pravima

l Ukazati na svakodnevne situacije u kojima se seksualna i reproduktivna prava ne
po{tuju
1. DIO Upoznavanje sa ljudskim pravima
Trajanje: 5 minuta
Ljudska prava se odnose na osnovna prava i slobode na koje svi ljudi imaju prava. Ona isti~u
da su svi ljudi ro|eni slobodni, da su jednako vrijedni i imaju ista prava. Ljudska prava su
univerzalna i vaè za cijeli svijet, bez obzira na zemlju i kulturu. Ljudska prava razja{njavaju {ta
sve ima{ pravo da bude{, da ima{ i da radi{. Ona sluè da te za{tite od ljudi koji bi mo`da htjeli
da ti naude. Tako|er sluè kako bi nam pomogla da se slaèmo me|usobno i ìvimo u miru.
Kada ljudi ne poznaju dobro ljudska prava, dolazi do pove}anja diskriminacije, netolerancije,
nepravde i nasilja.
Univerzalnu deklaraciju ljudskih prava usvojile su Ujedinjene nacije 1948. godine. To je osnova
za za{titu i promociju ljudskih prava {irom svijeta, i priznale su je sve zemlje.
Zamisli da si na mom mjestu. Sjedim u sobi u koju samo krevet moè stati. Zidovi bijeli
i prazni, i sa re{etkama na minijaturnim prozorima. Jedina svjeìna bio je vazduh koji je
ulazio kroz malene prozore. Ali moja tuga i strah su bili ogromni, i nisu uspijevali pobje}i
kroz prozor. Tako je moj strah ostao sa mnom u malenoj sobi i skupa sa mnom ~ekao stra{ni
trenutak.
Zamisli da si na mom mjestu, i da u sobu ulazi osoba koju prvi put u ìvotu vidi{. Traìm
pomo} i govorim da sam tu protiv svoje volje. Odgovara; “@ao mi je, ali ìvot nije fer.”

Poglavlje 3
Nakon toga me je silovao i oti{ao.
Tamo nije bilo moje mame, mog oca, moje sestre. Poèljela sam da sam kod ku}e, da
usisavam svoju sobu, {to ina~e mrzim, da izvedem psa u {etnju i da idem tati kupiti novine.
Nekada sam èljela sva{ta, a sada samo jednu stvar... Slobodu.
“... Seksualna prava su univerzalna ljudska prava zasnovana na slobodi, dostojanstvu i

jednakosti svih ljudskih bi}a. Kako je zdravlje osnovno ljudsko pravo, seksualno zdravlje je
tako|er osnovno ljudsko pravo. “
“Seksualno zdravlje je rezultat okruènja koje prepoznaje i po{tuje seksualna prava.”
SEKSUALNA I REPRODUKTIVNA PRAVA
Trajanje: 15 minuta
Kroz interakciju izme|u peer edukatora i u~esnika, oni trebaju navesti neka od seksualnih
i reproduktivnih prava. Va`no je da su navedena prava na vidljivom mjestu tokom cijele
prezentacije, kako bi posluìla u~esnicima da se uklju~e u drugi dio prezentacije. U drugom
dijelu, zadatak u~esnika je da prepoznaju koja su prava naru{ena. Pa tako, peer edukator treba
da napise na flip chartu idu}a prava;
1. Pravo na ìvot, {to, izme|u ostalog, zna~i da ìvot ène ne smije biti doveden u
opasnost zbog trudno}e.
2. Pravo na slobodu i sigurnost, {to zna~i da genitalije ène ne smiju biti izloène riziku, da
se èna ne smije prisiljavati na trudno}u, sterilizaciju ili abortus.
3. Pravo na jednakost, i pravo da osoba bude oslobo|ena od svih vrsta diskriminacije, {to
uklju~uje seksualni i reproduktivni ìvot osobe.
4. Pravo na privatnost, {to zna~i da sve pruène usluge u vezi sa seksualnim i

reproduktivnim zdravljem moraju ostati strogo povjerljive, i da sve ène trebaju slobodno
odlu~ivati o svom potomstvu.
5. Pravo na slobodu mi{ljenja, {to uklju~uje slobodu interpretacije vjerskih tekstova,

vjerovanja u neke filozofije i obi~aje.
6. Pravo na informacije i obrazovanje u vezi sa seksualnim i reproduktivnim zdravljem,

uklju~uju}i potpuni pristup informacijama o efektu, riziku i kori{tenju svih kontraceptivnih
metoda, kako bi se sve odluke mogle donositi osnovano i pravovremeno.
7. Pravo na izbor o stupanju u brak i osnivanju porodice.

Poglavlje 3
8. Pravo na odluku o tome kada imati djecu.
9. Pravo na zdravstvenu njegu i zdravstvenu za{titu, uklju~uju}i pravo korisnika da dobije

najbolji mogu}i tretman.
10. Pravo na kori{tenje svih dostupnih tehnolo{kih dostignu}a, u vezi sa seksualnim i

reproduktivnim zdravljem.
11. Pravo na razna angaòvanja i politi~ke aktivnisti, {to zna~i da svi ljudi imaju pravo da
uti~u na zajednicu i vladu kako bi unaprijedili seksualna i reproduktivna prava.
12. Pravo na za{titu od torture i lo{eg tretmana, {to uklju~uje prava svih èna, mu{karaca i
djece na za{titu od zlostavljanja i seksualnog iskori{tavanja
Peer edukatori bi trebali da malo prodiskutuju o svakom od ovih prava.
Diskusijom treba da se do|e do odgovora na dva pitanja, koja }e pomo}i u~esnicima da

razumiju svako od prava, kao i posljedice njihovog nepo{tovanja.
1. Da li imaju neki primjer koji izraàva to pravo?
2. Koji je pozitivan rezultat izraàvanja tih prava?
ISTINITA PRIÂ
Trajanje: 15 minuta
U~esnici su podijeljeni u dvije grupe. Obje grupe imaju isti zadatak. Peer edukator }e pro~itati
tri istinite pri~e, u kojima }e u~esnici prepoznati prava koja su naru{ena. Svaka grupa treba
ozna~iti tri situacije u pri~i u kojima su prava naru{ena. Svaka grupa treba prezentovati svoja
zapaànja.
Priâ 1
...Mislila sam da se {ali kada mi je sutradan ujutru rekao da }u morati da radim na ulici kao
prostitutka. Pitala sam ga kakva je to neslana {ala i traìla da odmah pozove mog momka.
Rekao mi je da sam budala, da me je momak i prodao njemu za 1000€ i da sada moram to da
mu otplatim, kao i garderobu koju mi je kupio. Ni danas ne vjerujem da je to istina. Po~ela sam
da se sva|am i da vri{tim, a tada me je pretukao. Onda me je silovao. Rekao je da, ako ikada
poku{am da pobjegnem, zna gde je moja porodica, osveti}e se. Znala sam da se ne {ali. Svaki
put kada sam htjela da se ~ujem sa svojima, prijetio je da }e im re}i {ta radim u Italiji, da }e im
poslati moje fotografije. Svaki put kada sam mislila da mogu da pobjegnem, pitala sam se gdje i
kako? Nikoga ne poznajem, ne znam jezik, a kod sebe nikada nisam imala novca za put. Kada bi
klijent traìo neza{ti}en seks, morala sam da prihvatim. Na taj na~in {ef zara|uje vi{e novca.

Poglavlje 3
Pri~a 2
Sje}am se treme i straha da me i seksualna radnica ne odbije. Rodjak se hvalio kako tu dodje
svaki put kada dobije neke pare i da su cure super jer ako ima plati{ vi{e, moè{ imati seks i bez
kondoma. Sljede}i trenutak sam u malenoj sobi pokraj djevojke koju prvi put vidim i za koju
mislim da nije iz BiH. Nije puno govorila, izgledala mi je nekako tu`na, iako je bila nasmijana.
Bila je jako lijepa.
Nisam koristio kondom
Nekoliko mjeseci kasnije upoznao sam djevojku u koju sam se zaljubio onog momenta kada sam
je prvi put vidio. Do tada nikada nije imala seksualni odnos i nakon dvije godine se odlu~ila i to
smo uradili. Nismo koristili kondom jer joj nisam rekao da je moj prvi seksualni odnos bio u javnoj
ku}i. Godinu dana kasnije,rekao sam joj istinu,a ona joj se nije dopala. Pitala me jedan dan;
l [ta ako nekada sazna{ da si pokupio kakvu infekciju i jo{ je prenese{ meni?
Ja sam {utio,a ta {utnja je svakog dana postajala sve glasnija. Do momenta kada je èlja
da saznam presudila. Oti{ao sam u kliniku na testiranje i tih nekoliko dana koliko sam
~ekao rezultat, trajali su kao stolje}e. Kada sam do{ao po rezultat testa,svi markeri su bili
negativni,osim jednog,a pokraj njega je pisalo HIV.
1. Mladi mu{karac koji ima tajnu vezu sa oènjenim ~ovjekom, posje}uje omladinski
centar, ne dobija informacije o gej populaciji i nije u mogu}nosti da pri~a o tome. Koja su
prava ovdje naru{ena?
2. Trudnica dolazi na ~etvrti pregled u kliniku, koji je otkazan. Koje pravo je ovdje
naru{eno?
3. êtrnaestogodi{nja djevoj~ica koju je silovao njen ujak, ne smije oti}i na kliniku jer se
boji da }e osramotiti svoju porodicu.
4. Mladi mu{karac odlazi kod seksualne radnice i ima s njom neza{ti}en seks. Godinu dana
kasnije, on govori svojoj djevojci kako èli s njom imati seks bez kondoma.
Seksualna i reproduktivna prava
Seksualna prava spadaju u ljudska prava koja su za{ti}ena zakonom, medjunarodnim

ljudskim pravima i drugim dokumentima. Tu spadaju prava svih ljudi, slobodnih od nasilja i
diskriminacije, i to na;
l najvi{e mogu}e standarde u vezi sa seksualnim zdravljem

l pristup njezi i za{titi seksualnog i reproduktivnog zdravlje
l traènje, dobijanje i proslje|ivanje informacija u vezi sa seksualno{}u
l edukaciju o seksualnosti
l po{tovanje tjelesnog integriteta

Poglavlje 3
l izbor partnera
l odluku da budu seksualno aktivni ili ne
l svojevoljno ulaènje u partnerske veze
l svojevoljno ulaènje u brakove
l odluku da li }e i kada imati djecu
l siguran i zadovoljavaju}i seksualni ìvot
ZAKLJU^CI
Grupna diskusija
l Od u~esnika treba traìti da navedu primjere iz svakodnevnog ìvota u kojima se jasno
vidi kako su odre|ena prava naru{ena
l Da li postoji neka situacija za koju zna{, kada seksualna i reproduktivna prava ljudi
koje poznaje{ nisu po{tovana
l [ta moè{ u~initi kako bi promovisao/la ova prava u svojoj zajednici?
6. MODUL VR[NJA^KE EDUKACIJE
GENDER (ROD)
Kako voditi sesiju:
Sesija se sastoji od tri vje`be.
1. Upoznavanje sa genderom; Zami{ljeni svijet
2. Vje`ba 1 ; Gender (rod), a ne spol
3. Igra Gender
4. Diskusija
Ciljevi:
1. Pove}ati nivo znanja o razlikama izme|u spola i gendera (roda)
2. Podi}i nivo svijesti o razlikama izme|u spolova
3. Objasniti vezu izme|u seksualnog i reproduktivnog zdravlja i prava i gendera, objasniti

kako je problem gendera upleten u pitanje seksualnog i reproduktivnog zdravlja i prava.

Poglavlje 3
Uvodna vje@ba - Zami[ljeni svijet
Kako voditi sesiju:
Zamoliti u~esnike da se smire i zatvore o~i. Objasniti im da }e edukatori pro~itati kratku pri~u, a
da nakon toga slijedi kratka diskusija.
Za`miri i zamisli da su mu{karci ustvari ène…
[est je sati ujutro, suprug ustaje iz kreveta da napravi doru~ak za svoju porodicu. Tr~i u kuhinju
da stavi vodu za kafu. Dok voda klju~a, on pegla èninu ko{ulju. U {est i trideset on budi djecu
i brine se da djeca doru~kuju i da se spreme. @ena ga upozorava da je korpa puna neispeglanog
ve{a i ne}e da to vidi kada se vrati ku}i.
Nakon {to je na brzinu oprao su|e od kafe i doru~ka, vozi djecu u {kolu, u povratku svra}a u
supermarket kako bi kupio namirnice za taj dan.
Sad je osam i ~etrdesetpet, on po~inje sa svojim svakodnevnim obavezama, usisavanje,

brisanje pra{ine, peglanje, pranje i u momentu shvata da je pomije{ao bijeli i {areni ve{. Kako
}e sinu objasniti za{to nosi roze ga}e i rozu potko{ulju...hajde, danas je to moderno. Cijeli dan
je u obavezama, odlazi po djecu u trinaest sati, na putu sre}e ènu koja sa prijateljcama {eta
gradom. Sprema ve~eru za sedamnaest sati, kada mu se supruga vra}a s posla. @ena je do{la
ku}i i zadovoljna je postignutim rezultatima; ispeglao je ve{, napravio ru~ak, spremio ku}u...
ba{ kao pravi mu{karac. Nakon ve~ere, njegova supruga voli da se ispruì na kau~u ispred TV-a,
dok on pere su|e. Nakon {to pomogne djeci oko zada}e i spremi ih za spavanje, pridruùje se
èni ispred TV-a. Preumoran za gledanje TV-a, uspava se na kau~u.
Diskusija
U~esnike uklju~iti u diskusiju koriste}i sljede}a pitanja:
Za{to je ova pri~a ~udna? Ko u ovoj pri~i ima vi{e obaveza? Da li su u ovoj pri~i mu{karac i èna
ravnopravni? Da li su u stvarnosti mu{karac i èna ravnopravni?
U nastavku vje`be sa u~esnicima napraviti sljede}i rezime:
Kada smo mali (dje~ak ili djevoj~ica) roditelji nam kupuju plave ili roze majce, zidove sobe
farbaju u plavu ili rozu, kupuju nam mu{ke ili ènske igra~ke, kupuju mu{ku ili ènsku odje}u i
obu}u. Dakle, dok smo vrlo mali, mi nismo sposobni da shvatamo za{to to oni rade. Po~injemo
da shvatamo da postoje neke razlike izme|u mu{karaca i èna, naravno, ne govorimo o polnim
razlikama, ve} o svim ostalima - koje su igra~ke za dje~ake, koji su sportovi za dje~ake, a koji
za djevoj~ice. Govore nam da dje~aci ne pla}u, curice pla~u i sl. Kako odrastamo te razlike
postaju izraènije. Dakle, dru{to za nas odmah po ro|enju ima pripremljena neka nepisana
pravila odre|ena posebno za dje~ake, a posebno za djevoj~ice. Danas se u svijetu dosta govori

Poglavlje 3
o tim pravilima jer u mnogim slu~ajevima ograni~avaju mlade, a i stare, da rade ono {ta èle -
mu{karac da bude baletan, a djevoj~ica da se bavi mu{kim sportovima. Nije u pitanju {ta osoba
moè da uradi, ve} {ta treba ili ne kao mu{ko ili ènsko.
Izvo|enje prezentacije: Vje`ba 1
Gender (rod), ne spol
Ciljevi:
Pomo}i u~esnicima da shvate razlike izme|u spola i gendera.
Pomo}i im da prepoznaju gender stereotipe.
Materijal:
Flip chart, markeri i selotejpi; na flip chartu }e stajati definicije u vezi sa seksualnom
orijentacijom.
Proces:
Nacrtati tri kolone na papiru. Prvu ozna~iti sa “ène”, a druge dvije ostaviti prazne.
@ENE MU[KARCI
Traìti da na tablu iza|u dva dobrovoljca (prvo djevojka,a zatim dje~ak), te kroz interakciju od
u~esnika traìti da gledaju}i u djevoj~icu navedu koje su karakteristike koje govore da je ona
ènsko. U~esnici }e navesti neke od sljede}ih karakteristika;duga kosa, suknja, ènska obu}a,
ènski glas, ènska gra|a. Njihove prijedloge zapisati u kolonu “ène”. Zatim djevoj~ici kaèmo
da se vrati na mjesto te pitamo u~esnike {ta djevoj~ice imaju {to dje~aci nemaju. U~esnike
navesti da spomenu vaginu, menstruaciju i grudi. Zatim zamoliti dje~aka da iza|e i ponoviti
isto kao i kod djevoj~ice. Njihove prijedloge zapisati u kolonu “mu{karci”, paze}i pri tome da
zadnji dio vezan za spolne organe uradimo tek kada se dje~ak vrati na mjesto. Ovo radimo da
u~esnike dobrovoljce ne dovedemo u neugodnu situaciju.

Poglavlje 3
Napomena; va`no je dodati biolo{ke karakteristike (npr. ène imaju vaginu, mu{karcima raste
brada, mu{karci imaju penis, ène doje djecu, mu{karci imaju mokre snove, itd.) ako ih niko od
u~esnika nije naveo.
Sada zamijeniti naslove prve i tre}e kolone, tako {to }e se sada prva kolona koja se do tada
zvala “ène” zvati “mu{karci”, a tre}a “ène”. Pitati u~esnike da li mu{karci mogu ispoljavati
karakteristike i pona{anje koji se pripisuju ènama, i obrnuto. One karakteristike koje se ne
mogu zamijeniti, smjestiti u srednju kolonu pod nazivom “pol”.
Zbog u{tede na vremenu, nije potrebno diskutovati o svakoj navedenoj tezi posebno. O svakoj
navedenoj karakteristici iz kolone “spol” obavezno prodiskutovati.
Od u~esnika se o~ekuje da vode raspravu o zna~enjima navedenih fraza; jedan od ciljeva ove
prezentacije jeste da se ukaè na ~injenicu da ljudi razli~ito tuma~e ve}inu karakteristika koje su
zasnovane na genderu.
Objasniti da se spol odnosi na biolo{ke i gentske karakteristike, dok se gender odnosi na

dru{tvene uloge, odgovornosti, i o~ekivanja koja su karakteristi~na za mu{karce i za ène. Ove
uloge, o~ekivanja i odgovornosti su nau~ene u porodici, od prijatelja, u zajednici, u vjerskim
institucijama, {kolama, na radnim mjestima, medijima i sl. Na njih tako|er uti~u i tradicija, zakon,
dru{tvene grupe, itd. [ta zna~i biti èna, a {ta mu{karac, u~i se kroz tradiciju i kroz vrijeme.
Naglasiti da mnogi ljudi mije{aju gender i spol. Rije~ gender se ~esto neprikladno koristi kako bi
ozna~ila spol.
!!!Primjer kako bi trebala da izgleda {ema nakon zavr{ene diskusije;
@ENE MU[KARCI
Duga kosa Kratka kosa
@enska odje}a Mu{ka obu}a
Glas je piskaviji Glas dublji
Bokovi Mu{ka odje}a
Grudi Grudi Mi{i}i su izraèniji
[minka Gradja tijela
Menstruacija Menstruacija Penis Penis
Vagina Vagina Mokri snovi Mokri snovi
Poja{njenje: crvenim slovima su obiljeène spolne karakteristike, a sve ostalo pripada gender
odrednicama/normama.
Definisanje spola i gendera

Spol ozna~ava biolo{ke razlike izmedju mu{karca i ène, koje su univerzalne i takve su od
rodjenja. Spolne razlike pripadaju biolo{koj grupi razlika (spolni organi i hormoni).

Poglavlje 3
Gender se odnosi na uloge i odgovornosti èna i mu{karaca koje su stvorene u porodicama,
dru{tvu i kulturi. Gender tako|er uklju~uje i o~ekivanja, stavove i pona{anja koja se odnose na
mu{karce i na ène.
Uloge i o~ekivanja su nau~eni. Oni se mogu mijenjati kroz vrijeme, i donekle se razlikuju u
razli~itim kulturama. Koncept gendera je od velikog zna~aja, jer daje odgovore na pitanja o
tome kako je do{lo do inferiornog poloàja èna u dru{tvu.
Zakljuâk
Pritisak koji izazivaju stereotipi o ènama i mu{karcima u dru{tvu je veoma {tetan, jer
ograni~ava na{e potencijale i onemogu}uju da se ljudi ostvare u skladu sa svojim maksimalnim
kapacitetima. Prihvatanjem tih stereotipa, ograni~avamo svoje postupke i gubimo mogu}nost
da razvijamo svoje vje{tine i interese. Npr. kao rezultat gender stereotipa, mu{karci se rijetko
usudjuju da u~estvuju u “ènskim” poslovima (kao {to je ~uvanje djece), dok ène rijetko biraju
mu{ke poslove (kao {to je ma{instvo).
Naglasiti da odbijanje stereotipa ne zna~i da ne moèmo uìvati u karakteristikama na{eg

vlastitog spola, ali je jako va`no za sve nas da sami odlu~imo ~im se èlimo baviti.
Dodatak
Voditelj prezentacije obezbje|uje kratak pregled svih tema koje su pre|ene tog dana. Od
u~esnika se traì da se prisjete nekih osnovnih tema i diskusuja koje su vo|ene tog dana.
Tako|er mogu ocijeniti kako im se svi|a trening i da li su zadovoljni.
Izvo|enje prezentacije: Vje`ba 2
Igra gender
O~ekivani rezultati
U~esnici pokazuju razumijevanje koncepta spola i gendera.
Uputstva
Edukator vr{njaka ~ita unaprijed pripremljene izjave napisane na flipltabli. Traìti da

u~esnici prokomentari{u svaku izjavu i odrede da li se u njoj radi o genderu ili spolu.
Traìti od grupe komentar, a edukatori treba da napi{u “G” pored svake izjave za koju se
ispostavi da se odnosi na gender, “S” pored izjava koje se odnose na spol, i “G i s” pored
izjava koje se odnose i na spol i na gender.

Poglavlje 3
1. @ene ra|aju djecu, mu{karci ne.
2. Djevojke su nje`nije, mu{karci su grublji.
3. Me|u agrikulturnim radnicima u Indiji, ène primaju 40 - 60% zarade koju primaju
mu{karci.
4. @ene u BiH obavljaju u prosjeku 70% poslova u doma}instvu i u proizvodji hrane, dok
su ène u ruralnim sredinam siroma{nije od mu{karaca, imaju niì stepen pismenosti,
obrazovanja, lo{ijeg su zdravlja i imaju lo{iju prehranu.
5. Mnoge ène ne donose odluke slobodno i nezavisno, pogotovo kada se radi o

seksualnim odnosima i partnerskim vezama.
6. @ene su fizi~ki slabije od mu{karaca.
7. Djevojke ne treba da vode ra~una o za{titi (kondom i sl), ve} mu{karci.
8. @ene mogu dojiti djecu svojim mlijekom, mu{karci mogu dojiti djecu mlijekom iz fla{ice.
9. U starom Egiptu, mu{karci su ostajali kod ku}e i obavljali poslove. @ene su upravljale
doma}instvom. @ene su bile nasljednici imovine, a ne mu{karci.
10. U BiH najve}i broj ljudi koji radi u izgradnji (gra|evinski poslovi) su mu{karci.
11. Mu{karci imaju mokre snove, a djevojke ne
12. Od 6-7 miliona ljudi {irom svijeta koji koriste opojna sredstva, ~etiri petine su mu{karci.
Gender i seksualno i reproduktivno zdravlje
Izvo|enje prezentacije: Diskusija
U~esnike zamoliti da se uklju~e u diskusiju na navedne teze koje se pripremljene nalaze na flip-
tabli.
Koji faktori zasnovani na genderu uti~u na reproduktivno zdravlje mladih i na prevenciju od

HIV-a?
Faktori zasnovani na genderu koji uti~u na reproduktivno zdravlje mladih i na prevenciju od

HIV-a su;
Kulturni faktori:
l Dru{tveno odre|ene i definisane uloge za svaki spol i odgovornosti (mu{karci treba

da vode ra~una o za{titi, a ène ne)

Poglavlje 3
l Vjerovanje da su mu{karci prirodno superiorniji
l O~ekivanja od mu{karaca da budu donosioci odluka
l Bra~na tradicija u kojoj mu{karci imaju mo} i autoritet
l Posmatranje porodice kao institucije u kojoj mu{karac drì kontrolu u svojim rukama
Ekonomski faktori:
l Nedostatak finansijske samostalnosti kod djevojaka i mladih èna(rade kao doma}ice,

tako da nemaju primanja i ovisne su o muù ili nekome drugome)
l Ograni~ena mogu}nost zaposlenja (mu{karci lak{e pronalaze posao, te je izbor
“mu{kih poslova” ve}i)
l Ograni~ena mogu}nost edukacije i obrazovanja za djevojke i mlade ène(u BiH mnoge
ène ostaju na osnovnoj ili nemaju ni osnovnu {kolu, potpuno su neinformisane o
svojim pravima i sl.)
l Ograni~en pristup novcu i kreditima djevojkama i mladim ènama
Pravni i politi~ki faktori:
l Nedostatak znanja mladih èna i djevojaka o svojim pravima

l Ograni~ena prava
l Bezosje}ajan tretman prema djevojkama i od policije i pravosudnog sistema (u
pojedinim slu~ajevima silovanja, djevojka je okrivljena da je na~inom obla~enja izazvala
silovatelja da joj napravi to {ta se desilo)
l Nedostatak politi~kog angaòvanja i u~e{}a èna
Kako gender identitet i gender razli~itosto mogu uticati na reproduktivno zdravlje mladih?
Gender identitet i gender razli~itosti uti~i na kontrolu mladih ljudi nad svojim seksualnim
ìvotom. Oni tako|er mogu;
l Dovesti do prisilnog ili preranog stupanja u brak i ra|anje djece

l Dovesti mlade majke i njihove potomke u opasnost od obolijevanja ili smrti
l Uticati na smanjenje seksualnog zadovoljstava i intimnosti
l Dovesto do neèljene trudno}e i seksualno prenosivih bolesti
l Prouzrokovati mi{ljenje mu{karaca da su oni ti koji uvijek moraju inicirati i kontrolisati
seksualne odnose, {to moè dovesti do nasilja
l Dovesti do ograni~enog pristupa raznim slu`bama za pomo}

P
oglavlje 4 tematske cjeline
91
Poglavlje 4
TEMATSKE CJELINE
Uvod
U sekciji Moduli vr{nja~ke edukacije obra|uju se teme koje su „standardno“ obuhva}ene

programima vr{nja~ke edukacije o temi seksualnog i reproduktivnog zdravlja i prava, a koji se
provode {irom BiH.
No, {ta je to seksualno i reproduktivno zdravlje i koja je razlika izme|u seksualnog zdravlja i
reproduktivnog zdravlja?
Seksualno zdravlje
Seksualno zdravlje je integracija somatskih (fizi~kih), emocionalnih, intelektualnih i dru{tvenih

aspekata seksualnosti. Ono oboga}uje ìvot pojedinca na pozitivan na~in i unapre|uje li~nost,
komunikaciju i ljubav.
Seksualno zdravlje podrazumijeva pozitivan pristup ljudskoj seksualnosti, tako da seksualno

zdravstvena njega treba da se bavi i unapre|enjem ìvota i li~nih odnosa, a ne samo
savjetovanjem, brigom o ra|anju ili seksualno prenosivim infekcijama.1
Reproduktivno zdravlje
Reproduktivno zdravlje je fizi~ka, mentalna i socijalna dobrobit u svim pitanjima koja su u vezi
sa reproduktivnim sistemom. To nije samo odsustvo bolesti ili slabosti (naro~ito fizi~ke).
Reproduktivno zdravlje podrazumijeva da ljudi imaju zadovoljavaju}i i bezbjedan seksualni

ìvot, sa slobodom da odlu~e da li, kada i kako èle da se reprodukuju.
I mu{karci i ène imaju pravo da budu informisani i imaju pristup;
l bezbjednim, efektivnim, pristupa~nim i prihvatljivim metodama planiranja porodice po

svom izboru
l drugim metodama za regulaciju plodnosti po njihovom izboru, koje nisu protivzakonite
l zdravstvenim slu`bama koje omogu}avaju ènama da bezbjedno iznesu trudno}u i
poro|aj i pruàju parovima najvi{e {ansi da dobiju zdravo novoro|en~e.2
1
Adaptirano iz Svjetske zdravstvene organizacije - Obrazovanje i tretmani u ljudskoj seksualnosti:
Obu~avanje profesionalaca zdravstvene njege, Izvje{taj sa SZO sastanka, Tehni~ki izvje{taj, serija
572, 1975.
2
Adaptirano iz UN, Program i Akcija usvojeno na Internacionlnoj konferenciji o populaciji i razvoj, Kairo,
5-13 septembar 1994. paraf. 7.2.
92 tematske cjeline
Poglavlje 4
Edukatori vr{njaka moraju razumjeti teme koje prezentuju svojim vr{njacima. Osnovni i
napredni trening ne mogu i ne smiju biti jedina mjesta na kojima edukatori mogu analizirati,
zapaàti, pitati i u~iti. Stoga su osnovni i napredni trening edukatora vr{njaka prvi korak u novu
dimenziju za svakog edukatora, no postoji jo{ mnogo koraka koje on ili ona trebaju i mogu
napraviti. Da bismo napredovali u svom radu, moramo improvizirati. Improvizacija se ne smije
odnositi na sadràj informacija, ve} na na~in na koji se te informacije prenose ({eme, interakcije,
dobri i jasni primjeri). Da bismo osmi{ljavali nove {eme, moramo razumjeti teme o kojima
govorimo, tada se {eme same javljaju, a mi ih koristimo.
Do sada su edukatori vr{njaka vi{e informacija o odre|enim temama traìli putem interneta,
no mnoge web stranice nude neta~ne i neprovjerene informacije. To moè ugroziti jedan od
najva`nijih postulata vr{nja~ke edukacije, a to je da sve informacije kojima raspolaè vr{nja~ki
edukator moraju biti provjerene i kao takve plasirane dalje. Stoga su za kreiranje ove sekcije
kori{tene informacije iz 2007. godine, materiju su pisali eminentni stru~njaci iz razli~itih oblasti
seksualnog i reproduktivnog zdravlja i prava sa jednom namjerom - omogu}iti edukatorima
vr{njaka vi{e informacija.
Ova sekcija }e vam biti od koristi ako:
l @elite vi{e informacija (napredno znanje) iz odre|ene oblasti

l Pripremate radionicu
l Pripremate trening
l Postavljeno vam je pitanje na koje nemate adekvatan odgovor
l Planirate neke edukativne aktivnosti
l Planirate programe vr{nja~kog obrazovanja
l @elite bolje razumjeti procese koji se odvijaju u tijelu
l @elite bolje razumjeti mehanizme razvoja bolesti nakon infekcije nekim
mikroorganizmima i sl.
l @elite razumjeti {ta su seksualna orijentacija i seksualnost
Obra|ene su sljede}e tematske cjeline:
1. Anatomija mu{kih genitalnih organa i njihove funkcije
2. Anatomija ènskih genitalnih organa i njihove funkcije
3. Spolno prenosive infekcije i rizi~na pona{anja
4. HIV i AIDS
- Dobrovoljno savjetovanje i testiranje
5. Nasilje
6. Seksualne orijentacije

Poglavlje 4
1. ANATOMIJA (OPIS GRA\E) MU[KIH GENITALNIH ORGANA
Iako se vidljivi, vanjski dio mu{kih genitalih organa svodi na penis, mo{nje (scrotum) i dva
sjemenika (testis, orchis), postoje i drugi organi - nama nevidljivi, ali nezaobilazni u opisu
mu{kog spolnog sistema. Tako su tu jo{; dva pasjemenika (epididymis), dva sjemenovoda
(ductus deferens), dva sjemenska mjehuri}a (vesiculae seminales), dva ductusa ejaculatoriusa
i predstojna `lijezda, poznatija kao prostata.
Mu{ki reproduktivni sistem
1. mokra}ni mjehur
2. karlica
3. penis
4. corpus cavernosum (spu`vasto tkivo)
5. glans penis (glavi})
6. prepucijum
7. uretra (mokra}na cijev)
8. debelo crijevo
9. pravo crijevo
10. sjemene vre}ice
11. sjemenovod
12. prostata
13. kauperova `lijezda
14. anus
15. sjemenovod
16. pasjemenik
17. sjemenik
18. mo{nice
94 tematske cjeline
Poglavlje 4
Penis je mu{ki spolni ud. Moè se podijeliti na glavu (glans penis), tijelo (corpus penis) i
korijen (radix penis).
Glans penis je najvi{e sastavljen od osjetnih ìvaca - posebno njegov rub, koji je naro~ito bogat
osjetnim tjela{cima. Glans penis je prekriven ko`nim naborima koje nazivamo prepucij. On
predstavlja pro{irenje spu`vastog tijela penisa i na njemu se nalazi otvor uretre.
Tijelo penisa gra|eno je od parnih kavernoznih tijela i jednog spu`vastog, koja se za vrijeme
erekcije pune krvlju.
Korijen penisa, tako|er, ~ini zadebljanje spu`vastog tijela. Penis je s ostatkom tijela, tj. s
kostima zdjelice i dnom zdjelice, u~vr{}en brojnim ligamentima i mi{i}ima. Duìna i debljina
penisa zavise od nasljednih faktora, ali i visine testosterona u krvi.
Mo{nje ili skrotum je ni{ta drugo do ko`na vre}a smje{tena me|u bedrima. Ona ima svoje
ovojnice koje reaguju na temperaturu, pa se tako pri vi{oj temperaturi “olabavi”, a pri niòj
skupi, pa se koà namre{ka. Na koì skrotuma u srednjoj liniji je vidljiva pruga koja se naziva
raphe scroti.
Sjemenici ili testisi su mu{ke spolne `lijezde, mjesto proizvodnje mu{kog spolnog hormona
testosterona i mu{kih spolnih stanica, tj. spermatozoida (spermatogeneza). Za spermatogenezu
(proizvodnju mu{kih spolnih stanica) je potrebna temperatura nià od normalne tjelesne (37oC)
za 2,5 - 4 stepena. Zbog toga su testisi smje{teni u mo{njama. Moète primjetiti da je lijevi
sjemenik malo ve}i i postavljen niè od desnog. To je zato {to venska krv iz lijevog sjemenika
teè oti~e, pa je on ve}i i teì. Ina~e, prosje~na teìna sjemenika je 30 g i u njima se stvaranje
spermija odvija od prve polucije, pa do 80. godine (nekada i duè).
Osnovna svrha testisa je proizvodnja hormona i spermatogeneza ili stvaranje spermatozoida.

Iz testisa spermatozoidi ulaze u pasjemenik, gdje sazrijevaju pod uticajem posebnih enzima
i bjelan~evina, zatim kroz sjemenovod odlaze u blizinu sjemenskih mjehuri}a. Ovdje se
izlu~uje dio teku}ine, koja ih tokom spolnog odnosa odvodi u mokra}ni kanal. Kod sisara,
testisi su locirani izvan tijela, po{to je spermatogeneza efikasnija na temparaturama niìm od
temparature tijela (37oC). Kremasti mi{i} obavija testise. Kada se ovaj mi{i} skupi, testisi se
pribliè bliè tijelu, ~ime se obezbje|uje zagrijavanje, odnosno odràvanje temparature testisa.
Kada temparatura treba da se spusti, ovaj mi{i} se opu{ta, spu{ta testise od tijela i omogu}ava
hla|enje testisa. Isto se de{ava kada se organizam izloì stresu (testisi se podiù s evolutivnim
ciljem za{tite prilikom borbe) i tokom orgazma. Normalno je da je jedan testis niì od drugog
(naj~e{}e lijevi). To je zbog razlike u vaskularnoj i anatomskoj strukturi na lijevoj i desnoj strani
mo{nica i testisa. Tako|er se misli da je i ovo evolutivnog karaktera, kako se testisi ne bi
odbijali jedan od drugog.
Pasjemenici su gra|eni od kanala dugog 3 - 4 metra koji zovemo ductus epidiyimidis. Iz

njega se otvaraju kanali}i koji izlaze iz testisa. Zbog toga su pasjemenici puni spermija. Ina~e,
pasjemenici su smje{teni na vrhu sjemenika kao kapa.
Sjemenovod je dug oko 50 cm. On odvodi spermije iz pasjemenika u malu zdjelicu do ductus
ejaculatorius. Njegov mi{i}ni sloj je tako tvrd da pri dodiru ima ~vrsto}u ìce.

Poglavlje 4
Sjemenski mjehuri}i su `lijezde koje se na kraju sjemenovoda ulijevaju sa svojim sadràjem
me|u spermije.
Ductus ejaculatorius je dug samo 2 cm. Nastaje spajanjem sjemenovoda s izvodnim kanalom
sjemenskih mjehuri}a i provodi sadràj kroz prostatu. U prostati se on ulijeva u mokra}nu cijev
(uretru).
Prostata ili predstojna `lijezda li~i na kesten. Kroz nju prolazi mokra}na cijev i dva ductusa
ejaculatoriusa. Ona svoj sadràj lu~i samo za vrijeme ejakulacije. U starosti ~esto zna da se
nepravilno pove}a i stvara probleme pri mokrenju.
l mu{ki spolni organ - penis

l mo{nje - scrotum
l sjemenici - testis, orchis
l pasjemenik - epididymis
l sjemenovod - ductus deferens
l sjemenski mjehuri}i - vesiculae seminales
l spu`vasto tkivo - corpus cavernosum
l glavi} - glans penis
l tijelo - corpus peni
l korijen - radix penis
l prostata ili predstojna `lijezda
l kanal - ductus ejaculatorius
1.1 Razvoj organa
Spolni organi se formiraju krajem {esnaeste sedmice trudno}e i tada postaju vidljivi i putem
ultrazvu~nog pregleda. Kod male djece je nerazvijen i s vremenom se pove}ava, a uobli~ava
tokom puberteta.
1.2 Tjelesne promjene kod djeâka u pubertetu
Pubertet kod dje~aka nastupa malo kasnije nego kod djevoj~ica, otprilike 2 godine, {to zna~i da
se javlja oko 12. godine. To je razdoblje kad se razvijaju sekundarne spolne karakteristike.
Prva promjena je pove}anje testisa (sjemenika). Za to su odgovorni hormoni iz `lijezde

smje{tene u glavi koju zovemo hipofiza. Ona lu~i razne hormone od kojih su za spolno
sazrijevanje najva`niji gonadotropini. Njihovo ime nam govori da djeluju na gonade, tj. spolne
`lijezde, u ovom slu~aju testise. To su dva hormona s punim imenom; folikulostimuliraju}i
hormon (FSH) i luteiniziraju}i hormon (LH).
FSH stimulira vezivne stanice (Sertolijeve) u testisima, vrlo bitne za spermatogenezu.

Po~etkom tog procesa pove}ava se masa testisa.
96 tematske cjeline
Poglavlje 4
LH poti~e druge stanice (Leydigove) u testisima na lu~enje mu{kog spolnog hormona, svima
znanog testosterona.
Testosteron je odgovoran za ostale promjene koje dje~ake poga|aju u pubertetu;
l Dovodi do pove}anja ukupne tjelesne mase, posebno mi{i}ne, pa se javlja tzv. atletski
tip gra|e.
l Dovodi do pojave dlakavosti u podru~ju spolovila u obliku romba (do podru~ja
pupka), zatim pod rukama, na bradi i na kraju na prsima.
l Dolazi do rasta kostiju. U tom dijelu testosteron sara|uje s hormonom rasta (tako|er
dolazi iz hipofize). Kad testosteron u krvi dosegne nivo karakteristi~nom za odrasle
osobe, kosti prestaju da rastu. Za vrijeme puberteta dje~aci rastu za oko 28 cm.
l Dolazi i do porasta penisa, i to u duìnu i {irinu. Veli~ina zavisi od nasljednih faktora i
razine testosterona u krvi.
l Djeluje i na rast govornog aparata i zadebljanja glasnica, pa dolazi do pojave Adamove
jabu~ice i produbljivanja glasa - mutacija.
l Dovodi do pojave spolnog nagona, {to mijenja pogled na ènski svijet. Tako se ujutro
mu{ki svijet budi s erekcijom za {to je kriv nivo testosterona u krvi koji je u 8;00 za
25% ve}i od onog u 20;00 sati.
l Postaju hiperaktivni, nemirni i teè se koncentri{u. Taj vi{ak energije najbolje je
izbaciti bavljenjem sportom. Koristi su vi{estruke, mi{i}i se formiraju, a s roditeljima i
nastavnicima je manje problema.
l Povi{en testosteron u krvi u starijim godinama dovodi do pojave }elavosti. U nekim
slu~ajevima se }elavost javlja pri kraju puberteta, odnosno oko 20. godine.
l I na kraju, testosteron sna`no djeluje na razvoj `lijezda lojnica i znojnica. To dovodi do
pojave neugodnog mirisa i jedini lijek je redovno tu{iranje. Od neugodnijih pojava tu
su akne.
1.3 Seksualna funkcija
Prilikom seksualnog uzbu|enja krvni sudovi penisa ispune se krvlju, {to dovodi do erekcije,
odnosno ukru}enosti spolnog organa, {to omogu}ava penetraciju.
Mu{karci za vrijeme spolnog uzbu|enja uz dva uskla|ena neovisna refleksa ostvaruju

pra`njenje (emisiju) i potom brizganje sjemena (ejakulaciju), a mi{i}na stezanja u penisu
redovno prati orgazam.
Hirur{ko, zra~enjem ili hormonima odstranjivanje spolnih `lijezda (testisa) naziva se kastracija,
potpuno uklanjanje penisa naziva se penektomija, a podvezivanje sjemenovoda vazektomija.
l pra`njenje sjemena - emisija

l brizganje sjemena - ejakulacija
l odstranjivanje spolnih `lijezda - kastracija

Poglavlje 4
l uklanjanje penisa - penektomija
l podvezivanje sjemenovoda - vazektomija
2. ANATOMIJA (OPIS GRA\E) @ENSKIH GENITALNIH ORGANA
Karli~ni ko{tani prsten se dijeli na veliku karlicu (pelvis major) i malu karlicu (pelvis minor).
Za nas je ovdje interesantna mala karlica, jer se u njoj nalaze unutra{nji spolni organi ène,
mokra}na be{ika i rektum.
Mala karlica u fazi trudno}e predstavlja ko{tani dio poro|ajnog kanala, te kroz nju prolazi plod
u spolja{nju sredinu. Mala karlica ima oblik lu~nog cilindra sa konkavitetom okrenutim prema
dolje i prema naprijed. Prednji zid toga valjka ~ine zadnja strana sinfize i unutra{nja strana obiju
grana stidnih kostiju. Bo~ne zidove male karlice ~ine unutra{nje strane sjedalnih kostiju (os
ischii acetabulum) i bedrene kosti (os ilium) u predjelu acetabuluma (zglobna ~a{ica) ispod
lu~nih linija, a zadnji zid ~ine krsta i trti~na kost.
@enski reproduktivni sistem
U rasplodne ènske organe spadaju spoljnji i unutra{nji spolni organi.
Spoljnje spolne organe ène ~ini stidnica (pudendum femininum). U sastav stidnice ulaze;
velike i male stidne usne - stidnice, trijem vagine , draìca, tremna glavica i tremna `lijezda.
Velike usne stidnice (labia majora pudendim) dva su paralelna ko`na nabora bogata
potko`nim masnim tkivom. Oni se sprijeda od stidnog breùljka spu{taju unazad prema
~maru, ispred koga se zavr{avaju na oko 3 cm i ograni~avaju medjusobom stidnu pukotinu
rima pudendi. Koà spoljnje strane velikih stidnih usana pokrivena je stidnim dlakama dok je
sa unutra{nje strane li{ena dlaka, tanka i nje`na. Prostor izmedju zadnjeg kraja velikih stidnih
usana i ~mara naziva se me|ica u uèm smislu ili aku{erska me|ica. U nerotkinja unutra{nje
ivice velikih stidnih usana usko nalijeù jedna na drugu i pokrivaju male stidne usne, a kod èna
koje su ra|ale su ne{to razmaknute te iza njih str{e male stidne usne.
Male usne stidnice (labia minora pudendi) su dva paralelna nabora od nje`ne koè koja se
nalaze dublje od velikih usana. One se pruàju od sprijeda, prema nazad i ograni~avaju trijem
vagine. Prednji krajevi malih usana ra~vaju se u dva kraka, koji se medjusobno spajaju po
srednjoj liniji, obuhvataju}i izmedju sebe draìcu ili klitoris. Prednji krakovi malih usana grade
98 tematske cjeline
Poglavlje 4
prepuciju, a zadnji resicu draìce. Zadnji krajevi spajaju se i prave resicu malih usana. Iza resice
zadnjih krajeva malih usana nalazi se plitka jamica i naziva se ~unasta jamica - fossa vestibuli
vaginae.
Trijem vagine ( vestibullum vaginae) je uzan prostor ograni~en prema ulazu vagine himenom
ili njegovim ostacima, sprijeda draìcom, bo~no malim stidnim usnama, a pozadi vezicom malih
usana. Zadnji dio trijema predstavljen je ~unastom jamicom fossa vestibuli vaginae.
Draìca ili klitoris erektilan je organ sastavljen iz dva kavernozna dijela. Draìca je najosjetljiviji
dio spolnih organa ène, bogat nervnim zavr{ecima i krvnim sudovima. Zbog bogatstva krvnih
sudova, ako se draìca povrijedi izvan poro|aja ili, {to je daleko ~e{}e, u toku poro|aja nastaje
obilno krvarenje koje zahtijeva da se povreda hirur{ki zbrine.
Trijemne `ljezde (glandulae vestibulares) - razlikujemo dvije velike i vi{e malih `lijezda ~iji se
izvodni kanali otvaraju u trijemu vagine.
Velike trijemne `lijezde (glandulae vestibulares majores Bartholine) parne su i smje{tene na

donjoj strani urogenitalne dijafragme, u donjoj tre}ini velikih stidnih usana . Izvodni kanali ovih
`lijezda otvaraju se u trijem vagine u `lijebu izme|u himena i malih usana i to na spoju njegove
donje i srednje tre}ine. One lu~e sekret koji vlaì trijem i ulaz vagine.
l Velika karlica - pelvis major

l Mala karlica- pelvis minor
l Stidna kost - sinfiza
l Sjedalna kost - Os ischii acetabulum
l Bedrena kost - Os ilium
l Zglobna ~a{ica - acetabulum
l Stidnica - pudendum femininum
l Velike stidne usne - labia majora pudendim
l Stidna pukotina - rima pudendi
l Male usne stidnice - labia minora pudendi
l Draìca - klitoris
l ûnasta jamica - fossa vestibuli vaginae
l Trijem vagine - vestibullum vaginae
l Trijemne `lijezde - glandulae vestibulares
l Velike trijemne `lijezde - glandulae vestibulares majored Bartholine

Poglavlje 4
2.1 UNUTRA[NJI sPOLNI ORGANI (Vagina, maternica, jajnici i jajovodi)
Maternica
Vagina, usmina ili rodnica je sluzni~no mi{i}na cijev duga 8 do 10 cm. Pruà se od svog
ulaznog otvora navi{e i nazad, grade}i pri stoje}em stavu ène sa horizontalom ugao od oko
70 stepeni. Zavr{ava se slijepo, zatvorenim krajem kroz ~iji prednji zid ulazi grli} maternice.
Na gornjem kraju vagine fornix vaginae, koji obuhvata grli} maternice, razlikuju se ~etri svoda;
zadnji, najdublji, dva bo~na i prednji, najpli}i. Zadnji svod vagine je sa gornje strane pokriven
trbu{nom maramicom, koja ~ini dno Douglas-ovog prostora. Pored gornjeg slijepo zatvorenog
kraja ili svoda, na vagini razlikujemo donji kraj ili u{}e, prednji i zadnji zid i dvije bo~ne ivice.
U{}e ili ulazni otvor vagine ostium vaginae otvara se u trijemu vagine. Prije prvog sno{aja
ona je djelimi~no zatvorena djevi~njakom - hymen. U epitelu vagine nema nikakvih `ljezdanih
formacija. Vla`nost vagine odràva se sekrecijom sluzi iz grli}a maternice i transudacijom iz
krvnih sudova kojima je zid vagine naro~ito bogat. U slu~aju infekcije grli}a ili vagine dolazi
do pove}ane vla`nosti, {to se ispoljava sa manje ili vi{e obilnim bijelim pranjem (vaginalnim
iscjetkom).
Maternica ili uterus je unutra{nji spolni organ ène, a ima oblik spljo{tene kru{ke ~iji je vrh
okrenut prema dolje. Van trudno}e materica je organ male karlice postavljen izme|u mokra}ne
be{ike i ~marnog crijeva. Kod odrasle ène koja nije radjala maternica je duga~ka 6 cm, u gornjem
dijelu {iroka 4 cm, a debljine 2 cm, teìna joj iznosi 40 do 50 grama. Kod èna koje su ra|ale je
ve}ih dimenzija. Na maternici razlikujemo tijelo materice, vrat i suèni dio. Tijelo materice corpus
uteri gornji je {iri dio, na kojem razlikujemo; dno fundus, prednju i zadnju stranu i bo~ne ivice.
l Vrat maternice cervix uteri najniì je dio.

l Materi~na duplja (cavum uteri) predstavlja {upljinu oblika ravnostranog trougla
~ija osnovica odgovara dnu maternice, a vrh unutra{njem otvoru maternice. Dubina
materi~ne duplje od spoljnog otvora do dna kod èna koje nisu radjale iznosi
prosje~no oko 5,5, a u rotkinja oko 6.5. cm. Unutra{nja povr{ina maternice obloèna
je sluznicom endometrium.
l Dno maternice je zaobljeni dio organa iznad u{}a oba jajovoda. Ti dijelovi maternice
izba~eni su malo u polje i nazivaju se rogovi cornua uteri. Iza i ispod jajovoda nalazi se
100 tematske cjeline

Poglavlje 4
pripoj jajni~kih veza maternice. Prednja strana je okrenuta be{ici i gotovo je ravna, dok
je zadnja okrenuta duglasovom prostoru i lako ispup~ena. Veoma kratak dio, na spoju
tijela i vrata, nalazi se suènje maternice isthmus uteri.
l Jajnici (ovaria) parni su organi, veli~ine i oblika badema. Smje{teni su na bo~nim
stranama gornjeg dijela male karlice u plitke jame fossa ovarica.
Jajnik
Veli~ina jajnika mijenja se sa staro{}u. U mla|ih osoba oni su jo{ nerazvijeni, u spolno zdravih
èna dostiù maksimum svog razvoja, dok u starosti atrofiraju. U generativnoj periodi prosje~ne
dimenzije jajnika su; duìna 4 cm, {irina 3 cm, a debljina 1 cm, dok se teìna kre}e od 8 do 10
grama. Povr{ina jajnika je do puberteta potpuno glatka, poslije puberteta se na njoj mogu
vidjeti sitni mjehuri}i nejednake veli~ine, koji odgovaraju folikulima u raznim fazama razvoja.
Jajnici imaju dvostruku ulogu - proizvode germinativne }elije jaja{ca i ènske spolne hormone
estrogen, progesteron i mnoge druge ~iju funkciju tek treba otkriti. Izmedju jajnika i jajovoda
postoji mali procjep u kojem jajna }elija pluta, nakon {to je jajnik oslobodi. Prstasti nastavci
jajovoda prelaze preko povr{ine jajnika izazivaju}i vrtlog te~nosti, koji usmjerava jajnu }eliju u
unutra{njost jajovoda. U rijetkim slu~ajevima, kada prstasti nastavci ne uhvate jajnu }eliju, moè
se desiti da dodje do oplodnje i van jajovoda i da se za~ne vanmateri~na trudno}a u trbu{noj
duplji.
Jajovodi ili tubae uterinae parni su mi{i}no-sluzni~ni organi cjevastog oblika duìne 8 do 14
cm. Oni polaze sa rogova maternice i pruàju se u polje ispred i iza jajnika ka bo~nim zidovima
karlice. Zid jajovoda ima prosje~nu debljinu 2 do 3 mm. Unutra{njost jajovoda obrasla je sitnim
trepljama koje pokre}u jajnu }eliju ka maternici, a spermatozoide ka jajnoj }eliji. Otvor izme|u
unutra{njosti maternice i jajovoda je veli~ine igle. Drugi kraj jajovoda, okrenut ka trbu{noj
duplji, zavr{ava se ljevkastim pro{irenjem koje je izdijeljeno na prstaste nastavke - resice
(findrije). [iri dio lijevka djelimi~no obuhvata jajnik, ali za njega nije pri~vr{}en. Okolna vezivna
tkiva ~ine potporu jajovodu.
l Gornji kraj vagine - fornix vaginae

l U{}e ili ulazni otvor vagine - ostium vaginae
l Djevi~njak - hymen
l Maternica - uterus
l Tijelo maternice - corpus uteri

Poglavlje 4
l Dno - fundus
l Rogovi - cornua uteri
l Vrat maternice - cervix uteri
l Materi~na duplja - cavum uteri
l Jajnici - ovaria
l Plitke jame - fossa ovarica
l Jajovodi - tubae uterinae
l Resice - findrije
2.2 MENSTRUACIJA
Menstrualni ciklus i na~in odvijanja menstrualnog ciklusa
Vremenski period od prvog dana jedne menstruacije do nastanka druge menstruacije naziva se
menstrualni ciklus, koji traje 28 dana. Prvi dan ciklusa je onaj dan kada menstruacija po~inje. U
pogledu duìne menstruacije i menstrualnog ciklusa postoje znatne individualne varijacije, a
smatra se da je normalan i onaj menstrualni ciklus koji traje 23, odnosno 33 menstrualna dana.
Menstruacija kod koje je interval kra}i od normalnog naziva se polimenorea (polimenorrhoea),
a ona kod koje je interval duì oligomenorea (ollygomenorrhoea). Gubitak krvi za vrijeme
normalne menstruacije iznosi 60 do 80 grama. Menstruacija sa manjim gubitkom krvi naziva se
hipomenoreja (hypomenorrhoea), a sa ve}im hipermenoreja (hypermenorrhoea) ili menoragija.
Prvi dan je dan kada po~inje menstrualno krvarenje zbog lju{tenja endometrija. Otprilike, 7.
dana endometrij po~inje zadebljavati - folikularna faza, kao odgovor na hormonske signale
iz jajnika.Oko 14 dana dolazi do ovulacije, kada hipofiza, `lijezda smje{tena na dnu mozga,
osloba|a luteiniziraju}i hormon, koji potakne jajnike da oslobode najve}e, najzrelije jaja{ce
zatvoreno u gnijezdu stanica nazvanog folikul. Jaja{ce po~inje putovati kroz jajovod i sljede}ih
dan ili dva ostaje ìvo i plodno. U me|uvremenu folikul lu~i hormone estrogen i progesteron,
zbog ~ega endometrijum nabubri i dozrijeva pripremaju}i se za prihvatanje oplodjenog jaja{ceta
- lutealna faza. Oko 19. dana jaja{ce se pribliì maternici; ako nije oplo|eno, nivo hormona
se smanjuje i jaja{ce se po~ne raspadati. Otprilike oko 28. dana, a to je posljednje razdoblje
menstrualnog ciklusa, endometrij se po~inje razgra|ivati i lju{titi, te bude izba~en iz maternice,
{to se naziva menstrualno krvarenje.
Menstruacija je normalna fiziolo{ka pojava u dugom nizu godina jedne ène.
Menstrualnu te~nost ~ine sluz grli}a, vaginalni sekret, }elije i par~i}i sluzokoè maternice, kao
i krv sa ugru{cima. Ovakav redovan gubitak krvi, iako koli~inski jako mali, moè dovesti do
malokrvnosti i anemije. Menstrualna te~nost je obi~no bez mirisa, sve dok ne do|e u kontakt sa
bakterijama iz vazduha i po~ne se raspadati. Pred kraj menstruacije moè se javiti neprijatan miris.
Prva menstruacija (menarha) nastaje kod djevoj~ica izmedju 12. i 14. godine ìvota. Menstrualni
period zavr{ava se u na{im krajevima naj~e{}e izme|u 45. i 48. godine starosti. Posljednju
urednu cikli~nu menstruaciju, sa kojom prestaje pravilna ovarijalna funkcija, nazivamo
menopauzom. Poslije menopauze dolazi postmenopauza, koja kasnije prelazi u senijum. êsto
je prije menopauze fertilitet ograni~en, a izvjestan broj èna osje}a i nelagodne vegetativne

Poglavlje 4
smetnje kao posljedicu po~etka poreme}aja cjelokupnog ovarijalnog endokrinijuma i taj period
se ozna~ava kao perimenopauza.
l Manje krvarenje - Polimenorea - polimenorrhoea

l Duè krvarenje - Oligomenorea - ollygomenorrhoea
l Ve}i gubitak krvi - Hipermenorea - hypermenorrhoea - menoragija
l Manji gubitak krivi - Hipomenorea
2.3 OVULACIJA
Ro|enjem, u jajnicima svake ènske osobe se nalazi otprilike milion folikula. Folikul je loptica
u ~ijem se sredi{tu nalazi nezrela jajna }elija. Od 400.000 jajnih }elija, koliko ih ima u vrijeme
menarhe (prva menstruacija), samo }e njih 300 do 500 sazreti tokom ìvota. Svakog mjeseca
tokom reproduktivnog ìvota ène samo nekolicina (od 10 do 20) folikula pod uticajem hormona
zapo~inje svoj razvojni ciklus. Samo jedna jajna }elija sazre i sposobna je za oplodnju. Jedan od
slojeva }elija u folikulu lu~i estrogen. Folikul sa jajnom }elijom u sredi{tu pomjera se ka povr{ini
jajnika. U vrijeme ovulacije folikul na povr{ini ovarijuma prsne, omogu}avaju}i na taj na~in jajnoj
}eliji da otpliva. Neke ène tom prilikom osjete bol u donjem stomaku i krstima. Simptomi
mogu biti toliko nagla{eni da nalikuju zapaljenju slijepog crijeva ili vanmateri~noj (ektopi~noj)
trudno}i. Nekolicna èna se àli na glavobolju, èlu~ane smetnje i malaksalost ,dok se druge za
vrijeme ovulacije osje}aju bolje nego ina~e. Tada dolazi do promjena u konzistenciji sluzi grli}a
(cervikalnog mukusa). Neposredno pred ovulaciju onaj isti sloj }elije folikula koji je lu~io estrogen
sada po~inje da lu~i progesteron. Nakon ovulacije folikul se pretvori u ùto tijelo (corpus luteum)
zbog ùte boje masti u njemu. Ako do|e do oplodnje ùto tijelo nastavlja da lu~i hormone koji
odràvaju trudno}u, u protivnom, folikul biva resorbovan. Nakon nekoliko mjeseci na mjestu
ùtog tijela na povr{ini jajnika ostaje samo bjeli~asti oìljak, koji se zove bijelo tijelo (corpus
albicans). Ono vremenom nestane u potpunosti. Jajnu }eliju oslobo|enu tokom ovulacije prstasti
nastavci jajovoda uvuku u njegov ljevkasti kraj. Odatle jajna }elija zapo~inje svoje vi{ednevno
putovanje ka maternici, potpomognuta talasastim (peristalti~kim) kontrakcijama jajovoda.
Oplodnja (fertilizacija) predstavlja spajanje ènske jajne }elije i spermatozoida mu{karca. Ona se
odigrava u spolja{njoj tre}ini jajovoda koji je najbliì jajniku. Oplodnja je poznata i pod nazivom
za~e}e (koncepcija) i obi~no se de{ava dan nakon ovulacije. Na putu ka maternici oplo|ena
jajna }elija moè da se zaustavi zbog oìljnih sraslina i ugnijezdi negdje u jajovodu. Tako
nastaje vanmateri~na trudno}a. Srasline su posljedica infekcije koja nastaje zbog upotrebe
spirale, endometrioze ili upalnih procesa u maloj karlici. One su naj~e{}i, ali ne i isklju~ivi
razlog vanmateri~ne trudno}e. Vanmateri~na trudno}a je obi~no lokalizovana u srednjem dijelu
jajovoda na kome se jajna }elija i ina~e zadrì nakratko na svom putu ka maternici. Hirur{ka
intervencija je neophodna da bi se sprije~ilo prskanje (ruptura) jajovoda.
l Vanmateri~na trudno}a (ektopi~na) - graviditas extrauterinae

l @uto tijelo - corpus luteum
l Oplodnja - fertilizacija
l Za~e}e - koncepcija
l Prskanje - ruptura

Poglavlje 4
2.4 ABORTUS
Izazvani abortus, ili dobrovoljno prekidanje trudno}e, se koristi da prekine ve} utvr|enu
trudno}u. Najve}i dio abortusa - skoro 90% se odvija u prva tri mjeseca trudno}e. Manje od
11% se odvija u drugom tromjese~ju. Generalno, poslije 24 sedmice (broj sedmica moè da
varira prema nacionalnom zakonodavstvu), abortus je veoma rijedak i uvijek se obavlja zbog
ozbiljnih zdravstvenih razloga. Moè biti izveden na jedan od slijede}a tri na~ina;
a) lijekovima
b) vakumskom aspiracijom
c) hirur{kim putem
Nesiguran abortus je procedura prekidanja neèljene trudno}e koju izvodi osoba koja ne
posjeduje neophodne vje{tine, ili u okruènju koje ne zadovoljava minimalne medicinske
standarde, ili oboje.3
Spontani poba~aj je kada tijelo samo prekida trudno}u izbacivanjem embriona/fetusa prije 22
nedjelje trudno}e ili ispod 500 g teìne.4
U mnogim zemljama, abortus je jo{ uvijek zna~ajna oblast diskriminacije èna, a legalno pravo
izbora je zna~ajno politi~ko pitanje. Nesiguran abortus je jedan od najve}ih zdravstvenih rizika
za ène i moè ih ubiti ili doìvotno osakatiti.
3. SPOLNO PRENOSIVE INFEKCIJE
Spolno prenosive infekcije su one infekcije koje se sa osobe na osobu prenose putem
neza{ti}enog seksualnog odnosa, no to nisu jedini putevi prenosa ovih infekcija. Spolno
prenosive infekcije se, tako|er, mogu prenositi i na druge na~ine koji nisu u vezi sa seksualnim
pona{anjem, a to su; profesionalni rizik, zajedni~ko kori{tenje nesterilnog pribora za tetoviranje,
piericing, intravensko ubrizgavanje psihoaktivnih supstanci, kontakt sa inficiranim podru~jem i
sl. Bez obzira na put ulaska neke infekcije, one napadaju organizam ~ovjeka na isti na~in. Svako
pona{anje kod kojeg postoji i najmanji rizik da do|e do infekcije se naziva rizi~no pona{anje.
3.1 RIZI^NA PONA[ANJA
Rizi~na seksualna pona{anja su pona{anja koja mogu imati dugotrajne i neèljene (te{ke)
posljedice a o~ituju se u tome da osoba ne preuzima odgovornost za svoja seksualna
pona{anja, bez obzira je li to rezultat neznanja, neinformiranosti ili olakog shva}anja
seksualnog zdravlja. U rizi~na seksualna pona{anja spada rano stupanje u spolne odnose, ve}i
broj seksualnih partnera, nekori{tenje kontracepcije, nekori{tenje za{tite od spolno prenosivih
3
Adaptirano iz; Dijeljenje porodi~nog zdravlja i Specijalnog programa za istraìvanje i obu~avanje
istraìvanja ljudske reprodukcije - Me|unarodna konferencija o populaciji i razvoju, Kairo, Egipat,
5–13, septembar 1995.
4
WHO/FHE/MSM/94.11

Poglavlje 4
infekcija, zloupotreba alkohola i droga. Rezultati su neèljene trudno}e, spolno prenosive
infekcije, a neke od posljedica nemaju isklju~ivu povezanost samo s tjelesnim, nego i psihi~kim
zdravljem.
Aseksualna rizi~na pona{anja predstavljaju sve ostale aktivnosti kod kojih postoji mogu}nost
da krv ili inficirano podru~je osobe koja nosi neku infekciju do|e u kontakt sa krvotokom/
koòm druge osobe. Kao posljedica se moè desiti da do|e do prenosa infekcije.
Seksualni odnosi pod utjecajem alkohola i droga tako|er spadaju u rizi~na pona{anja, jer se
usljed navedenih sredstava smanjuje mo} rasu|ivanja i srazmjerno tome pove}ava
mogu}nost infekcije razli~itim spolno prenosivim uzro~nicima, neèljene trudno}e, ali i razli~itih
oblika seksualnog nasilja.
Kondom
Rizi~no pona{anje se moè uspje{no smanjiti kori{tenjem odre|enih vje{tina koje imaju cilj
promjenu pona{anja (tzv. bihevioralne vje{tine). Konkretno, bihevioralne vje{tine mogu biti
tehni~ke, interpersonalne i vje{tine self-menad`menta.
Tehni~ke bihevioralne vje{tine

Upotreba kondoma tokom spolnih odnosa je naj~e{}a preporuka savjetnika u svrhu smanjenja
rizika za prenos HIV-a i nekih drugih SPI (spolno prenosivih infekcija). Ipak, ispravan na~in
upotrebe kondoma je relativno kompleksna vje{tina i svaka osoba koja ima iskustva u
kori{tenju kondoma moè nabrojati probleme koji su u vezi sa efikasno{}u stavljanja kondoma,
skidanja itd. Sve to moè prepla{iti osobu koja treba da upotrijebi kondom.
Otvaranje omota, stavljanje kondoma u pravo vrijeme i na ispravan na~in, kori{tenje lubrikanata,
ispravno skidanje kondoma - prakticirati sve to za vrijeme spolnog odnosa i na na~in da se ne
izgubi spontanost, zahtijeva mnogo vi{e od jasne i kratke upute savjetnika „uvijek upotrebljavaj
kondome“. Tako|er, za konzumente droga koji koriste zajedni~ke igle potrebno je osigurati
prilike, razviti vje{tine (razmjena igala) putem kojih }e rizik prenosa infekcije biti minimalan.

Poglavlje 4
Ukoliko klijent ne usvoji osnovne tehni~ke vje{tine potrebne za bihevioralnu promjenu, te{ko
}e posti}i uspjeh u smanjenju rizi~nog pona{anja.
Interpersonalne vje{tine
Rizik od prenosa HIV-a i nekih drugih SPI uvijek zahva}a dio interpersonalnih odnosa;
potrebno je dvoje (spolni partner ili partner u konzumiranju droga) da bi do{lo do infekcije.
Interpersonalni odnosi, povezani s pona{anjima koja su rizi~na za prenos HIV-a, mogu
zakomplicirati preventivne napore. Dobri interpersonalni odnosi ili dobro usa|ene socijalne
vje{tine mogu sprije~iti situacije koje osobu stavljaju u potencijalni rizik. Dva tipa vje{tina su
izrazito va`na;
1.) napraviti dogovor s partnerom oko izbjegavanja visokorizi~nih pona{anja,
2.) ja~ati asertivnost kod klijenta kako bi se mogao oduprijeti pritiscima, zahtjevima druge
osobe/partnera za npr. seks bez za{tite
Razvoj i kori{tenje tih socijalnih vje{tina je izuzetno te{ko posti}i za neke ljude. Ljudi vjeruju da
iniciranjem razgovora s partnerom o upotrebi kondoma mogu doìvjeti odbacivanje i odbijanje
od partnera.
Napori savjetnika moraju biti usmjereni prema ja~anju klijentove asertivnosti i samopouzdanja,
kako bi efektivno reagirao/la u situacijama koje bi mogle rezultirati rizi~nim pona{anjem.
Vje{tine self-menad`menta
Kako HIV/SPI rizi~no pona{anje uvijek ulazi u okvir interpersonalnih odnosa, tako ulazi i u druge
okvire ~ovjekovog funkcioniranja kao npr. raspoloènja, osje}aja, situacija i okruènja. Zbog
toga je potrebno sagledati spolnost i spolne aktivnosti, konzumaciju droga u kontekstu raznih
okolnosti ìvota pojedinca. Mnoge studije pokazuju da su ~ak i oni koji imaju visoko znanje
o HIV-u i AIDS-u podlo`ni prakticiranju rizi~nih pona{anja ako pritom koriste razli~ite vrste
opijata (McCusker,et al., 1990; Ostrow et al., 1990; Stall, McKusick, Wiley, Coates, Ostrow,
1986). Druge studije pokazuju da usamljenost i velika èlja za stvaranjem prisne veze s „nekim
posebnim“ moè dovesti pojedinca u rizi~an odnos ( Kelly, Kalichman, et al., 1991; Silvestre,
Lyter, Valdiserrie, Huggins, Rinaldo, 1989). U takvim okolnostima, pona{anja osobe nisu samo
u vezi sa kori{tenjem ili nekori{tenjem kondoma. Tako|er se mogu sagledati i drugi relevantni
faktori u ìvotu pojedinca - konzumiranje alkohola, droga tokom spolnih aktivnosti, kako
sama~ki ìvot uti~e na funkcionisanje pojedinca itd. Ponekad, osnovni dijelovi self-menad`menta
su klju~ni za uspje{no smanjenje javljanja rizi~nih pona{anja. êsto se moè vidjeti seksualno
aktivna osoba koja kaè da upotrebljava kondome, ali nikada nema nijedan pri ruci. Ako
kondomi nisu „na dohvat ruke“ u trenutku kada bi trebali biti upotrijebljeni, naj~e{}e ne}e ni biti
upotrijebljeni. Cilj koji pojedinac mora zacrtati je da ima kondome uvijek pri ruci, u svakoj situaciji
kada postoji mogu}nost da }e biti spolno aktivan (u pretincu torbe, u autu, u sobi itd.). Sli~ne
upute su i za konzumente droga; dovoljan broj ~istih igala u blizini. Problem u savjetovanju je da
je te{ko, gotovo nemogu}e, dokazati smanjenje rizi~nih pona{anja u ìvotu pojedinca.

Poglavlje 4
Kognitivno rje{avanje problema
âk i kada osoba stvori stavove i vje{tine potrebne za smanjenje potencijalno rizi~nih
pona{anja, to sve mora biti ukomponirano u na~in ìvota same osobe. Sve vje{tine koje osoba
usvoji, prihvati moraju biti uspje{no implementirane u njegov/njezin ìvot. Rje{avanje problema
je interaktivni proces, u kojem savjetnik i klijent zajedno sudjeluju u kreiranju vje{tina koje }e
osobu dovesti do smanjenja rizi~nih pona{anja i planiranja kako zadràti te vje{tine. U tekstu je
opisan plan kako osoba mora postupiti ako èli imati spolni odnos - imati kondome uvijek pri
ruci. Taj plan uklju~uje kompleksniji na~in razmi{ljanja. Npr. osoba moè biti obeshrabrena {to
se ti~e no{enja kondoma sa sobom jer se unaprijed mora pripremiti, sve isplanirati, umjesto da
bude spontana i donese odluku na licu mjesta. Ako je osoba odlu~ila biti seksualno aktivna,
potreban joj je plan koji je sama izgradila - kako, kada i gdje spomenuti partneru kori{tenje
za{tite. Za mnoge ljude uvo|enje pona{anja koja nisu rizi~na zahtijeva velike promjene u
ìvotnoj rutini i puno je dublje od samog u~enja o sigurnom seksu.
Efektivni plan za smanjenje rizi~nog pona{anja zahtijeva preciznu procjenu okoline, partnerskih
odnosa, te kulturnog okruènja pojedinca.
Izrazi koje treba razumjeti;
l Infekcija - ulazak mikroorganizma u organizam ~ovjeka

l Bolest - ono {to nastupa nakon infekcije
l Uzro~nik - vrsta mikroorganizma koja napada ~ovjeka
l Vrata infekcije - mjesto kroz koje mikroorganizam ulazi u organizam
l Simptom - znak neke infekcije ili razvoja bolesti
Simptomi - znakovi infekcije

Mnoge SPI nemaju nikakve simptome, a one koje imaju simptome ne moraju da ispolje
znakove kod svih ljudi. No, postoje znakovi koji su zajedni~ki za veliki broj infekcija;
l Neobi~an iscjedak iz penisa ili vagine

l Peckanje pri mokrenju
l Peckanje i svrab u genitalijama i oko genitalija
l Crvenilo spolnih organa i oko spolnih organa
l Nateknute `lijezde
Spolno prenosive infekcije se prema uzro~nicima dijele na; virusne, bakterijske, parazitske i
gljivi~ne infekcije.

Poglavlje 4
3.2 HERPES
Izbijanje herpesa je zapravo pojava bolnih ranica i mjehuri}a koji poga|aju usta i genitalije.
Herpes je uzrokovan Herpes Simpleks Virusom - HSV. Jednom kad se osoba inficira ovim
virusom, on ostaje u koì i nervnim stanicama te osobe za cijeli ìvot. Ponekad osobe ne znaju
da su zaraène ovim virusom jer nemaju nikakve simptome. S vremena na vrijeme se HSV
aktivira i razvije simptome karakteristi~ne za herpes. Oslabljeni imunolo{ki sistem olak{ava
virusu da se aktivira. Stres, u~estala hladno}a, promjena klime i izloènost UV zrakama
pogoduju da se virus aktivira.
Oralni i genitalni herpes su dva glavna tipa HSV-a, a oba mogu uzrokovati i oralni i genitalni
herpes. HSV - 1 obi~no zahva}a regiju usne {upljine. Naj~e{}i je takozvani herpes simpleks
labialis (labie-usne), koji se pojavljuje na usnama i okolnoj koì. Neposredno prije izbijanja
herpesa osoba osje}a peckanje, utrnu}e i nelagodnost na mjestu izbijanja, potom se pojavljuju
mjehuri}i koji brzo pucaju. Nastale ranice pretvaraju se u kraste. Ponekad ovaj tip virusa
moè uzrokovati iste simptome na nosnicama i oko nosa, na zubnom mesu ili na nepcu, a
najneugodnije je kad zahvati oko.
HSV-2 obi~no uzrokuje genitalni herpes koji je ponekad pra}en povi{enom temperaturom,
glavoboljom i bolovima u mi{i}ima. Herpes-infekcija obi~no zapo~inje blagom odrvenjelosti,
svrbeòm i neugodnim osje}ajem u podru~ju na kojem }e izbiti mjehuri}i. Nakon izbijanja
mjehuri}a, njihov bistri sadràj se zamuti, mjehuri}i pucaju te nastaju ranice koje su
naj~e{}e prekrivene krastama. Ove promjene su pra}ene osje}ajem peckanja i boli. Gotovo
polovica osoba koje su imale genitalni herpes imat }e recidive (ponovnu pojavu bolesti).
Prosje~no trajanje recidiva genitalnog herpesa je 10 dana. U aktivnoj fazi bolesti osoba je
izuzetno infektivna.
Prenos: Virus se prenosi s osobe na osobu ako su osobe u seksualnom kontaktu, preko
sluznice ili u doticaju s herpesom druge osobe.
Herpes se moè prenijeti i ako nije prisutna herpeti~na promjena. HSV se {iri preko koè i
sluznice, stoga osobe koje ìve sa HIV-om trebaju paziti na mogu}nost dobivanja virusa, te na
taj na~in dodatno za{tititi svoj imunolo{ki sistem.
Dijagnoza: dijagnoza HSV-infekcije se postavlja na temelju pregleda i dijagnosti~kih testova.
Herpesi

Poglavlje 4
Lije~enje i prevencija: HSV se ne moè izlije~iti, ali se mogu lije~iti simptomi. Naime, HSV
se u fazi mirovanja nalazi na odre|enim mjestima nervnog sistema i jo{ ne postoji lijek koji bi
eliminirao virus. Me|utim, virus se ~esto i nepredvidivo reaktivira (recidivi), a u tim aktivnim
fazama herpeti~ne infekcije uspje{no se koriste specifi~ni protuvirusni lijekovi; aciklovir
(Zovirax), valaciklovir (Valtrex) i famciklovir.
Aciklovir se uzima u tabletama (200-800 mg/5 puta na dan/5-10 dana), a terapiju treba zapo~eti
{to ranije. Ovaj lijek gotovo da nema nuspojave. Lijek je dostupan i u obliku kreme za vanjsku
primjenu, iako je lokalna terapija protuvirusnim sredstvima danas gotovo potpuno napu{tena.
Lijek se moè uzimati i za prevenciju izbijanja herpesa (400 mg/dnevno) no, u~estalo uzimanje
lijeka vodi do rezistencije (otpornosti) na lijek. Pojava rezistencije ne o~ekuje se kod osoba
s vrlo o{te}enim imunim sistemom. Ukoliko uzimate terapiju dugoro~no, nije preporu~ljivo
iznenadno je prekidati, jer to moè uzrokovati izbijanje herpesa.
Alternativni pristupi: Neki lije~nici smatraju da prehrana moè biti uzrok ili, pak, suzbiti pojavu
herpesa. No, ne postoje stvarni dokazi u prilog tom mi{ljenju. Napravljena su neka istraìvanja
koja sugeri{u da aminokiselina lizin, koja se nalazi u mlije~nim proizvodima, kvascu i krompiru,
moè prevenirati pojavu herpesa. Slane kupke se preporu~uju kod ublaàvanja bolova
uzrokovanih genitalnim herpesom.
3.3 KLAMIDIJSKA INFEKCIJA
Infekcija bakterijom Chlamydia trachomatis jedna je od naj~e{}ih spolno prenosivih

infekcija(SPI) unazad nekoliko desetlje}a. Najve}i broj zaraènih osoba nema nikakvih
simptoma. U~estalost infekcije najvi{a je me|u adolescenticama (40%). Ukoliko se bolest ne
lije~i, infekcija uzrokuje neplodnost kod èna, te pove}ava mogu}nost prenosa HIV-a.
Prenos: Bakterija Chlamydia trachomatis moè se prenijeti analnim, vaginalnim i oralnim

seksualnim odnosom ukoliko osobe ne koriste kondom, te se na taj na~in ova bakterija moè
prenijeti na anus, penis, grli} maternice, `drijelo i o~i.
Klamidijska infekcija koja se ne lije~i moè u~initi osobe zaraène HIV-om jo{ infektivnijim (lak{e
prenose HIV), jer klamidija uzrokuje mala o{te}enja na sluznici, te se pove}ava broj stanica
zaraènih HIV-om u tom podru~ju. Osoba koja je zaraèna klamidijom osjetljivija je na druge
infekcije, pa tako i na HIV.
Klamidija se, tako|er, moè prenijeti sa majke na dijete tokom poroda, te moè uzrokovati
pneumoniju ili bolesti o~iju.
Prevencija: Upotreba kondoma tokom analnog, vaginalnog i oralnog seksa je najefikasniji na~in
za{tite od prenosa klamidije. Seksualno aktivnim osobama savjetujemo da redovito obavljaju
lije~ni~ke preglede.
Simptomi: Simptomi se uglavnom javljaju u razdoblju od 1-3 sedmice nakon infekcije. No,
mnogo ljudi inficiranih klamidijom nisu svjesni da su inficirani. Prema nekim procjenama, 75%
èna i 50% mu{karaca je inficirano klamidijom, a nemaju nikakvih simptoma infekcije!

Poglavlje 4
Ukoliko se simptomi pojave, kod mu{karaca je to naj~e{}e bjelkasti, mlije~ni iscjedak iz penisa,
koji se javlja naj~e{}e ujutro, te peckanje tokom mokrenja. Klamidija moè uzrokovati i oticanje
testisa. Ukoliko je osoba inficirana klamidijom analno, moè se pojaviti svrbe` u podru~ju anusa
te iscjedak.
@ene inficirane klamidijom mogu primijetiti mlije~ni iscjedak iz vagine i bol u le|ima, ili u donjem
dijelu abdomena ili bol prilikom spolnog odnosa. Ponekad je mogu}e i blago krvarenje tokom
spolnog odnosa ili izme|u mjese~nica.
Nelije~ena klamidijska infekcija moè kod èna uzrokovati karli~nu upalnu bolest, te
vanmaterni~nu trudno}u, sterilnost, a u ekstreminim slu~ajevima i smrt. Kod mu{karaca
klamidija rje|e uzrokuje ve}e komplikacije, iako ~esto uzrokuje sterilnost. êsti su slu~ajevi da
se kod mu{karaca i èna, kao poslijedica inficiranosti klamidijom, razvije artritis.
Klamidija
Dijagnoza: Dijagnozu postavlja specijalizirani lije~nik (ginekolog/urolog) pri ginekolo{kom/

urolo{kom pregledu. Stoga se obratite svom lije~niku koji }e vas uputiti na specijalisti~ki pregled.
Lije~enje: Klamidijska infekcija se lije~i antibioticima.
3.4 KANDIDIJAZA
Candida albicans je gljiva koja normalno ìvi na na{im sluznicama i zdrave osobe rijetko
obolijevaju od kandidijaze, jer je u normalnim okolnostima imunolo{ki sistem lako kontrolira. No,
ukoliko je imunolo{ki sistem oslabljen, kandida se moè umnoìti te nastaje infekcija sluznice ili
koè, a mogu biti zahva}eni i unutra{nji organi. Kandidijaza usne {upljine naziva se i soor.
Osobe mogu dobiti kandidijazu ukoliko im je imunolo{ki sistem oslabljen uzro~nicima poput
stresa ili uzimanja alkohola, zbog nekih bolesti ({e}erna bolest, tumori, HIV-infekcija) i sl.

Poglavlje 4
Kandida se, tako|er, moè pojaviti tokom i poslije uzimanja antibiotika, jer se privremeno
ubijaju bakterije koje normalno ìve na na{im sluznicama (“dobre bakterije”), pa se kandida
moè umnoàvati. Prisustvo ovih dobrih bakterija reguli{e broj gljivica. @ene mogu dobiti
kandidijazu ukoliko za intimnu njegu koriste sapune i gelove koji nisu Ph neutralni. U ovom
slu~aju sapun uni{tava dobre bakterije, tako da preostale bakterije nisu dovoljne da kontroli{u
broj gljivica, koje se nakon toga po~nu razmnoàvati.
Osobe inficirane HIV-om ~esto imaju kandidijazu usne {upljine, ~ak i dok su im limfociti CD4
na nivou 200-400. Na desnima, jeziku, unutra{njoj strani obraza i gornjem dijelu grla kandida
raste u bijelim naslagama koje mogu biti sastrugane ili u obliku crvenila na sluznici koje se
naziva eritem (crvenilo). Kandidijaza jednjaka je mnogo opasnija i to je jedna od dijagnoza koje
definiraju AIDS. Simptomi su bolno gutanje, te osje}aj àrenja i bol ispod prsne kosti.
Genitalna kandidijaza pojavljuje se u vagini kod èna i na koìci na vr{ku penisa kod
mu{karaca, a uzrokuje svrbe` ili blagu bol. Zbog poreme}aja zdravlja (HIV-infekcija u
uznapredovaloj fazi te niz drugih bolesti), kandida se moè pojaviti i na mnogim unutra{njim
organima kao npr. na plu}ima (plu}na kandidijaza).
Kandidijazu usne {upljine i jednjaka lako je dijagnosticirati.
Lije~enje: Kandidijaza se lije~i protugljivi~nim lijekovima (antimikotici ketokonazol-Oronazol,

itrakonazol-Itrakonazol, flukonazol-Diflucan), koji mogu biti u obliku tableta, te~nosti, kreme za
koù, te vaginalnih krema. Tablete mogu prouzrokovati nuspojave poput mu~nine, povra}anja i
osipa.
Ketokonazol i itrakonazol reaguju sa nekim lijekovima koje koriste osobe s HIV-om. Stoga,
osobe trebaju savjet ljekara oko mogu}ih me|udjelovanja lijekova.
Neki sojevi kandide mogu postati otporni na flukonazol, posebno kod osoba koje imaju nizak
broj limfocita CD4 ili osoba koje dugo koriste flukonazol.
Prevencija: Pri intimnoj njezi najbolje je koristiti toplu vodu, no ukoliko osoba èli da koristi
gelove i sapune, tada je va`no da su oni Ph neutralni.
Neki izvori navode uzimanje BIO-jogurta u~inkovitog kod prevencije kandide. To je zato {to
BIO- jogurt sadrì bakteriju koja zaustavlja {irenje kandide.
U drugim izvorima je preporu~eno izbjegavanje slatke hrane, bijelog bra{na i {krobne hrane.
Bez obzira na date preporuke OBAVEZNO se savjetujte sa svojim lije~nikom i nutricionistom!
Kandidijaza

Poglavlje 4
3.5 HPV-SPOLNE BRADAVICE
HPV-infekcija je spolno prenosiva infekcija uzrokovana humanim papiloma virusom (HPV). Iako
je sve ~e{}e da mladi tijekom spolnog kontakta dolaze u kontakt s ovom spolno prenosivom
infekcijom, svaka seksualno aktivna osoba moè biti izloèna riziku inficiranja ovim virusom.
Neki tipovi virusa mogu uzrokovati rak grli}a maternice (cerviksa) ili anusa. Pove}an rizik da }e
se HPV reaktivirati imaju osobe zaraène HIV-om zbog pada imuniteta uzrokovanog HIV-om.
Prenos: HPV se prenosi neza{ti}enim vaginalnim, analnim ili oralnim seksom. Virus se moè
prenijeti i bliskim fizi~kim kontaktom sa genitalnim bradavicama (koje su simptom HPV-a).
Prevencija: Upotreba kondoma za analni, vaginalni i oralni seks pruà visoku za{titu od
prenosa HPV-a. Poèljno je da seksualno aktivne osobe redovito idu na lije~ni~ke kontrole kako
bi HPV mogao biti dijagnosticiran (ukoliko je prisutan kod osobe).
Simptomi: Genitalne bradavice (HPV) izgledaju poput malih kvrìca koje su blago hrapave.
Ne razviju sve inficirane osobe simptome. Kod èna se genitalne bradavice mogu pojaviti u
unutra{njosti vagine ili izvan nje, te u podru~ju grli}a maternice ili anusa. Kod mu{karaca se
obi~no javljaju na vr{ku penisa ili u podru~ju anusa.
Neki tipovi HPV-a (npr. 16, 18, 31, 33, 35) mogu uzrokovati rak grli}a maternice ili anusa.
Dijagnoza: Genitalne bradavice se dijagnosticiraju klini~kim pregledom genitalnog i analnog

podru~ja.
Papa-testom se otkrivaju prekancerogene stani~ne promjene, koje se nazivaju cervikalna

displazija. Papa-test je postupak kojim ginekolog uzima mali razmaz stanica s grli}a maternice.
Mikroskopskim pregledom tog razmaza mogu}e je utvrditi promjene na stanicama koje ukazuju
na rizik od raka.
@enama zaraènim HIV-om preporu~a se da naprave Papa-test kad saznaju za svoju HIV-
infekciju, 6 mjeseci poslije, te dalje jednom godi{nje.
Lije~enje: Ova infekcija se ne moè izlije~iti. Lije~enje uklju~uje premazivanje kondiloma

(bradavica) kemijskim tvarima koje ih uklanjaju; spaljuju, zamrzavaju, laserskim postupkom, a
novost je krema koja poti~e imunitet.
Kondilomi

Poglavlje 4
3.6 HEPATITIS B
Hepatitis B ili serumski hepatitis je bolest koja je uzrokovana virusom B hepatitisa (HBV).
Karakteristi~na je po dugom inkubacijskom periodu ( 45-180 dana, prosje~no 60-90).
Prenos: Dio virusa, HBsAg je na|en u gotovo svim tjelesnim sekretima i ekskretima, me|utim
jedino je za krv, pljuva~ku, spermu i vaginalni sekret utvr|eno da su zarazni.
HBV je ipak karakteristi~an po parenteralnom prenosu. Virus se unosi u krv naj~e{}e

inokulacijom; transfuzijama krvi ili plazme, kod narkomana putem zajedni~kog pribora pri
ubrizgavanju droge, nedovoljno steriliziranim iglama i instrumentima, ali i drugim predmetima
koji su prije toga ( prilikom ozljeda, slu~ajnog ranjavanja, tetoviranja i sl.) bili u dodiru s krvlju
oboljelog ili virono{e bez klini~kih znakova bolesti. Virusni hepatitis se moè prenijeti i slinom,
a zna~ajan je i spolni put prenosa te bolesti. Postoje podaci da se u posebno prisnom kontaktu
i pod posebnim prilikama virus hepatitisa B moè prenijeti i neparenteralnim putem, premda se
i u tim slu~ajevima ne moè isklju~iti prenos kroz male ozljede koè i sluznica.
Klju~nu ulogu u prenosu imaju asimptomatske virono{e. Virus se nakon preboljele bolesti
relativno dugo, pa i doìvotno, moè zadràti u krvi . U op{toj populaciji zdravih (ili naoko
zdravih) ljudi ima nosilaca virusa. Nerijetko se de{ava da majke koje su HBsAg pozitivne,
odnosno nosioci dijela virusa prenesu virus na novoro|en~e tokom poro|aja.
Lica sa visokim rizikom za hepatitis B su; narkomani, promiskuitetne osobe, zatvorenici,

zdravstveni radnici i radnici u javnoj bezbjednosti, koji dolaze u kontakt sa krvlju, pacijenti sa
poreme}ajem koagulacije koji primaju produkte krvi, porodi~ni kontakti i seksualni partneri
nosilaca HBV, pacijenti u odjelima za hemodijalizu, novor|en~ad koja su rodile majke nosioci
HBV i klijenti i osoblje institucija za mentalno zaostale.
Prevencija
1. Op{te mjere prevencije
Nije potrebna izolacija oboljelog, ali treba obratiti pa`nju na uklanjanje izlu~evina (urin, stolica),
isto tako treba obratiti pa`nju na pribor za {i{anje, brijanje, ~etkicu za zube, jer se i preko njih
moè prenijeti virus sa inficirane na zdravu osobu.
Ukoliko je jedan od seksualnih partnera nosilac virusa, a drugi nema nijedan marker HBV, treba
im savjetovati za{titu pri seksualnom kontaktu ili apstinenciju od seksa sve dok se osjetljivi
partner na HBV ne vakcini{e hepatitis B vakcinom i ne razvije antitijela u dovoljnom za{titnom
titru.
Osobe koje se tetoviraju ili su intravenski narkomani treba da koriste {price i igle za
jednokratnu upotrebu, a nikako zajedni~ku {pricu ili iglu.
Sve trudnice u tre}em trimestru trudno}e obavezno treba ispitati na prisustvo HBV (HbsAg)
u serumu i kod onih koje su pozitivne za{tititi novoro|en~e od HBV infekcije (istovremena
aplikacija HB imunoglobulina i HB vakcine na dva razli~ita mjesta).

Poglavlje 4
Rutinska kontrola davalaca krvi na HBsAg. Transfuzije krvi treba davati u strogo indiciranim
slu~ajevima.
Prilikom svih medicinskih zahvata najbolje je upotrebljavati pomagala za jednokratnu upotrebu

( {price, igle, katetere, dijelove aparata koji dolaze u kontakt sa krvlju) i svakako svakodnevno
koristiti za{titnu opremu (rukavice, maske, ogrta~e, za{titne nao~ale i sl.)
2. Specifi~ne mjere prevencije
Specifi~na profilaksa hepatitisa B moè biti aktivna ili kombinovana, aktivna i pasivna. Aktivna
za{tita se sastoji u primjeni specifi~nih antigena (vakcina) koji indukuju sintezu specifi~nih
antitijela, a pasivna za{tita se sastoji u primjeni za{titnih antiHBs antitijela (hepatitis B
imunoglobulin - HBIG). U kombinovanoj za{titi zastupljena su oba mehanizma prevencije.
Simptomi:
Akutni hepatitis B, tipi~ni ikteri~ni oblik koji ima manje od 10% djece i 30-50% odraslih, prolazi
kroz tri stadija, preikteri~ni, ikteri~ni stadij i stadij rekonvalescencije.
U preikteri~nom stadiju se javljaju malaksalost, gastrointestinalni simptomi, kao {to su muka,

povra}anje, te{ka anoreksija, ponekad artralgije i ospa. Spektar teìne klini~ke slike ide od
blagih oblika do fulminantnih, fatalnih oblika akutne nekroze jetre. Bolesnici sa blagim,
anikteri~nim ili asimptomatskim oblicima akutnog hepatitisa B imaju ve}u {ansu da dobiju
hroni~ni hepatitis. Nasuprot ovim bolesnicima, kod bolesnika sa fulminantnim hepatitisom B,
koji preìve ovu najteù formu bolesti, po pravilu nema progresije bolesti u hroni~no oboljenje
jetre. Bolesnici sa naglim po~etkom i izraènim ikterusom u akutnom hepatitisu B obi~no
kompletno ozdrave.
Hroni~ni hepatitis B je podmukla bolest koja traje vi{e od {est mjeseci, sa mogu}no{}u da
progredira u cirozu i primarni hepatocelularni karcinom. U najve}em broju slu~ajeva proti~e
asimptomatski. Ukoliko su prisutni simptomi, uglavnom su blagi i nespecifi~ni, u vidu umora,
slabog apetita, muke, bolova u abdomenu, mi{i}ima i zglobovima. Naj~e{}i simptom je
malaksalost pri uobi~ajenom radu.
Prelazak akutnog u hroni~ni hepatitis B zavisi, izme|u ostalog, i od uzrasta i spola. [to je osoba
sa akutnim B hepatitisom mla|a, to se rizik od prelaska u hroni~nu infekciju pove}ava, tako
da djeca inficirana pri ro|enju u 90% slu~ajeva dobijaju hroni~ni hepatitis. U pogledu spola,
hroni~ni hepatitis B ~e{}i je kod mu{karaca nego èna.
Dijagnoza: Dijagnoza se postavlja utvr|ivanjem prisustva u serumu specifi~nih antigena i/ili

antitijela, tzv. markera HBV.
Testovi za detekciju poreme}ene funkcije jetre, kao {to su serumska alanin aminotransferaza,
(ALT) i bilirubin dopunjuju klini~ke, patolo{ke i epidemiolo{ke nalaze. Vrijednosti ALT su
obi~no vi{e od vrijednosti serumske aspartat transferaze (AST). Ostali biohemijski nalazi
koji predstavljaju dokaz disfunkcije jetre i hematolo{ke promjene upotpunjuju klini~ku i
epidemiolo{ku dijagnozu.
Biopsija jetre omogu}ava postavljanje histolo{ke dijagnoze hepatitisa.

Poglavlje 4
Lije~enje: U akutnoj fazi bolesti mirovanje je osnova lije~enja, ugljenohidratna ishrana u
po~etku, a kasnije se ograni~ava jedino unos masne hrane, zabrana konzumiranja alkohola.
Iako se u lije~enju virusnog hepatitisa B uspje{no koriste; lamivudin, interferon alfa i interferon
beta i pobolj{avaju izgled HBV markera, ovaj efekat je ~esto samo privremen, jer dolazi do
ponovne replikacije virusa poslije terapije.
3.7 HEPATITIS C
Qui-Lin Choo i sar. publikovali su 1989. godine izolaciju hepatitis C virusa (HCV) koji spada
u grupu RNK virusa. Danas je opisano najmanje {est genotipova; 1a, 1b, 2a, 2b, 3 i 4 .
Genotipizacija virusa moè biti korisna u pra}enju {irenja HCV infekcije, prognozi toka i ishoda
bolesti, predvi|anju efikasnosti interferonske terapije i izradi vakcine protiv hepatitisa C.
Hepatitis C
Prenos: Izvor infekcije HCV je uvijek ~ovjek s akutnom ili hroni~nom HCV infekcijom.
HCV se danas naj~e{}e prenosi intravenskim (i.v.) konzumiranjem droga, primanjem krvi i
derivata krvi i transplantacijom organa. Manje su zna~ajni seksualna i perinatalna transmisija,
kao i neki drugi putevi preno{enja. U posljednje vrijeme kao put prenosa HCV pojedini autori
spominju i zajedni~ko kori{tenje pribora za u{mrkavanje droga.
Poslije uvo|enja obaveznog kontrolisanja krvi dobrovoljnih davalaca krvi na prisustvo anti
HCV antitijela, transfuzije krvi i derivata krvi izgubile su primat u preno{enju HCV infekcije, a
na prvo mjesto dolazi intravenozno ubrizgavanje droga. Upotreba zajedni~kog pribora pri i.v.
ubrizgavanju droga dovodi do mije{anja krvi prisutnih korisnika narkotika i preno{enja HCV
infekcije.
Kada je transfuzija krvi i derivata krvi u pitanju, danas, nakon uvo|enja obaveznog testiranja
davalaca krvi na anti-HCV antitijela, savremeni testovi otkrivaju oko 95% anti HCV pozitivne krvi.
Zahvaljuju}i tome, danas samo oko 0,3% primalaca krvi dobija i HCV infekciju.
Kod transplantacije organa postoji visok rizik ( oko 90%) od prenosa HCV infekcije kad je donor
HCV RNK pozitivan.
HCV se prenosi seksualnim putem znatno teè nego HBV, vjerovatno zbog manje koli~ine
virusa u krvi i tkivnim te~nostima. Kod homoseksualaca se infekcija HCV prenosi znatno teè od
infekcije HBV ili HIV, ali ipak lak{e nego u op{toj populaciji.

Poglavlje 4
HCV infekcija se vrlo rijetko prenosi sa majke na novoro|en~e.
Prevencija: Op{te mjere koje se provode protiv i kod HBV-a.
Simptomi: Hepatitis C virusna infekcija moè se manifestovati razli~itim klini~kim slikama -

akutni virusni hepatitis C, hroni~ni hepatitis C, ciroza C, hepatocelularni karcinom.
Inkubacija traje od 2 do 6 mjeseci, naj~e{}e 6 - 9 sedmica. Po~etak je obi~no podmukao,

pra}en anoreksijom, neodre|enom abdominalnom simptomatologijom, mu~ninom,
povra}anjem, koji progrediraju u ùticu, ali u manjoj mjeri nego hepatitis B. Teìne klini~ke
slike kre}u se u rasponu od inaparentnog oblika ( u oko 75% inficiranih) do rje|ih fulminantnih
fatalnih oblika. Obi~no je manje te{ka u akutnoj fazi. Kod bolesnika sa hroni~nim oboljenjem
jetre, u 30-60% slu~ajeva moè da do|e do hroni~nog aktivnog hepatitisa, a u 5-20% moè da
se razvije ciroza. Pokazalo se da postoji povezanost HCV infekcije i pojave hepatocelularnog
karcinoma. Hroni~na infekcija je ~esto asimptomatska.
O~i
Dijagnoza: Dijagnozu HCV infekcije postavlja virusolog dokazivanjem antitijela i antigena

vezanih za prisustvo HCV, ( anti-HCV, HCV RNK).
Hematolo{ki i biohemijski nalazi nemaju specifi~nu dijagnosti~ku vrijednost.
Ni biopsijom, odnosno histopatolo{kim pregledom tkiva jetre, ne postavlja se dijagnoza

hepatitisa C.
Lije~enje: Lije~enje akutnog i hroni~nog hepatitisa C, kao i ostalih hepatitisa izazvanih drugim
hepatotropnim virusima, uklju~uje supstitucionu, simptomatsku i specifi~nu terapiju.
Specifi~na terapija u HCV infekciji zna~i, u prvom redu, interferonska terapija, interferon sam ili
u kombinacija sa ribavirinom, koji ima {iroki spektar antivirusnog djelovanja.
3.8 SIFILIS
Sifilis je zarazna hroni~na spolno prenosiva infekcija. Nekada je bio vrlo ~est i bez mogu}nosti
lije~enja. Sifilis nije ~esta infekcija, iako je u posljednje vrijeme zabiljeèn porast broja inficiranih.
Bakterija treponema moè zahvatiti sva tkiva i sve organe. Tri su faze bolesti; primarni, sekundarni
i tercijarni sifilis. Ako se sifilis ne lije~i, mogu nastati o{te}enja na krvnim ìlama i mozgu, {to moè
dovesti i do smrti. Sifilis je teè lije~iti kod osoba koje imaju HIV, a od posebne je va`nosti da se
bolest po~ne lije~iti {to prije.

Poglavlje 4
Prenos: Sifilis uzrokuje bakterija Treponema pallidum, koja ulazi u organizam kroz sitna
o{te}enja sluznice ili koè. Sifilisom se moète zaraziti ako imate neza{ti}eni analni, vaginalni
ili oralni seks i do|ete u kontakt sa sifilisnom ranom. Otvorene vla`ne sifiliti~ne promjene
primarne i sekundarne faze bolesti izuzetno su zarazne. Sifilis se prenosi i sa zaraène majke na
dijete tokom trudno}e ili poroda.
Mogu}e je da su osobe s HIV-om, u prvoj i drugoj fazi sifilisa, vi{e infektivne (lak{e prenesu
infekciju sifilisa). Tako|er, osobe zaraène sifilisom mogu biti osjetljivije na infekciju HIV-om.
Prevencija: Upotreba kondoma za sve oblike spolnih odnosa je za{tita od prenosa bakterije
sifilisa. Ovakva za{tita nije dovoljna, jer promjene koje uzrokuje sifilis mogu se pojavljivati i
na koì i sluznicama drugih dijelova tijela. Spolno aktivnim osobama se preporu~uju redoviti
lije~ni~ki/specijalisti~ki pregledi na kojima se mogu testirati na sifilis i druge SPI.
Simptomi: Sifilis moè uzrokovati mno{tvo simptoma ili, pak s druge strane, nijedan. U ranim
fazama bolesti simptome moète lako previdjeti. Sifilis moè napredovati znatno brè kod
osoba koje imaju HIV, te moè uzrokovati ne{to druga~ije simptome.
Oko tri sedmice nakon inficiranja na mjestu ulaska bakterija (treponeme) u tkivo razvija se
primarni afekt, ~ime zapo~inje primarna faza sifilisa. Primarni afekt zapo~inje kao kvrìca koja
za dan do dva prelazi u ranicu ~ije se dno po~inje raspadati, a rubovi postaju sve tvr|i, te se to
naziva tvrdi ~ankir. Dno je glatko i sjajno, rubovi malo uzdignuti. Ta promjena je bezbolna, traje
oko mjesec dana i spontano nestaje. Primarni afekt naj~e{}e se nalazi na vanjskom spolovilu
(penis, odn. male ili velike stidne usne), dok su druge lokalizacije rje|e (grli} maternice, usnice,
krajnici, jezik, prsti ruku). Uvijek je prisutno lokalno pove}anje limfnih ~vorova.
Sekundarni sifilis moè uzrokovati osip, pove}anje svih limfnih ~vorova, vru}icu, bol u mi{i}ima,
glavobolju, zujanje u u{ima, a u rje|im slu~ajevima i meningitis. Tamnosme|e ranice, veli~ine
kovanice 10 feninga, mogu se pojaviti na rukama i nogama. Osip i ranice su visoko infektivne!
Ova faza sifilisa se obi~no razvije unutar 6 mjeseci od zaraze.
Tercijalni sifilis se razvije u 10 godina od zaraze, a moè uzrokovati o{te}enja na skoro svim
unutarnjim organima i mozgu ~ovjeka. Ukoliko se ne lije~i, sifilis moè uzrokovati smrt.
Dijagnoza: Dijagnoza se postavlja na temelju specijalisti~kog pregleda i krvnih testova na

sifilis. Tijelu treba u prosjeku 3 mjeseca da razvije antitijela na bakteriju koja uzrokuje sifilis, pa
test napravljen u prva 3 mjeseca od infekcije ne mora pokazati ispravan rezultat. Postoje neki
dokazi da test na sifilis nije toliko pouzdan kod osoba koje imaju HIV. Ukoliko se sumnja da je
bole{}u zahva}en mozak, lumbalnom punkcijom mogu se obaviti pretrage koje }e dati podatke
o stupnju bolesti.
Sifilis

Poglavlje 4
Lije~enje: Sifilis se obi~no lije~i penicilinskim injekcijama. Osobe koje su alergi~ne na penicilin
uzimaju druge antibiotike. HIV+ osobe dobivaju ve}e doze lijeka i terapija traje duè. Da bi sifilis
u potpunosti bio izlije~en obavezno uzmite sve doze koje vam je lije~nik propisao! Da biste
izbjegli inficiranje drugih osoba ili vlastitu reinfekciju, va`no je da se suzdràvate od spolnih
odnosa sve dok traje lije~enje i dok vam lije~nik nije potvrdio da je sifilis izlije~en.
Krvne testove na sifilis ponovite u intervalima od 1, 2, 3, 6, 12 i 24 mjeseca kako biste se u

potpunosti uvjerili da je sifilis izlije~en.
3.9 GONOREJA, TRIPER ILI KAPAVAC
Gonoreja je jedna od najstarijih i najpoznatijih SPI, tako|er poznata i kao kapavac. Uzro~nik ove
SPI je bakterija gonokok.
Prenos: Gonoreja se prenosi spolnim putem; analno, vaginalno, oralno. Ova infekcija
uzrokovana bakterijom gonokok moè zahvatiti anus, penis, maternicu i grlo. Gonoreja se,
osim spolnim putem, moè prenijeti sa majke na dijete tokom poroda, te moè uzrokovati
infekciju djetetovih o~iju i sljepilo.
Prevencija: Upotreba kondoma tokom analnog, vaginalnog i oralnog spolnog odnosa je

u~inkovit na~in prevencije ove bolesti.
Simptomi: Simptomi gonoreje se pojavljuju u 2 do 10 dana od zaraze. Kod mu{karaca se javlja

ù}kasti ili zelenkasti iscjedak iz penisa, uz prisutnost peckanja pri mokrenju. Testisi mogu biti
nate~eni i bolni. Ponekad su ovi simptomi slabo izraèni, te mogu ostati nezapaèni.
Kod èna postoje simptomi peckanja pri mokrenju, te bezbojan ili lagano krvavi iscjedak iz vagine.
Ako je infekcija rektalna, prisutan je krvavi iscjedak iz anusa, anus je bolan ili postoji bol pri
analnom spolnom odnosu.
Ukoliko je zahva}eno grlo, naj~e{}e se javlja upala grla.
Infekcija gonorejom pove}ava mogu}nost prenosa HIV-a i do 5 puta.
Dijagnoza: Dijagnozu postavlja specijalizirani lije~nik (ginekolog/urolog) pri ginekolo{kom/

urolo{kom pregledu. Stoga se obratite svom lije~niku koji }e vas uputiti na specijalisti~ki
pregled.
Za dijagnozu gonoreje obi~no se uzima bris sa vrha penisa ili maternice, ali i iz grla i anusa.
Tako|er se uzima i uzorak urina.
Lije~enje: Gonoreja se lije~i antibioticima.
Nelije~ena gonoreja moè uzrokovati ozbiljnije zdravstvene probleme. Kod èna uzrokuje
upalu maternice, sterilitet i/ili izvanmaterni~nu trudno}u. Kod mu{karaca obi~no se javljaju
bolni testisi.

Poglavlje 4
4. HIV i AIDS/SIDA
4.1 Kako je sve poêlo?
U Los Angelesu u SAD-u 1981. godine zabiljeèni su prvi slu~ajevi nepoznate infekcije, za koju
se mislilo da se javlja samo kod homoseksualaca. Malo kasnije, Francuska od SAD-a kupuje
2.500,00 litara plazme koja uredno prolazi sve laboratorijske pretrage. Plazma je upotrebljena
i nakon izvjesnog vremena biljeè se novi slu~ajevi infekcije, ali ovog puta kod hemofili~ara
koji su primili ameri~ku plazmu. Ovaj skandal u Francuskoj imao je fundamentalno zna~enje u
otkrivanju na~ina prenosa HIV-a.
Malo kasnije, 1983. godine, otkriven je HIV, a potom i prvi test na antitijela koja nastaju u
prisustvu HIV-a. Prvi slu~aj AIDS-a u BiH je zabiljeèn 1986. godine, a prva HIV pozitivna osoba
registrovana 1989. Od tada pa do danas registrovano je oko 70 osoba sa HIV-om i AIDS-om.
No, ove male brojke mogu nas vrlo lako zavarati da stanje nije alarmantno. U BiH se HIV i AIDS
~esto pripisuje odre|enim grupacijama ljudi. Pripisuju}i HIV i AIDS odre|enim skupinama,
kojima mi ne pripadamo, dovodimo sebe u opasnost, jer tada ìvimo u ubje|enju da nismo
skloni riziku. Drugi veliki problem je to {to se malo govori o HIV-u i AIDS-u, {to tako|er za
posljedicu ima pomisao da nismo ugroèni.
4.2 HIV i AIDS
Osnovno od ~ega polazimo kada govorimo o HIV-u i AIDS-u jeste ~injenica koju danas mnogi ne
razumiju - HIV je virus, a AIDS je bolest.
H - engl. Human (ljudski) - Virus se moè prenijeti samo sa ~ovjeka na ~ovjeka. Danas postoje
mnoge teorije o po~ektu pandemije, no nijedna nije dokazana. Jedna od njih govori o prelasku
virusa sa majmuna na ~ovjeka. Da je to mogu}e tada bi mnoga istraìvanja bila usmjerena na
majmune, no kod majmuna postoji virus vrlo sli~an HIV-u i zove se SIV.
Virus se prenosi preko nekih od ljudskih tjelesnih te~nosti, o ~emu }e biti rije~i poslije.
I - engl. Immunodeficiency (slabljenje imuniteta) - Imunitet ~ovjeka je sloèn sistem

mehanizama putem kojih se ljudski organizam bori protiv razli~itih vrsta mikroorganizama
i drugih {tetnih agenasa kojima je svakodnevno izloèn. Ova borba se odvija posredstvom
razli~itih vrsta leukocita, no da bi se zaustavila bolest sve one djeluju kao jedinstven sistem i to
se odvija na dva na~ina;
l direktnim uni{tavanjem mikroorganizma procesom fagocitoze i

l proizvodnjom antitijela i senzibiliziranih limfocita koji pojedina~no ili zajedno
uni{tavaju mikroorganizam.
Klju~nu ulogu u mobilizaciji svih komponenti imunolo{kog sistema imaju CD4 limfociti, kojih
kod odraslog ~ovjeka ima preko 500 po mm3 krvi (u daljnem tekstu navodi}e se samo broj~ana
vrijednost).

Poglavlje 4
Karakteristi~no za HIV je da nakon ulaska u organizam napada CD4 limfocite, T-helpere
i fagocite. Nakon nekog vremena broj imunolo{kih stanica se smanjuje, a to se zove
imunodeficijencija. Taj proces je postepen, {to obezbje|uje virusu da se razmnoì u ~ovjeku i
prenese na druge ljude.
V - engl. Virus - Virus je mikroskopski nevidljiv mikroorganizam, lako prenosiv, te prolazi

kroz filtere na kojima se bakterije zadràvaju. Otkri}e elektronskog mikroskopa omogu}ilo
nam je posmatranje virusa. Virus je poluìvi parazit }elija doma}ina i da bi preìvio razli~ite
uslove, zatvara se u kapside (za{titne ljuske). Virus HIV spada u grupu RNK virusa - svoju RNK
prepisuje na DNK }elije koje inficira, te u njoj name}e sintezu proteina koji se sastavljaju u
virusne ~estice, a koje dalje procesom pupljenja na povr{ini inficirane }elije bivaju oslobo|ene
u spolja{nju sredinu.
HIV je loptastog oblika i na sebi ima 80-ak {iljaka sa zaobljenim vrhom, na kojem se nalazi
protein GP120 s posebnim afinitetom prema CD4 limfocitima. Danas su poznata dva tipa
HIV-a, HIV1 i HIV2. HIV2 je svojstven nekim dijelovima Afrike, dok HIV1 ima najve}eg u~e{}a u
dana{njoj pandemiji. Njegova sposobnost mutacije vodi stvaranje razli~itih podtipova HIV-a.
HIV 1
AIDS je skra}enica za engl. Acquired ImmunoDeficiency Syndrome, {to u prevodu zna~i

sindrom ste~enog gubitka imuniteta. Iz ovoga vidimo da HIV nije nasljedan. AIDS zna~i da je
imunitet oslabljen na manje od 200 CD4 limfocita, te se javljaju razli~ite infekcije ili karcinomi,
od kojih su neki direktni indikatori AIDS-a. Mogu}e je da se javi jedna ili vi{e ovakvih infekcija,
koje se ina~e ne javljaju kod ljudi sa o~uvanim imunitetom. Sve te popratne infekcije se
zajedni~kim imenom nazivaju oportunisti~kim infekcijama i neke od njih su;
l Herpes simlex
l Herpes zoster
l Recidiviraju}e polietiogene pneumonije (Cryptococcosis, Pneumocystitis Carinii itd.)
l Kandidijaza jednjaka, disajnih puteva, pa i op}a (sistemna)
l Hystoplasmosis
l Mycobacterium tuberculosis (pulmonalna i exstra pulmonalna tuberkuloza)

Poglavlje 4
l Mycobacterium avium kompleks (pti~ija tuberkuloza)
l Coccidioidomycosis
l Cryptosporidiosis
l HIV-encefalopatija
l Citomegalovirus
l Toxoplasmosis
Tako|er se javljaju i maligna oboljenja;
n Kapo{ijev sarkom
n Limfomi (Burkittov, imunoblasti~ni ili limfom nervnog sistema)
n Karcinom cervixa (kod èna)
HIV 2
4.3 Naîn prenosa HIV-a
Transimisija virusa se odvija putem nekih tjelesnih te~nosti, {to zna~i da zaraèna te~nost
mora da u|e u krvotok druge osobe. Virus ne moè pro}i kroz neo{te}enu koù, ali sluzokoà
je zbog svoje specifi~ne strukture podlo`na o{te}enjima i stvaranjima mikrotrauma koje su
neprimjetne za ljudsko oko, ali ne i za virus. HIV se prenosi na slijede}i na~in;
l Neza{ti}enim seksualnim odnosom

Analni, vaginalni i oralni seks podrazumijavaju direktan kontakt izme|u dvije osobe, ~ime
je omogu}ena razmjena tjelesnih te~nosti. Penetracijom se stvaraju mehani~ka o{te}enja
sluzokoà i polusluznica, te razmjenom te~nosti (sperma i vaginalni sekret) virus kroz o{te}enja
i mikrotraume ulazi u krvotok.
l Direktnim ulaskom virusa u krvotok - prenos krvlju

Ubod na kontaminiranu iglu ili upotreba kontaminiranog pribora je vrlo lak na~in transmisije
virusa. Mehani~ka o{te}enja koè su otvorena vrata za infekciju, a ubrizgavanjem inficirane
te~nosti u krvotok obezbje|uje se nesmetan prenos infekcije.

Poglavlje 4
l Vertikalni prenos sa majke na dijete;
U toku poroda moè do}i do prenosa HIV-a, no upotrebom nekih lijekova ta se mogu}nost
smanjuje. Jako rijetko se virus prenosi tokom trudno}e, dok dojenjem zaraèna majka vrlo lako
moè prenijeti infekciju na dijete maj~inim mlijekom. U nekim dijelovima Afrike siroma{tvo i
glad primoravaju zaraène majke da hrane djecu dojenjem, te su infekcije jako ~este.
Zdravstveni radnici u toku rada ~esto dolaze u kontakt sa tjelesnim te~nostima pacijenata, no
mjerama predostro`nosti vrlo je lako izbje}i infekciju. U BiH do sada nije bilo slu~ajeva infekcije
zdravstvenih radnika u toku rada.
4.4 Naîni na koje se HIV ne prenosi
HIV se ne moè prenijeti uobi~ajenim kontaktima kao {to su grljenje, rukovanje, milovanje,
ljubljenje i sl. Upotreba zajedni~kog pribora za jelo tako|er nije put prenosa HIV-a. Javne
govornice, toaleti, bazeni nisu rizi~ni, jer virus brzo umire u spolja{njoj sredini. @ivotinje i insekti
ne mogu prenositi HIV, jer u njima virus vrlo brzo umire. Njega pacijenata sa HIV-om i AIDS-om
nije rizi~na, ukoliko se po{tuju pravila rada. HIV se ne prenosi ka{ljanjem niti kihanjem.
4.5 HIV I AIDS - od infekcije do AIDS-a
Koji }e period pro}i od infekcije do razvoja je vrlo razli~it, {to zna~i da se kod nekoga AIDS
razvije za 5 godina, a kod nekoga za 15 godina. [ta je uzrok ovakvih razlika te{ko je utvrditi,
mada su poznati neki od faktora koji imaju uticaj na tok bolesti. To zavisi od prirode i tipa virusa,
njegove otpornosti, sposobnosti mutiranja i broja virusa u momentu infekcije.
Razvoj AIDS-a se odvija u ~etiri faze:
Akutna faza - obi~no traje nekoliko nedjelja nakon infekcije. Organizam aktivira svoje
odbrambene stanice i virus skoro biva uni{ten. No on mutira i povla~i se u limfne ~vorove gdje
zapo~inje replikaciju. Javljaju se razli~ite anomalije povezane sa prisustvom HIV-a. Kod ve}
ine inficiranih javlja se povi{ena temperatutra, pra}ena simptomima jako sli~nim simptomima
gripe, pa se zato zovu “flue like” - kao gripa. Simptomi se zatim povla~e i ova faza obi~no
pro|e nezapaèno, no mogu}e je zabiljeìti lagani pad broja CD4 limfocita. Imuni odgovor
se odvija kao }elijski odgovor i kao humoralni odgovor, pa dolazi do produkcije antitijela kao
poku{aja uni{tenja virusa. Ovu fazu moèmo nazvati i “window period”, a pojavu antitijela
serokonverzijom.
Asimptomatska faza - zna~i u prevodu faza bez simptoma. Broj CD4 limfocita je izme|u 200 i
300. Mogu}e je da do|e do pove}anja limfnih ~vorova, op{te slabosti i pove}anja temperature.
Nakon nekog vremena broj limfocita i dalje nastavlja da pada pa se mogu javiti neke promjene
na sluzokoì i koì (herpesi) i lagana demencija, pove}ane su bakterijske infekcije i po~inje
simtomatska faza.
Simptomatska faza - ARC (engl. AIDS Related Complex) je prelazni stadij infekcije. Sve
su ~e{}e bakterijske upale, te antibiotici sporije djeluju nego ina~e. Broj CD4 limfocita je

Poglavlje 4
ispod 200, pa se javljaju pneumonije sa kojima se imunolo{ki sistem te{ko nosi. Pove}ava
se broj rezistentnih, novih formi podtipova HIV-a. Izraèni su malaksalost, ~esti proljevi i
povi{ena temperatura. Tijelo gubi na teìni, javlja se anemija, te se na kraju pojavljuju jo{ neke
oportunisti~ke infekcije i po~inje kasna faza, odnosno AIDS.
Kasna faza odnosno AIDS - javlja se kada se broj CD4 limfocita spusti ispod 50. Organizam
sve ~e{}e biva izloèn mnogim oportunim infekcijama. Dolazi do pojave i malignoma, od
kojih je karakteristi~an Kapo{ijev sarkom, razvijaju se bolesti izazvane citomegalovirusom, no
imuni odgovor izostaje. Osoba ima izraènu temperaturu, nesanicu, nema apetita, ima stalne
mu~nine, povra}a, a mi{i}i atrofiraju, {to dodatno oslabljuje ionako oslabljen organizam, pa se
zato razvijaju bolesti vitalnih organa, poreme}ena je cirkulacija, a i autonomni nervni sistem biva
pogo|en. Na kraju dolazi do smrti.
Savremenim tipovima terapije mogu}e je odgoditi vrijeme pojave oportunisti~kih infekcija, pa

tako i produìti ìvot.
Lijekovi
4.6 Lijeênje
Kada zapo~eti lije~enje i koje lijekove uklju~iti u koktel-terapiju je strogo individualno.

Antiretriviralni lijekovi (ARV) imaju cilj smanjenje virusnih kopija, gdje istodobna primjena tri
antiretrovirusna lijeka (tzv. Kombinirana terapija - 2 lijeka iz kategorije A i jedan iz kategorije
B) zna~ajno smanjuje smrtnost i pojavu mnogih oportunisti~kih bolesti. Po~etak lije~enja zavisi
od simptoma, broja CD4 limfocita, te broja virusnih kopija. [to se samog uzimanja lijekova
ti~e, stalno uzimanje lijekova je od iznimnog zna~aja za uspjeh lije~enja. Nikada nije suvi{no
nagla{avanje da se ne smije izostaviti nijedna jedina doza, jer po{tivanjem tog na~ela u oko
50% slu~ajeva mogu}e je posti}i nemjerljivu koli~inu virusa u krvi te je na toj razini odràvati
najmanje dvije godine.
Na temelju do sada provedenih istraìvanja moè se preporu~iti zapo~injanje

antiretrovirusne terapije:
l kodosoba koje imaju neke simptome povezane sa HIV infekcijom (uklju~uju}i stanja
kao orofaringealna kandidoza, temperatura i dr.),

Poglavlje 4
l ukoliko je broj limfocita CD4 u krvi manji od 350 mm3, ako imaju vi{e od 10.000 kopija
HIV1 i RNA po ml krvi, mjereno metodom PCR (bez obzira da li imaju simptome),
l ukoliko imaju vi{e od 350 limfocita CD4, te vi{e od 20.000 - 50.000 kopija HIV1 RNA
(bez obzira da li postoje simptomi),
l tako|er je mogu} agresivan pristup kada se lije~i svaki bolesnik koji ima mjerljivu
koli~inu virusa u krvi.
4.6.1 Prednosti i nedostaci ranog lijeênja
Dobra strana rane terapije je smanjenje broja virusnih kopija na nemjerljivu koli~inu (manje
od 50 kopija virusnih RNA po ml krvi), ~ime se odràva balans izme|u odre|enih struktura
imunolo{kog sistema, {to potpomaè njegovo kvalitetnije djelovanje. Kontrolira se replikacija
virusa, produùje se ìvot, a odlaè razvoj AIDS-a. Spre~ava se o{te}enje imunolo{kog sustava
i odràva njegovo normalno djelovanje. Smanjuje se rizik pojave virusnih ~estica otpornih na
lijekove, te se oni bolje podnose, odnosno ima manje nuspojava.
Negativna strana je {to ARV lijekovi izazivaju razli~ite nuspojave, koje smanjuju kvalitet ìvota. U
toku terapije postoji mogu}nost da virus stvori rezistenciju prema lijekovima, {to je slu~aj kod
nepotpune terapije, a isto tako i kod dugotrajne. Konsekventno tome, smanjen je broj mogu}
nosti lije~enja u budu}nosti. Tako|er, jo{ nisu poznate mogu}e nuspojave dugogodi{njeg
uzimanja lijekova, a jo{ nije poznato koliko dugo su lijekovi u kori{tenju djelotvorni.
Cilj antiretrovirusnog lije~enja je smanjenje koli~ine virusa na nemjerljivu koli~inu odnosno

na manje od 50 kopija virusnih RNA po ml krvi, {to je mogu}e posti}i samo razli~itim
kombinacijama lijekova. Kombinuju se 2 lijeka iz Kategorije A sa jednim iz Kategorije B (vidi
Tabelu).
U obzir dolaze kombinacije (generi~ka imena);
l zidovudin ili stavudin + didanozin

l zidovudin ili stavudin + lamivudin
l zidovudin + zalcitabin.
[to se ti~e lijekova iz Kategorije B (inhibitori virusne proteaze) smatra se da su djelotvorniji
od nenukleozidnih analoga (nevirapin, delavirdin). Me|utim, sa druge strane primjena
nenukleozidnih analoga (nevirapin, delavirdin) kombinirano sa dva analoga nukleozida (npr.
Zidovudin ili stavudin + didanozin) omogu}ava ve}i izbor lijekova u nastavku lije~enja, ukoliko
je dosada{nje lije~enje neuspje{no.

Poglavlje 4
4.6.2 TABELA ANTIRETROVIRUSNIH LIJEKOVA
GEBERI^KO IME I UOBIÂJENA DNEVNA

TVORNI^KO IME ILI OBLIK
UOBIÂJENA KRATICA DOZA
Analozi nukleozida;
- Retrovir kapsule 3x 300 mg
- Zidovudin (ZDV)
- Videx tablete 2 x 200 mg
- Didanozin (ddl)
KATEGORIJA A - HIVID tablete 3 x 0,75 mg
- Zalcitabin (ddC)
- Eprivir tablete 2 x 150 mg
- Lamivudin (3TC)
- Zerit kapsule 2 x 30 mg
- Stavudin (d4T)
- 200 mg/dan 2
sedmice pa 2x200mg
Nenukleozidni analozi;
- Viramun tablete - 3 x 400 mg
- Nevirapin - Delavirdin
- Rescriptor tablete - 3 x 800 mg
Nenukleozidni analozi;
- Crixivan tablete - 2 x 300 mg te
KATEGORIJA B - Indinavir
- Norvir kapsule postupno pove}avanje
- Ritonavir
- Viracept kapsule tokom 10 dana na 2 x
- Nelfinavir
- Invirase kapsule 600 mg
- Sakvinavir
- 3 x 750 mg
- 3 x 600 mg
4.6.3 Mehanizmi djelovanja lijekova
Prema mehanizmima djelovanja, ARV lijekove dijelimo na sljede}e vrste;
1. Inhibitori nukleozid reverzne transkriptaze (INRT)
Geneti~ki sastav HIV-a je RNK, a }elija doma}in koju HIV napada sadrì DNK. HIV inficira }eliju
tako {to ubaci u nju svoju RNK molekulu, te dolazi do reverzne transkripcije genoma HIV-a na
DNK. Ova vrsta lijekova ometa proces transkripcije tako {to se aktivni dijelovi lijeka ugra|uju u
DNK }elije, te novonastala DNK nije stabilna, pa se tako i kontrolira replikacija virusa.
2. Inhibitori ne-nukleozid reverzne transkriptaze (INNRT)
Imaju sli~no djelovanje kao INRT, samo {to oni djeluju na druge tvari od esencijalne va`nosti za
pravilnu transkripciju. Ometaju}i metabolizam tih tvari, kontroli{e se replikacija.
3. Inhibitori proteaza (IP)
Ovi lijekovi djeluju na inficirane CD4 limfocite i njihove produkte. Nakon infekcije CD4 limfociti
u svojoj DNK nose uputstvo za proizvodnju novih virulentnih ~estica. Inhibitori proteaza djeluju
na novonastale ~estice tako {to inhibiraju njihovo dozrijevanje, ~ime se obezbje|uje nastajanje
~estica koje nisu virulentne. Negativna strana ovih lijekova se ogleda u mogu}nosti stvaranja

Poglavlje 4
otpornosti HIV-a prema njima. Tome u prilog idu nepravilno uzimanje lijekova i nepotpun
tretman. Ako HIV postane rezistentan na inhibitore proteaza, to se odraàva i na djelovanje
ostalih lijekova uklju~enih u ARV terapiju.
4. Nukleotidni analozi (NA)
Oni tako|er ometaju replikaciju HIV-a tako {to djeluju na enzime neophodne za transkripciju.
Oni imitiraju nukleotide i stvaraju tzv. la`ne nukleotide, koji se brzo aktiviraju unutar }elije, te
HIV moè zaka~iti jedan od ovih la`nih nukleotida, {to onemogu}uje pravilnu replikaciju, pa se
tako kontroli{e stvaranje novih virusnih kopija.
5. Inhibitori fuzije (IF)
Ovo je najnovija generacija lijekova koji imaju za cilj spre~avanje ulazak virusne RNK u CD4
limfocite. Preko odre|enih proteina HIV u dodiru sa CD4 limfocitom preko njene membrane
ubacuje geneti~ki materijal potreban za stvaranje novih virusa. Inhibitori fuzije spre~avaju
kontakt HIV-a i CD4 limocita.
4.6.4 Nuspojave ARV terapije
Upotreba ARV koktela moè kao posljedicu imati i neke nuspojave, koje osjetno smanjuju
kvalitet ìvota inficiranog. Nakon odre|enog vremena organizam se navikava na lijekove,
pa se nuspojave povla~e. Neke od nuspojava su povra}anje, mu~nina, vrtoglavica, dijareja,
glavobolja, groznica, umor, gubitak apetita, bolovi u stomaku, svrab. Pravilnom ishranom,
upotrebom odre|enih lijekova uz konsultacije sa doktorom, mogu}e je umanjiti intenzitet
pojedinih nuspojava.
4.7 CENTRI ZA DOBROVOLJNO SAVJETOVANJE I TESTIRANJE NA HIV/AIDS
U Bosni i Hercegovini od 01.01.2005. godine, zvani~no su sa radom po~eli centri za

dobrovoljno, povjerljivo savjetovanje i testiranje na HIV/AIDS. Centri postoje u 10 kantona
na podru~ju Federacije BiH i Banjoj Luci, te drugim mjestima gdje se moè testirati i dobiti
informacija o HIV/AIDS-u u Republici Srpskoj.
Testiranje u navedenim centrima se obavlja anonimno i besplatno.
Dobrovoljno i povjerljivo testiranje i savjetovanje predstavlja model rada koji je prihva}en u

svijetu u zadnjih 5 godina, baziraju}i se na tri faze;
l Savjetovanje prije testiranja

l Testiranje
l Savjetovanje nakon testiranja
1. Savjetovanje prije testiranja je prvi kontakt sa doktorom u savjetovali{tu (doktori su pro{li
trening o metodama rada u DST-u) te podrazumijeva, izme|u ostalog, dobijanje suglasnosti
za testiranje, procjenjivanje rizika, dobijanje osnovnih informacija o testiranju i HIV infekciji,

Poglavlje 4
dobijanje informacije za koliko dana }ete dobiti rezultate testa itd. Svi podaci koje date
doktoru su povjerljivi, ne morate dati podatke koje ne èlite i niko vas ne smije prisiliti na to.
U sklopu ove faze razgovara se i o samom na~inu rada DST centara, kao i o informacijama koje }
ete dobiti u savjetovanju nakon testiranja.
2.Testiranje
Testiranje se, naravno, provodi putem krvi. Test u su{tini predstavlja test na prisustvo antitijela
virusa HIV-a i uop{te nije va`no da li ste jeli, odnosno pili, prije nego {to ste se podvrgli
testiranju. Krv koja ide u laboratorij je pod {ifrom.
3.Savjetovanje nakon testiranja
Saop{tavaju vam se rezultati testa i zavisno od rezultata pruà adekvatna psihosocijalana

pomo} ili podr{ka, te uradi kratka edukacija u vezi sa eventualnom promjenom navika.
5. NASILJE
5.1 NASILJE BAZIRANO NA SPOLU/RODU
Uvod u temu
U podlozi svakog nasilja je kr{enje ljudskih prava `rtava. Pravo na ìvot bez nasilja osnovno je
ljudsko pravo koje se naj~e{}e naru{ava. Svako nasilje u korijenu ima zloupotrebu mo}i koju
ima “ja~a” strana nad slabijom.
Nasilje se moè javiti u svim institucijama dru{tva i u svim ljudskim relacijama. Neke institucije
u dràvi su u poziciji mo}i u odnosu na svoje korisnike; centri za socijalni rad, policija, sudstvo,
{kole, zdravstvo. Oni imaju mo} zato {to su njihovi “klijenti” kada im se obra}aju u stanju
nemo}i; ili su `rtve nasilja, ili su bolesni, ili su nemo}ni, bez znanja itd. To {to ove institucije
imaju mo} u odnosu na svoje klijente samo po sebi nije ne{to {to je lo{e, naprotiv, to moè i
treba pomo}i da oni ponovo postignu svoj oporavak i povrate izgubljenu mo}, ili steknu znanje
ili dosegnu pravdu. Problem nastaje onda kada zaposleni u tim institucijama zloupotrijebe mo}
koju imaju svojom pozicijom u njima, te ne dovode svoje klijente do oporavka ili ostvarenja
njihovih prava, nego ih dodatno povrije|uju, ponekada i dodatno traumatiziraju. Imati mo} zna~i
imati odgovornost da se pa`ljivo ophodi sa tom mo}i, te obavezu da se u pruànje usluga ovih
institucija ugrade mehanizmi za{tite korisnika od zloupotrebe mo}i onih koji su tu da pomognu,
kao i obavezu uspostavljanja standarda pruànja usluga koje }e biti u funkciji po{tovanja
ljudskih prava, osnaìvanja i potpomaganja u oporavku ili dostizanju znanja ili pravde.
Postoje i razna druga mjesta gdje se pojavljuje nasilje; na radnom mjestu, u {koli, na
fudbalskim stadionima, nasilje od medija, nasilje na ulici, u zajednici, te u porodici kao naj~e{}
em mjestu gdje se ono doga|a.
Nasilje na osnovu spola/roda, koje je u bh. dru{tvu prisutno kao i u drugim dijelovima svijeta,
javlja se naj~e{}e u formi nasilja nad ènama i nasilja nad djecom.

Poglavlje 4
Nasilje je izvor psiholo{ke traumatizacije kod osoba koje su mu izloène. Traumatska reakcija
je ja~a ukoliko je trauma nasilja rezultat namjernog djelovanja drugog ljudskog bi}a, te ako je
nasilnik osoba koju je `rtva poznavala i sa kojom je imala odnos bliskosti. Sve ovo govori o
tome da su `rtve nasilja u porodici ujedno i traumatizirane osobe, te da njihov oporavak zna~i
ne samo zalagati se za njihova ljudska prava i pruàti im adekvatnu za{titu od nasilja, nego da
im je potreban i tretman oporavka od psiholo{ke traumatizacije.
UN Deklaracija o eliminaciji nasilja nad ènama (1994.)
“Nasilje nad ènama je manifestacija istorijski nejednake mo}i izme|u èna i mu{karaca
koja je vodila do dominacije nad ènama i diskriminacije èna od mu{karaca, i to nasilje nad
ènama je bio najva`niji mehanizam kojim su ène bile prisiljavane na pot~injenu poziciju u
odnosu na mu{karce”.
U Rezoluciji Generalne skup{tine Ujedinjenih naroda br. 48/104 od 20. decembra 1993.
godine se kaè:
“Dràve bi trebale osuditi nasilje nad ènama i ne bi se trebale pozivati na bilo kakve
obi~ajne, tradicionalne ili religijske poglede, kako bi izbjegle svoje obaveze u vezi sa
eliminacijom ovog nasilja. Dràve bi trebale, svim sredstvima i bez odlaganja, insisitirati na
politici eliminacije nasilja nad ènama”.
[ta predstavlja nasilje na bazi roda?
CEDAW; “Nasilje protiv èna predstavlja bilo koji akt nasilja baziran na spolu koji rezultira ili
moè rezultirati fizi~kim, psihi~kim ili seksualnim povredama ili patnjom èna,
uklju~uju}i prijetnju takvim nasiljem, prisilno ili prihva}eno oduzimanje slobode, bilo u
privatnom ili javnom ìvotu.”
Najvidljivije forme nasilja nad ènama su;
1. Psiholo{ko/emocionalno nasilje
2. Fizi~ko nasilje
3. Seksualno nasilje
4. Strukturalno nasilje (seksizam i mizoginija)
5.1.1 NASILJE NA BAZI RODA U PORODICI
l Batinanje
l Seksualno zlostavljanje djece u porodici
l Nasilje u vezi sa imovinom ène
l Silovanje u braku ili drugoj partnerskoj relaciji
l Genitalno saka}enje èna ili drugi tradicionalni obi~aji koji {tete ènama

Poglavlje 4
l Emocionalno nasilje
l Nasilje u vezi sa eksploatacijom
5.1.2 NASILJE NA BAZI RODA U ZAJEDNICI
l Silovanje
l Seksualno zloupotrebljavanje
l Seksualno uznemiravanje i poniàvanje na poslu
l Nasilje u obrazovnim i drugim ustanovama
l Trgovina ènama i prinudna prostitucija
5.1.3 NASILJE NA BAZI RODA U DR@AVI
Osim nasilja u porodici i zajednici, nasilje na bazi roda, tako|er, podrazumijeva fizi~ko,
seksualno i psihi~ko nasilje koje izvr{i ili previdi DR@AVA, bilo gdje da se de{ava (torture u
zatvorima, logorima, deportacije, protjerivanja...).
5.1.4 STRUKTURALNO NASILJE:
l Seksizam je sistem i praksa dru{tvene diskriminacije osobe na temelju spola.

Seksizam se moè definisati kao skup vjerovanja i djelovanja koja privilegiraju
mu{karce u odnosu na ène i potcjenjuju i degradiraju vrijednosti i aktivnosti
povezane sa ènama. Tako|er, seksizam se odnosi na negativne predrasude prema
ènama, na stereotipiziranje èna, definisanje èna u odnosu na njihovu seksualnu
dostupnost i privla~nost mu{karcima i sve svjesne i nesvjesne pretpostavke koje
uzrokuju da se ène ne tretiraju kao ljudska bi}a u potpunosti, dok se mu{karci
predstavljaju kao norma:
l Mizoginija je termin kojim se ozna~ava bezrazlo`no, ali institucionalno podràno
i normalizirano neprijateljstvo i mr`nja prema ènama. Mizoginija kao ideologija
stvara se i odràva kroz mitove, predrasude i stereotipe o „zlim i lo{im ènama“, a
izraèna je i u javnom i u medijskom prostoru, kao i na podru~ju privatnih odnosa.
Mizoginija je prisutna u govoru mr`nje, u isklju~ivanju i ismijavanju èna, a i u pozadini
svakodnevnog nasilja i agresije, te putem prakse eksploatacije i zloupotrebe ènskih
ljudskih resursa.
5.2 NASILJE U PARTNERSKIM ODNOSIMA
Doma}e nasilje/nasilje u porodici podrazumijeva niz raznih formi nasilja - fizi~kog, seksualnog
ili emocionalnog, u~injenih od strane jednog partnera nad drugim, sa ciljem uspostavljanja i
provo|enja kontrole nad njim.
U svijetu - 1 od 3 ène je tu~ena, prisiljavana na seks ili zlostavljana na druge na~ine.

U Evropi - 1 od 5 èna trpi doma}e nasilje.

Poglavlje 4
U Evropi - jedna èna je ubijena svake sedmice od svog nasilnog muà ili partnera.
U Sarajevu - u periodu od 10 mjeseci 2005. godine 300 èna je prijavilo doma}e nasilje
policiji.
U Zenici su tokom 2004. i 2005. godine na oporavak zbog nasilja u porodici primljene 84
ène i 60 djece, u savjetovali{te se obratilo 180 èna `rtava nasilja u porodici.
U svijetu - za ène u dobi izme|u 14 i 45 godina naj~e{}i uzrok smrti i invalidnosti je
doma}e nasilje.
U svijetu - statistike pokazuju da }e èna vjerovatnije biti tu~ena, silovana, ili ~ak ubijena od
strane sada{njeg ili biv{eg partnera, nego od neke druge osobe.
5.3 EMOCIONALNO ZLOSTAVLJANJE
Verbalno nasilje, poniàvanje, prijetnje, uznemiravanje, izolovanje, zatvaranje, ograni~avanje

slobode kretanja i odlu~ivanja moè biti jo{ {tetnije nego fizi~ko nasilje, jer ozbiljno ugroàva
mentalno zdravlje `rtve. @rtva gubi samopo{tovanje i prestaje da se bori za sebe.
Emocionalno zlostavljanje zahtijeva posebnu pa`nju zbog svoje nevidljivosti, djelotvornosti i

podmuklog djelovanja. Dok fizi~ko i seksualno nasilje ostavljaju materijalne dokaze o svome
postojanju, emocionalno zlostavljanje svoje efekte ispoljava u vidu polaganog i dugotrajnog
transformiranja li~nosti `rtve. Transformacija li~nosti `rtve nastupa kao rezultat njenog stalnog
nastojanja da adaptiranjem na zahtjeve nasilnika umanji pritisak kome je izloèna ili otkloni
neposrednu opasnost. U tim nastojanjima ona i ne osjeti koliko je to sve mijenja, koliko gubi
sebe i svoje samoodre|enje.
Iako su alkohol i droga obi~no dio nasilja u doma}instvu, oni nisu uzrok nasilju. Mnogi mu{karci
koji piju i tuku svoje ène obi~no ne tuku ljude na ulici, svoje roditelje, ili {efove. Oni usmjeravaju
svoje nasilje samo prema ènama. Mu{karci koji tuku ène obi~no to nastavljaju raditi, ~ak i
ako prestanu piti. Onaj koji zlostavlja ènu moè koristiti alkohol kao izgovor za nasilje ili zbog
alkohola nije svjestan stepena sile koju koristi, ali alkohol, definitivno, nije razlog za nasilje.
Nasilje u porodici i zloupotreba supstanci se mogu shvatiti i tretirati kao posebni problemi.
Istraìvanja pokazuju da su ène `rtve u 95% slu~ajeva nasilja u porodici. I ène do odre|ene
mjere koriste nasilje, ali uglavnom u samoodbrani. U prijavama nasilja usmjerenog prema
mu{karcima se obi~no pretjeruje, jer oni koji zlostavljaju ~esto optuùju partnera za upotrebu
sile, kako bi umanjili svoju odgovornost. Osim toga, mu{karci koji doìve nasilje u doma}instvu
imaju vi{e mogu}nosti da odu nego ène.
5.4 Uzroci nasilja u porodici
l Mu{karci misle da je njihovo pravo da dominiraju nad svojim suprugama ili djevojkama
i da se tako pona{aju
l Javna percepcija nasilja kao privatne stvari unutar porodice
l Kulturalni obrazac pona{anja okoline koja optuùje `rtvu, obi~no ènu, i vjerovanje da
je nasilje njena gre{ka

Poglavlje 4
l Neki strahovi kod èna i objektivne okolnosti tjeraju ih da nastave trpjeti nasilje;
1. @ena je posti|ena i pla{i se da govori o nasilju
2. @ena je finansijski ovisna o zlostavlja~u
3. Ne vjeruje da }e joj policija i sudstvo pomo}i
4. Nema gdje oti}i, nedostatak skloni{ta za `rtve nasilja
5. Strah da }e se nasilje poja~ati kada ga prijavi
5.5 ZA[TO @ENA OSTAJE U NASILNOJ ZAJEDNICI?
l Boji se da }e joj oduzeti djecu

l Smatra da je djeci potreban otac
l Financijski je ovisna o nasilniku
l Potcjenjuje sebe, boji se da se ne}e mo}i sama brinuti o sebi (i djeci)
l Sramota je da prizna da joj je brak neuspio
l Boji se samo}e
l Psihi~ki i fizi~ki je iscrpljena
l Bila je maltretirana kao dijete i ima ve}u toleranciju na nasilje
l @ao joj je muà, osje}ala bi se krivom jer on prijeti samoubistvom
l Ne èli da je drugi kritiziraju
l Strah je da }e je, ako ode, ubiti ili jo{ vi{e tu}i
l Osje}a krivicu - smatra da je to sve zasluìla
l On obe}ava da }e se promijeniti - ona vjeruje da mu moè pomo}i
l @ena odustaje zbog religioznih ili porodi~nih stavova prema razvodu
l Udaja je bila smisao ìvota, sada mora trpjeti
l Ne poznaje svoja prava
l Strah ju je da }e je djeca okriviti {to ih je odvojila od oca
l Vjeruje da on nije “stvarno” takav, kriv je alkohol, problemi na poslu…
l Vjeruje da bi se promijenio kada bi oti{ao u neko savjetovali{te
5.6 SEKSUALNO NASILJE
Svaki seksualni ~in doìvljen pod pritiskom je akt nasilja. Milovanje ili dodirivanje nekoga protiv
njegove volje je ka`njivo djelo.
Bra~no silovanje: prisiljavanje na seks protiv ènine volje, grubo postupanje sa ènom tokom
seksa, ili silovanje.

Poglavlje 4
5.6.1 OBLICI SEKSUALNOG NASILJA
1. SEKSUALNO UZNEMIRAVANJE/NAPASTVOVANJE
l opsceni telefonski razgovori

l neèljene seksualne primjedbe i ponude na ulici, u prevoznim sredstvima, u {koli, na
fakultetu, na radnom mjestu
l seksisti~ke primjedbe i {ale, vicevi (uvredljivi i diskriminiraju}i za ène)
l fizi~ke geste (izraz lica, namigivanje, znakovi rukama i sl.)
l izloènost pornografskim materijalima
2. PRISILNE SPOLNE RADNJE
l Odnosi se na neèljena spolna pona{anja koja mogu i ne moraju uklju~ivati fizi~ki

dodir sa nasilnikom
l Neèljeni/prisilni dodiri tijela
l Dodirivanje intimnih dijelova tijela
l Prisiljavanje na masturbaciju
3. SILOVANJE
l Odnosi se na bilo koji oblik neèljene vaginalne, analne, oralne penetracije penisom ili
predmetom.
4. INCEST
l Odnosi se na spolno zlostavljanje maloljetnih ili punoljetnih osoba koje su u krvnom

srodstvu sa zlostavlja~em.
5. SEKSUALNO ROPSTVO, PRISILNA PROSTITUCIJA /TRGOVINA @ENAMA
l Odnosi se na niz aktivnosti, mehanizama, prisila i oduzimanja slobode osobi koja

provode organizovani kriminalni krugovi nad ènama, naj~e{}e mladim djevojkama.
5.7 Seksualno zlostavljanje djece
U knjizi dr. Dan B. Allendera, “Ranjeno srce” on iznosi da seksualno zlostavljanje djece
uklju~uje bilo koji odnos ili dodir gdje je povrije|ena osoba-dijete kori{tena kao seksualna
stimulacija odrasle, ja~e ili utjecajnije osobe.
l Uklju~uje, ali nije ograni~eno na prisiljavanje ili stimulisanje seksualnog odnosa.

l Uklju~uje bilo koji dodir, trljanje ili milovanje koje je namijenjeno da izazove seksualno
zadovoljstvo u djetetu.
l Seksualna zloupotreba, tako|er, uklju~uje; vizualnu, verbalnu ili psiholo{ku
komunikaciju gdje nema fizi~kog kontakta.

Poglavlje 4
l Vizualno seksualno zlostavljanje uklju~uje izloènost `rtve pornografiji ili bilo kojoj
drugoj seksualno provokativnoj sceni, uklju~uju}i izloènost tu{iranju, seksualnom
odnosu ili razli~itim stanjima razgoli}enosti.
l Verbalno seksualno zlostavljanje je poku{aj da se dijete zavede ili osramoti
upotrebom seksualnih ili sugestivnih rije~i.
l Psiholo{ko seksualno zlostavljanje uklju~uje komunikacije gdje se dijete redovno
koristi da igra ulogu odrasle osobe, bra~nog druga, prisnog prijatelja ili savjetnika.
Seksualno zlostavljanje djece uklju~uje;
l opscene telefonske pozive,

l opscene razgovore i aluzije na seks i seksualnost,
l pokazivanje djetetu svojih genitalija i uobi~ajeno pokrivenih dijelova tijela,
l milovanje koje ne odgovara ili je protiv volje djeteta,
l snimanje pornografskih slika ili filmova sa djecom,
l poku{aji seksualnog odnosa i seksualni odnos,
l poku{aj silovanja i silovanje,
l incest i
l dje~ija prostitucija.
Incestom se smatra seksualno zlostavljanje djeteta od strane odrasle osobe, (bliskog
srodnika), osobe od povjerenja koja je u poziciji mo}i i predstavlja autoritet za dijete.
5.7.1 Simptomi i promjene pona[anja kod seksualno zlostavljane djece
l Drasti~ne promjene pona{anja, kao {to su ~esto plakanje, povla~enje u sebe koje se
ne moè objasniti normalnim pona{anjem u razvoju ili poznatim medicinskim stanjem,
l Bol, svrab, krvarenje, rane ili neugodan miris u podru~ju genitalija,
l Nagle promjene ili u~estalo mokrenje u krevetu,
l Strah od odlaska u krevet ili drugi poreme}aji spavanja,
l Promjena apetita koja se ne moè objasniti poznatim medicinskim stanjem,
l No}ne more ili strahovi,
l Prekomjerno drànje djeteta uz roditelja koje je ina~e bilo sigurno,
l Protivljenje djeteta da bude s nekim u ~ijem se dru{tvu obi~no osje}alo ugodno,
l Zavodljivo pona{anje s u~iteljima ili drugom djecom koje nije prikladno za dijete tih
godina,
l Neobi~no zanimanje ili znanje o seksualnim djelima i jeziku koji se smatra
neprikladnim za djetetovo doba,
l Prekomjerna èlja da pere ruke ili da se kupa,

Poglavlje 4
l Odbijanje djeteta da ide u kupatilo a to mu prije nije smetalo,
l O~igledna trauma i povrede na ustima i druge modrice koje se redovno javljaju, za
koje dijete ima izgovor,
l Drasti~ne promjene u u~enju i uspjehu u {koli,
l Prekomjerna agresija prema u~iteljima, vr{njacima, bra}i i sestrama ili ku}nim
ljubimcima, {to se ne moè ra~unati kao gubitak voljene osobe: ili promjene u
porodi~noj situaciji kao {to je prethodno spomenuto: ili sukobi s vr{njacima ili
u~iteljima u {koli,
l U~estale urinarne infekcije,
l Veneri~ne bolesti,
l Napadi panike,
l Trudno}a,
l Poreme}aji u ishrani (anoreksija, bulimija),
l Kompulsivno pranje, opsesivna ~isto}a,
l Depresija, poku{aj suicida.
5.7.2 Znakovi upozorenja i simptomi zlostavljanja djeteta
Va`no je biti svjestan pona{anja koje bi moglo pokazivati da dijete doìvljava emocionalno,
fizi~ko ili seksualno zlostavljanje. înjenica da se dijete pona{a na opisane na~ine nije garancija
da su on ili ona zlostavljani, ali bi vas trebali upozoriti da razmislite {ta se de{ava u ìvotu
djeteta. Ovi simptomi se obi~no javljaju u skupinama. Imajte na umu da je va`no biti svjestan da
se mnogi ovakvi simptomi pojavljuju kao dio normalnog procesa razvoja ili u vezi sa prelaznim
ìvotnim promjenama, kao {to su selidba iz jednog mjesta u drugo, smrt ili gubitak nekog ~lana
porodice ili odvajanje i razvod. U odsustvu razvojnih ili prelaznih ìvotnih promjena navedeni
simptomi mogu ukazivati na to da se zlostavljanje dogodilo ili doga|a u ìvotu djeteta.
OPIS SLUÂJA - ISTINITA PRIÂ
A.S. je bila djevoj~ica od 13 godina kada ju je o~uh po~eo seksualno uznemiravati i ~initi bludne
radnje nad njom (neèljeni dodiri po tijelu, ljubljenje, grljenje, pri~e o tome da mu se dopada
kao èna). Ujedno joj je prijetio da o tome ne smije govoriti nikome, jer bi u tom slu~aju on
kaznio nju. A je po~ela da popu{ta u {koli, nije se mogla koncentrisati na u~enje, izgubila je
apetit, po~ela da mr{a. Majka je bila zaposlena, po dolasku sa posla posvetila bi se
doma}instvu i A-inom polubratu, te nije obra}ala pa`nju na nju.
Nekoliko mjeseci od po~etka seksualnog nasilja o~uha nad njom pobjegla je od ku}e, oti{la je
kod djeda i bake koji su ìvjeli u istom gradu. Njima je ispri~ala {ta joj se doga|a. Djed je slu~aj
prijavio u Centar za socijalni rad, koji su pozvali A, majku i o~uha. O~uh se branio govore}i da
to nije istina, optuìo je A da izmi{lja, traìo je da se obavi ginekolo{ki pregled i dokaè da A.
laè. Na ginekolo{kom pregledu se nije moglo ustanoviti naprsnu}e himena, te je cijeli slu~aj
zatvoren; A se morala vratiti ku}i, majka ju je smatrala la`ljivicom....

Poglavlje 4
Poslije toga seksualno nasilje se zaustavilo tokom naredne dvije godine. Kada je imala 15
godina o~uh ju je silovao, govorio da joj nitko ne}e vjerovati kao ni prvi put da joj on i{ta radi,
optuìvao je da je ona odgovorna za to jer je postala atraktivna, da ga izaziva svojim obla~enjem
i sli~no. Uslijedile su i ozbiljne prijetnje da }e ubiti nju i majku ako ikome i{ta kaè. Pokazivao joj
je pi{tolj kojim bi je mogao ubiti. Silovanje se ponavljalo povremeno, u dobi od 18 godina ostala
je trudna. Majci je rekla za silovanje od strane o~uha i trudno}u. Kada je majka i sama primjetila
da A ima veliki stomak, bilo je to u vrijeme visoke trudno}e, kada poba~aj nije bio mogu}. Majka
je dovela A u savjetovali{te, napustila je muà. Sada je optuìvala A {to joj nije rekla na vrijeme
{ta joj o~uh radi. A je ve} ranije govorila o tome, ali joj nisu vjerovali.....
LITERATURA:
1. “Priru~nik za pomaga~e i pomaga~ice koji rade sa `rtvama i preìvjelim nasilja”, Medica

Zenica - Infoteka, drugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje, ISBN 9958-9586-9-4, 2001.
2. “Djeca trebaju znati”, Annette Shuster, LLC, 4634 W.Myrtle Avenue, Glendale, AZ
85301
3. Materijali IOM-a, august 2005.
4. Allender, D. (1990) The wounded heart, Colorado Springs; Navpress Publishing

Company
5. Bolje sprije~iti nego lije~iti, Cesi, Zagreb, 2004.
6. Inicijalni izvje{taj o nasilju nad djecom u BiH, Vije}e za djecu BiH, Sarajevo, 2006.
7. Herman, J.I. (1992) Trauma and Recavery, Basic Books, NY
8. Priprema zbornika o zanemarivanju; Smjernice za socijalne radnike, Cyntia Bell i Wellace

J. Mlyniec, objevljeno u Public Welfare, jesen, 1974.
9. Work for care A Trainer s manual; sexual and domestic violence during and after war,
Admira Foundation, 2005. Utrecht
6. SEKSUALNE ORIJENTACIJE
6.1 [ta je seksualna orijentacija?
Seksualna orijentacija podrazumijeva emocionalnu, seksualnu ili nagonsku privla~nost izraènu

prema osobama istog, oba ili suprotnog spola. Ovaj dio seksualnosti se lako razlikuje od njenih
drugih komponenti, a to su; biolo{ki seks, spolni identitet (osje}aj za biti mu{karac ili biti
èna) i rodne uloge (ve} unaprijed odre|ene norme mu{kog i ènskog pona{anja). Seksualna
orijentacija ide od isklju~ive homoseksualnosti do isklju~ive heteroseksualnosti, a uklju~uje i
razli~ite forme biseksualnosti. Razli~ita je od seksualnog pona{anja, jer se odnosi na osje}anja
i na~in na koji je koncipirana neka li~nost. Ljudi mogu i ne moraju da izraze svoju seksualnu
orijentaciju u svom pona{anju.

Poglavlje 4
6.2 [ta utiê na prihvatanje odre\ene seksualne orijentacije?
Postoje razli~ite teorije koje se ti~u ~ovjekove seksualne orijentacije. Ve}ina nau~nika danas se
slaè da je u stvari rije~ o sloènoj interakciji kognitivnih, biolo{kih i faktora sredine. Kod ve}ine
ljudi seksualna orijentacija se oblikuje u ranoj dobi. Tako|er, u posljednje vrijeme postoji sve
vi{e i vi{e razloga koji ukazuju na to da biologija, uklju~uju}i genetiku i hormonalne faktore, ima
veliku ulogu u formiranju seksualne orijentacije.
U svakom slu~aju, neophodno je re}i da postoji mnogo razloga za prihvatanje odre|ene

seksualne orijentacije, a oni se mijenjaju od ~ovjeka do ~ovjeka.
6.3 Da li je seksualna orijentacija izbor?
Ne. Ljudi ne mogu da biraju da li }e biti homoseksualci, biseksualci ili heteroseksualci.

Seksualna orijentacija pojavljuje se kod ve}ine ljudi u ranoj adolescenciji bez prethodnog
seksualnog iskustva. Iako moèmo da biramo da li da reagujemo u skladu sa na{im osje}anjima,
neki psiholozi smatraju da seksualna orijentacija nije svjestan izbor koji se moè promijeniti.
6.4 Da li odlazak terapeutu mo@e promijeniti neîju seksualnu orijentaciju?
Ne. Iako ve}ina homoseksualaca ìvi uspje{ne i sre}ne ìvote, neki sa druge strane èle da
promijene svoju orijentaciju terapijom. Ponekad je razlog pritisak koji vr{i porodica ili vjerska
zajednica. Opet, ~injeni~no je stanje da homoseksualizam nije bolest. Ono ne podrazumijeva
lije~enje i nije promjenljivo.
Treba imati na umu da ljudi homoseksualne i biseksualne orijentacije odlaskom kod terapeuta
mo`da i ne èle da se promijene u tom smislu. Postoji mogu}nost da im je takva profesionalna
pomo} potrebna prilikom procesa izja{njavanja ili plana za prevazilaènje predrasuda. Ve}ina
pak, èli da rije{i probleme koji mu~e sve ljude bilo koje seksualne orijentacije.
6.5 Postoji tzv. “Terapija preobra]enja”?
Neki psihijatri skloni su da upotrebljavaju metodu nazvanu “terapija preobra}enja”. Njihove

tvrdnje baziraju se na izvje{tajima o uspjehu promjene orijentacije odre|enih klijenata iz
homoseksualne u heteroseksualnu. S druge strane, ograni~enost ovakvih izvje{taja njihova
je slaba ta~ka. Npr. mnoge poti~u od organizacija ~ija se ideolo{ka perspektiva zasniva na
radikalnom odbacivanju homoseksualizma. Dalje, lo{a dokumentovanost je svakako jo{ jedan
razlog koji ne ide u prilog prihvatanju rezultata ovakvih terapija “zdravo za gotovo”.
Ameri~ka psiholo{ka asocijacija je zabrinuta zbog mogu}eg lo{eg uticaja ove metodologije na
pacijente. Predstavni{tvo asocijacije je 1997. godine donijelo odluku po kojoj se u lije~enju
zauzima stav protivan homofobiji i nagla{ava klijentovo pravo na nepristrasnost prilikom seansi.
Svaka osoba koja u|e u terapeutski program ima pravo da o~ekuje da }e se takva terapija
de{avati u profesionalno neutralnom i nepristrasnom okruènju.

Poglavlje 4
6.6 Da li je homoseksualnost mentalni poreme]aj ili emocionalni problem?
Ne. Psiholozi, psihijatri i ostali koji brinu o mentalnom zdravlju slaù se da homoseksualnost
nije bolest, mentalni poreme}aj ili emocionalni problem. Vi{e od 35 godina dobro koncipiranog
i objektivnog nau~nog istraìvanja je pokazalo da homoseksualnost sama po sebi nije
povezana sa mentalnim poreme}ajima, emocionalnim ili socijalnim problemima. Ako je ikada
posmatrana kao bilo {ta od navedenog, to se de{avalo zbog pristrasnih informacija sa kojima se
raspolagalo, a koje su se ticale samo onih ljudi koji su posje}ivali terapeute. Kada su se u obzir
uzeli svi ostali, ideja da je homoseksualnost mentalni poreme}aj brzo je odba~ena.
Ameri~ka psihijatrijska asocijacija je 1937. godine potvrdila zna~aj novih, bolje koncipiranih
istraìvanja i uklonila homoseksualnost iz zvani~nog priru~nika za mentalne i emocionalne
poreme}aje. Dvije godine kasnije, Ameri~ka psiholo{ka asocijacija donijela je odluku i
podràla uklonjenje. Ve} vi{e od 25 godina s ciljem pomo}i, obje asocijacije aktivirale su
sve profesionalce koji se bave mentalnim zdravljem da pomognu da se asocijacija izme|u
homoseksualne orijentacije i mentalnih poreme}aja raskine.
6.7 Za[to homo i biseksualci govore o svojoj seksualnoj orijentaciji?
Za mentalno zdravlje jako je bitno da se podijeli dio sebe. U stvari, otkriveno je da je proces
razvoja identiteta homoseksualaca i biseksualaca veoma zna~ajan za psiholo{ko prilago|avanje-
{to je pozitivniji identitet, bolje je ne~ije mentalno zdravlje i ve}e samopouzdanje.
6.8 Za[to je proces otkrivanja te@ak za neke ljude?
êsto je razlog strah, postoji osje}aj razli~itosti, otu|enosti i samo}e kada se otkrije da je
seksualna orijentacija druga~ija nego kod ve}ine i da odudara od nekih dru{tvenih normi.
Ovo posebno vaì za ljude koji svoje razli~itosti u tom pogledu postaju svjesni kao djeca
ili adolescenti, {to nije neuobi~ajeno. Onda, zavisno od njihove porodice i okruènja,
postoji mogu}nost da }e morati da se bore sa predrasudama i dezinformacijama u vezi sa
homoseksualno{}u. Djeca posebno mogu da budu ranjiva na pogubna dejstva stereotipa
i pristrasnosti. Tako|er, mora se uzeti u obzir strah da }e biti odba~eni od svoje porodice,
prijatelja, saradnika i vjerskih institucija. Neki homoseksualci moraju da brinu o gubitku
posla ili nasilju u {koli ukoliko se dogodi da se za njihovu orijentaciju sazna ili zna. Naàlost,
homoseksualci i biseksualci su u ve}em riziku od psihofizi~kog nasilja nego ljudi koji su
heteroseksualni.
Studije ra|ene u Kaliforniji sredinom devedesetih pokazale su da je pribli`no jedna petina

lezbijki i vi{e od jedne ~etvrtine gej mu{karaca pokrivenih studijom bila `rtva zlo~ina iz mr`nje,
a koja je proistekla upravo zbog njihove orijentacije. U jednoj drugoj kalifornijskoj studiji, koja
je obuhvatala pribli`no 500 odraslih osoba, polovina mu{karaca u~esnika priznala je da u
njima postoji neka vrsta anti-gej agresije, po~ev{i od nazivanja razli~itim pogrdnim imenima, do
psihi~kog nasilja.

Poglavlje 4
6.9 kako prevazi]i diskriminaciju prema homoseksualcima i biseksualcima?
Istraìvanja su do{la do zaklju~ka da ljudi koji imaju najpozitivniji stav prema

homomosekualcima i biseksualcima su upravo oni koji kaù da poznaju dobro jednog ili vi{e
homoseksualaca ili biseksualaca-~esto kao prijatelja ili kolegu. Zbog toga, psiholozi vjeruju
da se negativni stav prema ovoj grupi ne bazira na stvarnom iskustvu, ve} na stereotipima i
predrasudama.
6.10 Za[to je bitno bolje edukovati dru[tvo o pitanju homoseksualnosti?
Edukacija svih ljudi o seksualnoj orijantaciji i homoseksualnosti bi svakako doprinijela

smanjenju anti-gej raspoloènja. Ta~ne informacije su posebno va`ne mladim ljudima koji
tek otrivaju i poku{avaju da razumiju svoju seksualnost, bilo da se radi o hetero, homo ili
biseksualnosti. Pri tom, strah da }e zbog tih informacija vi{e ljudi biti gej nema osnove - sigurno
je da rije~i ne mogu u tom smislu puno da u~ine.
6.11 Da li su svi homo i biseksualci HIV pozitivni?
Ne. U ovom slu~aju radi se o naj~e{}e pominjanom mitu. U stvari, rizik kojem se izlaù ljudi
u tom smislu prvenstveno zavisi od njihovog pona{anja, a ne seksualne orijentacije. Ono {to
treba zapamtiti kad je HIV/AIDS u pitanju je da se infekcija moè sprije~iti i to posebno putem
upra`njavanja sigurnog seksa.
6.12 [ta su to: homofobija, heteroseksizam i seksualne predrasude?
Ljudi homoseksualne ili biseksualne orijentacije dugo su stigmatizovani (ìgosani). Ja~anjem

gej politi~kog pokreta u kasnim 60- im, homoseksualizam, koji je okarakterisan kao nemoralan,
kriminalan i bolestan, po~eo je da se sve vi{e posmatra. Kada je 1973. godine Ameri~ka
psihijatrijska asocijacija okarakterisala ovu orijentaciju kao psihijatrijsku dijagnozu, pitanje zbog
~ega neki heteroseksualci gaje jako negativne osje}aje prema homoseksualcima po~elo je
ozbiljno da se razmatra sa nau~ne ta~ke gledi{ta.
6.13 Homofobija
Dru{tveno razmi{ljanje o seksualnoj orijentaciji kristalizovano je u terminu homofobija, koji

je psiholog heteroseksualac George Weinberg prvi put upotrijebio kasnih 60-ih. Weinberg
je ovaj termin iskoristio kako bi okarakterisao uàsavanje heteroseksualaca kada se na|u
u neposrednoj blizini homoseksualca, kao i samoprezir koji neki homoseksualci osje}aju.
U {tampanoj verziji, rije~ se po prvi put pojavila 1969. godine, da bi dodatno bila nadugo
komentarisana u Weinbergovoj knjizi iz 1972- e, “Society and the Healthy Homosexual”. Neke
od definicija homofobije su “averzija od gej ili homoseksualnih ljudi njihovih stilova ìvota
ili kulture” i “pona{anje ili ~in baziran na ovoj averziji”. Neki, pak, s druge strane, defini{u
homofobiju kao iracionalan strah od homoseksualizma.

Poglavlje 4
6.14 Heteroseksizam
Negdje u istom periodu, termin heteroseksizam se po~eo upotebljavati analogno seksizmu ili
rasizmu, opisuju}i ideologiju koja odbacuje, opanjkava i stigmatizuje svako neheteroseksualno
pona{anje, identitet, odnose ili zajednicu. Koriste}i termin heteroseksizam osvijetljava se
paralela izme|u antigej osje}aja i drugih vrsta predrasuda kao {to su rasizam, antisemitizam i
seksizam. Heteroseksizam je jako prisutan u dru{tvenim obi~ajima i institucijama. Funkcioni{e
kao dvojni proces, a koji se sastoji iz nevidljivosti i napada. Homoseksualnost uglavnom
ostaje nevidljiva. Kada homoseksualci postanu vidljivi, oni su predmet napada dru{tva.
Primjeri heteroseksizma u SAD-u uklju~uju konstantnu zabranu lezbo ili gej vojnih lica, {iroko
rasprostranjen nedostatak pravne za{tite od antigej diskriminacije u zapo{ljavanju, stambenim
pitanjima i uslugama, mr`nju prema angaòvanim lezbo ili gej vezama, skoro dramatizovanim
usvajanjem federalnih i dràvnih zakona protiv braka izme|u pripadnika istog spola.
Kori{tenje ovih dviju rije~i nije ujedna~eno, homofobija je ta koja se ~e{}e koristi da bi se
objasnili individualni antigej stavovi i pona{anja, dok se heteroseksizam odnosi na ideologiju na
dru{tvenom nivou, kao i institucionalizovanu opresiju neheteroseksualnih ljudi.
6.15 Ograniênja
Kako bi se privukla i pa`nja ljudi, ali i nau~na na antigej raspoloènje, stvaranje ovih termina je
predstavljalo prekretnicu. Me|utim, oni imaju zna~ajna ograni~enja.
Oni koji su ih kriti~ki posmatrali ustanovili su da je homofobija problemati~na zbog najmanje

dva razloga. Kao prvo, empirijska istraìvanja ne ukazuju na to da heteroseksualno anti gej
pona{anje moè da se okarakteri{e kao fobija u klini~kom smislu. I zaista, ograni~en broj
podataka sugeri{e da se kod mnogih heteroseksualaca koji izraàvaju neprijateljstvo prema
gej mu{karcima i ènama ne manifestuju psiholo{ke reakcije kao kod drugih fobija. Drugo,
kori{tenje rije~i homofobija podrazumijeva da je antigej predrasuda individualni, klini~ki entitet
prije nego socijalni fenomen ukorijenjen u kulturnim ideologijama i odnosima izme|u grupa.
[tavi{e, fobija se obi~no doìvljava kao disfunkcionalna i neprijatna. Antigej prerasuda je, s
druge strane, ~esto jako funkcionalna za heteroseksualce koji je izraàvaju. Kako su antigej
stavovi od ’80- ih postali u sve ve}oj mjeri glavni u konzervativnim i religioznim ideologijama,
pomenuta ograni~enja su postala jo{ vi{e problemati~na. Me|utim, heteroseksizam sa svojim
istorijski maksimalnim fokusom na kulturne ideologije prije nego individualne stavove, nije
zadovoljavaju}a zamjena za homofobiju.
6.16 Seksualne predrasude
Nau~na istraìvanja o psihologiji antigej pona{anja dobi}e novi termin. [iroko posmatrano,
seksualne predarasude se ti~u svih negativnih stavova baziranih na seksualnoj orijentaciji
bez obzira da li su u pitanju homoseksualci, biseksualci ili heteroseksualci. Uzimaju}i u obzir
trenutnu socijalnu konstalaciju seksualnosti, te predrasude se skoro uvijek odnose na ljude
koji su homoseksualci, tj. odre|uju se kao gej, lezbo ili bi. Kao i ostali tipovi predrasuda,
seksualne predrasude imaju tri osnovne karateristike;

Poglavlje 4
l To je stav (procjena ili sud),
l Upu}eno je na neku grupu i njene ~lanove,
l Negativne su i uklju~uju neprijateljstvo ili nesimpatije.
Koncipiranje negativnih stavova heteroseksualaca prema homoseksualcima i biseksualcima
kao seksualnih predrasuda, a ne kao homofobije, ima vi{e prednosti. Kao prvo, seksualna
predrasuda je opisni termin. Za razliku od homofobije, ne podrazumijeva apriori pretpostavke
o porijeklu, dinamici i motivima koji leè u biti antigej pona{anja. Drugo, termin eksplicitno
povezuje studiju o antigej neprijateljstvu sa bogatom tradicijom dru{tveno-psiholo{kih studija
o predrasudama. Tre}e, kori{tenje konstrukcije seksualna predrasuda ne podrazumijeva
tvrdnje da su antigej stavovi nasljedno iracionalni i zli.
(Poglavlje Seksualne orijentacije je preuzeto sa web stranice organizacije Juventas/Crna Gora)

P oglavlje 5
Najva@niji problemi seksualnog i
reproduktivnog zdravlja i prava
141
Poglavlje 5
Razumijevanje problema
Ljudi koji kreiraju smjernice i programe trebaju razumjeti sva bitna pitanja - kako teoretska
tako i prakti~na - kada ostvaruju programe za vr{nja~ku edukaciju koji promovi{u seksualno i
reproduktivno zdravlje. U ovoj sekciji, istraì}emo jedan broj ovih problema, uklju~uju}i;
l pristup
l ljudska prava
l reproduktivna prava
l seksualna prava
l koncepte seksa i seksualnosti
l diskriminaciju i stigmu
l religiju
l spol
l kulturu
l rizik
l ohrabrivanje
l vlastiti razvoj
l vje{tine pona{anja.
Pristup
Definicija; putevi ili ciljevi ili na~ini pristupa; stanje dozvoljenog pristupanja: pravo ili privilegija
da ne~emu pri|ete, da ne{to dosegnete, u|ete ili ne{to iskoristite: odre|ivanje programa koji
su napravljeni od javnosti i za {iru javnost i njihovo stavljanje na raspolaganje.
Na polju SRZP, pristup se defini{e kao;
“Snabdijevanje informacijama i obrazovanjem o seksualnom i reproduktivnom zdravlju,

pravima i slu`bama svih ljudi bez obzira na godine, spol, bra~ni status, mogu}nost
pla}anja, etni~ko porijeklo, politi~ka ubje|enja i religijsku pripadnost, invaliditet, seksualnu
orijentaciju ili neki drugi faktor koji moè da u~ini individuu objektom diskriminacije”
IPPF Strate{ki plan Evropske mreè 2004-2008.
Mladi ljudi nemaju pristupa informacijama i obrazovanju ako porodica, obrazovne ustanove i
civilno dru{tvo ne obezbje|uju sredstva za to.
142 Najva@niji problemi seksualnog i reproduktivnog zdravlja i prava

Poglavlje 5
Posljedice nedostupnih slu@bi
“Mnogi adolescenti (momci i djevojke, u braku ili ne) mogu i uglavnom postaju seksualno
aktivni prije 20-te godine, ali generalno nedostaje pristupa slu`bama koje nude brigu
o kontraceptivnim sredstvima, prevenciji i brizi o seksualno prenosivim infekcijama,
trudno}i i savjetovanju. Za mnoge mlade ljude po~etak radnog vremena ili lokacija slu`bi
je ono {to ih ~ini nedostupnim, ili su pak usluge preskupe. Mnoge zdravstvene ustanove
zahtijevaju saglasnost roditelja ili bra~nih drugova, ili im moè biti zabranjeno zakonom da
pruàju usluge adolescentima. Uz to, pomalo osu|uju}i stav zdravstvenih radnika nekad
obeshrabruje adolescente da traè savjete i tretman u vezi sa seksualnim i reproduktivnim
zdravljem.”
SZO, Odjeljenje zdravlja i razvoja djece i adolescenata
Pristup seksualnom i reproduktivnom zdravlju zasnovan na pravima
Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima, ^lan 1
“Svi ljudi se ra|aju slobodni i jednaki u dostojanstvu i pravima.”
Svakoj osobi su garantovana ljudska prava, bez obzira na boju koè, rasu, spol, godine,
seksualnu orijentaciju, religiju ili politi~ko opredjeljenje. Seksualna i reproduktivna prava su
sastavni dio ljudskih prava, {to zna~i da bi svaka osoba trebala da ìvi ispunjen i nenametnut
seksualni ìvot, oslobo|en rizika.
Reproduktivna prava
“Reproduktivna prava obuhvataju neka ljudska prava koja su ve} priznata u mnogim
nacionalnim zakonodavstvima, me|unarodnim dokumentima o ljudskim pravima i drugim
koncenzusnim dokumentima. Ova prava po~ivaju na priznanju osnovnih prava svih osoba
i parova da slobodno i odgovorno odaberu broj, razmak i vrijeme ra|anja djece i da
posjeduju informacije i na~ine da to urade”.
UN, Program akcije usvojene na Me|unarodnoj konferenciji o stanovni{tvu i razvoju, Kairo, 5-13
septembar 1994, paragraf 7.3
Prava osobe na izbor
Seksualna prava su prava u vezi sa seksualno{}u. Seksualna prava moraju da osiguraju

seksualnu autonomiju ili druga~ije re~eno, prava da osobe odlu~e da li }e, kada, kako ili s kim
imati seksualne odnose.
Ovo zna~i da ène, mu{karci i mladi ljudi imaju prava da odbiju seks i da njihov tjelesni integritet
mora biti po{tovan.
Vizija, vrijednosti i misija IPPF Evropske Mreè oslikava samu sr` vjerovanja da zdravlje i izbor o
seksualnom i reproduktivnom ìvotu jesu ljudska prava svake osobe.

Poglavlje 5
Inicijative mladih
Ovi principi se tako|r,e mogu primijeniti na mlade ljude i vo|e putem njihovog angaòvanja
i rada na promociji i napredovanju seksualnih i reproduktivnih prava mladih ljudi. Ovo
angaòvanje je inspirisalo niz inicijativa mladih.
Npr; Mladi volonteri su u junu 2001. godine razvili, rade}i sa IPPF EN, dokument sa politikom
o seksualnim i reproduktivnim pravima mladih ljudi. U njemu se priznaje da, iako nemaju
svi mladi ljudi seksualne odnose, najve}i broj mladih ljudi jeste seksualno aktivno i imaju
ista seksualna i reproduktivna prava kao i odrasli. Ova prava uklju~uju informacije i pristup
slu`bama, koje im omogu}uju da iskuse svoju seksualnost bezbjedno i sa povjerenjem.
Ovo ne zna~i da prava roditelja maloljetnika nisu priznata ili uzeta u obzir. U programima, djeci
mora biti dato ‘bezbjedno’ okruènje za njihove li~ne diskusije, ~ak i kad se radi o njihovim
roditeljima.
Mladi ljudi treba da imaju pristupa seksualnim i reproduktivnim slu`bama u vezi sa njihovim;
l Zdravljem - da bi ~uvali svoje seksualno zdravlje putem pristupa slu`bama koje imaju
razumijevanja
l Izborom - da bi imali pristup ta~nim informacijama i obrazovanju kako bi pravili
slobodne i odgovorne izbore
l Pravima - da bi osigurali prava da uìvaju u svojoj seksualnosti i vezama
Pomo] drugim mladim ljudima
“Osje}am se jako sretno {to sam otkrio kako je biti zadovoljan svojom seksualno{}u,
uprkos lo{em seksualnom obrazovanju koje sam dobio dok sam odrastao. Sada èlim da
budem aktivno uklju~en u pomaganje drugim mladim ljudima da izbjegnu te{ko}e i iskuse
to zadovoljstvo.”
Volonter, 23, ‘Neka se desi … desi sad!’, Evropska strate{ka radna grupa, 1995.
Pravni okvir
Oru|e za propagiranje SRZ-a
“U svakoj zemlji postoji mnogo raznih zakona, politika i praksi postoji, koji uti~u na
seksualno i reproduktivno zdravlje i prava. Mogu se odnositi na sakupljanje informacija i
edukaciju vezanu za SRZ i/ili regulisanje pristupa planiranju porodice i drugim osnovnim
reproduktivnim i seksualnim zdravstvenim slu`bama. Naàlost, ovi zakoni, politike ili
prakse ~esto ometaju, ograni~avaju ili zabranjuju uìvanje u SRZ i pravima. Neuspjeh vlade
da djeluje na odre|eni problem moè tako|er, negirati ova prava, ili imati suprotni efekat
na uìvanje ovih prava. U svakom slu~aju, restrikcija seksualnih i reproduktivnih prava
dovodi, u me|unarodnom pravu, do nasilja nad ljudskim pravima, ako je vlada potpisala
sporazum koji priznaje ta prava.”

Poglavlje 5
Organizacije i profesionalci koji rade u seksualnim i reproduktivnim zdravstvenim slu`bama
treba da razumiju svoje nacionalno zakonodavstvo o pitanjima seksualnih i reproduktivnih
zdravstvenih prava, jer to moè suziti polje njihovog rada. Kada postanu svjesni pravnog
okvira u kome se nalaze organizacije mogu da planiraju strategije i programe i smatraju vlade
odgovornim za obaveze koje su prihvatile.
Koncepti seksa i seksualnosti
Definicija, jezik i norme povezane sa seksualno{}u treba da budu stavljene u kontekst

kulture, jer seksualnost moè biti specifi~na u svakoj kulturi. Dok zna~enje koje pripisujemo
definicijama u ovoj sekciji moè da se razlikuje od kulture do kulture, i tako|er me|u
zajednicama, va`no je da priznamo da kultura nije ‘data’ ve} da je dinami~an proces koji se
razvija. Svaki vid nasilja, diskriminacija, stigmatizacija ili prinuda u~injena u ime kulture i tradicije,
ne moè biti opravdana. Ove akcije su bile i bi}e ispitivane u svakom planu razvoja zasnovanom
na pravima. Ovo je posebno zna~ajno na polju seksualnog i reproduktivnog zdravlja.
Seks
U kontekstu seksualnog i reproduktivnog zdravlja seks se defini{e kao biolo{ki status

individue - mu{ki ili ènski.5
Izraz ‘seks’ moè, tako|er, imati sljede}a zna~enja;
l seksualna potreba ili instinkt koja se manifestuje u odre|enom pona{anju

l seksualni odnos
l genitalije.
Seksualni identitet
Seksualni identitet je ne~ija svijest o sebi kao seksualnom bi}u, uklju~uju}i spolni identitet i
seksualnu orijentaciju.
Spolni identitet se odnosi na unutra{nji osje}aj osobe o tome da li je mu{ko ili ènsko.
Seksualna orijentacija se odnosi na erotsku, romanti~nu i nje`nu privla~nost i osje}anja prema

osobama suprotnog spola, istog spola ili oba spola.
Nau~no govore}i, seksualni identitet je sastavni dio ljudske seksualnosti, koji je prirodan dio
ljudskog razvoja u svakoj fazi ìvota i ima fizi~ke, psiholo{ke i socijalne komponente.6
5
SIECUS, Uspostavljanje veze: Seksualnost i reproduktivno zdravlje - Definicije seksualno povezane
zdravstvene terminologije
6
WHO i SIECUS definicija

Poglavlje 5
Programi za seksualno i reproduktivno zdravlje trebaju da budu razumljivi i holisti~ni. Oni,
tako|er, moraju da prihvate razli~itost ljudskog seksualnog stanja da bi pomogli prekidanje
stigmatizacije, diskriminacije i dru{tvenog isklju~ivanja.
Seksualnost
Ljudska seksualnost je prirodan dio ljudskog razvoja u svakoj fazi ìvota i uklju~uje fizi~ke,
psiholo{ke i socijalne komponente.7
Seksualno zdravlje zahtijeva pozitivan pristup ljudskoj seksualnosti i esencijalan je dio

seksualnog i reproduktivnog zdravlja. Ono je integracija somatskih (fizi~kih), emocionalnih,
intelektualnih i socijalnih aspekata osobe na na~in koji oboga}uje i pobolj{ava li~nost,
komunikaciju, ljubav i me|uljudske odnose.8
Ljudi koji planiraju i rade na obrazovanju vr{njaka treba da znaju {ta ovi termini zna~e u njihovim
zajednicama, jezicima i kulturama. Jasno razumijevanje kako mladi ljudi i odrasli doìvljavaju
seks i seksualnost moè dovesti do saznanja o praksama koje uti~u na uìvanje u ispunjenom,
sigurnom i odgovornom seksualnom ìvotu.
Seksualne orijentacije
Seksualna orijentacija podrazumijeva emocionalnu, seksualnu ili nagonsku privla~nost

izraènu prema osobama istog (homoseksualnost), oba(biseksualnost) ili suprotnog spola
(heteroseksualnost). Ovaj dio seksualnosti se lako razlikuje od njenih drugih komponenti, a
to su; biolo{ki seks, spolni identitet (osje}aj za biti mu{karac ili biti èna) i rodne uloge (ve}
unaprijed odre|ene norme mu{kog i ènskog pona{anja).
Seksualna orijentacija ide od isklju~ive homoseksualnosti do isklju~ive heteroseksualnosti, a

uklju~uje i razli~ite forme biseksualnosti. Razli~ita je od seksualnog pona{anja, jer se odnosi
na osje}anja i na~in na koji je koncipirana neka li~nost. Ljudi mogu i ne moraju da izraze svoju
seksualnu orijentaciju u svom pona{anju.
Vi{e informacija u poglavlju tematske cjeline - Seksualne orijentacije.
Socijalna pitanja
Diskriminacija
Rije~ ‘diskriminisati’ se odnosi na vi|enje i primje}ivanje razlika me|u stvarima. U socijalnom

kontekstu, ‘diskriminacija’ se ~esto odnosi na vremena kad su ljudi bili tretirani nepovoljno
zbog svoje razli~itosti.
7
WHO i SIECUS definicija
8
WHO - Definicije i pokazatelji porodi~nog planiranja, njega majke i djeteta i reproduktivno zdravlje
kori{teno u WHO za Evropu

Poglavlje 5
Postupanje prema nekim ljudima bolje nego prema drugima zbog rase, etni~kog porijekla,
religije, spola ili seksualne orijentacije je, tako|er, oblik diskriminacije. Kao vr{nja~ki edukatori,
na{ je posao da poku{amo da se pobrinemo da svaka osoba bude tretirana sa jednakim
po{tovanjem i ima jednake mogu}nosti. Mi, tako|er, nastojimo da nau~imo i edukujemo bez
diskriminacije.
Stigma
‘Stigma’ je re~ koja se koristi da ozna~i stid ili sram.
Ljudi u odre|enim grupama se nekad smatraju sramotnim od strane dru{tva u kome ìve. Kada
se to desi, kaèmo da su oni ‘stigmatizirani’. Primjer je kad ljudi odlu~e da su odre|eni ìvotni
stil ili karakteristike sramotne na neki na~in ili nisu po{tovani u njihovoj kulturi ili dru{tvu.
Oni tada zauzimaju osu|iva~ki stav da bi stigmatizirali ljude koji imaju te navodno ‘sramne’
karakteristike.
Te karakteristike se nekad odre|uju po pona{anju, koje moè biti ne{to {to stigmatizirani ljudi
ne mogu da kontroli{u.
înjenica je ...
Ljudi koji ìve sa HIV/AIDS-om mogu doìvjeti stigmatizaciju, bez obzira kako su dobili
infekciju.
Religija
Religija je obi~no sistem vjerovanja zasnovan na natprirodnom bi}u koje ima kontrolu, ili
Bogu. Postoji mnogo religija na svijetu, baziranih na razli~itim vrstama vjerovanja i sistemima
oboàvanja koji pokazuju posve}ivanje svom bogu ili bogovima.
Hri{}anstvo, islam, judeizam, hinduizam i budizam su najprostranjenije religije koje se

praktikuju {irom svijeta i svaka ima razli~ite sekte, tipove ili pokrete.
Postoji velika razlika u na~inu na koji ljudi posmatraju, interpretiraju i prate pravila ili zakone
svojih religija. Ova pravila i zakoni mogu da odrede stilove ìvota, koje ~esto povezujemo sa
seksualnim i repreduktivnim zdravljem i pravima.
Primjeri uticaja religije na SRZP
l Seksualni odnosi prije braka su zabranjeni u mnogim religijama.

l U nekim religijama seksualni odnos me|u osobama istog spola je zabranjen.
Ono {to je zajedni~ko za vi{e religija je da neki zakoni i pravila imaju prednost nad drugima. Na
primjer, obaveza da se sa~uva ìvot je va`nija nego dosljednost drugim zakonima.
Ono {to treba da znamo
Vr{nja~ki edukatori treba da razumiju osnovna pravila religija stejkholdera sa kojima radimo.
Ovo }e nam re}i {ta je va`no u vezi sa SRZP u tim grupama.

Poglavlje 5
Ako su obu~eni od dobro informisanih ljudi, vr{nja~ki edukatori, tako|er, mogu saznati gdje
religija opravdava otvorenu komunikaciju i moè da nau~i prakse redukcije rizika i {tete.
Spol
Rije~ ‘spol’ se koristi da klasifikuje osobe ili kao mu{ke ili ènske.
Spolni identitet
‘Spolni identitet’ je na~in na koji se ljudi identifikuju i koji je dio njihovih li~nih osje}anja i
procjene ko oni zaista jesu.
Uloge spolova
U okviru kultura postoje ‘uloge spolova’ koje se smatraju da su tipi~no mu{kim ili tipi~no
ènskim. Atributi koje smatramo tipi~nim za mu{ku ili ènsku ulogu mogu biti jasno razli~iti
unutar mnogih kultura ili zajedni~ki u drugima.
Primjeri sterotipnih uloga koje su tradicionalno podràne;
l Mu{karac - agresivan, dominantan, sportski tip, zara|uje novac

l @ena - osje}ajna, pokorna (mu{karcu), vodi brigu o djeci
Kako se dru{tva razvijaju, striktne uloge spolova blijede. U periodima tranzicije ovo moè da
stvori napetost u pogledu uloga spolova, pa postoje programi dizajnirani prema problemima
promijenjenih uloga spolova.
Razumijevanje uloga spolova, tranzicije i promjena je veoma va`no u edukaciji vr{njaka.

Diskriminacija koja se zasniva na ovim ulogama, u ime tradicije, ~esto vodi nesigurnim
socijalnim i seksualnim aktivnostima, osjetljivosti, posebno za djevojke i ène. Vr{nja~ki
edukatori treba da nau~e kako da podrè spolni identitet, ali tako|er i da prepoznaju gdje ljudi
mogu biti ranjiviji na diskriminaciju i zloupotrebu prava.
Kultura
Postoji niz razli~itih definicija kulture, a obim pojma kulture danas je pro{iren na obrasce
djelovanja, pona{anja i vjerovanja pojedinaca, dru{tvenih grupa i dru{tva u cjelini. Jednostavno
re~eno, svaka ljudska i dru{tvena grupa ima svoju kulturu.9
Sa antropolo{kog stajali{ta, pod pojmom kultura podrazumijeva se na~in ìvota odre|enog

naroda koji ìvi na jednom mjestu. Ta se kultura moè vidjeti u njegovoj umjetnosti, njegovom
dru{tvenom sistemu, njegovim obi~ajima i navikama, njegovoj religiji.10
9
D. Kokovi}, Pukotine kulture, Novi Sad, 2005, str. 15
10
T.S.Eliot, Notes Towards the Definition of Culture

Poglavlje 5
‘Kultura’ se odnosi na obi~aje i dostignu}a odre|enih civilizacija. Obi~aji se vremenom mijenjaju.
Neki mogu biti dio tradicionalnije kulture, a drugi dio modernije ili prilago|enije kulture.
U mnogim kulturama spolno iskustvo vodi veoma razli~itim o~ekivanjima i veoma razli~itim
shvatanjima prava. Ve}a prava èna su jedna od promjena koje se danas odigravaju u mnogim
kulturama i ima mnogo uticaja na oba spola. Po{to ‘nijedan ~ovjek nije ostrvo’, pregovori i
razumni sporazumi izme|u mu{karaca i èna su vaàn dio dru{tva i razvoja.
[ta treba da znam
Da bi bili dobri vr{nja~ki edukatori, treba da razumijemo kulturu u kojoj radimo. Ovo }e nam
pokazati snage i slabosti unutar kulturnih normi ili o~ekivanja.
Na primjer, u pro{losti od ène se nije o~ekivalo da govori otvoreno o seksu ili upotrebi
kontracepcije. Vr{nja~ki edukator moè da pomogne borbu protiv ovog problema ili da pokaè
kako kulturne norme mogu biti izazvane i promijenjene kada uti~u na li~na prava. Prijetnje
seksualnom i reproduktivnom zdravlju, kao {to je HIV/AIDS, ostale seksualno prenosive
infekcije ili spolno zasnovano nasilje bi se, tako|er, ozna~ili kao razlozi za promjene.
Rizik
‘Rizik’ se koristi da ozna~i situaciju koja moè da vodi gubitku, povredi ili opasnosti u nekom
obliku.
Postoji vi{e od jedne vrste rizika. On ne mora biti fizi~ki, kao rizik od infekcije (kao od SPB ili
HIV-a), ili fizi~ke povrede (kao slomljen ud). Neki rizici su psiholo{ki, na primjer, kada osoba
uradi ne{to ili doìvi iskustvo koje vodi riziku psiholo{ke povrede ili ‘traume’.
Kako vr{nja~ka edukacija moè pomo}i
Vr{nja~ki edukatori u~e ciljnu populaciju tehnikama ‘redukcije rizika’ demonstriraju}i, na

primjer, pravilnu upotrebu kondoma, kao jedinog kontracepcijskog sredstva koje {titi i od
spolno prenosivih infekcija.
Ohrabrivanje
Izraz ‘ohrabriti’ zna~i dati osje}aj mo}i ili autoriteta osobi ili grupi.
Vr{nja~ka edukacija ~esto ‘ohrabruje’ mlade ljude ili druge osjetljive grupe da preuzmu vi{e
autoriteta nad svojim zdravljem i stilom ìvota. êsto je pitanje kako da u~inimo mlade ljude
svjesnim da oni mogu pomo}i jedni drugima da nau~e, umjesto ostaviti ih tradicionalnijim
sistemima gde su autoritativne figure, kao {to su {kolski nastavnici, roditelji i doktori,
odgovorne za u~enje.

Poglavlje 5
Seksualno pona[anje i praksa
Seksualno pona{anje i praksa su seksualne aktivnosti u kojima ljudi u~estvuju i koji variraju od
samostimulacije ili masturbacije do fizi~kog kontakta sa drugima.
Seksualno pona{anje moè uklju~iti stimulaciju dijelova tijela i odnos raznih vrsta,
uklju~uju}i oralni, analni i penisno/vaginalni. Seksualno pona{anje je ~esto izraz ne~ije
seksualnosti, uklju~uju}i seksualni nagon i privla~nost. Pona{anja i prakse su odre|eni ili izazvani
kompleksnom grupom biolo{kih, psiholo{kih, socijalnih i faktora okruènja.
Neki ljudi imaju manje izbora za seksualne aktivnosti, zbog ìvotnih okolnosti, uklju~uju}
i kulturna o~ekivanja i norme. Ne biti svjestan izbora u vezi sa seksualnim aktivnostima ~esto
vodi ve}oj ugroènosti.
[ta treba da znamo
Kao vr{nja~ki edukatori moèmo biti efikasniji kad razumijemo na~in na koji su primarni
stejkholderi ugroèni. Ako se fokusiramo samo na opasnosti i prijetnje povezane sa seksom,
moèmo postati nedovoljno ‘seks-pozitivni’.
Biti seks-pozitivan zna~i prenositi poruku da, na pogodan, zdrav na~in i u pravo vrijeme u
na{im ìvotima seks moè biti divan izraz i aspekt ljudskosti. Moèmo nau~iti da budemo seks-
pozitivni, a kvalitetan program seksualnog obrazovanja je dobar na~in da to zapo~nemo.
Zapamti …
Budi seks-pozitivan.
Mladi ljudi i seksualnost
Samorazvoj
Treba vremena da bi osoba shvatila i upoznala sebe kao seksualno bi}e. U~enjem {ta je nama
li~no va`no i kako da to najbolje izrazimo, moèmo postati efikasni vr{njaci predava~i. Mnogi
ljudi prolaze kroz period koji traje mjesecima ili godinama (obi~no tokom adolescencije) kada
se preispituju ko su zaista, koji je njihov seksualni identitet i orijentacija, kako se mogu izraziti
kao seksualna bi}a i {ta ih vodi i privla~i. Vr{nja~ki edukator koji je pogledao unutar svog srca
i uma i ne osu|uje druge je najkvalifikovaniji da pomaè mladim ljudima u njihovoj potrazi da
razumiju svoj put do zrelosti.
Razumijevanje sebe moè biti zastra{uju}i i teàk proces. Ako, na primjer, osoba ìvi u kulturi
koja strogo diskrimini{e i stigmatizuje ljude koji su homoseksualni, moè joj biti te{ko priznati i
prihvatiti da njega ili nju privla~e pripadnici istog spola.
Dobar vr{nja~ki edukator, kakva god da je njegova ili njena seksualna orijentacija, bi}e sposoban
da podu~ava na na~in koji dozvoljava ljudima da se osjete sigurnim da budu ono {to jesu.

Poglavlje 5
Vje[tine pona[anja
Da bi imala najbolje {anse da odraste sa optimalnim seksualnim i reproduktivnim zdravljem

osoba treba da posjeduje niz vje{tina.
l On ili ona treba da posjeduje sposobnost da donosi zdrave odluke o seksualnosti i

vezama.
l Vje{tine pregovaranja su, tako|er, va`ne u ovoj oblasti ìvota. One predstavljaju
sposobnost osobe da pita i dobije ono {to èli od svog partnera ili prijatelja. Na taj
na~in osoba radi na tome da ostane zdrava i sigurna.
l Neki mogu poèljeti da apstiniraju ili sa~ekaju sa seksom, tako da moraju poznavati
‘vje{tine odbijanja’ - da znaju kako i kada da kaù ‘ne’.
l Drugi mogu odlu~iti da imaju seks, ali treba da znaju razgovarati sa partnerom o tome
da ga u~ine bezbjednim, na primjer, upotrebom kondoma.

152
P oglavlje 6
Upavljanje programom
vr[nja^kog obrazovanja
153
Poglavlje 6
Faza 1: Planiranje programa
Ko, za[to i gdje?
Kao i u mnogim drugim problemima tehni~ke podr{ke, jedna od naj~e{}ih gre{aka u ranim
danima je bila dozvoljavanje ‘ekspertima’ iz zemalja gde je vr{nja~ko obrazovanje razvijeno da
nametnu svoje ideje o tome {ta treba da se uradi u drugim zemljama i regionima. Iako je ovaj tip
gre{ke ponavljan vi{e puta, sada se priznaje; da bi programi vr{nja~ke edukacije bili uspje{ni,
moraju biti u vlasni{tvu ljudi za koje su kreirani - lokalnih stejkholdera. Stejkholderi su ljudi
kojima }e programi koristiti i koji mogu imati ulogu u uspjehu i odràvanju programa.
“Stejkholderi su osobe kojih se program ti~e (npr; vladini slu`benici, upravitelji javnih
ustanova) kao i ljudi koji imaju primarni interes od programa vr{nja~kog obrazovanja (ciljna
populacija, tj. u na{em slu~aju mladi ljudi). Po{to su oni klju~ uspjeha i odràvanja programa,
onitreba da budu uklju~eni od faze dizajniranja pa nadalje, da bi izrazili svoje brige, potrebe
i prioritete i razvili osje}aj pripadnosti programu. Rano uklju~ivanje, tako|er, pomaè
programima vr{nja~kog obrazovanja da naglase potencijalne doprinose stejkholdera, kao {to
su finansijski i ljudski resursi. Programi vr{nja~ke edukacije treba da jasno ustanove kako }e
programi koristiti stejkholderima, da bi dobili njihovu podr{ku. Oni, tako|er, treba da razviju
dodatne intervencije za obrazovanje i mobilizaciju stejkholdera za podràvanje promjene
pona{anja ciljne publike.”11
Definisanje stejkholdera
Primarni stejkholderi - ljudi kojih se informacije ti~u i na ~ije pona{anje i prakse projekat èli da
uti~e.
Primjer:
l Svi adolescenti i mladi od 13 do 24 godine, a posebno vulnerabilne i dru{tveno

odba~ene grupe, kao {to su HIV inficirani mladi ljudi.
Sekundarni stejkholderi - posrednici ~ije }e vje{tine i sposobnosti biti pobolj{ani da bi
obezbijedili informacije i slu`be primarnoj grupi.
Primjer:
l Relevantne nevladine organizacije (NVO) mladih u zemlji, profesionalno osoblje

(ljekari, nastavnici u {kolama)
Klju~ni stejkholderi - Subjekti/ustanove/institucije unutar projekta, bez ~ije podr{ke program
ne bi mogao da funkcioni{e.
11
Vr{nja~ko obrazovanje i HIV/AIDS: Pro{lo iskustvo, budu}e odluke. Horizon, Savjet naroda 2001.,
iz Izvr{nog pregleda
154 Upravljanje programom vr[nja^kog obrazovanja

Poglavlje 6
Primjer:
l Donatori, mediji
Za[to je bitna podr[ka?
Seksualno zdravstveno obrazovanje mladih je posljednjih godina postala kontroverzna

tema {irom svijeta. Vo|ene su o{tre bitke, a i dalje se vode, dok se o politi~kim i religijskim
pozicijama i dalje raspravljaju. Iako je posao mnogih vlada i ministarstava zdravlja da ‘spa{avaju
ìvote prije nego du{e’,12 i dalje postoji sna`na i hitna potreba za propagandom o seksualnim i
reproduktivnim pravima u mnogim regionima.
Propagiranje seksualnog obrazovanja
Organizacije koje propagiraju prava na svestrane seksualne informacije su izvor zna~ajnih

istraìvanja i tehni~kih podataka. Ove organizacije uklju~uju;
l Me|unarodnu federaciju za planiranje porodice (IPPF). IPPF ima 180 ~lanica {irom
svijeta. U Bosni i Hercegovini njihov ~lan je Asocijacija za seksualno i reproduktivno
zdravlje XY.
l Informacije o seksualnosti i Obrazovni savjet Sjedinjenih Dràva (SIECUS). Njihove
zna~ajne publikacije pokazuju potrebu za razumljivom seksualnom informacijom i
obrazovanjem mladih.
l Ostale globalne organizacije u sistemu Ujedinjenih nacija, kao {to su UNFPA,
UNDP, UNICEF, UNESCO, WHO (SZO) i UNHCR, su zna~ajni izvori informacija za
izgradnju podr{ke vr{nja~kom obrazovanju i tako|er seksualnom i reproduktivnom
zdravstvenom obrazovanju - kao dio ve}eg programa.
l Tako|er, postoje neke nevladine organizacije, kao {to su ASTRA i EPHA u Evropi,
PathFINDER i Engender Health u Sjedinjenim Dràvama.
Prikazivanje vrijednosti programa seksualnog obrazovanja
Adekvatna istraìvanja, zasnovana na dokazima, kontinuirano potvr|uju da seksualno

obrazovanje pomaè mladima da naprave zdravije izbore i ne navode mlade ljude da imaju vi{e
seksualnih partnera ili ranije seksualno angaòvanje. Sa druge strane, pokazuje da mladi ljudi
~e{}e koriste za{titu kada otpo~nu sa seksualnom aktivno{}u.
Neki zaklju~ci su bili izvedeni kao rezultat me|unarodnih sastanaka o temi ljudskih prava,
uklju~uju}i i to da mladi ljudi imaju osnovna prava pristupa seksualnim i reproduktivnim
zdravstvenim informacijama, obrazovanju i slu`bama.
12
Dr Neil Schram, LA AIDS: “Dok vlada ne vidi da je njena du`nost da ~uva ìvote a ne du{e mi }emo
nastaviti da gledamo {irenje virusa.” Iz dokumentarca Common Threads: Stories From the Quilt, 1989
HBO i 2003 Telling Pictures, Couturie, B, Epstein, R, i Friedman, J.

Poglavlje 6
Uklju~ivanje predstavnika iz ranjivih, marginaliziranih i dru{tveno odba~enih grupa
(VULNERABILNE GRUPE )
Iza|i i privuci ih!

Od vitalnog zna~aja je uklju~ivanje predstavnika vulnerabilne grupe grupa u svim nivoima
razvoja programa. Iako {iroko prihva}eno u teoriji, to se ne de{ava dovoljno ~esto u praksi.
Te{ko}e …
U praksi, predstavnici tih grupa su ~esto isklju~eni.
Neko iz organizacije ko u~estvuje u projektu }e mo`da morati da napusti kancelariju i ode na teren
da bi identifikovao i uklju~io ljude iz ovih grupa. Podstrek moè biti potreban da bi se stvorila
dosljedna i trajna u~e{}a. Treba}e vremena i napora da bi se zadobila vjera i povjerenje ljudi iz
vulnerabilnih grupa i da bismo ih ohrabrili da se uklju~e u programe vr{nja~kog obrazovanja.
… i beneficije
Predstavnici vulnerabilnih grupa ~esto imaju najbolje ideje kako, kada i gdje doprijeti do
populacija i zajednica koje oni predstavljaju. Postoji ogromna korist od njihovog uklju~enja u te
programe.
Studija slu~aja
Povratna informacija iz IPPF EN radionice u Sarajevu odràne u avgustu 2003. godine

pokazuje vrijednost uklju~enja neke osobe iz vulnerabilne grupe. Jedan od trenera
radionice je bio gej koji ìvi sa HIV-om, i ono {to slijedi su bile reakcije nekih u~esnika na
njegovo u~e{}e;
“Stvarno cijenim svjedo~anstvo osobe koja ìvi sa HIV-om. To je bio prvi put za mene; bila
sam {okirana i duboko ganuta. Odigralo je i odigra}e veliku ulogu u mom daljem radu na
ovom polju. Mislim da je to bilo jako hrabro od njega i uvijek }u ga pamtiti, jer me je nau~io
puno o ìvotu.”
“Svjedo~anstvo osobe koja ìvi sa HIV-om mi je stvarno pomoglo da bolje razumijem i

imam manje predrasuda prema mnogim stvarima. Puno mu hvala!”
“Svjedo~anstvo osobe koja ìvi sa HIV-om je bilo veoma tu`no, ali u isto vrijeme puno
ìvota. Bila sam sretna {to sam srela nekog nalik njemu. On je dokaz da ljudi koji ìve sa
HIV/AIDS-om i homoseksualci nisu razli~iti od drugih i da ne treba upirati prstom na njih i
~initi da se osje}aju odba~enim.”
U slu~aju radionice u Sarajevu, osoba koja je dala svoje svjedo~anstvo, tako|er je bila uklju~ena
u planiranje i kreiranje radionice. Kao veoma talentovan trener, imao je jako dobar osje}aj, kako,
kada i o kojim temama da diskutuje.

Poglavlje 6
Va`no je odabrati i pripremiti pa`ljivo goste-govornike koji daju li~na svjedo~anstva. Samo
zato {to neko ìvi sa HIV-om ili je na neki drugi na~in dio ranjive, marginalizovane ili dru{tveno
odba~ene grupe, ne kvalifikuje ga automatski da govori o nekoj temi. U nekim mjestima
postoje organizacije sa biroima govornika, koji pomaù u treniranju i podràvanju ljudi da
govore u prigodama poput ovih. Osoba koja govori o ranjivosti ili ìvotnom iskustvu mora da
bude dobro pripremljena i da razumije vrstu situacije o kojoj govori.
Upoznajte prvo potencijalne ~lanove tima ili goste-govornike da biste se uvjerili da su pogodni
za zadatak. Na primjer, postavljajte pitanja koja }e utvrditi njihovo slobodoumlje sa osvrtom na
diskriminatorne i nezdrave stavove, kao {to je pitanje; “Ako bi vam blizak prijatelj rekao da je
HIV pozitivan, kako biste vi na to reagovali?”
Izgradnja tima
Dok neki programi daju jako malo vremena za razvijanje vje{tina svojih vr{nja~kih edukatora,
neki posve}uju zna~ajne resurse tom zadatku. Kao posljedica toga reputacija koju vr{nja~ko
obrazovanje dobija ~esto odraàva kvalitet odre|enog programa, u kome su vr{nja~ki
edukatori trenirani i nadgledani. Podroban, razumljiv program moè da ima vi{e od 50 sati
treninga da bi se dobili jako kompetentni i kvalifikovani vr{nja~ki edukatori.
[ta je potrebno da biste kreirali dobar tim?

l Okruènje za treniranje koje pruà podr{ku, ne osu|uje, prihvata, otvoreno je i
sigurno
l Motivaciona iskustva (kao {to su susreti sa ljudima koji ìve sa HIV-om)
l Eksperimentalno u~enje (radionice, vje`be, vrtlozi ideja)
l Mogu}nosti vr{njaka predava~a da rade na terenu
l Vrijeme i resursi za pripremu i vje`bu prije izlaska na teren
l Sna`na konstrukcija tima i povjerenja
l Okruènje koje uklju~uje i malo zabave
l Uto~i{ta i izlete koji pove}avaju povezanost me|u pripadnicima grupe
l Preno{enje osje}anja da u~esnici mogu ne{to da promijene
l Mogu}nost da istraè i rije{e konflikte unutar grupe
l Obra}anje pa`nje na stimulacije (ovo moè uklju~iti uìne, certifikate, grupne izlete,
pohvale za javnu slu`bu, pohvale polaznika, medijsku pa`nju i drugo)
[ta je potrebno da biste bili dobar vr{nja~ki edukator?

Potencijal za vodstvo je jedan od najboljih indikatora dobrog vr{nja~kog edukatora. Pod
‘vo|om’ ne mislimo na osoba koja voli da se isti~e, ve} na nekog ko posjeduje sposobnost da
vodi i dijeli sa svojim timskim drugovima.

Poglavlje 6
[ta su karakteristike dobrog vr{nja~kog edukatora?
l Potencijal za vodstvo
l Dobre vje{tine slu{anja
l Mogu}nost jasne i ubjedljive komunikacije sa vr{njacima; iskustvo u javnom istupanju
je tako|e prednost
l Samopouzdanje
l Po{tovanje, vjera i simpatije od strane grupe vr{njaka
l Mogu}nost timskog rada
l Bez predrasuda
l Motivisanost i posve}enost programu
l Sposobnost da po{tuje ukazano poverenje
l Spontano razvijanje vje{tina
l Potencijal da postane uzor vr{njacima
l Dramske sposobnosti, {ta moè biti korisno ako program koristi dramu kao jednu od
tehnika.
Kako izabrati vr{nja~ke edukatore?

Postoji nekoliko na~ina za regrutovanje i izbor vr{nja~kih edukatora i svaki zahtijeva druga~iji
nivo selekcije.
Neki programi su veoma otvoreni prema tome ko moè da se kvalifikuje, zahtijevaju}i samo da
se zainteresovana osoba pona{a po pravilima (pogledajte sljede}u sekciju o formiranju ugovora
sa vr{nja~kim edukatorima). Neki imaju rigorozniju selekciju, koja èli da postavi standarde za
u~esnike koji stupaju u program.
Proces selekcije
Proces selekcije bi, idealno, trebalo da uklju~i druge mlade ljude, naro~ito one koji ve} rade
kao vr{nja~ki edukatori.
Moè se zahtijevati da aplikant popuni upitnik, koji sadrì pitanja o iskustvu, motivaciji i
karakteru.
Po{to je vr{nja~ko obrazovanje kompleksno i osjetljivo pitanje, u proces selekcije tako|er treba
uklju~iti li~ni intervju.
Upozorenje: Najbolje nije uvijek najbolje!
Pazite da ne regrutujete samo ‘super-star’ vr{nja~ke edukatore, one koji se isti~u nad svojim
vr{njacima zbog njihovih dostignu}a, popularnosti ili drugih karakteristika.

Poglavlje 6
U jako takmi~arskoj i rigoroznoj selekciji moè postojati tendencija da se izaberu oni koji
najvi{e postiù - talentovani aplikanti koji se najvi{e isti~u. Ipak, ako izabrani tim zavr{i sa
neproporcionalnim brojem veoma talentovanih vr{nja~kih edukatora, to moè dovesti do
negativnih posljedica. Predava~i mogu da imaju manje tog zajedni~kog sa ciljnom grupom, koja
}e imati problema u njihovom prihvatanju.
Neki od najve}ih uspjeha su se desili kada se publika dobro povezala sa vr{nja~kim

edukatorom, koji je bio manje ‘uzoran primjer’, a vi{e nalik njima. Kada oni vide, na primjer, da
je neko bio tip ’lo{eg momka’, ili njihov ‘kul’ prijatelj, a shvata HIV i SPB ozbiljno, vjerovatnije je
da }e obratiti pa`nju na problem.
Od najve}e va`nosti je da poku{amo da uklju~imo primarne stejkholdere u proces selekcije.
Po{to je vr{nja~ko obrazovanje ~esto usmjereno ka populaciji koja je ugroèna i pod rizikom,
oni koji regrutuju vr{nja~ke edukatore treba da se usude da kro~e tamo gdje ove populacije
ìve ili se skupljaju.
Sljede}a lista dodatnih kriterijuma za regrutovanje vr{nja~kih edukatora je preuzeta iz studije

Anne Calves za IPPF Vision 2000 fondiranje.
Regrutovanje13
Regrutovanje: kriterijumi i neophodni kvaliteti
l Uspje{an vr{nja~ki edukator treba da bude prihva}en od strane zajednice u kojoj bi

trebalo da radi.
l Selekcija vr{nja~kih edukatora ne bi trebala da bude samo odgovornost program
menadèra. Proces regrutovanja bi trebalo da uklju~i nastavnike, vo|e zajednica i
druge organizacije mladih u prepoznavanju i preporu~ivanju potencijalnih aplikanata.
l Jasni kriterijumi selekcije treba da budu ustanovljeni prije regrutovanja. Mi{ljenja
starijih vr{nja~kih edukatora i ciljnih grupa o tome ‘{ta ~ini uspje{nog vr{nja~kog
edukatora mora biti uzeto u obzir. To ~ini kriterijume realnijim i hrabri mlade klijente
da imaju povjerenja u osobe koje su izabrane.
l Vr{nja~ki edukatori treba da pokaù predanost filozofiji programa, njegovim ciljevima,
smjernicama i sistemima organizacije. Oni treba da budu spremni da rade kako
zahtijeva program.
l Klju~ne li~ne osobine uklju~uju sposobnost da;
n komuniciraju o osjetljivim temama
n budu pouzdani
n bud predani cilju
13
Adaptirano iz Regrutovanje vr{njaka predava~a (p 3), u Priru~niku vr{nja~kog obrazovanja -
Vr{nja~ko obrazovanje: Uspe{na promocija seksualnog i reproduktivnog zdravlja mladih - Vodilje
IPPF Vision 2000 Fondiranje, 2002

Poglavlje 6
n budu diskretni i tolerantni
n budu dinami~ni i uporni
n pona{aju se kao uzor mladim ljudima.
l Jednom obu~eni, oni moraju biti sposobni da pokre}u grupne diskusije i preuzmu
odgovornosti.
l Potrebne socijalno-demografske karakteristike }e zavisiti od primarnih stejkholdera.
Gornja granica za vr{nja~ke edukatore je obi~no 25 godina, iako u nekim slu~ajevim
godine mogu biti manje bitne od gore navedenih vje{tina i osobina.
Pravljenje ugovora - u ~emu se svi slaèmo da treba uraditi
Ugovor postavlja o~ekivanja za vr{nja~ke edukatore, trenere i organizacije koje odràvaju

programe treniranja. Iako mnogi rade sa najboljim namjerama, treba da postoje dogovoreni
nivoi o~ekivanog i nadle`nosti za programe vr{nja~kog obrazovanja da bi se izbjegli
nesporazumi i nekonzistentnosti.
Neki mogu vidjeti vr{nja~ko obrazovanje kao hobi ili osje}ati da je potpuno prihvatljivo da do|u
i odu kada èle. Sporazumni ugovor, koji odre|uje {ta su o~ekivanja za vr{nja~ke edukatore,
~ini program mnogo lak{im za vo|enje. Ako neko stalno kr{i dogovor, tada moè postojati
osnov da se razmotri da li je on pogodan i da li treba da nastavi da bude dio programa. Za
primjer ugovora Radionice za obuku vr{nja~kih edukatora, koji je bio kreiran u stvarnoj
radionici, pogledajte Dodatak 1 ovog Priru~nika.
Donatorske organizacije tako|er treba da se sloè sa nekim uslovima koji se ti~u njene uloge
i pona{anja u vezi sa treningom. Ona moè, na primjer, da osigura da se trening odvija na
bezbjednom mjestu i da obezbijedi adekvatnu podr{ku i nadgledanje vr{nja~kih edukatora.
Tako|er, moè postojati ugovor o stimulaciji za vr{nja~ke edukatore, kao {to je obezbje|ivanje
certifikata o zavr{etku treninga i slu`be za koju je obu~en.
Ugovor tako postaje indikacija ozbiljnosti programa i obavezivanje, koje su obje strane napravile.
Kako da nau~imo da budemo dobri vr{nja~ki edukatori?

U razvoju plana treninga za program vr{nja~kog obrazovanja treba da u~estvuju ljudi razli~itih
profesija/profila i to;
l ljudi iz ciljne populacije

l ljudi iskusni u trening programima vr{nja~kog obrazovanja
l stru~njaci (psiholozi, socijalni radnici ili savjetnici)
l koordinatori programa
l treneri
l predstavnici vulnerabilnih grupa

Poglavlje 6
l medicinsko osoblje
l roditelji
l lokalni predstavnici religijskih zajednica
l predstavnici ministarstva zdravlja
l eksperti iz dru{tvenog marketinga
l {kole
Pitanja koja treba pokriti tokom treniranja vr{nja~kih edukatora
l Uvodni dio i orijentacija programa

l Probijanje leda i navo|enje ljudi da budu spremni da rade zajedno
l Pisanje ugovora
l Racionalan i shvatljiv model za vr{nja~ko obrazovanje
l Razumijevanje briga i interesa u~esnika
l Uvod o lokalnim potrebama, pitanjima i problemima, kojima }e se ovaj program
obratiti
l Uvo|enje u jezik ljudske seksualnosti
l Razvoj adolescenata u pogledu anatomije, fiziologije i psihosocijalnih faktora
l Ljudska reprodukcija
l Priznavanje vrijednosti i stavova razli~itih stejkholdera
l Seksualnost u pogledu spola, uloga i identiteta
l Seksualna orijentacija (heteroseksualnost, homoseksualnost, biseksualnost)
l Diskriminacija i stigma
l Seksualno zdravlje, posebno kontrola ra|anja, trudno}a i roditeljstvo
 Seksualna trauma, uklju~uju}i seksualno zlostavljanje, seksualni napad na sastanku
(date rape)
l Bezbjednija seksualna praksa
l Seksualno prenosive infekcije i problemi
l HIV/AIDS; generalne informacije
n definisanje problema
n osnovne medicinske informacije, na primjer, preno{enje i razli~iti stadijumi
bolesti
n primarna i sekundarna prevencija
n savjetovanje i testiranje
n terapija

Poglavlje 6
n ìvot sa HIV/AIDS-om
n njega i podr{ka
l Upotreba droga i psihoaktivnih supstanci i hemijska zavisnost
l Obu~avanje trenera sa osvrtom na vje{tine prezentacije
l Kako izgraditi plan za radionicu i intervenciju
Faza 2: Implementacija programa
Kako sve funkcioni[e?
Napominje se da se propagatori vr{nja~kog obrazovanja rijetko osvr}u na teoriju pri dizajniranju

projekata vr{nja~kog obrazovanja. Neki istraìva~i misle da je vr{nja~ko obrazovanje prije metod
u oblasti teorije, nego primjena teorije u praksi.14
Ipak, procesi i intervencije programa vr{nja~kog obrazovanja treba da budu podràni teorijskim
okvirima ili modelima koji obja{njavaju racionalnu pozadinu. Potencijalnim donatorima je
~esto prihvatljivije postojanje vjerodostojnih teorija i modela. Neki vr{nja~ki edukatori mogu
biti manje zainteresovani za teoriju, ali njeno shvatanje im moè pomo}i da razumiju planove
oblikovanja programa i intervencija u logi~nijem i razumljivijem obliku. Nekoliko teorija i modela
su bili predloèni kao okvir za programe vr{nja~kog obrazovanja, i naj~e{}i su dati ispod.
Modeli u vezi sa obrazovanjem vr{njaka
l Informacija, motivacija, vje{tine pona{anja i resursi (IMVR) model15

l Transteoretski model ili Model faza promjene16 17
l Vjerovanje i zdravlje model18
14
Turner G, Shepherd J. Metod u potrazi za teorijom: Obrazovanje vr{njaka i promovisanje zdravlja.
Health Educ. Res. 1999 Apr.14(2):235-47.
15
Zielony, R. and Lewis, T. (1995) Adaptacija zasnovana na radu, Fisher, J.D. and Fisher, W.A. Mijenjanje
side, Rizi~no pona{anje, Psiholo{ki bilten, 1992; 111:455-474
16
Prochaska, J.O. & Velicer, W.F. (1997) Transteoretski model promjene zdravstvenog pona{anja.
American Journal of Health Promotion, 12 (1), 38-48.
17
Prochaska, J.O. i DiClemente, C.C. “Pokret ka razumljivom modelu promjene.”, U. Miller, W.R. i Heather,
N. (eds.), 3-27, Lije~enje adiktivnog pona{anja, New York Plenum, 1986.
18
Janz, N.K., i Becker, M.H. Model vjerovanja i zdravlja: Deset godina poslije. Health Education Quarterly,
1984; 11: 1-47.

Poglavlje 6
Teorije koje se koriste u obrazovanju vr{njaka
l Teorija o socijalnom u~enju19

l Teorija o akcijama sa razlogom20
l Teorija o u~estvovanju u obrazovanju21
l Teorija o difuziji inovacija22
Da bismo izbjegli naporne liste i obja{njenja, ovaj priru~nik obja{njava tri modela koja su jako
korisna u pogledu vr{nja~kog obrazovanja.
Informacije, motivacija, vje{tine pona{anja i resursi (IMBR) model:23 24 - {ta, za{to, kako,
ko, gdje i kada model
Ovaj model je veoma koristan, jer je razumljiv i jednostavan u isto vrijeme. On kaè da program
treba da bude razumljiv, ako treba da mijenja rizi~no pona{anje povezano sa zdravljem,
i sugeri{e da razumljiv program treba da prenosi va`ne informacije, kao {to su ~injenice
povezane sa zdravljem (na primjer, kako se bolest prenosi, gdje se to de{ava, {ta dovodi ljude
u rizik i koji su simptomi).
Ove informacije, same po sebi, nisu uvijek dovoljne da postignu promjene pona{anja. Zato
ovaj model predlaè da dobar program, tako|er, mora da nau~i vje{tinama pona{anja koje su
potrebne da se izbjegnu zdravstveni problemi. Na primjer, program bi idealno trebalo da nau~i
u~esnike pravi na~in kori{tenja kondoma ili kako da postignu bezbjedan seks sa partnerom.
Ljudima je tako|er potrebna motivacija ili ‘razlog’ da bi se potrudili da promijene svoje rizi~no
pona{anje, tako da }e jak program tako|er motivisati u~esnike.
Kona~no, dobar program }e pojasniti gdje i kad osoba moè dobiti resurse koji su joj potrebni
da bi smanjila svoje rizi~no pona{anje. Resursi mogu uklju~ivati sredstva kao {to su kondomi,
zubne plo~ice i klini~ke slu`be, kao {to su savjetovali{ta i testiranja na HIV i seksualno
prenosive infekcije.
19
Bandura A, Social Foundations of thought and action; a social cognitive theory. Engelwood Cliffs, NJ,
Prentice Hall, 1986.
20
Fishbein M,Ajzen I. Uvjerenja, stavovi, namjere i pona{anje; uvod u teoriju i istraìvanje. Reading, MA,
Addison-Wesley, 1975.
21
Freire P, Pedagogija pot~injenih. New York, Sealbury Press, 1970.
22
Rogers E, Raspored inovacija, New York, Free Press, 1983.
23
Zielony, R. and Lewis, T. (1994) Adaptacija bazirana na radu Fisher, J.D. and Fisher, W.A. Changing AIDS
Risk Behavior. Psychological Bulletin, 1992: 111:455-474 (IMB je kreiro Fisher and Fisher:
adaptira Zielony i Lewis da bi uklju~ili izvore (IMBR)
24
Teorije i modeli vr{nja~ke edukacije, Priru~nik za treniranje trenera vr{nja~kih edukatora, UNFPA 2003.

Poglavlje 6
Kako to funkcioni{e u vr{nja~kom obrazovanju?
Sa ~etiri logi~ke zdravorazumske komponente IMVR model omogu}ava vr{nja~kim edukatorima

da jednostavno pogledaju da li njihov program uklju~uje elemente svake od ~etiri komponente.
Vr{nja~ki edukatori mogu odlu~iti koje bitne ~injenice da prenesu u~esnicima i koje vje{tine da
demonstriraju ili ‘modeliraju’ (na primjer, preko igranja uloga) za njihovu ciljnu publiku. Oni ~ak
mogu ohrabrivati u~esnike da sami praktikuju te vje{tine na treningu vr{nja~kog obrazovanja.
Vr{nja~ki edukatori mogu da odlu~e {ta je prema njihovom mi{ljenju najbolji na~in da motivi{u
ciljnu publiku da primi poruku dovoljno ozbiljno da bi razmotrila smanjenje svojih rizika. Oni
mogu dovesti gosta-govornika koji ìvi sa HIV/AIDS-om ili prikazati mo}an i potresan video.
Vr{nja~ki edukatori tako|e mogu istraìti svoje lokalne izvore i prenijeti informacije publici u
vidu brojeva telefona i adresa klinika ili drugih informacija.
Vjerovanje i zdravlje model (VZM)25 26 - na~in na koji na{a vjerovanja uti~u na na{e
zdravstveno pona{anje
Prvobitno razvijen 50-ih godina pro{log vijeka od strane Hochbauma, Kegelsa i Rosenstocka,
VZM se naj~e{}e koristi da objasni i predvidi pona{anje povezano sa zdravljem. Fokusira se
na ljudske stavove i vjerovanja o pitanjima zdravlja i kako oni diktiraju pona{anje u vezi sa
zdravljem.
Model sugeri{e da preduzimanje akcije u korist zdravlja zavisi od nekoliko faktora. Ovi faktori
uklju~uju i {ta osoba misli o li~nim rizicima ili opasnostima. Osoba zato mora imati osje}aj kolike
su {anse da on ili ona moè imati ili dobiti ovaj zdravstveni problem. Na osobu tako|er mogu
uticati njegove ili njene percepcije o tome koliko ozbiljan ili opasan problem moè biti. Na njega
ili nju tako|er mogu uticati osje}anja o tome koliko promjena pona{anja moè rezultovati u
nekoj vrsti pozitivnog ishoda ili koristi. Ovaj model vodi ra~una o stvarima koje mogu da djeluju
kao prepreka za promjene, kao {to je cijena ili te{ko}e koje bi rezultirale preduzimanjem akcija.
Dodatno, ovaj model nagovje{tava da moè biti unutra{njih ili spolja{njih doga|aja, ili ‘signala’,
koji tjeraju osobu da preduzme akciju. Signal moè biti fizi~ki simptom ili pote{ko}a ili mo`da
spolja{nji doga|aj koji navodi na predostro`nost.
Kona~no, sugeri{e se da ‘samodjelotvornost’ moè biti uklju~ena kao faktor u ovom modelu.27
25
The Communication Initiative-ctheories-Health Belief Model (Detaljno) http://www.comminit.com/
ctheories/sld-2929.html
26
Dodatak B: Selected Planning Frameworks, Social Science Theories, and Models of Change in Making
Health Communications Work, A Planner’s Guide http://cancer.gov/pinkbook, US Dept of Health and
Human Services Public Health Service, National Institutes of Health, National Cancer Institute
27
http://www.fhi.org/en/aidscap/aidspubs/behres/bcr4theo.html#anchor224342”>Family Health
International’s Webpage: Behavior Change – a Summary of four major Theories as cited in The
Communication Initiative-ctheories-Health Belief Model (Detailed) http://www.comminit.com/ctheories-
sld-2929.html

Poglavlje 6
Ovo zna~i da osje}anja osobe ili percepcije o uspje{nom obavljanju nekog tipa pona{anja mogu
da uti~u na zdravstveno pona{anje.
Vr{nja~ki edukatori treba da budu sposobni da razumiju kako se njihova ciljna publika povezuje
sa tim pitanjima. Slijede}i faktori, primjeri i klju~na pitanja, mogu pomo}i u povezivanju ovog
modela sa vr{nja~kim obrazovanjem.
Shva}ena osjetljivost
Ne~ija percepcija {ansi ili rizika za dobijanje zdravstvenog problema. Klju~no pitanje; Kolike su
{anse da dobijem HIV ili neku drugu seksualno prenosivu infekciju?
Shva}ena ozbiljnost
Shvatanje osobe kako ozbiljno stanje ili zdravstveni problem i njegove posljedice mogu biti.
Klju~no pitanje; Koliko je stra{no dobiti HIV ili neku drugu SPI?
Shva}eni dobici
Shvatanje osobe o vjerovatno}i da }e biti pozitivnog ishoda ili koristi od akcije koje
preduzimaju. Klju~no pitanje; Kako }e mi ovo pomo}i?
Shva}ene prepreke
Shvatanje osobe o te{ko}ama, uglavnom psiholo{ke ili opipljive ocijene, u preduzimanju akcija
u pogledu nekog pona{anja. Klju~no pitanje; [ta me moè obeshrabriti da koristim za{titu ili
kaèm ‘ne’?
Znakovi za akciju
Ovo su stvari koje mogu dovesti do akcije ili promjene u pona{anju. To mogu biti fizi~ki
incidenti koji signalizuju potrebu u tijelu, spolja{nji doga|aji ili iskustva, kao {to su izve{taji
medija ili druga iskustva koja mogu pokrenuti akciju. Klju~no pitanje; Koja vrsta doga|aja me
moè navesti da se pona{am pa`ljivije?
Samodjelotvornost
Kao dodatak originalne teorije, to je povjerenje, osje}anje ili vjera da smo sposobni da
izvedemo neku akciju efekno. Klju~no pitanje; Da li }u mo}i da se uspje{no {titim?
Kako sve funkcioni{e u obrazovanju vr{njaka
VZM moè biti veoma koristan model u vr{nja~kom obrazovanju zato {to navodi vr{nja~kog
edukatora da razmisli {ta moè sprije~iti ljude da koriste za{titu, koliko se oni osje}aju upla{eni
pred tim problemom, koliko su sposobni da primijene, {ta misle o promjeni svog pona{anja.

Poglavlje 6
Transteoretski ili Model faza promjene28 - koji su koraci u mijenjanju pona{anja?
Razvijen od strane Prochaska and DiClemente 80-ih godina pro{log vijeka, ovaj model sugeri{e
da se promjene u pona{anju uglavnom de{avaju u seriji koraka ili faza. Prema ovom modelu,
faze po~inju prije nego {to je osoba ~ak i pomislila ili ‘kontemplirala’ pravljenje promjena. On
ispituje nekoliko faza kroz koje osoba prolazi u procesu promjene pona{anja, od postajanja
svjesnim potrebe, preko odlu~ivanja za promjenu, sve do ~injenja te promjene i odràvanja
rezultata promjene tokom nekog vremena. Naziv ‘transteoretska’ je izabran jer je model nastao
od nekoliko teorija promjene pona{anja.
Realne faze su sljede}e:
1. Prekontemplacija - osoba mo`da nema namjeru da preduzme bilo kakve akcije i mo`da
ni ne razmi{lja o problemu ili riziku.
2. Kontemplacija - osoba ima namjeru da preduzme akcije, ali jo{ ni{ta nije preduzela.
3. Priprema - osoba namjerava da preduzme akciju i priprema se da je provede. On ili ona

su ve} preduzeli neke korake za pripremu promjene pona{anja i namjerava da preduzme
akciju u roku od mjesec dana.
4. Akcija - osoba je promijenila pona{anje ili preduzela akciju.
5. Odràvanje stanja - osoba ne samo da je promijenila pona{anje, ve} je u stanju da

zadrì promjene najmanje {est mjeseci.
Kako to funkcioni{e u vr{nja~kom obrazovanju
Ova teorija se koristi u ovom priru~niku zbog svoje vrijednosti u razumijevanju raznih faza, koje
}e osobe vjerovatno pro}i da bi promijenile svoje pona{anje. To moè biti od velike koristi pri
radu sa individualnom osobom, prije nego sa grupom.
Ako neko nije ~ak ni pomislio o problemu ili o pravljenju promjena u svom pona{anju, ili osjetio
bilo kakav rizik ili ugroènost, postaje jasno da mu je potrebno malo ‘podizanje svjesti’ o
prirodi problema ili rizika. Ako je, sa druge strane, neko ve} odlu~io da poku{a da se promijeni,
vr{nja~ki edukator bi se mogao fokusirati na pomaganje toj osobi da nau~i vje{tine da napravi
promjenu. U jo{ jednom primjeru, osoba je mo`da ve} napravila promjenu, ali efekti onoga {to
je na po~etku motivisalo promjenu, po~inju da blijede. Ova osoba moè poèljeti novu vrstu
inspiracije ili podsjetnika na ono {to ju je pokrenulo ka zdravijem pona{anju.
Va`no je da zabiljeìmo da ovaj model moè biti teàk ili komplikovan za primjenjivanje
vr{nja~kog obrazovanja u grupnim uslovima zbog toga {to mnogi ljudi u radionici ili publici
mogu biti u razli~itim stanjima li~nih promjena, tako da jedan tip fokusiranja ili intervencije
mo`da ne}e svima pomo}i.
28
Prochaska, J.O. i DiClemente, C.C. “Pravac prema razumljivom modelu promjena” u Miller, W.R. i
Heather, N. (eds.), 3-27, Lije~enje adiktivnih pona{anja, New York Plenum, 1986.

Poglavlje 6
U kreiranju programa za grupu je korisno da poku{amo da dopremo do svih vrsta ljudi, tako
{to koristimo razli~ite aktivnosti i tipove fokusiranja. Dio programa moè da se odnosi na one
u publici, koji su u fazi prekontemplacije i nisu mnogo razmi{ljali o ovom problemu. To moè
biti dio programa za ‘podizanje svijesti’. Drugi dijelovi programa mogu da se usredsrede vi{e
na pomaganje onima koji su ve} u ‘kontemplaciji’ da bi se spremili da naprave promjenu.
Na primjer, nekim u~esnicima }e biti potrebna pomo} u pregovaranju sa svojim partnerima
da sa~ekaju na seks i koriste za{titu. Neki su mo`da ve} u fazi akcije, ali im je potrebno
ohrabrivanje ili pomo} da odrè svoje pozitivno zdravstveno pona{anje.
Vje[tine i tehnike
Rad sa ranjivim, marginalizovanim i dru{tveno odba~enim grupama (vulnerabilne grupe )
Vje{tine
Izvjesne vje{tine i stavovi su naro~ito bitni u radu sa vulnerabilnim grupama;
l Strpljenje - treba}e vremena da se pribliìte ljudima u va{oj ciljnoj populaciji i da

zadobijete i zadrìte njihovo povjerenje.
l Tolerancija i odnosi bez predrasuda - budite iskreni prema sebi i svjesni predrasuda
koje moète imati protiv nekih ljudi. Ne prosu|ujte ih putem svojih predrasuda, ve}
diskutujte o tome sa svojim nastavnicima, supervizorima i drugim ~lanovima tima prije
kontakta sa ljudima iz vulnerabilnih grupa.
l Razumijevanje njihovih potreba - potrebno je da shvatimo da njihovi prioriteti
mogu biti hrana ili skloni{te (to im mora biti pruèno prije davanja informacija i drugih
usluga). Tako|e ljudi ~esto ne}e èljeti da prekinu sa svojim nesigurnim pona{anjem
samo zato {to im kaète da je ono {to rade rizi~no (seksualni radnici). Mo`da je
dovoljna pomo} u smanjivanju rizika (na primjer, kori{tenje kondoma). Ovo moè
biti produktivnije i od ve}e pomo}i nego poku{aji da im ponudite novi ìvot, posao ili
mogu}nost da u~estvuju u vr{nja~kom obrazovanju.
l Prilago|avanje - va{i susreti sa njima ne}e uvijek i}i onako kako je planirano, tako
da morate brzo misliti i prilago|avati planirane aktivnosti, tako da one budu {to je
konstruktivnije mogu}e.
l Adekvatna komunikacija i pregovaranje - tokom kontakta sa vulnerabilnim grupama,
morate govoriti na na~in koji ~ini da vas razumiju i sara|uju sa vama, tako da je u~enje
tehnika koje imaju potencijala da dopru do njih esencijalno (pogledajte uokviren tekst
‘Tehnike komunikacije’).
Tehnike komunikacije: savjeti iz zajednice vulnerabilnih grupa
l Vr{nja~ki edukatori koji rade sa bilo kim od pripadnika vulnerabilnih grupa treba da
razumiju kako da dopru do nas i prilagode se pravilima na{e zajednice.
l Rad sa nama ~esto mora da preuzme oblik interakcije ‘jedan na jedan’, na primjer
sa nekim seksualnim radnicima, zato {to ne~ije prisustvo moè biti prepreka u
komunikaciji. (To se tako|er primjenjuje na mnoge grupe, kao {to su mladi ljudi u

Poglavlje 6
izbjegli~kim kampovima ili institucijama.) Kratki kontakt ne duì od nekoliko minuta
moè biti jako efikasan u prvoj komunikaciji. Ne insistirajte na dugim susretima ili
sastancima koji traju duè nego {to to u~esnici èle.
Gdje se sresti
l Va`no je da mjesto sastanka sa nama bude uobi~ajeno i prihvatljivo vi{e nama

nego vama, vr{nja~kim edukatorima. To moè biti ulica, park, gradska periferija, ili
izbjegli~ki kamp. To moè biti u kafi}u ili nekom drugom mjestu gde nas moète sresti
(takozvane ‘ambijentalne radionice’) . Nije realno da o~ekujete da do|emo u va{u
organizaciju ili klub. Nakon nekog vremena i kada se uzajamno povjerenje izgradi,
mo}i }ete da uradite konstruktivniji posao ‘po pravilima’, kao {to su tradicionalne
grupne radionice.
l Tako|er, morate prilagoditi tehnike rada prema na{im potrebama. Kao vr{nja~ki
edukator, morate priznati potrebu za tim na samom po~etku. Veoma je zna~ajno da
provedete neko vrijeme sa nama, na mjestima gdje mi ìvimo i da vi{e saznate o na{im
mogu}nostima, potrebama i stavovima.
Komunikacija
l Kao prvo, morate izu~iti na{e komunikacione kanale i onda prilagoditi svoj jezik
uzimaju}i u obzir na~in na koji mi najbolje primamo informacije.
l Fotografije ili privla~ne i ma{tovite bro{ure nam ‘govore’ direktno i efektivnije nego
najistinitija nau~na infomacija koja se pruà isklju~ivo putem teksta. Te stvari su veoma
va`ne u radu sa osobama koje su nepismene ili koje ne govore zvani~ni jezik/e zemlje
u kojoj ìvimo.
l To je tako|er va`no kada radite sa onima koji imaju slabije intelektualne sposobnosti
od nas. U tim slu~ajevima, moète koristiti kratke filmove sa prigodnom muzikom, sa
ili bez teksta.
l Igranje uloga je tako|er veoma efektno za razvijanje vje{tina i preno{enje informacija.
l Simulacija (na primjer, kako se koristi mu{ki ili ènski kondom, koriste}i model kao
{to je banana) moè biti efektivnija nego bilo kakav tekstualni materijal. Pazite da
svako razumije da u stvarnom ìvotu, na primjer, kondom treba da bude kori{ten na
penisu, a ne na banani!
Ljudi iz vulnerabilnih grupa najbolje razumiju potrebe tih grupa.
Da bi prona{li efektivne kanale za komunikaciju, moète potraìti nekog da vam pomogne

da iznesete program (kao {to je neformalni vo|a grupe ili organizacije mladih iz vulnerabilnih
grupa). Ovo moè rezultirati efektivnijim i prisnijim vezama i obezbijediti bitne informacije o
ciljnoj grupi. Dobra je ideja da osoba koja preuzme ovu ulogu dobije neku obuku vr{nja~kog
obrazovanja od va{eg programa.
Ako nismo predstavnici vulnerabilnih grupa ili nismo iskusili uslove u kojima oni ìve,
zna}emo manje o njihovim potrebama nego oni koji to jesu. Moramo da nau~imo o ovim
grupama i njihovim potrebama od njihovih predstavnika. To su ljudi koji najbolje mogu da

Poglavlje 6
nau~e druge o njihovim potrebama, motivima i o~ekivanjima. Jedan veoma efektivan na~in da
dobijemo takav uvid u stvari prilikom organizovanja ciljnih grupa.
Rad sa ciljnim grupama

Ciljne grupe se obi~no sastoje od 6-12 osoba sa homogenim karakteristikama, naprimjer
isti spol, sli~no godi{te, obrazovanje, kultura, profesija, seksualna orijentacija ili druge
karakteristike. Na primjer, ciljna grupa sa ènskim seksualnim radnicima moè biti uspje{nija
ako ne uklju~uje mu{karce, zbog intimne i li~ne prirode nekih diskusija. Sastanci ciljne
grupe treba da budu odràvani u prijatnim, prijateljskim prostorijama, gdje se u~esnici mogu
osloboditi da bi olak{ali rad grupe.
Po{to su se predava~ i u~esnici upoznali i stvorili pozitivnu atmosferu, predava~ obja{njava

za{to se grupa sastala i o ~emu }e se diskutovati (na primjer, kori{tenje kontracepcije). On ili
ona }e imati ve} pripremljena pitanja za cijelu grupu.
Predava~ treba da ohrabri u~e{}e bez kritikovanja ili osu|ivanja mi{ljenja u~esnika. Cilj je da se
nau~i {to je vi{e mogu}e iz iskustava ~lanova grupe da bi se pomoglo u budu}im planovima
aktivnosti (na primjer najbolji na~ini da u~enja ljudi u toj grupi o kontracepciji). Pravila koja se
primjenjuju na radionice tako|e se primjenjuju i na ciljne grupe.
Sastanci ciljnih grupa obi~no traju od jednog do jednog i po sata. Predava~ mora biti fleksibilan,
prijateljski raspoloèn i mora paziti da svaki u~esnik ima dovoljno prostora i vremena da kaè
{ta on ili ona èli - niko ne treba da monopolizuje vrijeme. Kada svi odgovore na neko pitanje,
predava~ prelazi na sljede}e i tako dalje.
Organizator ciljne grupe tako|e moè da se pobrine da je prisutan posmatra~ ~iji je posao
da pa`ljivo zapisuje odgovore i misli svakog u~esnika, ali bez zapisivanja njihovih imena da
bi za{titio njihovu privatnost. Posmatra~ tako|e biljeì atmosferu, traì sli~na iskustva i misli,
jezik i fraze koje u~esnici koriste. On ili ona treba da budu predstavljeni u~esnicima na po~etku
sastanka.
Na kraju, u~esnicima treba dati {ansu da kaù ono {to nisu mogli da kaù ranije, ili da postave
pitanja. Da bi se dobilo najvi{e {to se moè od ciljne grupe, savjetuje se da predava~u pomaù
drugi vr{nja~ki edukatori, supervizori, konsultanti i drugi eksperti u pripremi, odràvanju i
analizi rezultata sastanka.
Metode grupnog rada
Tehnike koje se naj~e{}e koriste u grupnom radu:
l individualni rad
l rad u parovima ili manjim grupama
l igre asocijacije na zadatu temu (vrtlog ideja)
l ‘akvarijum’ tehnike

Poglavlje 6
l razgovor ‘u krugu’
l igranje uloga
l grupne diskusije
l igre
l kreativne radionice
l evaluacije
l video prezentacije
Individualni rad
Svaki u~esnik u grupi je posebno angaòvan za specifi~an zadatak; fokusiran na svoj problem i
razmi{ljanja i u potrazi za sopstvenim rje{enjima predloènog problema.
Kada radimo na ovaj na~in, veoma je va`no da vr{nja~ki edukator naglasi ~injenicu da ne postoje
dobri ili lo{i odgovori ve} da svaki odgovor izraàva li~no vi|enje. Predava~ tako|e treba da
ohrabri u~esnike koji oklijevaju da izraze svoja li~na mi{ljenja o pitanjima bez prisiljavanja
u~esnika i ne ~ine}i da se osje}aju neprijatno.
Rad u parovima ili malim grupama

Parovi ili grupe od ~etiri do {est u~esnika (optimalan broj) su uklju~ene u odre|eni zadatak.
Razli~ite grupe moraju biti dovoljno daleko jedna od druge da bi mogle da rade bez ometanja.
U~esnici su proizvoljno podijeljeni u parove ili manje grupe, koje se trebaju mijenjati sa svakim
sljede}im zadatkom. Svaka grupa moè izabrati svog vo|u koji zapisuje zaklju~ke i tako|e
nekoga da prikaè rezultate u ime cijele grupe. Ova osoba treba da ima na umu vremenska
ograni~enja i treba da se pobrine da se drè teme.
Igra asocijacije na zadatu temu (vrtlog ideja)

Vrtlog ideja je grupna tehnika koja uklju~uje spontanu razmjenu ideja svih ~lanova grupe.
Traì se od u~esnika da daju ‘slobodne asocijacije’ o odre|enoj temi, obi~no koriste}i jednu ili
nekoliko rije~i da opi{u svoje ideje i vr{nja~ki edukator zapisuje njihove ideje na flip~artu ili tabli.
Ovo je dobar metod za uklju~ivanje cijele grupe i slobodno razmi{ljanje o temi. Ova tehnika
tako|e moè biti kori{tena za grupno rje{avanje problema.
Kroz vrtlog ideja (brainstorming) u~esnici mogu do}i do razli~itih odgovora i vr{nja~ki edukator
koji koordinira grupu treba da ih zapi{e, ali da se ne pona{a na na~in koji je osu|uju}i prema
vrijednosti ideja.
Na kraju, grupa moè da kategorizuje i organizuje ideje i diskutuje o njima otvoreno. Ovo je
dobar na~in za predava~a da dobije ideju o razmi{ljanju i znanju koje grupa posjeduje o datoj
temi.

Poglavlje 6
‘Akvarijum’ tehnike
Mala grupa ili par obavlja odre|enu aktivnost u centru kruga, dok se ostali u~esnici pona{aju
kao posmatra~i koji komentari{u i sugeri{u poslije aktivnosti. Ako u~esnici nastupaju ispred
ve}e grupe, oni }e se blagovremeno pripremiti u manjim grupama.
Konverzacija ‘u krugu’
U~esnici razgovaraju o odre|enim pitanjima sljede}im redoslijedom; prvi koji zapo~inje je onaj
koji sjedi na lijevoj (ili desnoj) strani predava~a, onda onaj koji sjedi do njega i tako to nastavlja
dok se krug ne zatvori.
Predava~ treba da se pobrine da se ~uje glas svake osobe. Mogu}e je koristiti ‘produì’ pravilo
koje dozvoljava u~esnicima kojima nije prijatno da ne govore. Oni mogu biti uklju~eni kasnije u
konverzaciju, ako to èle.
Igranje uloga
Igranje uloga je tehnika gdje parovi ili grupa ljudi opona{aju ili ‘igraju’ ìvotne situacije.
Karakteri, situacije i sadràj su odre|eni unaprijed, uz po{tovanje njihovih me|usobnih odnosa i
li~nih identiteta.
Jo{ jedna mogu}nost koja moè u~initi igranje uloga zabavnim i fascinantnim metodom je
improvizacija. U~esnici kreiraju dijaloge ili scene kroz igru i tako preuzimaju aktivnu ulogu u
razvoju pri~e.
Igranje uloga moè da se koristi da uvede temu i istraì stavove i vrijednosti. Ova tehnika nam
pomaè da vi{e nau~imo o sebi, da praktikujemo toleranciju i ispitamo na{a li~na pona{anja.
Poslije igranja uloga, predava~ postavlja pitanja da bi pokrenuo diskusiju o temi, kako su se
karakteri pona{ali i kako su ti scenariji bili sli~ni ili razli~iti od realnog ìvota. Predava~ tako|er
moè pitati ljude {ta misle o altenativnim pravcima ili strategijama koje su karakteri mogli
primijeniti.
Grupne diskusije
Diskusije predstavljaju mogu}nosti razmjene ideja i analiziranja stavova. Uloga predava~a je
da isprati tok diskusije, stimuli{e sve u~esnike da uzmu udjel u diskusiji - postavljaju pitanja,
slu{aju ostale u~esnike i, na kraju, izvedu kona~ne zaklju~ke do kojih su do{li.
Evaluacija
Evaluacija je mjera onoga {to je postignuto u obrazovanju vr{njaka. Va`no je da vr{njaci predava~i
znaju kako da koriste tehnike evaluacije u svakom programu koji kreiraju. Evaluacija }e dati jasnu
sliku kako su u~esnici primili informaciju, isto kao i mjeri u kojoj su bili zadovoljni treningom.

Poglavlje 6
Metode prije - i poslije - testiranja su dobar na~in da se otkrije da li su u~esnici dobro
informisani o temi. Formular evaluacije je anoniman, sa kratkim pitanjima sa vi{e izbora
odgovora. Ovo }e pomo}i onima koji planiraju programe da pobolj{aju svoje metode u
dizajniranju budu}ih aktivnosti vr{nja~kog obrazovanja. Neke od ovih ideja su opisane detaljnije
u narednoj sekciji Faza 3; Monitoring i evaluacija.
Kreiranje pravog okruènja za u~enje

Posao je vr{nja~kih edukatora da kreiraju i odrè najbolje mogu}e okruènje za obrazovanje
vr{njaka na treningu i na terenu. Ta okolina treba da bude psiholo{ki i fizi~ki bezbjedna i
prijatna.
Optimalni prostor za treniranje treba da ima {to vi{e atributa navedenih u sljede}oj listi
provjere.
Fizi~ki radni prostor - lista provjere

l Dovoljno prostora da rad bude udoban, bilo da sjedite ili se kre}ete
l Udobna sjedi{ta ili prostor za sjedenje
l Prijatna temperatura
l Adekvatno i prigodno osvjetljenje
l Bez mije{anja spoljnih zvukova
l Dobra akustika u sobi, tako da svako moè ~uti svakoga
l Ni{ta {to }e vizuelno ometati u~esnike i nepostojanje mogu}nosti da ljudi sa strane
gledaju radni prostor
l Hrana i pi}e u pogodnim vremenskim intervalima
l Na~in da svi u~esnici gledaju jedni druge
l Bezbjedan na~in dolaska i odlaska
Psiholo{ki radni prostor - lista provjere

l Razvoj dogovorenog skupa osnovnih pravila, kao {to je ugovor kreiran uz doprinos
u~esnika
l Pozitivna radna atmosfera u kojoj su u~estvovanje i ideje ohrabrene, a ne osu|ivane
l Po{tovanje li~nog povjerenja
l Za{tita kroz pa`ljivo psiholo{ko nadgledanje, tako da sadràj nau~enog nije previ{e za
u~esnike
l Skup referenci na psiholo{ke ili medicinske izvore u slu~aju medicinskih hitnosti ili
ako u~esnik osje}a potrebu da razgovara o li~nim stvarima sa profesionalcem

Poglavlje 6
l Mogu}nost lidera da odbaci bilo koju osobu iz programa koja predstavlja prijetnju za
bezbjednost i dobrobit ostalih u~esnika
l [ansa da tim napreduje i u~i
l Mogu}nosti odlaska na zajedni~ke izlete
l Mogu}nost da se obezbijedi rje{enje konflikata u~esnika, ako iskrsne potreba
l Saglasnost da je svaki ~ovjek jednako vaàn i uvijek zasluùje po{tovanje, i
provo|enje ovog pravila
l Pristanak roditelja za maloljetnike uklju~ene u program
l Okruènje koje poru~uje u~esnicima da je ono {to rade vrijedno.
Faza 3: Monitoring i evaluacija
Poznavanje sopstvenih granica kao vr[nja^kih edukatora
Uz mogu}nosti za razvoj i vr{enje promjena koje vr{nja~ko obrazovanje nudi, tako|e postoje
rizici u poku{ajima kontakata sa vulnerabilnim grupama putem vr{nja~kog obrazovanja.
Neki rizici dolaze iz poku{aja ohrabrivanja ljudi koji mo`da nisu ‘eksperti’ ili profesionalci da se
hvataju u ko{tac sa veoma osjetljivim i va`nim pitanjima u vezi sa zdravljem, me|u onima koji
su ugroèni. Ovo zahtijeva da vr{njaci predava~i budu dobro trenirani i nadgledani, ina~e mogu
dati neta~ne informacije, biti lo{i uzori ili pogor{avati postoje}e predrasude. Tako|e, ako nisu
pa`ljivo trenirani da razumiju prirodu granica u pogledu pitanja kao {to je ljudska seksualnost
mogu se, ne znaju}i, pona{ati na na~in koji je neosjetljiv ili nepogodan ili odobravati takvo
pona{anje pred publikom. Ali, mnogi od tih rizika tako|er postoje i za ostale koje rade u
tradicionalnijim sistemima ako su lo{e trenirani i/ili ne rade posao kako treba.
Tako|e je rizi~no za vr{nja~ke edukatore ako bez supervizora/podr{ke odu u sredine koje nisu
otvorene za ovu vrstu edukacije. Neka publika moè odbiti otvorenost vr{nja~kih edukatora u
preno{enju poruka, neki mogu preispitivati vrijednost mladih ljudi kao predava~a, dok sa druge
strane neki mogu biti umorni od slu{anja tema koje pokre}e vr{nja~ki educator, te imati otpor
prema slu{anju takvih tema. Napetost se moè pojaviti ako je vr{nja~ki edukator druge rase ili
etni~kog porijekla nego ciljna publika.
Vr{nja~kim edukatorima koji nemaju iskustva u interakciji sa odre|enim ugroènim grupama

moè se desiti da pod njihovim uticajem u~estvuju u rizi~nom pona{anju ako nisu dobro
nadgledani ili trenirani. Blisko nadgledanje od strane dobro obu~enih i bri`nih profesionalaca je
najbolji na~in da se osigura da je obrazovno iskustvo vr{nja~kih edukatora pogodno i efektivno,
kako za u~esnike tako i za vr{nja~kog edukatora.

Poglavlje 6
Obezbje|enje monitoringa i evaluacija uspjeha
Va`no je pa`ljivo nadgledati i evaluirati svaki teku}i program vr{nja~kog obrazovanja da bismo
pratili kako funkcioni{e. Ti programi se generalno postavljaju kako bi postigli odre|ene ciljeve,
te dobro nadgledanje i evaluacija moè razjasniti tok progresa.
Monitoring (pra}enje)
Izraz monitoring se odnosi na mjerenje funkcionisanja programa.
Monitoring podrazumijeva pra}enje de{avanja na dnevnoj ili mjese~noj bazi, kao {to je broj
edukativnih doga|aja ili treninga koji se odvijaju, broj ljudi koji se obu~ava ili do kojih se doprlo
u ciljnoj grupi i drugi ciljevi koji mogu biti postavljeni u planu programa.
Evaluacija
Postoje dvije osnovne vrste evaluacionih alata koji se koriste u procjenjivanju uspjeha
programa - mjerenje procesa (niz akcija usmjerenih prema ciljevima projekta) i mjerenje
rezultata (ili uticaja) programa na ciljnu populaciju.
Tako|er postoje dva tipa mjerenja koja ljudi koriste da procijene funkcionisanje programa;
kvalitativno (u vezi sa kvalitetom ne~ega) i kvantitativno (u vezi sa koli~inom ili u~estalo{}u
ne~ega).
Iako ove rije~i mogu zvu~ati tehni~ki ljudima koji èle vr{nja~ko obrazovanje, treba ih znati!
Evaluacija procesa se odnosi na mjeru u kojoj se aktivnosti koje su planirane u okviru

programa stvarno i odigraju.
Dvije glavne komponente u procesu monitoringa su:
l proces treniranja vr{nja~kih edukatora

l aktivnosti vr{nja~kih edukatora.29
U dobroj knjizi o monitoringu i evaluaciji HIV/AIDS programa za mlade, autori Webb i Elliott
su pisali o nekim indikatorima koji mogu da budu kori{teni da izmjere i trening i aktivnosti
edukatora.
Va`ni aspekti u treniranju edukatora uklju~uju:
l Trena`ni proces
l Informacije primljene ili {ta su edukatori nau~ili na treningu

29
Za vi{e informacija, pogledajte Sekciju 2; Abeceda vr{nja~ke edukacije

Poglavlje 6
l Strategije nau~ene za nagovaranje ljudi da koriste kondome
l Promjene u njihovima ìvotima kao rezultat uklju~enja u projekat
Oni tako|er nagla{avaju da se proces monitoringa moè fokusirati na obezbje|ivanje podataka
koji pokazuju da edukatori izvr{avaju odre|ene aktivnosti i u odre|enom nivou odgovaraju na
postavljene zahtjeve.
Mjerenje aktivnosti edukatora uklju~uje:
l Brojnost vr{njaka edukatora i grupa edukatora koji su aktivni u odre|enoj oblasti

l Procenat odustajanja vr{njaka edukatora
l Broj ljudi do kojih se doprlo u odre|enoj oblasti (po godinama i spolu, ako je mogu}e)
l Broj i u~estalost sesija
l Broj kondoma koji se besplatno distribuiraju primaocima ili preko socijalnog
marketinga
l Broj zahtjeva za kondomima
l Broj distribuiranih informativnih, edukativnih i komunikacionih materijala (kao {to su
posteri i pamfleti)
l Pitanja koja postavljaju u~esnici na sastancima.
Uspje{an monitoring i evaluacija: primjer iz Vijetnama

Postoje uspostavljeni sistemi za monitoring i evaluaciju programa kreiranih da dopru do
vulnerabilnih grupa, koriste}i vr{nja~ko obrazovanje, koji doprinose uspjehu ovih programa i
pobolj{anju budu}ih napora.
Na primjer, vr{nja~ko obrazovanje je kori{teno da dopre do mladih korisnika droga u gradu

Ho Chi Minh, Vijetnam. Kao rezultat ovog projekta, indikatori specifi~ni za ovu grupu su
identifikovani, {to moè biti korisno u anketama o znanju, stavovima i praksama koje su oru|e
za monitoring programa.30
Ispod je data adaptirana verzija liste indikatora. Neki od njih, prigodno prilago|eni, mogu da
se primijene na druge grupe. Vremenom ovi indikatori mogu biti iskori{teni da izmjere uticaj
mnogih projekata vr{nja~kog obrazovanja.
30
Prilaz marginalizovanim mladim ljudima; na slu~aju obrazovanja vr{njaka mladih korisnika droga u gradu
Ho Chi Minh, Vijetnam, u Learning to Live; Monitoring and evaluating HIV/AIDS programmes for young
people, Webb. D., i Elliott, L., Save the Children Fund, 2000.

Poglavlje 6
Indikatori
Pokrivenost
l Broj ljudi kontaktiranih u ciljnoj populaciji

l Broj distribuiranih proizvoda (na primjer, nove {price, kondomi)
l Broj intravenskih korisnika droga i komercijalnih seksualnih radnika (KSR) koji su
dobili kondome i {price/igle
Rezultati
l Procenat ciljne populacije koja ubrizgava/pu{i drogu ili ima neza{ti}en seks
l Procenat koji zna gdje se kondomi i sterilizovana oprema za intravensko kori{tenje
droga moè kupiti/nabaviti
l Godi{ta prve upotrebe droge ili prvog neza{ti}enog seksualnog odnosa
l Procenat dje~ije ciljne populacije koja dijeli opremu ili ima neza{ti}en seks
l Procenat dje~ije ciljne populacije koja posjeduje sopstveni {pric ili nema kondom
l Procenat djece koji vjeruje da su izloèni HIV-u
l Procenat ciljne populacije koja se testirala na HIV
Ovi indikatori pokazuju na~in na koji neko moè da nadgleda uspjeh projekta i njegov uticaj na
ugroènu zajednicu. Sa adekvatnim monitoringom i evaluacijom mogu}e je usvojiti ili ponoviti
lekcije nau~ene u projektu u drugim oblastima ili sa drugim populacijama.
Znanje o va`nosti evaluacije
êsto postoji tendencija da se izbjegnu detalji monitoringa i evaluacije u programima

vr{nja~kog obrazovanja. Oni koji ne teè ka prou~avanju rada programa, ve} samo nastavljaju sa
obrazovanjem vr{njaka na terenu, mo`da nisu svjesni kako va`ni i zna~ajni ti procesi mogu biti
za ukupan uspjeh programa i njegovo odràvanje.
Moè postojati tendencija da se vidi i osjeti intuitivno, da stvari napreduju jako dobro. Iz raznih
perspektiva, ipak, to nije dovoljno. Donatori programa }e uvijek èljeti da znaju da je njihov
novac dobro potro{en. Potrebno je poku{avati izmjeriti da li program stvarno ima uticaj na
znanje, vje{tine pona{anja, motivaciju ili bilo {ta {to su priznati ciljevi projekta.
êsto, na kraju radionice vr{nja~kog obrazovanja, edukatori odlaze sa osje}ajem da je radionica

bila uspje{na. Ali oni koji dovode u pitanje vrijednost vr{nja~kog obrazovanja }e èljeti da znaju
da li je program imao uticaja na pona{anje ili je samo doveo do toga da se u~esnici dobro
osje}aju, o ~emu se nekad govori kao ‘feel-good’ faktor. Bez pra}enja procesa programa te{ko
je otkriti u ~emu je bio problem kada ne{to po|e naopako ili ako program na neki na~in bude
neuspje{an.
Monitoring i evaluacija aktivnosti vr{njaka predava~a moraju biti pa`ljivo planirani uz kori{tenje
kvantitativnih i kvalitativnih tehnika da bi otkrili dobre i lo{e strane projekta.

Poglavlje 6
Monitoring aktivnosti vr{nja~kih edukatora moè biti izveden od strane osoblja projekta, starijih
vr{nja~kih edukatora i tako|er od ~lanova dru{tva, kao {to su ljudi na ~elu projekata i edukatori.
Monitoring procedure mogu uklju~iti nadgledanje na terenu, izvje{taje o aktivnostima i redovne

sastanke. Putem diskusija ciljnih grupa i kvalitativnih anketa i sa korisnicima i sa vr{nja~kim
edukatorima moè se obezbijediti bolji uvid u specifi~ne oblasti implementacije projekta.
Evaluacije projekta moraju uklju~iti i proces i indikatore postignutog uticaja. Alati evaluacije
treba da budu dobro formulisani i upu}eni ka specifi~nim izlaznim podacima i rezultatima
vr{nja~kog obrazovanja. Na primjer, prikupljeni podaci o procesu mogu uklju~iti broj mladih
ljudi na koje smo uticali kroz radionice i broj distribuiranih kondoma. Uticaj moè biti izmjeren i
putem prije - i poslije - test anketa u radionicama i anketama o pona{anju.
Podaci prikupljeni za monitoring i evaluaciju imaju malu vrijednost ako nisu prevedeni,
analizirani i rasprostranjeni sistemati~no. Gdje je ovo ura|eno efektivno, monitoring }e imati
vitalan doprinos u planiranju i rukovo|enju programa.”31
Za detaljnije obja{njenje metoda istraìvanja evaluacije koji mogu biti kori{teni u programima
vr{nja~kog obrazovanja pogledajte u Learning to Live; Monitoring and Evaluating HIV/AIDS
Programmes for Young People, Save the Children Fund, 2000. Tu se nalazi pregled bitnih ideja
o programima za mlade ljude, odnose sa stejkholderima, strate{ke opcije u pristupu mladim
ljudima i svim vrstama ideja za kreiranje evaluacije programa.
31
Iz; Monitoring and evaluation strana 12, Priru~nik o vr{nja~kom obrazovanju - Vr{nja~ko obrazovanje:
uspje{na promocija seksualnog i reproduktivnog zdravlja mladih - Vodilje IPPF Vision 2000 Funds, 2002.

178
P oglavlje 7
Rad sa ranjivim, marginalizovanim
i dru[tveno odbaênim grupama
(vulnerabilnim grupama)
179
Poglavlje 7
Ranjive grupe: definicija
Ako pogledate rije~ ‘ranjiv’ (‘vulnerable’) u rje~niku prona}i }ete razne vrste tuma~enja, kao
{to su; bez odbrane, neza{ti}en, nebezbjedan, osjetljiv, slab, mlad i ugroèn.
Definicija ‘marginalizovanosti’ opisuje stvari koje su na margini ili granici, izvan glavnog toka
i nisu od centralnog zna~aja. Marginalizovane stvari se defini{u kao stvari locirane na rubu
svijesti i nekad blizu donje granice kvalifikacije, prihvatljivosti ili funkcije.
Po{to se rije~ dru{tveno odnosi na dru{tvo, a odba~enost ozna~ava biti izba~en iz nekog
mjesta ili grupe, ili oduzimanje privilegija, ‘dru{tvena odba~enost’ bi se odnosila na ljude
kojima su oduzete neke privilegije ili im je sprije~eno uklju~ivanje u socijalne aspekte dru{tva
koje su dostupne drugima. Ovo odbacivanje moè proizilaziti iz mno{tva dru{tvenih doga|aja,
okupljanja zajednica, dru{tvenih klubova, dru{tava, grupa za podr{ku, doga|aja koji slave
kulturu i drugih.
Dok biti marginalizovan zna~i biti na granici dru{tva, ali sa potencijalom da se bude dio njega,
ako ne njegov centar, dru{tvena odba~enost je ja~i termin koji nagovje{tava da osoba ili grupa
osoba uop{te nije uklju~ena u dru{tvo.
Uticaj moè biti sli~an za marginalizovane i dru{tveno odba~ene grupe. Na primjer, u zajednici
gdje je seksualno obrazovanje dostupno unutar {kolskog sistema, moè da se desi da ne
postoji kulturno osjetljiv materijal ili nastavni program za marginalizovane i dru{tveno odba~ene
populacije. Program moè biti koncipiran samo za predominantnu (mainstream) kulturu.
Nivoi tolerancije
U nekim kulturama, ako smo homoseksualni moèmo biti tolerisani, ali ne i priznati ili
dobrodo{li. Gdje je to slu~aj, seksualni program u {kolskom sistemu moè u najmanju ruku
priznati na{u pripadnost i mo`da obezbijediti relevantne materijale koji bi nam pomogli
da nau~imo. U drugim kulturama, netolerancija moè biti tako potpuna da su ljudi koji su
orijentisani ka istom spolu dru{tveno odba~eni. U takvom dru{tvu mo`da ne}emo na}i
obavje{tenje ili priznanje o postojanju ljudi koji su orijentisani ka istom spolu. Ako postoji neko
obavje{tenje, ono moè govoriti o kazni i protjerivanju iz dru{tva. Dru{tvena odba~enost u ovoj
situaciji moè voditi potpunom nedostatku materijala koji bi pomogli ljudima orijentisanom ka
istom spolu da nau~e o svojoj seksualnosti. Dru{tveni tretman marginalizovanih i dru{tveno
odba~enih grupa nas moè u~initi ranjivim, ali se snaga moè dobiti putem propagande i
samoosnaìvanja.
Potencijalni uzroci
Postoji puno mogu}ih uzroka ranjivosti i marginalizacije populacija i individua. Ovi uzroci
mogu imati korijen u biolo{kim, fizi~kim, psiholo{kim, socio-kulturalnim, etni~kim, religijskim,
istorijskim, politi~kim i pitanjima okruènja.
180 Rad sa ranjivim, marginalizovanim i dru[tveno odbaênim grupama

Poglavlje 7
Kakvi god da su razlozi, ~esto postoje metodi koji stvaraju programe specijalno napravljene da
uzmu u obzir ranjivost i marginalizaciju. Cilj je tako|er redukovati prijetnje ljudima koji su ranjivi
i poduprijeti njihovu odbranu.
U ovom priru~niku, termin ‘ranjiv’ opisuje grupe koje su vi{e izloène riziku ili manje za{ti}ene
od ‘mainstreama’ dru{tva. Mejnstrim (dominantne) grupe mogu biti osjetljive na zdravstvene
probleme, ali manje nego ove grupe.
U sljede}oj sekciji, ~italac se upu}uje da pogleda u svijet ranjivih i ugroènih osoba na na~in koji
pomjera iskustvo sa prostih rije~i na li~ne predstave i sje}anja.
Uênje mladih ljudi o mra^noj strani @ivota
Moè biti pomalo te{ko ili neprijatno misliti i u~iti o ranjivosti i dru{tvenoj odba~enosti jer su
ta ìvotna iskustva ~esto povezana sa bolom, traumom, tugom i te{ko}ama. Za mnoge ljude u
najugroènijim grupama na{ih kultura ìvot ~esto ima elemente tragedije. Ipak, on moè imati
potencijal za promjenu, uspjeh i radost.
Neki mogu pomisliti da nije fer izlagati mlade ljude mra~nijoj strani ìvota. Mladima se, me|utim,
nekad ne daje dovoljno priznanja. Postoji dosta realizma u na{im svakodnevnim ìvotima. Mnogi
mladi ljudi koji imaju pristup televiziji, novinama, internetu ili ~ak ulicama su izloèni svakodnevno
novinskim pri~ama i drugim dokazima diskriminacije, rata, nasilja, zlostavljanja, zlo~ina i `rtve.
Kada mi kao vr{nja~ki edukatori u~imo o takvim te{ko}ama u kontekstu vr{nja~kog obrazovanja,
to je na na~in koji nas oja~ava da u~inimo pozitivnu promjenu u svijetu. Moèmo preobratiti tugu
u pozitivnu ìvotnu energiju i poku{ati da pobolj{amo ìvote drugih mladih ljudi.
Razumijevanje drugih
Kao vr{nja~ki edukatori koji poku{avaju da pomognu ljudima iz vulnerabilnih grupa, kako
moèmo razumjeti njihove ranjivosti na li~nom nivou? Kako moè biti prirodno nekima od nas
zbog na{e sopstvene ìvotne situacije. Mo`da smo, ili smo bili, ~lanovi ranjive, marginalizovane
ili dru{tveno odba~ene grupe. Ostalima, moè biti nephodno da pogledaju unutar sebe i
koriste svoju ma{tu. Moramo oti}i iza samih rije~i u na{a srca i iskustva. Hajde da odvojimo
malo vremena da razmislimo o ranjivosti. Poku{ajte da zamislite neke od sljede}ih stvari, koje
vam mogu ali i ne moraju biti poznate.
Postoje dani kada se moèmo osje}ati jakim, kao da vladamo stvarima, energi~nim i
optimisti~nim, o sposobnosti da upravljamo stvarima u svojim ìvotima. U nekom drugom
periodu moèmo biti manje samouvjereni, nadvladani, lo{eg raspoloènja i osje}ati se manje
bezbjednim i upla{enim od svijeta.
Razli~ite stvari mogu prouzrokovati ova razli~ita stanja, neke su unutra{nje, a neke spolja{nje.
Va`no je primjetiti da postoji razlika izme|u ovih osje}aja. Nekada se moèmo osje}ati ja~im,
kao da nas ni{ta ne moè povrijediti, a nekada ranjivijim. Ovo priznanje moè nam otvoriti vrata
da bolje razumijemo ili se sjetimo kako je to biti ranjiv.

Poglavlje 7
Stranac u novom ili neprijateljskom okruènju - dru{tveno-kulturolo{ka perspektiva
Mo`da ste putovali nekada daleko od ku}e, do nekog manje poznatog mjesta, sela, grada ili
zemlje. Da li ste se nekada osjetili upla{enim u ovoj situaciji? Mo`da niste znali nikoga ko vam
moè pomo}i. Mo`da su vas fizi~ke karakteristike, kao {to je bilo va{e obla~enje, boja va{e
koè ili neke druge karakteristike, ~inile da se isti~ete kao druga~iji od ostalih. Mo`da ste osjetili
da ljudi mogu da vide da ste stranac.
Zapitajte se ...
l Kako ste se osje}ali?

l Da li su vas ljudi posmatrali zato {to ste druga~iji?
l Da li ste osje}ali da su neki ljudi neprijateljski raspoloèni prema vama zbog razloga
koji niste znali ili razumjeli?
l Da li ste ikad bili na mjestu gdje ste mislili da ljudi znaju ko ste ili odakle ste i da
moète biti u ozbiljnoj opasnosti ako pogre{ni ljudi saznaju?
Zamislite ove scenarije za trenutak. Zamislite da vas je pogre{na rije~ ili pogled ili ne~ije
prepoznavanje ne~eg u vama dovelo u opasnost. Sada ste zakora~ili u svijet stigme,
predrasuda i diskriminacije.
Kada je va[e tijelo ranjivo - biolo[ka i fizi^ka perspektiva
Razmislimo sada malo o biolo{koj i fizi~koj ranjivosti. Kako vas sljede}e rije~i ili situacije navode
da se osje}ate? Da li ste ih ikada iskusili?
Razmislite o tome …
l Kada ste tr~ali ili vje`bali tako jako da ste ostajali potpuno bez daha i osje}ali jak bol u
va{im slabinama.
l Kada ste bili bolesni i preznojavali se od visoke temperature ili gripe tako da ste jedva
mogli da podignete glavu sa jastuka.
l Kada ste bili veoma gladni, èdni ili dehidrirani.
l Ako imate ili ste imali fizi~ki invaliditet neke vrste.
l Ako ste imali slomljenu ruku ili nogu, pa vam je mo`da bila potrebna neka vrsta
specijalne podr{ke ili poticaja.
l Kada ste oti{li na kliniku ili imali profesionalni medicinski pregled va{ih genitalija, ili
ginekolo{ki pregled ili testiranje na SPB ili herniju.
l Kada ste se testirali na HIV ... i onda ~ekali da dobijete rezultate.
l Ako ste se osje}ali upla{eni ili napadnuti od strane nekoga ko je bio ve}i ili ja~i nego vi
ili je bio pijan i van kontrole.
l Ako su vas gonili ili prijetili pi{toljem.

Poglavlje 7
Osje}anje emocionalne ranjivosti ili ‘`rtvenog jagnjeta’ u grupi - dru{tvena i psiholo{ka
perspektiva
Osvrt na psiholo[ku ranjivost
Zapitajte se …
l Da li ste se ikad osjetili nervoznim, upla{enim, tu`nim ili depresivnim?

l Da li ste ikad izgubili nekog koga volite?
l Da li ste ikad bili zbunjeni u vezi s tim ko ste ili kako treba da se pona{ate?
l Da li ste se ikada osjetili usamljeno ili izgubljeno?
Da bismo razumijeli dru{tvenu ranjivost, moèmo se sjetiti da li smo se ikad na{li u situaciji da
nismo prihva}eni od grupe ljudi, ili kao da smo ‘`rtveno jagnje’. Da li ste ikad osjetili da se neko
“naka~i” na nekog drugog u grupi mladih ljudi da bi ga ismijao kao ‘`rtveno jagnje’? Kada ste vi
ta osoba, to moè biti prili~no lo{e.
Zamislite ...
Sjetite se kako je gej populacija ~esto tretirana u na{im kulturama, posebno me|u mladima.
Zamislite da ste strejt i da je cio svijet oko vas odjednom gej. Zamislite da je sredi{te mnogih {ala
i uvreda usmjereno ka strejt ljudima. Zamislite da postane velika uvreda nazvati nekog ‘strejt’.
Perspektive okru@enja
Da li ste ikada bili u mjestu ili okruènju koje vam je izgledalo opasno?
Moè postojati puno razloga za ovakvu opasnost. To moè biti mjesto u kome je vazduh jako
zaga|en. Mo`da ste bili u mjestu gdje je postojala neka vrsta dima u vazduhu za koju ste mislili
da moè da na{kodi va{im plu}ima i poku{avali da zadrìte dah ili prekrijete usta krpom kroz
koju ste disali. Mo`da niste bili sigurni da li je pija}a voda bezbjedna, ali niste imali ni{ta drugo
{to biste pili. Mo`da ste se na{li na hladnom, i vla`nom mjestu bez na~ina da se zagrijete ili
osu{ite duì vremenski period.
Ljudi ~esto ìve na nezdravim mjestima. To moè biti iz razli~itih razloga, uklju~uju}i
ekonomske. Mo`da je jedino mogu}e promijeniti njihovu situaciju putem jake propagande i
javne svjesti o problemu. Poku{aji da se izbave iz opasnih ìvotnih uslova mogu dovesti ljude
u rizik na neki drugi na~in, ako, na primjer, nemaju sredstava da plate da priu{te ìvot u nekom
bezbjednijem okruènju. Oportunisti mogu iskoristiti ranjivost ovih osoba nude}i im ‘bolju’
situaciju.
Dok osoba osjeti da to nije bolje, moè biti prekasno da se izvu~e iz te situacije. Ljudi ponekad
ìve u opasnim krajevima grada ili u grupi ljudi koja ìvi rizi~nim na~inom ìvota. Neki mladi
ljudi mogu odrastati u sredini koja je okruèna drogom, nasiljem ili drugim rizi~nim tipovima
pona{anja.

Poglavlje 7
Vulnerabilne grupe: perspektive onih koji znaju
U ovoj sekciji priru~nika istraìt }emo razli~ite grupe, {to }e nam pomo}i da bolje razumijemo
neke od problema sa kojima se suo~avaju. Imaju}i na umu prethodno navedene primjere, treba
biti jasno da ima puno toga da se nau~i i razmotri da bi doprli do vulnerabilnih grupa u svakoj
populaciji. Va`no je razumjeti ko su oni, barijere i prepreke sa kojima se suo~avamo u pomo}i
njima, najbolje prakse koje znamo i lekcije nau~ene u radu sa tim populacijama.
Na kraju, posao je vr{njaka predava~a da nau~i da prepozna oblike diskriminacije i stigmatizacije

u svojoj kulturi da bi postao uspje{an predava~ i propagirao protiv takvih problema. Primjeri
specifi~nih potreba }e biti navedeni u sekcijama koje slijede.
Grupe koje su pokrivene u ovoj sekciji su:
l Ljudi koji ìve sa HIV/AIDS-om

l Injekcioni korisnici droga
l Djeca pod posebnim rizikom
l Seksualni radnici
l Seksualne manjine
l Etni~ke i kulturne grupe
l Ljudi sa fizi~kim i mentalnim specijalnim potrebama
Grupa istraìva~a konstatuje sljede}e o populaciji vulnerabilnih mladih ljudi:
“Mladi koji su gej, biseksualni, transpolni, transrodni, besku}nici, odbjegli, intravenski

korisnici droga, pritvoreni, u sistemu hraniteljske njege, mentalno oboljeli, i koji su bili
seksualno ili psihi~ki zlostavljani, pod pove}anim su rizikom za dobivanje HIV infekcije
zbog ve}e izloènosti virusu u njihovim dru{tvenim mreàma ”.
Oni tako|er navode izvore koji su otkrili da:
“Ova ugroèna omladina ima ve}u stopu zdravstvenih i dru{tvenih problema u cijelini nego
ostala omladina ”.32
Osobe koje @ive sa HIV-om
“Ovo je najve}a prijetnja ~ovje~anstvu ikada!”
Vatrena izjava 2003. Bona, rok zvijezde iz grupe U2, koja je podigla op{tu javnu svijest o HIV-u/AIDS-u.
32
Futterman, D., Chabon, B. Hoffman, N.D. HIV i AIDS u adolescentskim, pedijatrijskim klinikama Sjeverne
Amerike, Vol. 47.,(1), 171-188, 2000.

Poglavlje 7
Uvod
Osobe koje ìve sa HIV-om je termin koji koristimo za one od nas koji su inficirani humano
imunodeficijentnim virusom (HIV) i/ili kojima je postavljena dijagnoza ste~enog sindroma
imunodeficijencije (AIDS).
Kako }emo nastaviti da ìvimo na{e ìvote nakon saznanja da smo inficirani HIV-om zavisi od
kulture i dru{tva u kojoj ìvimo, kao i od na{e li~nosti i ranijeg ìvotnog iskustva. Kako
}emo ìvjeti sa na{om bole{}u zavisi ne samo od na{ih stavova o tome, ve} i od reakcija na{ih
porodica, partnera, prijatelja i dru{tva. Ono {to boli je da je kvalitet na{eg socijalnog ìvota
~esto veoma nizak zbog negativnih reakcija, stigme i diskriminacije sredine u kojoj ìvimo.
Za neke od nas, to je kao da dva puta umiremo. Jedna smrt je fizi~ka ,dok je druga vrsta
‘dru{tvene smrti’ zbog na~ina na koji smo ponekad tretirani od dru{tva.33
Barijere i prepreke koje treba prevazi]i
Stigma
Ako nas dru{tvo stigmatizira i tretira one od nas koji ìve sa HIV-om kao ‘neèljene’, ‘razli~ite’
ili ‘opasne’, osje}amo otu|enje i izolaciju. Ono nas spre~ava u ispunjavanju na{ih osnovnih
ljudskih prava na rad, obrazovanje, zdravstvene i socijalne slu`be, prijateljstva i druge osnovne
aspekte ìvota. Kada se ovo desi, na{a reakcija moè biti da manje vodimo ra~una o sebi,
izbjegavamo zdravstvene klinike i programe i ìvimo manje zdravim i odgovornim na~inom
ìvota. Ova reakcija dovodi do pove}anog rizika na cijelo dru{tvo. Ljudi obi~no stigmatizuju i
deskrimini{u iz dva razloga; strah i neznanje.Ova dva razloga hrane jedan drugog i funkcioni{u
u zatvorenom krugu. Stigma povezana sa HIV-om je obimno dokumentovana. Pokazano je da
HIV zadovoljava ~etiri uslova bolesti koja izazivaju stigmu. To su;
l {iroko rasprostanjeno mi{ljenje je da su osobe koje ìve sa HIV-om one koje su

odgovorne za dobijanje bolesti ili infekcije
l smatra se da je terminalna (fatalna)
l zarazna je (moè se prenositi)
l njeni efekti su ~esto vidljivi.34 35
Prevencija stigme me|u ljudima koji ìve sa HIV-om/AIDS-om i u na{im zajednicama treba
da se odvija kroz rad na dru{tvenim strukturama i politikama. Jedna prepreka u prevenciji
stigme jeste da se kriminalnim djelom smatra ne re}i svom partneru u specifi~nim seksualnim
33
Levy, P. Iz svjedo~anstva u mnogim lokalnim i me|unarodnim radionicama za obuku 1996-2003.
34
Shriver, M,D.., Everett, C., Morin, S.F. Structural interventions to encourage primary HIV prevention
among people living with HIV, AIDS 2000, 14 (suppl 1) S1-S6
35
Herek, G. AIDS and stigma. Am Behav Sci 1999, 42:1102-1112

Poglavlje 7
situacijama o svom HIV statusu. Druge prepreke uklju~uju zakone koji ograni~avaju imigraciju i
putovanja, obavezna obavje{tavanja partnera i prijavljivanje svog HIV statusa.36 37
‘Osje}am se dobro’
Jedan od problema sa kojim se HIV pozitivni mladi ljudi moraju boriti je neslaganje ~injenice
da se osje}ate dobro, a da ipak morate da uzimate lijekove. Kao {to Futterman nagla{ava, ovo
moè predstavljati izazov, posebno {to mnogi adolescenti vide stvari crno-bijelo. U svjetlu
toga va`no je da HIV pozitivni mladi ljudi razumiju kako virus funkcioni{e u njihovom tijelu i
kako lijekovi mogu pomo}i da se uspori, ~ak i u okolnostima kada izgleda da ne postoje vidljivi
simptomi bolesti.
Skrivanje HIV statusa
Jedna od prepreka koju mladi ljudi koji ìve sa HIV infekcijom moraju nadvladati je vezana
za probleme koji se de{avaju dok oni poku{avaju da odrè tajnost svog statusa. Futterman
nagla{ava da je dobro kada HIV pozitivna mlada osoba moè da se obrati nekoj odrasloj osobi,
kao {to je roditelj. “Me|utim, postoje brojni adolescenti koji biraju da ne otkriju svoj status
zbog straha da ne izgube ljubav svojih roditelja ili da ne budu istjerani iz svojih ku}a ili psihi~ki
zlostavljani. Za odre|eni broj mladih ljudi otkrivanje svog HIV statusa zna~i otkrivanje ~injenice da
su gej ili koriste droge .”38 Rezultat poku{aja da se sakrije infekcija moè biti sakrivanje lijekova,
{to moè uticati na to da li se oni uzimaju ispravno ili konzistentno.
Psiholo[ka pitanja
Futterman je naglasila psiholo{ka pitanja koja su u vezi sa epidemijom HIV-a i mladim ljudima.
Ona nagla{ava kako mnogi mladi ljudi koji imaju HIV imaju historiju seksualnog ili fizi~kog
zlostavljanja. Ona tako|er biljeì da mnogi mladi ljudi sa HIV-om imaju dijagnozu mentalnih
bolesti kao {to su depresija ili problemi zloupotrebe psihoaktivnih supstanci. Neka od ovih
pitanja su vi{e od onog sa ~im prosje~an vr{njak predava~ moè da se izbori, osim da uputi
osobu profesionalnom savjetniku ili specijalisti. ‘Komorbiditeti’ su problemi koji se de{avaju
zajedno. Kao {to Futterman nagla{ava, kada ne identifikujemo i ne obratimo pa`nju na ‘ko-
morbiditete’, to moè sprije~iti mlade ljude da se bore sa svojom HIV infekcijom, uklju~uju}i
uzimanje lijekova na pravi na~in.39
36
Shriver, M,D.., Everett, C., Morin, S.F. Structural interventions to encourage primary HIV prevention
among people living with HIV, AIDS 2000, 14 (suppl 1) S1-S6
37
Herek, G. AIDS and stigma. Am Behav Sci 1999, 42:1102-1112
38
Futterman, D. Youth and HIV,; The Epidemic Continues, pregled Tim Horna, Mart 2003. www.prn_nb_
cntnt/vol8/num1/flutterman_sum.htm
39
ibid

Poglavlje 7
Najbolje prakse i nauêne lekcije
Odnos prevencije i podr{ke40
U zemljama gdje ne postoji pristup lijekovima onima koji su dobili dijagnozu HIV infekcije, bi}
e teè nagovoriti ili ohrabriti ljude da se testiraju. Zato vr{njaci predava~i koji su zainteresovani
za uspje{nu prevenciju treba da sebe vide u {iroj perspektivi - u borbi protiv HIV-a/AIDS-a i
za prava ljudi koji ìve sa HIV-om. Oni treba da pomognu u propagandi za dobijanje lijekova i
podr{ke za one koje su dobili dijagnozu HIV+.
Razumijevanje diskriminacije i obezbje|ivanje njege i podr{ke
Jedan od najboljih na~ina za pripremu vr{nja~kih edukatora za rad u svijetu HIV-a/AIDS-a jeste
da im pomognemo da razumiju {ta su to u stvari stigma, diskriminacija,njega i podr{ka. Ispod
su navedene neke od tema i pitanja koja treba da budu uklju~ena u takvu obuku vr{nja~kih
edukatora. Vr{nja~ki edukatori mogu, zauzvrat, izabrati da doprinesu ovim idejama svojoj ciljnoj
zajednici.
Pitanja Oblasti treninga

Obrazovni ciljevi - Prihvatiti HIV kao i svaku drugu bolest
- Istraìti razloge zbog kojih se ljudi pona{aju na
diskriminatoran na~in
- Razumijevanje tipova diskriminacije
- Suo~avanje sa sopstvenim strahovima, predrasudama i
dezinformacijama o HIV-u
- Po{tovanje prava ljudi koji ìve sa HIV-om
- Razumijevanje kako moèmo pomo}i dru{tvenim promjenama
u pogledu diskriminacije osoba koje ìve sa HIV-om
- Nau~iti kako da pruìmo njegu i podr{ku
Za{to vr{imo diskriminaciju? - Zato {to nismo dobro informisani o bolesti i na~inima na koji
se (ne) prenosi
- Zbog straha
- Zato {to se HIV smatra tabu temom i ~esto se povezuje sa
homoseksualno{}u, prostitucijom, upotrebom droga i drugim
stigmatizovanim pona{anjima i populacijama
- Da bismo osjetili da {titimo sebe i one koje volimo

40
Levy, P. Personal communication, Nov. 2003.

Poglavlje 7
Oblici diskriminacije - Kretanja HIV pozitivnih ljudi u medicinskim centrima,
prodavnicama, obdani{tima, {kolama, itd. su ograni~ena ili
zabranjena
- Oni su upla{eni na radnom mjestu, {to dovodi do gubitka
posla
- Veze sa ~lanovima porodice i drugima su slabe i ~esto
nepostoje}e
- Njihova ljudska prava i etni~ki principi (za{ti}eni
deklaracijom) se konstantno kr{e
Prava HIV pozitivnih ljudi Prava osoba koje ìve sa HIV-om su za{ti}ena deklaracijom o
ljudskim pravima i to su;
- Tolerancija
- Nediskriminacija
- Prava na brigu i solidarnost
- Pravo slobodnog kretanja, koje bi tako|er trebalo da
uklju~i pravo putovanja zbog ìvota, rada ili turizma
- Pravo na obrazovanje
- Pravo na za{titu zdravlja
- Pravo na rad
- Pravo na za{titu privatnosti
Ovom deklaracijom odgovornosti osoba koje ìve sa HIV-om
tako|er su regulisane, na sljede}i na~in;
- Da budu infomisani
- Da sara|uju
- Da budu tolerantni
- Da sara|uju sa zdravstvenim institucijama i radnicima
- Da brinu o drugima
HIV/AIDS i ljudska prava na radnom mjestu

U mnogim zemljama {irom svijeta gdje je HIV/AIDS rasprostranjen, svaka organizacija treba da
razvije statut ili specijalna pravila da bi za{titila zaposlene koji ìve sa HIV/AIDS-om i usaglasila
se sa Me|unarodnom konvencijom o ljudskim pravima.

Poglavlje 7
Ta pravila treba da sadrè sljede}a prava;
l Prema ljudima koji imaju HIV/AIDS treba se pona{ati na isti na~in kao prema onima sa
rakom ili drugim hroni~nim bolestima
l Zaposlenima treba da bude jasno da drugi zaposleni koji ìve sa HIV/AIDS-om ne
ugroàvaju drugo osoblje
l Organizacije su obavezne da obrazuju zaposlene o HIV-u/AIDS-u da bi sprije~ile
mogu}u paniku
l Zaposleni ne treba da budu primoravani da se podvrgnu testiranju na HIV
l HIV pozitivna osoba ne mora da prijavi svoj HIV status organizaciji/kompaniji u kojoj
je zaposlena. Ako HIV pozitivna osoba ra{iri infekciju namjerno, on ili ona moraju biti
prijavljeni vlastima
l HIV pozitivne osobe ne smiju biti okrivljene ili diskriminisane i ljudi koji se pona{aju
prema njima na ovaj na~in moraju biti prijavljeni
l HIV pozitivne osobe ne smiju biti smijenjene na radnom mjestu zbog svoje bolesti
l HIV pozitivne osobe imaju pravo da napuste posao ako im je potrebna medicinska
njega ili savjetovanje
l HIV pozitivnim osobama treba ponuditi skra}eno radno vrijeme kada je to potrebno,
da bi mogli da napuste posao onda kada treba da budu hospitalizovani i vrate se na
posao kada osjete da su spremne za to
l Po{tovanje ovog statuta mora biti pod supervizijom kompanija.
Treba naglasiti da se de{ava da je u zemljama gdje bi zakoni trebalo da {tite ljude koji ìve
sa HIV-om veoma te{ko da se primjenjuju ili dokaè da su naru{eni. Rijetko je da }e neko
‘zvani~no’ biti otpu{ten jer je on ili ona osoba koja ìvi sa HIV-om.41
Da li mladi ljudi mogu pomo}i?
U nekim kulturama, ljudi koji ìve sa HIV-om, uklju~uju}i mlade ljude, su ~esto me|u
najaktivnijim, uspje{ne vo|e i propagatori na{eg dru{tva i potreba. Njihovo u~e{}e u kreiranju i
implementaciji programa za ovu ugroènu populaciju je neprocjenjivo.
“Dok stigma, ili sama prijetnja od stigmatizacije, igra va`nu ulogu u odre|ivanju
prihvatljivosti intervencija nad HIV inficiranim ljudima, isto kao i uspjeh ili neuspjeh skoro
svih intervencija, borba sa stigmom je oblast gdje su ljudi koji ìve sa HIV -om uvijek igrali
jako aktivnu, pozitivnu ulogu.”42
U tom svjetlu jedan od najvrijednijih resursa je Globalna mreà ljudi koji ìve sa HIV-om (GNP+).
Centralni sekretarijat ove mreè je smje{ten u Amsterdamu, u Holandiji.

41
Levy, P. Personal communication, Nov, 2003.
42
Levy, P. Personal communication, Nov, 2003.

Poglavlje 7
“Glavni cilj GNP+ je rad na pobolj{anju kvaliteta ìvota ljudi koji ìve sa HIV-om. Ovo se
postiè promocijom i podr{kom povezanosti ljudi sa HIV-om na globalnom, regionalnom i
nacionalnom nivou.”43
Oni me|u nama koji ìve sa HIV-om igraju vitalnu ulogu u prevenciji
U nekim zajednicama, u programima za prevenciju HIV-a/AIDS-a, sve vi{e govorimo o na{im
ìvotnim iskustvima. To je stoga {to dolazimo u direktan kontakt sa drugima, pa ~inimo
informacije realnim i vjerodostojnim. Prema mi{ljenju mnogih mladih ljudi, ovo je najbolji vid
preventivnog obrazovanja.
Pregled
Izvje{taj Ujedinjenih nacija44 opisuje 10 koraka koje zemlje, posebno vlade, trebaju preduzeti
kao dio svojih napora za prevenciju;
l Stati na put {utnji, stigmi i sramu

l Obezbijediti mladim ljudima znanje i informaciju
l Opremiti mlade ljude ìvotnim vje{tinama kako bi znanje upotrijebili u praksi
l Obezbijediti slu`be orijentisane na rad sa mladima
l Obezbijediti dobrovoljna i povjerljiva HIV testiranja i savjetovanja
l Raditi sa mladim ljudima na ohrabrivanju njihovog u~e{}a
l Uposliti mlade ljude koji ìve sa HIV-om
l Stvoriti sigurno okruènje koje pruà podr{ku
l Doprijeti do najugroènijih mladih osoba
l Oja~ati partnerstva, pratiti progres
Mre@e dru[tvene podr[ke
Postoji veliki broj dostupnih podataka o iskustvima ljudi koji ìve sa HIV/AIDS-om. Mi traìmo
na~ine da se potpomaèmo u budu}nosti uz pomo{ velikog broja informacija i putem {iroke
globalne dru{tvene mreè. Postoje zemlje koje ve} imaju jako razvijene dru{tvene i druge
mreè i zemlje koje planiraju njihov razvoj.
Mnoge organizacije i udruènja ljudi koji ìve sa HIV-om objavljuju informacije na internetu.
Ako pretraìte internet, na}i }ete puno primjera koje stvari moèmo uraditi da napredujemo
i preìvimo. Neke od zapadnih i razvijenijih zemalja su imale va`na iskustva ranijih godina u

43
www.gnpplus.net Website Nov. 1 2003

44
United Nations Development Programme: State of the World’s Population Report, Oct. 2003.

Poglavlje 7
pandemijama (globalnim epidemijama), i iz njih stekle dosta znanja o tome kako da razviju
prevenciju, njegu i podr{ku, kao i propagandu.
Moèmo shvatiti {ta zna~i podr{ka ~itaju}i rukopise ljudi koji razumiju {ta zna~i biti HIV
pozitivan. Aneks 6 sadrì primjer ‘vjere’ ili rije~i napisanih za podr{ku ljudima u Sjedinjenim
Dràvama koji otkrivaju da su HIV pozitivni. On je bio napisan za organizaciju ‘The Body
Positive’. Mnogo toga {to je napisano bi trebalo da bude zna~ajno ljudima u drugim dijelovima
svijeta koji su tako|er otkrili da su HIV pozitivni. Moè posluìti kao model za prilago|avanje
potrebama odre|enih regiona.
Neophodno je razumjeti da ljudima koji ìve sa HIV-om treba da bude omogu}eno da ìve
normalne i ispunjene ìvote; da rade, u~e, druè se i uìvaju u lijepim stranama ìvota. Neki od
nas su tako|er inficirani, ali ne i bolesni, tako da ne trebamo automatski biti tretirani kao da
jesmo. Odgovornim pona{anjem za{titit }emo sebe i dru{tvo.
Injekcioni korisnici psihoaktivnih supstanci
Namjena ove sekcije je pruànje preciznih i nepristrasnin informacija o smanjenju potencijalnog

rizika pri injekcionom kori{tenju psihoaktivnih supstanci. Znamo da postoje zajednice ljudi koje
praktikuju injekcionu upotrebu psihoaktivnih supstanci, pa bi podràvanje programa smanjenja
{tete pomoglo mladim ljudima da se “oslobode navike” u sopstvenom ritmu, odràvaju}i ih
bezbjednim u me|uvremenu.
Informacije u ovoj sekciji i u Dodatku 8 (koji nudi uputstva za bezbjedniju injekcionu upotrebu
psihoaktivnih supstanci) nisu pribavljene ili napisane da ohrabre ili sugeri{u upotrebu
psihoaktivnih supstanci na bilo koji na~in.
Uvod
Slijede}i citati navode pri~e iz stvarnog ìvota ljudi koji su u~estvovali u obrazovanju vr{njaka.
“Sje}am se ... ne{to stra{no mi se upravo bilo dogodilo. Moje srce se raspalo na
komadi}e. Tada je moj stariji ro|ak (u to vrijeme sam mislila da mu mogu vjerovati) do{ao i
zagrlio me. On je rekao, ‘Ne brini, imam ne{to {to }e ublaìti tvoj bol’. To je bio prvi put da
sam uzela drogu. Imala sam 12 godina. Nikad nisam mislila da }u biti neko ko }e se navu}i”
“Radio sam na klinici za odvikavanje od droga nekoliko godina. Uvijek sam mislio da }u
vidjeti ljude kao one koje sam gledao u filmovima, znate, stereotipne. Vremenom sam ih
upoznao. Mnogi od njih su bili dobri ljudi koji su imali lo{u sre}u ili napravili neke izbore
za kojima sada àle. Mnogo tih ljudi se ne uklapa u moje stereotipe. To su bili ljudi koji su
se brinuli o drugima. Oni su se jako trudili da urade bilo {ta da bi preìvjeli. Mo} hemijske
zavisnosti je bila jaka. Poku{avali su da nam pruè informacije o epidemiji AIDS-a. Polovina
je ve} bila inficirana.”
“Oni me|u nama koji koriste drogu su iz raznih dru{tvenih slojeva. Neki od nas su iz
siroma{nijih zajednica, neki iz bogatijih. Neki od nas su tek po~eli da ‘koriste’, a neki

Poglavlje 7
se ‘oporavljaju’. Rijetko je da }ete nas ~uti da kaèmo da smo izlije~eni, jednom kad
postanemo zavisni. Realno je da jednom kad postanemo zavisni, zavisnost je uvijek negdje
iza nas. Tako da mi kaèmo da se oporavljamo. Ljudi ne razumiju da je zavisnost bolest kao
i mnoge druge.”
“Neki od nas nikad ne do|u do terapije, ne{to drugo nas prvo stigne, kao {to je
‘overdouz’, ili smrt na neki drugi na~in.”
Za mnoge mlade ljude adolescencija je ~esto vrijeme prvog eksperimentisanja sa drogama i,

tako|er, vrijeme po~etka zavisnosti.
U posljednjoj dekadi, neke zemlje su posmatrale problem sa drogama i ovisnostima kao mali i
bezna~ajan. Danas, u sve ve}em broju zemalja sa brzim stepenom rasta problema povezanih sa
u~estalom upotrebom droga, slika se sve vi{e mijenja.
Godi{te prve upotrebe u nekim oblastima opada do osnovno{kolskog nivoa. Tako|er postoji
problem sa nasiljem povezanim sa zloupotrebom droga. U isto vrijeme, postoji manjak
adekvatnih institucija koje rje{avaju ovaj problem.
Problemi zloupotrebe droga zadiru duboko u srce porodice. Mnoge porodice nemaju snagu
da se izbore sa ovim problemima, jednim dijelom zato {to je porodica sama po sebi izolovana i
pla{i se da bude ‘obiljeèna’ kao povezana sa drogama.
U mnogim zemljama drogu je veoma lako dobiti i koristi se na javnim mjestima, na ulici, u kafi}ima
i {kolskim igrali{tima. Veoma ~esto porodica priznaje problem tek po{to znaci postanu vidljivi.
Mnoge droge mogu da umanje sposobnost kriti~nog mi{ljenja, koje ~esto vodi rizi~nom
seksualnom i drugom pona{anju. Zato je jasno da postoji presudna potreba da se preduzmu
koraci u smanjenju rizika od SPB-a, HIV-a/AIDS-a i drugih sli~nih rizika.
Slijede pitanja koja treba razmotriti kada razmi{ljamo o mladim ljudima koji su umije{ani u svijet
injekcione upotrebe psihoaktivnih supstanci.
Rizici u injekcionoj upotrebi psihoaktivnih supstanci

Jasno je da je injekciona upotreba psihoaktivnih supstanci, izvan pogodno pripremljenog
medicinskog okruènja nosi sa sobom razne stepene rizika. Neki od tih rizika su izlistani i
ukratko obja{njeni ispod;
l Naru{eno prosu|ivanje - injekciona upotreba psihoaktivnih supstanci mijenja

biolo{ko i psiholo{ko funkcionisanje na vi{e na~ina, u zavisnosti od tipa psihoaktivne
supstance, doze i biolo{kih i psiholo{kih karakteristika pojedinca. Vjerovatan rezutat
je nemogu}nost prosu|ivanja situacije, {to moè dovesti ljude u opasnost.
l Izloènost rizi~nom seksualnom pona{anju - injekciona upotreba psihoaktivnih

Poglavlje 7
supstanci moè voditi ve}em rizi~nom seksualnom pona{anju na mnogo na~ina. êsta
injekciona upotreba psihoaktivnih supstanci moè prouzrokovati ‘disinhibiciju’ koja
zna~i da su normalne inhibicije osobe smanjene i da on ili ona lak{e rade stvari koje
ne bi uradili u ‘normalnom’ stanju. To moè uklju~iti ignorisanje rizika preno{enja
seksualno prenosivih bolesti i HIV-a. Ako je ne~iji partner tako|re injekcioni korisnik
psihoaktivnih supstanci, statisti~ki govore}i, u mnogim populacijama postoji ve}a
{ansa da }e on ili ona biti izloèni HIV infekciji putem dijeljenja opreme ili nesterilnih
igala.
l Adikcija ili hemijska zavisnost - jedan od najve}ih problema sa injekcionom
upotrebom psihoaktivnih supstanci je da one skoro sigurno vode adikciji i zavisnosti,
fizi~koj, psiholo{koj ili oboje. Iako }e mnogi ljudi vjerovatno re}i da su po~eli da
koriste psihoaktivne supstance bez o~ekivanja ili namjere da postanu zavisni, jednom
kad zavisnost po~ne, ona je kao bolest i jako je te{ko prebroditi.
l Uticaj na raspoloènje i psiholo{ko funkcionisanje - injekciona upotreba
psihoaktivnih supstanci moè imati dubok utjecaj na raspoloènje, na primjer,
euforija, hiperstimulacija, sedacija, redukovana anksioznost i depresija.
Te[ko]e u isporuci sistema zdravstvene za[tite
l Pitanje povjerenja u profesionalce u socijalnim slu`bama ili medicinskim

ustanovama - intravenski korisnici droga mogu imati te{ko}e da vjeruju
profesionalcima u medicinskoj zajednici ili drugim slu`bama jer se mogu osjetiti
osu|ivano, stigmatizirano ili pod prijetnjom prijave roditeljima ili nadle`nima. To moè
rezultovati izbjegavanjem korisnika da traè pomo} i medicinsku njegu od, koja im je
potrebna od slu`bi.
l Diskriminacija u medicinskim ustanovama - neke od gore pomenutih briga, su
mo`da nastale iz stvarnog iskustva o diskriminaciji i stigmatizaciji u medicinskim
ustanovama. Kada medicinski radnici nisu dobro edukovani o zloupotrebi
psihoaktivnih supstanci i hemijskoj zavisnosti, vjerovatnije je da }e postupati prema
ovisnicima neprijateljski.
Znanje i razumijevanje kulture povezane sa upotrebom psihoaktivnih supstanci

Vr{nja~ki edukatori treba da znaju i razumiju kulturu povezanu sa upotrebom psihoaktivnih
supstanci, koja uklju~uje razumijevanje slijede}ih stvari;
l Psihoaktivne supstance koje se koriste - vr{nja~ki edukatori koji èle da pomognu

injekcionim korisnicima psihoaktivnih supstanci treba da razumiju kako se one koriste,
njihove efekte, na~ine upotrebe, tipi~ne krizne simpotome, itd. Na ovaj na~in mo}i }e
da pokaù razumijevanje problema sa kojima se korisnici bore.
Postoje specifi~ni na~ini upotrebe i rizika povezanih sa razli~itim psihoaktivnim
supstancama. Kokain, na primjer, ima stimulativno dejstvo i moè voditi ~e{}oj
upotrebi, koja pove}ava rizike povezane sa kori{tenjem.


Poglavlje 7
Heroin, koji ima vi{e sedativan efekat, moè dovesti do smanjenog seksualnog
nagona, kako droga po~inje da preovladava. Mogu}nost zavisnosti je veoma velika.
Uklju~ivanje u seksualni rad da bi dobili vi{e novca za drogu postaje sve ve}i rizik
me|u korisnicima heroina, kokaina i drugih droga, te je tako SBP/HIV prevencija
veoma va`na za one koji injekciono koriste psihoaktivne supstance.
l Potreba za procedurom sterilizacije - vr{nja~ki edukatori treba da znaju o na~inima
sterilizacije opreme koja se koristi za injekciono kori{tenje ako èle da pomognu
korisnicima da smanje rizik od HIV-a i drugih infekcija, kao {to su hepatitis B i C. Treba
da znaju da je mogu}e koristiti izbjeljiva~ (hlorin) ili druge sterilizacione agense koji su
dostupni i prihvatljivi u kulturi injekcionih korisnika psihoaktivnih supstanci.
l Dostupnost sterilnih {priceva, igli i kukera - sli~no gore navedenom problemu,
vr{nja~ki edukatori treba da znaju kako i gdje injekcioni korisnici psihoaktivnih
supstanci mogu do}i do sterilne opreme.
l Kada je ‘skin-popping’ dio kulture - vr{nja~ki edukatori koji èle da pomognu
injekcionim korisnicima psihoaktivnih supstanci treba da znaju prakse kori{tenja.
Na primjer, treba da znaju kori{tenje tehnika ‘skin-poppinga’ ili ubrizgavanja ispod
koè. To je na~in za kori{tenje psihoaktivnih supstanci, kada se ubrizga u koù, a
ne direktno u venu. Neki ljudi koji to rade gre{kom misle, po{to ne koriste drogu
intravenozno, nisu pod rizikom od HIV-a/AIDS-a. Moramo ih nau~iti da to nije ta~no i
da rizik postoji.
Socijalna pitanja
Postoji ~itav spektar dru{tvenih problema koji su sastavni dio svijeta injekcionih korisnika
psihoaktivnih supstanci. Oni uklju~uju;
l Strah od krivi~nog gonjenja i posljedica pritvaranja - injekcioni korisnici

psihoaktivnih supstanci su ~esto uklju~eni u aktivnosti zbog kojih se mogu na}i u
zatvoru. Zbog toga oni mogu biti pod stalnim stresom zbog skrivanja i straha od
policije i mogu}eg zatvora. Za one koji su roditelji ili imaju nekoga ko zavisi od njih, to
moè biti naro~ito stresno. U nekim slu~ajevima biti uhva}en moè nositi sa sobom
prijetnju gubljenja starateljstva nad djecom.
l Kultura nasilja i prijetnji - svijet injekcionih korisnika psihoaktivnih supstanci ~esto je
okruèn nasiljem i prijetnjama. Ovo moè biti posljedica trì{ta droge i o~aja nekih ljudi
u èlji da nabave drogu pri te{koj zavisnosti.
l Visok nivo infekcije me|u vr{njacima nekada pove}ava rizik - injekcioni korisnici
psihoaktivnih supstanci su pod velikim rizikom infekcija od raznih bolesti,
uklju~uju}i HIV i razne vrste hepatitisa. Zato je njihov svijet postao jako opasan za
ìvot i preìvljavanje na zdrav na~in.
[ta je va`no za vr{nja~ke edukatore?

Da bi vr{nja~ki edukatori bolje razumijeli svijet injekcionih korisnika psihoaktivnih supstanci,
va`no je da prvo razumiju njihova iskustva sa kori{tenjem supstanci raznih vrsta. Mi ~esto

Poglavlje 7
‘lije~imo’ sebe da bi se izborili sa svojim osje}anjima. Neki od nas to rade sa supstancama
koje sadrè {e}er (~okolade, kola~i, bombone), kofeinom, alkoholnim pi}ima, toplim ili
hladnim napicima ili drugim legalnim supstancama. Ne èlimo da izjedna~imo ove primjere sa
injekcionim korisnicima psihoaktivnih supstanci, {to je mnogo, mnogo ozbiljnije, ali va`no je da
shvatimo za{to ljudi mogu po}i putem zavisnosti, i da prona|emo na~in da ih oslobodimo nje.
Kao dodatak najboljim praksama koje su pomenute u prethodnoj podsekciji, va`no je da

pomenemo da ne postoji zamjena za trening vr{njaka predava~a o kori{tenju psihoaktivnih
supstanci koja je bolja od susreta i u~enja od korisnika u oporavku, ili bar gledanja
dokumentarnih filmova sa lokalnog podru~ja o toj temi, ako postoje.
Djeca pod specijalnim rizikom: omladina na ulici, siroâd
Uvod
Postoje mnogi razlozi za{to su neki zavr{ili na ulici; na primjer, neki su siro~ad koja su izgubila
jednog ili oba roditelja, ili jednostavno nemaju roditelja koji bi se o njima brinuli. Neki su bili
napu{teni iz raznih razloga. Neki su morali da bjeè da bi bili bezbjedniji, jer je bilo suvi{e
opasno ostati ku}i. Kada je va{ roditelj teàk alkoholi~ar, na nekim drogama, ili se nasilno
pona{a, moè biti stra{no ostati kod ku}e. Neki su otkrili da su gej i odlu~ili da }e im biti lak{e
da odu. Neki imaju roditelje koji rade po cijeli dan i ne mogu da paze na njih. Neki su bili u
porodicama koje su morale brzo da odu iz grada i nikada nisu mogle da se vrate.
Primjeri ispod su tipi~ni za stvari koje se de{avaju u umovima mladih ljudi iz takvih ranjivih grupa.
Iako slijede}e tri pri~e opisuju izmi{ljene scenarije. one predstavljaju realnost za hiljade djece.
Takva djeca ìve ìvot visokog rizika, napu{teni su i bez mnogo roditeljskog staranja i podr{ke.
l “Kada je moj tata umro i moja majka po~ela da radi da bi mogla da nas izdràva, nije
imala vremena da nas pazi. Po~ela je da napu{ta ku}u no}u da bi zaradila novac.
Ponekad sam vidio da su je tukli na poslu i da je plakala. Morao sam da se brinem o
svojoj mla|oj bra}i i sestrama. Tad je i u {koli po{lo sve naopako.”
l “Kada sam poku{ao da objasnim mom ocu da osje}am ne{to prema drugim
dje~acima, on je poludio. Znao sam da ako poku{am da ostanem kod ku}e poslije
toga, ne}e biti nikakve koristi. On nije spreman da ima sina koji je gej. Ali po{to ne
mogu da dobijem dobar posao, no}ima moram da zara|ujem novac na bilo koji na~in.
Ne}u vam re}i {ta ponekad moram da radim da bi dobio toplo mjesto da spavam
ili dovoljno novca da jedem. Ali neka druga djeca na ulici su pametna. Ona su mi
pokazala {ta treba da radim.”
l I tako mi je taj momak rekao da me voli i da }e se oèniti sa mnom jednom kada
se preselimo na neko bolje mjesto da bi bolje ìvjeli. âk su mu i moji roditelji
povjerovali. Sada sve o ~emu on brine je da li zara|ujem dovoljno novca svake no}i ili
}e me on dobro pretu}i. Tako se stidim sebe. Ako ikad poku{am da se vratim
ku}i, on bi me ubio. I ako uspijem, nikad ne bih mogla da pogledam u o~i moje
roditelje i prijatelje. Zaglibila sam.”

Poglavlje 7
Prepreke i barijere koje treba prevazi]i: perspektive djece pod rizikom
Neki problemi sa kojima se suo~avaju djeca pod specijalnim rizikom uklju~uju;
l Hendikep - mi nemamo mo} koju odrasli obi~no koriste da se bore za sebe

l êsto smo institucionalizovani i stoga nemamo mnoga prava i privilegije koje mladi
ljudi imaju u ku}nom okruènju
l Nemamo jake i konzistentne uzore, {to nas ~ini lakovjernim i ranjivim na odrasle i
stariju djecu koja bi mogla da nas iskoriste
l Na nas mogu uticati lo{i uzori, kao rezultat nedostatka staranja o tome od koga da
u~imo i kome da vjerujemo
l Podnosimo nedostatak informacija, koji moè prekinuti na{e {kolsko i obrazovno
iskustvo
l Moramo da se uklju~imo u vje{tine preìvljavanja
l Razvijamo neku vrstu oklopa koji nas {titi u borbi sa ìvotnim izazovima u okrutnim
uslovima punim gubitaka i nepostojanosti
l Moèmo patiti od posttraumatskog sindroma ili hroni~nog stresa
l Moèmo biti jako nasilni
l Moèmo biti fizi~ki ugroèni nekom bole{}u ili smanjenim imunitetom.
@ivotne situacije takvih mladih ljudi stavljaju nas pod rizik za te{ko}e u na{em biolo{kom,
psiholo{kom i dru{tvenom svijetu.
Psiholo[ka razmatranja
Depresija i anksioznost
Oni koji ìve u ovim situacijama razvijaju depresiju ili anksioznost. Oni mogu biti pesimisti~ni i
nervozni. To mogu biti njihove reakcije na te{ke ìvotne doga|aje i situacije.
Ove situacije uti~u na to kako oni razmi{ljaju o budu}nosti i na interesovanje ili motivaciju da
se brinu o sebi. Nekad to moè biti i ozbiljnije i voditi samodestruktivnom pona{anju ili agresiji.
Neki mogu da upadnu i u neprilike, {to moè da bude na~in za dobijanje pa`nje ili pomo}i ljudi
oko njih koji primje}uju njihovo stanje i koji su sposobni da im pomognu.
Trauma
Svijet mladih ljudi moè biti pun ‘trauma’ (dubokih emocionalnih {okova) raznih vrsta. Neki su
pretrpjeli veliki gubitak, kao {to je gubitak majke ili oca ili oboje, a neki su izgubili bra}u i sestre.
Neki su ìvjeli sa fizi~kim ili seksualnim zlostavljanjem kod ku}e, {to je dugotrajna trauma.

Poglavlje 7
U ekstremnim slu~ajevima takva djeca mogu patiti od vrste psiholo{kog ‘sindroma’, skupa
znakova ili simptoma koji teè da se dese u isto vrijeme. Ako je njihov uticaj veoma jak, tada
moèmo imati problem u funkcionisanju ili ‘poreme}aj’. Jedan primjer je ‘posttraumatski
stresni sindrom’. To zna~i, imamo probleme kao rezultat veoma te{kog, jako uznemiravaju}eg
ili ‘traumati~nog’ doga|aja. Posljedice toga mogu biti stalne no}ne more o bolnom doga|aju ili
‘fle{bekovi’. Tako|er, neki mogu patiti od anksioznosti, osjetiti ve}u nego uobi~ajeno reakciju
kada ~uju glasan zvuk u blizini i mogu biti upla{eni od smrti.
Uobi~ajan, trajan efekat dugotrajne ili ‘hroni~ne traume’ je povremeni osje}aj ‘otupjelosti’, kao
da nedostaju osje}anja i normalne reakcije. Ne prolaze svi kroz iste vrste svakodnevnih (ne)
raspoloènja kao drugi prilikom suo~avanja sa dnevnim doga|ajima, zato {to su navikli da
obra}aju pa`nju na velike doga|aje. Zato }e dobar vr{njak predava~ mo`da morati da radi vi{e
da bi privukao pa`nju takve djece na ne{to kao {to je rizik od HIV-a, seksualno prenosivih
bolesti ili droga. Jedan primjer ekstremne traume mladih ljudi je kada moraju napustiti domove
i sa njima, mo`da, neka prava. U sekciji o kulturnim i etni~kim manjinama moète prona}i vi{e o
ovom pitanju.
Pitanja okru@enja
Mladi ljudi pod specijalnim rizikom }e mo`da morati da se nose sa ìvotnim uslovima koji
podrazumijevaju veliku oskudicu. Mjesta u kojima ìve mogu biti neudobna, slabo zagrijana,
zaga|ena, bu~na i opasna. Moè biti nemogu}e da urade svoje doma}e zadatke ili idu redovno
u {kolu zato {to moraju da se brinu o mla|oj bra}i i sestrama.
Socio-kulturalna pitanja
Oni mogu iskusiti izolaciju od drugih ljudi, imati manje {anse da se igraju sa drugovima i manje
vremena da budu sa svojim porodicama. êsto ima malo odraslih oko njih kojima je dovoljno
stalo ili imaju dovoljno vremena da ih priviju, zagrle i pomognu im da iza|u iz problema. Neki
odrasli ih mogu i iskori{tavati. Manje je ljudi oko njih koji ih mogu odvesti u crkvu, dàmiju ili
sinagogu, tako da imaju manju spiritualnu podr{ku.
Biolo{ki faktori
Oni su mladi ljudi, tako da i oni reaguju na promjene u njihovim tijelima. Kao i svaka druga
mlada osoba, oni prolaze kroz hormonalne promjene i ponekad kroz promjene raspoloènja.
Neke od njih to navodi da imaju jaka seksualna osje}anja, a da mo`da nemaju nikoga da im
objasni {ta da rade u vezi sa tim osje}anjima. Neki se ne hrane pravilno zato {to ne postoji niko
ko bi im rekao kako da se hrane. Neki dobijaju SPB, pa ~ak i HIV.
Po{to mnogi od njih nisu u mogu}nosti da dolaze u {kolu ili da se koncentri{u u {koli, oni
ne u~e o svojim tjelima na na~in na koji drugi u~enici to rade, ako ih njihova {kola u~i o tome.
Tako|er, mnogi od njih slabo ~itaju, tako da pisane informacije nisu uop{te od pomo}i.

Poglavlje 7
Najbolje prakse i nau~ene lekcije
Ono {to slijedi su neki primjeri problema siro~adi i najboljih praksi iz ~lanka objavljenog na
Family Health International (FHI) internet sajtu (www.fhi.org). Mnoge od ovih ideja mogu biti
uop{teni problemi djece pod specijalnim rizikom, iako je najve}i dio toga napisan za djecu koja
se bore sa HIV-om/AIDS-om u svojim zajednicama.
State-of-the-art komponente efektivne njege i podr{ke siro~adima i drugoj ugroènoj djeci

su evoluirale iz lekcija nau~enih u raznim zemljama i iskustvima u razvoju programa dje~ijeg
preìvljavanja, djece u ratu i HIV/AIDS orijentisanih programa.
Oni nagla{avaju da intervencije koje obezbje|uju njegu i podr{ku siro~admai i ranjivoj djeci treba da;
Naglase dru{tvenu prije nego institucionalnu brigu: Resursi potro{eni za fondiranje

institucionalne brige oko jednog djeteta mogu pomo}i mnogo ve}em broju djece ako se
koriste efektivno da podrè inicijativu same zajednice. Institucionalizacija djece ih odvaja od
porodica i zajednice i ~esto odlaè razvoj zdravog djetinjstva.
Ja~aju njegu i {ire kapacitete porodica i zajednica: Ja~anje ili {irenje kapaciteta zajednica da
bi popunila sve ve}e rupe u sigurnosnoj mreì (koju je tradicionalno obezbje|ivala pro{irena
porodica) moè biti najefikasniji, isplativ i opravdan na~in pomaganja siro~adima i drugoj ranjivoj
djeci. Porodice i dru{tvo tako|er igraju bitnu ulogu u identifikovanju djece kojoj je pomo}
najvi{e potrebna, onima koji su inficirani HIV-om/AIDS-om i drugoj ranjivoj djeci.
Uklju~uju djecu i omladinu: Djeca nisu samo pasivna, nemo}na ciljna grupa kojoj treba biti
pruèna pomo}, ve} sposobni u~esnici i va`ni resursi u uklju~ivanju u reakcije dru{tva na HIV/
AIDS. Aktivno uklju~ivanje djece u inicijative brige im moè izgraditi ose}aj samopo{tovanja i
efikasnosti i izgraditi vje{tine koje mogu koristiti u budu}nosti.
Izgrade {iroku saradnju me|u klju~nim stejkholderima u svim sektorima: Da biste iza{li u
susret potrebama djece (pod specijalnim rizikom) …treba da postoje {iroke mreè i usmjerena
propaganda koja uklju~uje vladu, civilno dru{tvo i nevladine organizacije u zajedni~kim
inicijativama za dru{tvenu akciju.
Primjenjuju dugoro~ne perspektive: Dizajn programa uklju~uje odrìve i primjenjive pristupe.

Iako je materijalna asistencija neophodna, tako|er je bitno da obezbijedimo da dru{tveni
projekti nisu vo|eni samo materijalnom podr{kom ve} vlasni{tvom i odgovorno{}u.
Integracija sa drugim slu`bama: Po{to problemi sa kojima se suo~ava siro~ad i druga ranjiva
djeca po~inju mnogo prije smrti njihovih roditelja, briga o djeci na koji uti~e HIV/AIDS treba
da po~ne u najranijem mogu}em stepenu. Slu`be koje brinu o siro~adi i drugoj ranjivoj djeci
treba da budu povezane sa nekim elementima odgovaraju}e njege, kao {to je dobrovoljno
savjetovanje i testiranje na HIV, prevencija preno{enja HIV-a sa majke na dijete i drugi.
Odnos njege i prevencije: Siro~ad i druga ranjiva djeca su pod visokim rizikom infekcije od
HIV-a zbog svoje ekonomski te{ke situacije i gubitka roditeljske njege i za{tite. Samo zbog

Poglavlje 7
ovoga programi za njegu treba da uklju~e visok stepen prevencije, koji je usmjeren ka djeci i
omladini.45
Seksualni radnici
Uvod
Postoji mnogo razloga zbog kojih mno{tvo mladih ljudi prodaje svoje tijelo, a preìvljavanje
je naj~e{}i razlog za to. Ljudi koji su uklju~eni u seksualni rad i ljudi koji ih iskori{tavaju se
naj~e{}e kriju od dru{tva. Mnogo toga je ipak poznato o tipovima ìvota i rizicima povezanim
sa seksualnim radom, kao {to je nasilje (fizi~ko i mentalno), diskriminacija, gubitak osnovnih
ljudskih prava, visok stepen obolijevanja od SPB-a i HIV-a/AIDS-a.
Klijenti kojima trebaju seksualne usluge obi~no traè mlade, zato {to misle da su oni jo{ nisu
inficirani HIV-om. Adolescenti koji su seksualno iskori{tavani ~esto nemaju mo} da u~ine
seksualni odnos sigurnijim, na primjer, kori{tenjem kondoma ili traènjem da neko drugi to
uradi. Djevojke su pod ve}im rizikom nego momci. Uop{teno, seksualni radnici rijetko koriste
zdravstvene slu`be i imaju slab pristup informacijama. Tako|er se de{ava da seksualni radnici
nude dvije cijene za svoje usluge; jednu za za{ti}enu seksualnu aktivnost sa kondomom i
ve}u cijenu za aktivnost bez kondoma. Ovi problemi pokazuju za{to je neophodno da se
pove}aju napori za za{titu mladih ljudi od seksualne eksploatacije. Ono {to slijedi je izvod iz
novina koji opisuje poloàj seksualnih radnika u Nepalu, ali moè biti primijenjen {irom svijeta;
“… najve}i broj èna i mu{karaca iz raznih dijelova zemlje se uklju~uje u seksualni rad
samo da bi se prehranili. Zbog nedostatka specifi~nih i jasnih zakonskih odredbi, pravila i
regulacija, seksualni radnici trpe mnoge nevolje od klijenata, makroa (agenata), porodica,
dru{tva i administracije, pogotovo policije. U na{em dru{tvu i kulturi, seksualni rad se
shvata kao ‘dru{tvena kleveta’. Ve}ina seksualnih radnika i sama osje}a i misli da je
seksualni rad nemoralan. Tako|er, skoro svi seksualni radnici nisu svjesni svojih prava
(zakonskih, ustavnih i ljudskih) i svoje situacije.46
Jo{ jedan primjer je profil romskih seksualnih radnika u Evropi.
Ko su romski seksualni radnici i kako rade?47
l Ve}ina ima ispod 25 godina

l Obi~no rade veoma daleko od mjesta gdje ìve
45
http://www.FHI.org/en/HIVAIDS/Publications/FactSheets/carorphans.htm
© Family Health International (FHI)
46
Metodologija za sveobuhvatan model promjena u pona{anju, B.M.R. Shrestha1 ,Int Conf AIDS. 2002 juli
7-12;14: Abstract No. F1171
47
Nikolov, N. Working with Migrant and Roma Sex Workers’ Plenary Presentation from Report seminar ‘Sex,
Drug Use, Mobility and HIV/AIDS in Central and Eastern Europe’ Jun 5-8, 2003 Prag, Republika ê{ka

Poglavlje 7
l Ve}ina su imigranti
l Imaju veoma promjenjivu grupu klijenata
l 30% njih su intravenski korisnici droga
Ve}ina ima momke ili muève kao makroe/menadère
Barijere i prepreke koje treba prevazi]i: perspektive seksualnih radnika
Stereotipi
Seksualni radnici u mnogim kulturama doìvljavaju visok stepen stereotipizacije. êsto
doìvljavaju zna~ajnu diskriminaciju kao rezultat njihovog na~ina ìvota i ~esto se prema njima
pona{aju kao prema gra|anima niè klase. U mnogim kulturama uobi~ajeno je kori{tenje rije~i
‘prostitutka’ u uvredljivom kontekstu, kao vrsta optu`be. êsto su tretirane kao ‘prljave’ osobe
jer se seks smatra ‘prljavom’ temom. Uticaj stavova ovog tipa moè biti psiholo{ki {tetan po njih.
Problemi samopo{tovanja
Samopo{tovanje seksualnih radnica/ka je ~esto osporavano zbog negativnog na~ina na koji
ljudi u mnogim kulturama, klijenti i makroi, postupaju sa njima.
Neki od njih se bave tim poslom jer nemaju drugu opciju - treba im novac da preìve. Neki od
njih rade iz drugih razloga. Mnogo njih dolazi u neprilike zbog droge, i morali su da rade ‘bilo
{ta’ (obezbje|uju seksualne usluge) da bi sprije~ili fizi~ke tegobe (zbog simptoma prekinutog
uzimanja droge).
Neki od njih dobro zara|uju, i ~ak ponekad vole svoj posao, osim kada imaju posla sa ludacima.
Ljudima obi~no nije stalo da pogledaju ko su i za{to to rade. Neki ih posmatraju sa visine, ali
ipak tr~e do njih kada im ne ide kod ku}e ili kada su im potrebne njihove usluge.
Fizi~ko zlostavljanje i nasilje

Oni su ugroèni na mnogo na~ina, a jedan od njih je jedan fizi~ko zlostavljanje od klijenata ili
makroa.
Njihovi radni ìvoti se ~esto vrte oko kriminala i nasilja.
Industrija trgovine ljudima

Postoje uàsne posljedice na ìvote onih koji su zavr{ili u industiji trgovine ljudima. Ima ih na
hiljade {irom svijeta. Ponekad im je obe}avano da }e se udati jednom kada se presele na novu
lokaciju. êsto je, u po~etku, cijela stvar izgledala kao da se sele iz valjanog razloga, kao {to
je ljubav, novi posao ili bolji ìvot. Ako su ve} bili u te{koj situaciji, bilo {ta drugo moglo im je,

Poglavlje 7
navodno, biti samo izlaz iz nje. Jednom kada su bili dovoljno daleko od svojih porodica desilo
se neprijatno bu|enje. Za mnoge od njih trebalo je vremena da shvate da su bili potpuno
zavedeni. Trgovina ljudima je veliki posao. Ipak, polako se pokre}u programi koji poku{avaju da
ih spase.
Zloupotreba psihoaktivnih supstanci i hemijska ovisnost

Ljudi uvu~eni u seksualni rad ~esto imaju problema povezanih sa zloupotrebom psihoaktivnih
supstanci. Ovo ih moè ~initi ranjivijim na mnogo na~ina. Mo`da }e morati da rade pod veoma
te{kim okolnostima da bi zaradili dovoljno novca za svoju ovisnost. To ih moè uklju~iti u jo{
rizi~nije pona{anje.
Stid:krivica u vezi sa roditeljskom ulogom

Seksualnim radnicima koji imaju djecu moè biti jako te{ko i ~esto se mogu osjetiti veoma
posramljenim. Nekad se mogu preseliti u gradove gdje ih niko ne poznaje. Kada bi njihove
porodice saznale, to bi bilo katastrofalno po njih. Nekad se ~ini da su mnogi ljudi - oni koji
kupuju njihove usluge - oni koji ih ~ine da se stide, a to rade samo kako se ne bi suo~ili sa tim
ko su oni ustvari.
Depresija
Depresija je ~esto povezana sa poslom koji ima elemente opasnosti, bolesti, nasilja, seksualnog
i emocionalnog zlostavljanja i zloupotrebe psihoaktivnih supstanci, kao {to je seksualni rad.
Problemi zdravlja i infekcije

Ponekad se moraju nositi sa infekcijama kao sastavnim dijelom njihovog posla, posebno ako
ne koriste ili ne koriste uvijek kondome. âk i kad koriste kondome, na primjer, mogu dobiti
herpes zbog dodira koè na mjestima gdje se ne nalazi kondom. To zna~i da }e odlaziti na
mnoge preglede na klinike i da se generalno ne}e osje}ati dobro. Neki od njih ne mogu da
imaju djecu jer su postali sterilni zbog infekcija kao {to je klamidija i nepravovremenog lije~enja.
U industriji seksualnog rada postoje fizi~ki problemi koji mogu da nastanu sa mukoznim
membranama (mekim tkivom koje oblaè vaginu) kao rezultat uticaja mnogobrojnih seksualnih
odnosa. Osoba moè postati veoma osjetljiva zbog odnosa sa mnogobrojnim partnerima, {to
moè prouzrokovati ‘ulceracije’ koje predstavljaju otvorene rane na koì. To ponekad stvara
fizi~ku situaciju u kojoj je olak{ano prodiranje HIV-a i drugih virusa u tijelo.
Anonimnost
Seksualni radnik koji èli da pomogne i obu~i vr{njake }e vjerovatno èljeti da ostane
anoniman. Ako to ne moè biti garantovano, moè biti te{ko njemu ili njoj da vjeruje organizaciji
dovoljno da do|e na obuku i uklju~i se u program.

Poglavlje 7
Vr{njaci predava~i koji mogu pomo}i seksualnim radnicima
Da bi vr{njak predava~ bio uspje{an u pomaganju seksualnim radnicima u vezi sa seksualnim

i reproduktivnim zdravljem i sli~nim pitanjima, on ili ona moraju biti otvoren po prirodi i
sposobni da im pristupe bez osu|ivanja. To je zbog toga jer su oni koji su bili seksualni radnici
najkvalifikovaniji da znaju kako, za{to i gdje da dopru do njih u vr{nja~kom obrazovanju.
Seksualni radnici kao vr[nja^ki edukatori
Dva profesionalca u oblasti prevencije AIDS-a, L Brussa and H Mongard, pruìli su neke
prakti~ne savjete i opise koraka preporu~enih u obu~avanju seksualnih radnika za vr{njake
predava~e.48 Njihov rad se zasniva na organizaciji Transnacionalna AIDS/SIDA prevencija me|u
prostitutkama migrantima u isto~noevropskom projektu (TAMPEP).
Iako se ve}i dio njihovog opisa treninga i klju~nih koncepata poklapa sa standardnim pristupom
kursu obu~avanja vr{njaka predava~a koji rade sa bilo kojom vulnerabilnom grupom, oni
izvode sljede}e zaklju~ke, koji zasluùju posebnu pa`nju;
l Pri odre|ivanju imena kursa obuke za vr{nja~ke edukatore seksualne radnike,

izbjegavajte kori{tenje termina koji se odnose na ‘seksualne radnike’. Brussa and
Mongard isti~u da mnogi seksualni radnici vide svoj posao kao privremeno stanje, a
ne kao svoj identitet, pa stoga sugeri{u izbjegavanje kori{tenja imena, naslova, oznaka
koji identifikuju program kao ne{to {to ima veze sa seksualnim radnicima. Predlaù
da se umjesto toga koristi naslov ‘Prevencija i higijena’.
l Jo{ jedna va`na preporuka je da instruktori u kursu trebaju da budu upoznati sa
fenomenom seksualnog rada.
l Sli~no kao i u svim kursevima vr{nja~kog obrazovanja, preporu~ljivo je pozivanje
gostiju govornika. Oni mogu biti doktori iz lokalnih klinika, neko ko radi u klinikama za
kontraceptivno savjetovanje, obu~eni vr{njaci predava~i ili socijalni radnici.
l U~esnici kursa trebaju biti nagra|eni malom svotom novca za vrijeme i napor koji
ulaù u u~e{}e, kao i za mogu} gubitak zarade tokom vremena provedenog u
radionici.
l Istraìvanje
l Jo{ jedan bitan problem u kreiranju i obezbje|ivanju djelotvornog vr{nja~kog
obrazovanja za seksualne radnike je problem kori{tenja dobrih metoda istraìvanja.49
48
Brussa, L. and Mongard, H. Organization and carrying out of training for peer educators. In; Research for
Sex Work 1, 1998

49
Pyett, P. Doing it together: Sex workers and researchers. u; Research for Sex Work 1, 1998.

Poglavlje 7
Da biste doprli do seksualnih radnika dobrim vr{nja~kim obrazovanjem, uvijek je korisno
prikupiti osnovne podatke kroz ‘procjene potreba’. To je na~in da saznamo {ta se stvarno
odvija u ciljnoj populaciji, kao i {ta su njihove potrebe.
Drugi istraìva~, Pyett, je rekla;
“Vjerovatno i ne treba re}i da istraìvanje seksualnog rada nije lak posao, posebno kada je
populacija nepoznata i sakrivena zbog ilegalne prirode svog posla. I vi{e od toga, seksualni
radnici imaju dobar razlog da ne vjeruju istraìva~ima i da se opiru istraìvanju. Kako da
prevazi|emo te prepreke?”
Ona nagla{ava da je potrebno da izgradimo odnose u radu sa seksualnim radnicima tako da

moèmo u isto vrijeme njih obu~avati kao istraìva~i i u~iti od njih kako da istraùjemo na na~in
koji je koristan i u isto vrijeme prihvatljiv.
Va@nost odr@avanja tajnosti
Jedna strategija koju Pyett opisuje bila je namijenjena ~lanovima lokalnih organizacija o pravima
za seksualne radnike , da bi ispitali sve seksualne radnike sa kojima su dolazili u kontakt tokom
{estomjese~nog perioda putem upitnika. Oni su stavljali popunjene upitnike u
zape~a}ene koverte i vra}ali ih istraìva~ima na analizu. Ovo istraìvanje pokazuje da je, ako se
pa`ljivo provede, mogu}e obu~avanje seksualnih radnika da skupe va`ne procjene potreba koje
mogu pomo}i u kreiranju i odràvanju programa vr{nja~kog obrazovanja seksualnih radnika.
U drugoj studiji, koja je upu}ena jo{ ugroènijim seksualnim radnicima, na koje nije
obra}ena pa`nja u prvom istraìvanju, obavljeni su opse`niji intervjui da bi se ispitali zdravstveni
problemi, rizici i bezbjednost me|u ènama koje su identifikovane kao ugroène. Ove ène
su bili veoma mladi i neiskusni seksualni radnici ili su bile zavisne od droge, besku}nici, ili su
radili ilegalno, posebno na ulicama. Intervju su vodili seksualni radnici obu~eni za tu svrhu.
Prednosti uvo|enja seksualnih radnika kao vr{njaka istraìva~a je o~igledna, posebno u
osjetljivim pitanjima i povjerenju uspostavljenom sa intervjuisanim ènama.
Pyett je zaklju~ila;
“… ne samo da seksualni radnici imaju neprocjenjiv doprinos kao vr{njaci predava~i ve}
tako|er, ako istraìvanje treba da uti~e na ìvote seksualnih radnika, obostrana je korist da
to uradimo zajedno”.
Seksualne manjine i osobe u preispitivanju
Uvod
U mnogim kulturama je uobi~ajeno da se posmatra prete`no upro{ten pristup spektru ljudske
seksualnosti. Ipak, i me|u ljudima koji spadaju u kategoriju seksualnih manjina , postoje velike
razlike.

Poglavlje 7
êsto se misli da su ljudi ili heteroseksualni (‘strejt’) ili homoseksualni (‘gej’ u slu~aju
mu{karaca ili ‘lezbijke’ u slu~aju èna). U nekim kulturama se priznaje da neke ljude mogu
privla~iti i oba spola. U tom slu~aju moèmo ih zvati ‘biseksualcima’.
Postoji argument, me|utim, u prilog tome da ljudska seksualnost moè i}i i vi{e (ako uzmemo
u obzir pravac istraìvanja Alfreda Kinseya).50 U njegovom istraìvanju otkriveno je da seksualni
izbor i privla~nost ljudi neprekidno spaja ove dvije krajnosti sa puno tonova izme|u, jer
neki ljudi mogu biti uglavnom jedne ili druge orijentacije, uz izvjesnu privla~nost ili prema
sopstvenom ili prema suprotnom spolu. Zbog toga, mogu postojati mu{karci koje uglavnom
privla~e ène, ali imaju povremenu privla~nost prema mu{karcima. Ovaj tok se zove Kinseyeva
skala.51 Kao {to se moè vidjeti na ovoj skali, brojevi od 0 do 6 prikazuju razli~ite nivoe
seksualne orijentacije.
0 = isklju~ivo heteroseksualni
1 = uglavnom heteroseksualni, povremeno homoseksualni
2 = uglavnom heteroseksualni, vi{e nego povremeno homoseksualni
3 = podjednako homoseksualni i heteroseksualni
4 = uglavnom homoseksualni, vi{e nego povremeno heteroseksualni
5 = uglavnom homoseksualni, povremeno heteroseksualni
6 = isklju~ivo homoseksualni
U svjetlu spektra seksualnih izbora koji je prikazan Kinseyevom skalom, neki ljudi raspravljaju
da li nasilne reakcije protiv homoseksualaca poti~u od osoba koje ne prihvataju dio sebe koji
uklju~uje privla~nost ka istom spolu.
Barijere i prepreke koje treba prevazi}i; perspektive gej mu{karaca, mu{karaca koji imaju seks
sa mu{karcima, lezbijki i biseksualaca
U mnogim kulturama smatra se tabuom imati seks sa osobom istog spola. Gej mu{karci ili
mu{karci koji imaju seks sa mu{karicma (MSM) smatraju da ljudi ne èle da pri~aju o svojoj
situaciji, ~esto odbijaju}i da priznaju da uop{te i postoje. Ova reakcija je ista i za lezbijke, i vodi
homofobiji, koja je iracionalni strah i mr`nja prema mu{karcima koji imaju seks sa mu{karcima,
lezbijkama i homoseksualnosti kao pojavi. Historijski, heteroseksualnost i pretpostavka o
seksu koji vodi za~e}u, suprotstavljena je ideji homoseksualnosti, i generalno postavljena kao
dru{tveno, kulturno i moralno pravilo. Sve {to nije dio ove heteroseksualne slike, smatrano je
da je protiv pravila i time pogre{no.
50
Kinsey, Alfred C. et al. (1948/1998). Sexual Behavior in the Human Male. Philadelphia: W.B. Saunders;
Bloomington; Indiana U. Press.
51
http://www.kinseyinstitute.org/resources/images/rating-scale.jpg

Poglavlje 7
Odnosi me|u pripadnicima istog spola se demonizuju utem mjera kao {to su izolacija od
dru{tva, marginalizacija, stigmatizacija, diskriminacija i kazne zatvorom. Gej, MSM i lezbijke
uvijek su tretirani kao ‘druga~iji’ i ~esto ih nazivaju pogrdnim imenima. Homofobija nije samo
na~in razmi{ljanja, ona se ispoljava u direktnom agresivnom pona{anju prema njima.
Za homoseksualne grupe moète primijeniti iste principe i modele kao i za druge ranjive,
marginalizovane i dru{tveno odba~ene grupe. U nekim kulturama marginalizacija je tako
velika da gra|ani ~ak smatraju da oni i ne postoje ili da postoji jako malo osoba koje su
homoseksualne. Realnost je da postoje u zna~ajnom broju u ve}ini dru{tava. êsto ìve u
zatvorenim dru{tvima ili zajednicama koje se ~uvaju kao tajna, osim za ljude koji suosje}aju sa
njihovom situacijom. Uglavnom su upla{eni od reakcije ljudi na njihov seksualni izbor.
Diskriminacija i stavovi: ”[ta oni @ele da doka@u?”
Diskriminacija prema ljudima u seksualnim manjinama se lako vidi u nekim klasi~nim primjerima
koji su dio svakodnevnog ìvota.
Na primjer, kada se mu{karac i èna romanti~no ljube na ulici, ljudi generalno ne obra}aju
pa`nju. U mnogim na{im kulturama, tendencija je da se pretpostavlja da su dvoje intimno
povezani i da izraàvaju svoja ose}anja jedno prema drugom bez drugih motiva. Ako se, sa druge
strane, ista romanti~na aktivnost de{ava izme|u dva pripadnika istog spola, osje}anje i odgovor
su drasti~no druga~iji. Javno iskazivanje romanti~nih osje}anja me|u pripadnicima istog spola
moè biti doìvljeno kao neka vrsta pobune, ‘egzibicionizma’ ili poku{aja da se ne{to dokaè’.
Kada vide dva mu{karca da se romanti~no ljube, ljudi mogu postavljati pitanja kao {to su
‘Za{to to moraju raditi javno? Da li èle ne{to time da dokaù?’ Lako je uo~iti za{to je ovo oblik
diskriminacije, ako razmislite koliko je manje vjerovatno da }e ljudi imati sll~ne pretpostavke
ako bi se dva pripadnika suprotnog spola ljubila na javnom mestu.
Homoseksualnost moè do}i u sukob sa porodi~nim, dru{tvenim i li~nim o~ekivanjima, {to

je primaran izvor konflikata koji okruùju ove probleme. Oni iz seksualnih manjina koji javno
izraàvaju svoju orijentaciju postaju mete mentalnog i fizi~kog nasilja. Diskriminacija je ~esto
vidljivo iskazana pa su obi~no obiljeèni kao bolesni ljudi, ~esto odvojeni od djece i otpu{teni
sa poslova. Zbog toga mnogi od njih ìve dvostruke ìvote, homoseksualni i heteroseksualni,
privatni i javni. Roditelji osoba iz seksualnih manjina ~esto krive sebe za seksualnu orijentaciju
svog djeteta, doìvljavaju}i je kao bolest ili defekt. Tipi~ne roditeljske emocije su;
l bijes
l osje}anje krivice ili sramote
l strah od obiljeàvanja od strane dru{tva i stigmatizacije..
Reakcije u porodicama se mogu pokazati kroz:
l nasilno pona{anje i/ili stavove

l slanje u mentalne institucije na ‘lije~enje’

Poglavlje 7
l slanje na ‘reprogramiranje’ da bi bili ‘preobra}eni’ u strejt ljude od strane psihologa i
psihijatara
l neki roditelji vi{e ili manje odbijaju, ‘otpisuju’ ili razba{tinjuju svoju djecu.
Stvarna @ivotna iskustva
Sljede}i navodi iz knjige ‘Na{a tijela i mi’ opisuju neke od misli i osje}anja koje lezbijke mogu
imati u prihvatanju svog seksualnog identiteta i otkrivanju svog seksualnog identiteta drugima.
“Osjetila sam jaku politi~ku i li~nu posve}enost ènskim pitanjima i odu{evljenje

lezbijkama, ali sam se pla{ila i da pomislim da mo`da i ja èlim da volim ènu -moji roditelji
bi eksplodirali, moj biv{i mu` bi poku{ao da dobije starateljstvo nad na{om djecom, moje
prijateljice bi mogle pomisliti da èlim da ih zavedem. Tako|er sam se pla{ila da bi to bio
izbor protiv mu{karaca, a ne za ène. Kona~no sam jednog dana rekla sebi, ‘Za sada, ja sam
lezbijka’, i neki bitan dio moje li~nosti je do{ao na pravo mjesto. Zadovoljna sam {to sam
izabrala da budem lezbijka prije nego {to sam imala ènu ljubavnicu.”
“Kada sam oti{la na koled` tamo su bila jo{ samo dva crna studenta u cijelom kampusu,
i oni su dolazili iz porodica srednje klase. Nisam se dobro osje}ala pored njih kao ni
pored bijelih studenata srednje klase. Po~ela sam da postajem svjesna svoje sklonosti ka
ènama, koju sam poku{avala da suzbijem.
Po{to sam bila dru{tveno van svog elementa, uvijek sam se pona{ala ~vrsto i agresivno da
bih to prikrila, i ljudi su po~eli da me optuùju da sam lezbijka. Bila sam prestra{ena da se
moje fantazije pokazuju na neki na~in i po~ela sam da izlazim sa momcima da bih to sakrila.
(….)
@enski pokret mi je pruìo podr{ku, jer sam mogla da vidim da druge ène imaju hrabrost
da promijene svoje ìvote. Njihov primjer mi je dao snage da uvidim da sam varala sebe
pretvaraju}i se da sam strejt. Moj ìvot je postao mnogo ispunjeniji i mnogo sre}niji od
tada.” (str. 202)
“Moja najbolja prijateljica tokom trinaest godina je prekinula na{e prijateljstvo nekoliko
mjeseci po{to sam joj priznala, i nismo se ~ule ve} deset godina. Bez obzira koliko dobro
nekoga poznajete, nikada ne moète ta~no znati {ta da o~ekujete kada priznate svoje
sklonosti.” (str. 203)52
U zapadnim zemljama, fraza ‘coming out’ se koristi da opi{e javno izjavljivanje pripadanja
seksualnoj manjini. U nekim zemljama Centralne i Isto~ne Evrope poku{avamo da sakrijemo
na{u seksualnu orijentaciju, ali to ne zna~i da se praksa seksualnih manjina na ‘coming out’
ne}e uskoro desiti i u va{oj zemlji.
52
Boston Women’s Health Book Collective, Our Bodies, Ourselves, For The New Century (Touchstone,
1998). Novo izdanje Our Bodies, Ourselves stiè iz Touchstone u prolje}e 2005.

Poglavlje 7
Spreâvanje diskriminacije
Da bi sprije~ili diskriminaciju, neophodno je prihvatiti mogu}nost slobodnog izbora u svakom

segmentu ìvota. Na taj na~in, pripadnici seksualnih manjina }e biti u mogu}nosti da koriste svoja
prava, koja su ista kao i bilo kog drugog gra|anina. Ono {to je jo{ va`nije jeste da prihvatimo
da ~ak iako su razli~iti zbog njihovog seksualnog identiteta, nisu manje vrijedni kao osobe.
Uz pomo} programa vr{nja~kog obrazovanja da mladim ljudima otkriju primjere pozitivnih
iskustava zdrave seksualnosti, kao {to su ljudi koji ìve otvoreno kao GBLTP ili ‘strejt’, rade}i i
u~e}i zajedno kao prijatelji, izbori}emo se sa predrasudama.
Kao {to je prethodno re~eno, jedna od glavnih prepreka sa kojom se suo~avaju ljudi koji
spadaju u kategorije seksualnih manjina su stigma i diskriminacija koje name}e dru{tvo.
“Dru{tvena homofobija ometa primjenu djelotvornog programa prevencije za gej omladinu i
moè obeshrabriti mlade gej mu{karce u dobijanju preventivnih usluga”53 Intenzitet stigme i
diskriminacije ~esto vodi visokom stepenu tajnosti oko seksualne orijentacije ljudi, posebno u
ovim zajednicama.
Treba da bude prihva}eno da upu}ivanje seksualnih i reproduktivnih zdravstvenih poruka

mladim ljudima iz seksualnih manjina ne name}e ili promovi{e seksualnost, ve} predstavlja
odgovorno pona{anje prema problemima javnog zdravlja.54
Problemi @ivota u skrivanju
Jedan od problema dopiranja do onih koji su unutar seksualnih manjina je ponekad skrivena
priroda dijelova njihovih ìvota. Zbog diskriminacije koja je povezana sa pripadno{}u seksualnoj
manjini, ljudi ~esto ìve u ‘zatvoru’ njihovih romanti~nih i seksualnih ìvota. To moè u~initi
pristup nekome ko nije otvoren da govori o svojoj seksualnoj orijentaciji i ìvotnom stilu.
Poku{aj da zataje svoju seksualnu orijentaciju nekad vodi slu~ajevima, na primjer, da kriju
romanti~ne veze od svojih susjeda. Da bi sprije~ili ljude da posumnjaju da je u pitanju
homoseksualna veza, neki }e poku{avati da izbjegnu da budu vi|eni sa istom osobom previ{e
~esto. Za neke to tako|er moè voditi izbjegavanju odlaska na bilo kakve javne skupove za koje
je poznato da su povezani sa gej ili lezbijskom kulturom.
@elja ili potreba da odrè svoju seksualnu orijentaciju tajnom nekada vodi ve}em stepenu
anonimnih susreta i na~ina ìvota, {to dovodi do pove}ane mogu}nosti da znaju manje o svojim
potencijalnim seksualnim partnerima.
53
Grossman, A.H. Homophobia: a cofactor of HIV disease in gay and lesbian youth. Journal of the Association
of Nurses in AIDS Care. 1994; 5:39-43 ) kao {to je navedeno na Kalifornijskom Univerzitetu San Francisko
lista ~injenica pod naslovom “what are young gay men’s HIV prevention needs?” from HIV Prevention:
Looking Back, Looking Ahead, Coates, T., i Makadon, H.J., pripremio Dr. Robert Hays, April 1995.
54
University of California San Francisco Fact sheet entitled “what are young gay men’s HIV prevention
needs?, from HIV Prevention: Looking Back, Looking Ahead, Coates, T., i Makadon, H.J., pripremio dr.
Robert Hays, april 1995.

Poglavlje 7
Takav na~in ìvota moè dovesti i do ve}eg osje}aja usamljenosti, izolacije ili otu|enja. Jedna
stvar koja posebno moè voditi diskriminaciji jeste pretpostavka da su pripadnici seksualnih
manjina po prirodi ‘hedonisti’, {to zna~i da traè zadovoljstvo i samoispunjenje. Misli se ~esto
da oni djeluju na osnovu impulsa koji se izbjegavaju ili zabranjuju u mejnstrimu dru{tva.
Ovo moè voditi preziru ljudi koji se bore sa osje}anjem stida ili zbunjenosti u vezi sa svojim
sopstvenim impulsima, fantazijama i osje}anjem poùde.
Samo seksualna bi}a…
U mnogim na{im zemljama, jednom kada osoba shvati da se isti~e zbog neke vrste razli~itosti,
on ili ona ili ono se ~esto gledaju kroz prizmu onoga u ~emu se njihova razika sastoji. Tako, ako
je poznato da je osoba homoseksualna, ~esto postoji tendencija dru{tva da se ta osoba kao
prvo i najva`nije posmatra preko svoje seksualnosti, prije nego preko bilo koje druge uloge.
Stid i krivica
Po{to su mnoge na{e kulture u~ile vijekovima o tome {ta je ‘ispravno’ ili ‘neispravno’,
‘prikladno’ ili ‘neprikladno’, i ‘prihvatljivo’ ili ‘sramno’, postoje va`ni psiholo{ki problemi koji
okruùju seks i seksualnu orijentaciju.
Zakon
U mnogim na{im kulturama zakonodavni sistem je ~inio ili kontinuirano ~ini te{kim da se
bude ‘deklarisan’ ili javan u pogledu seksualne orijentacije i na~ina ìvota osoba pripadnika
seksualnih manjina. To je jo{ jedna prepreka za otvorenu komunikaciju o va`nim zdravstvenim
pitanjima pripadnika seksuanlih manjina.
‘Ali ja nisam gej’
Mnogi tinejdèri, bez obzira na svoju seksualnu orijentaciju, sebe ne vide kao nekoga ko je
pod rizikom dobijanja HIV infekcije. Preventivne poruke ponekad stiù do gej ili biseksualnih
mu{karaca, ali postoje i mladi ljudi koji imaju seks sa mu{karcima, ali ne prihvataju ove
poruke ili ih ne smatraju relevantnim. To se moè desiti kada mlada osoba sebe posmatra kao
heteroseksualnu ili strejt, iako su on ili ona eksperimentisali sa osobama istog spola, ali to
prekinuli. Tako|er, mu{karac moè da ne smatra sebe gej osobom ako je on aktivan partner u
odnosu sa drugim mu{karcem.
Za{tita gostiju govornika

Svaki organizator programa mora prona}i na~in da osigura bezbjednost i povjerljivost svojih
gostiju govornika iz ranjivih, marginalizovanih i dru{tveno odba~enih grupa. Organizator mora
postaviti pitanja; ‘Mogu li obezbijediti dovoljno sigurnu okolinu za u~enje, za govornike koji
mogu i èle da podijele svoje li~no iskukstvo?’ i ‘Mogu li smanjiti ili minimizovati bilo kakve
{anse za negativne dru{tvene reperkusije poslije obuke?’

Poglavlje 7
Programi na nivou zajednica su pokazali da stiù do velikog broja mladih ljudi. Navedeno je da;
“…jedan uspje{an program unapre|uje standarde bezbjednijeg seksa me|u mladim gej
ljudima kroz spektar dru{tvenih aktivnosti i aktivnosti malih grupa koje kreiraju i vode sami
mladi ljudi”55.
Pomo}u programa smo otkrili da se do mladih ljudi koji se upu{taju u nesiguran seks, a nisu
voljni da poha|aju radionice, lak{e dopiralo preko aktivnosti, kao {to su igranke, filmske ve~eri,
piknici, koncerti gej rep grupa i odbojka{ke utakmice.
U mnogim dijelovima svijeta, zajednice seksualnih manjina su po~ele da rastu. U nekim

regionima je bilo dovoljno politi~kog aktivizma, uspostavljanja ljudskih prava i priznanja tih
grupa, koja su bila presudna za uklju~ivanje, reprezentaciju i otvoreno prihvatanje u dru{tvo.
Sada postoje organizacije koje su pokrenule aktivnosti za uspostavljanje takvih priznanja.

One pokazuju uspje{ne na~ine na koje treba do}i do njih, obrazovati i podràti pripadnike
seksualnih manjina. Sa informacijama dostupnim na internetu, svaki vr{njak predava~ koji èli
da radi sa pripadnicima seksualnih manjina moè prona}i mnogo raznih izvora. Neki od izvora
su navedeni u sekciji resursa ovog priru~nika.
Kori{tenje spolno neutralnih termina

Kori{tenje spolno neutralnog jezika u seksualnom i reproduktivnom zdravstvenom
obrazovanju jedan je od najva`nijih na~ina dopiranja do ljudi unutar seksualnih manjina u
vr{nja~kom obrazovanju.
Mnogi programi bili su razvijeni sa namjerom da stignu do ‘generalne publike’, {to zna~i da
oni pretpostavljaju da su u~esnici heteroseksualni. Kada se ti programi primijene na terenu,
ako nisu pa`ljivo promi{ljeni, teè da stalno koriste primjere heteroseksualnosti i time stvore
osje}anje odvojenosti pripadnika seksualnih manjina. Takvi programi tako|e ne uklju~uju
u~enje o seksualnim odnosima sa osobama istog spola i potrebu za preventivnim mjerama
koje odgovaraju takvim okolnostima. Jako je bitno da se pobrinemo da su vr{nja~ki edukatori
obu~eni da koriste spolno neutralan jezik kad god je to potrebno i mogu}e. Jedan primjer je
kori{tenje termina ‘seksualni partner’ prije nego pretpostavljanje spola partnera.
Razumijevanje seksualnih ìvotnih stilova

Postoje mnogi resursi na web-u sa korisnim informacijama koje bi nam pomogle da bolje
razumijemo na~ine ìvota mladih pripadnika seksualnih manjina. Tako|er, moète na}i primjere
tipova programa koji mogu biti razvijeni za vr{njake i koji uklju~uju vr{nja~ke edukatore.
55
Kegeles, S.M., Hays, R.B., Coates, T.J. The Mpowerment project; a community-level HIV prevention
intervention for young gay and bisexual men. American Journal of Public Health (accepted) as cited in
University of California San Francisco Fact sheet entitled “what are young gay men’s HIV prevention
needs?, from HIV Prevention: Looking Back, Looking Ahead Coates, T., and Makadon, H.J., prepared by
Robert Hays, Ph.D, April 1995

Poglavlje 7
Jedna korisna organizacija sa veb sajtom je Hetrick Martin Institute (HMI) (www.hmi.org), koji
je povezan sa Harvey Milk School. Ova organizacija je osnovana zbog za{tite mladih pripadnika
seksualnih manjina. Veb sajt obezbje|uje informacije i statistike o lezbijskoj, gej, biseksualnoj,
transpolnoj i omladini koja se preispituje (LGBTP). Slijede}i kratki izvod je sa njihove veb
stranice i sadrì statistiku i ~injenice o mladim ljudim u Sjedinjenim Dràvama;
LGBTP omladina u {kolama

l 41.7% LGBTP omladine se ne osje}a bezbjedno u svojim {kolama
l 28% gej tinejdèra napu{ta {kolu svake godine, tri puta vi{e od nacionalnog prosjeka
l 69% LGBTP omladine je prijavilo neku vrstu uznemiravanja ili nasilja
l 46% LGBTP omladine je prijavilo verbalno uznemiravanje, 36.4% seksualno
uznemiravanje, 12.1% fizi~ko uznemiravanje, 6.1% fizi~ki napad
l 86.7% LGBTP omladine je prijavilo povremeno ili ~esto slu{anje homofobi~nih
primjedbi
l 36.6% LGBTP omladine je prijavilo slu{anje homofobi~nih primjedbi od strane
fakultetskog ili {kolskog osoblja
Samoubistva
l LGBTP omladina tri puta ~e{}e poku{ava samoubistvo nego ostala omladina
l 40% LGBTP omladine je poku{alo samoubistvo zbog pore|enja sa svojim
heteroseksualnim vr{njacima
Stavovi u~enika o LGBTP problemima
l 40% u~enika srednjih {kola izjavljuje da ima predrasude protiv homoseksualaca

Jo{ jedan izvor za mlade ljude uklju~ene u vr{nja~ko obrazovanje je veb sajt www.
Youthresource.com. Ovo je projekat Advocates for Youth, smje{ten u Va{ingtonu DC.
U veoma ìvopisnoj uvodnoj strani vebsajta navedeno je;
“Da li se ponekad osje}ate kao da ste okrenuti naopa~ke kada do|e do pitanja koja imate
o va{oj seksualnoj orijentaciji, spolnom identitetu, seksualnom zdravlju? Mo`da bi vam
pomoglo da podijelite svoje brige sa nekim ko je bio u istoj situaciji kao vi, va{i vr{njaci
predava~i vam mogu pokazati kako da svoju unutra{njost okrenete spolja”.
Veb sajt sadrì dosta linkova ka drugim veb stranama organizacija koje pomaù mladim ljudima,
uklju~uju}i one iz seksualnih manjina. To uklju~uje li~na iskustva, seksualno zdravlje i dobro
prenijetu informaciju i druge linkove ka organizacijama mladih, pitanjima propagande i drugim
temama.

Poglavlje 7
Uklju~ivanje porodice i prijatelja
Na veb sajtu organizacije zvane “Roditelji, porodice i prijatelji lezbijki i gej osoba” (PFLAG)
moète na}i vi{e lista ~injenica o pitanjima mladih pripadnika seksualnih manjina,
uklju~uju}i teme kao {to su obja{njenja ‘coming- out’ procesa, diskriminacije i pitanja
mentalnog zdravlja. Tako|er, pokriva pitanja problema roditelja djece koja su pripadnici
seksualnih manjina, kontaktne brojeve i izvore, propagandu, podr{ku i obrazovanje.
Na primjer, jedna lista ~injenica nagla{ava;
“Gej i lezbijski u~enici se ~esto osje}aju nevidljivim u svojim {kolama. Njihova nevidljivost
je obi~no osnaèna hetoroseksualno{}u u njihovoj okolini, koja ih nagoni da se osje}aju
nevidljivim, izolovanim i bez podr{ke”.
PFLAG obezbje|uje statistiku o pitanjima kao {to su samoubistva i procenti napu{tanja {kola,
nasilja, besku}ni{tva, HIV-a/AIDS-a, stavovi u~enika i osoblja, depresija i zdravstveni problemi.
Slijede}i izvod je jo{ jedan primjer kakve bogate informacije moète dobiti od organizacija kao
{to je PFLAG;
Za{to moraju da nam se rugaju?
Roditelji, porodice i prijatelji lezbijki i gejova (PFLAG)
“Gej osobe, lezbijke i biseksualci se ~esto optuùju da se razme}u sa svojom

seksualno{}u kada javno izjave svoju orijentaciju, kada javno razmjenjuju nje`nosti sa
partnerom istog spola ili kada nose gej simbole ili majice ili u~estvuju u gej paradama.
Mo`da }e vam biti naprijatno ako va{e djete javno ispoljava nje`nost prema svom partneru
istog spola. Imajte na umu da svi parovi - strejt ili gej ~esto pokazuju nje`nosti na javnom
mjestu jer se osje}aju zaljubljenim i cjene svog partnera. Ali stanite i razmislite da li se vi
isto tako osje}ate nelagodno kada vidite heteroseksualce u istoj situaciji.
U nekim situacijama, ono {to ljudi zovu ‘ruganjem’ moè biti samo prirodno opu{teno
pona{anje u javnosti. U drugim okolnostima moè biti politi~ka odluka da naglase svoju
seksualnost no{enjem majica ili u~estvovanjem na javnom doga|aju. U kulturama koje ili
ignori{u homoseksualnosti, ili joj se rugaju, javno izraàvanje seksualnosti moè biti vaàn
~in samoafirmacije.
Ako brinete o mogu}im negativnim reakcijama na neko pona{anje koje identifikuje va{e
djete kao gej osobu, imajte na umu da i neke gej osobe, lezbijke i biseksualci sputavaju
svoje sopstveno pona{anje, jer dijele te strahove. Ali na va{em djetetu je da napravi takvu
odluku.”
Kao i u svakom drugom programu vr{nja~kog obrazovanja i programu koji se obra}a

seksualnim manjinama, moè pomo}i roditeljska podr{ka. Organizacije kao {to je PFLAG mogu
ponuditi izvore, ideje i resurse za pomo} roditeljima u podr{ci mladim ljudima koji su pripadnici
seksualnih manjina i èle da postanu vr{nja~ki edukatori.

Poglavlje 7
PFLAG nudi neke jednostavne odgovore na vrste pitanja koje mogu iskrsnuti u vr{nja~kom
obrazovanju koje se odnosi na seksualne manjine. Ovo je izvod sa njihovog veb sajta, koji daje
dva odgovora na ~esto postavljena pitanja;
“Zbog ~ega osoba ima odre|enu seksualnu orijentaciju?
Kako se odre|ena seksualna orijentacija razvija u svakoj osobi, nau~nici nisu dobro protuma~ili.
Razne teorije su predlagale razli~ite razloge za seksualnu orijentaciju, uklju~uju}i genetske i
uro|ene hormonalne faktore i ìvotna iskustva tokom ranog djetinjstva. Ipak, mnogi nau~nici
djele mi{ljenje da se seksualna orijentacija oblikuje u ranom dobu za ve}inu ljudi preko
kompleksnih interakcija biolo{kih psiholo{kih i socijalnih faktora.”
“Da li je seksualna orijentacija izbor?
Ne. Seksualna orjentacija se ispoljava kod ve}ine ljudi u ranoj adolescenciji bez ikakvog
prethodnog seksualnog iskustva. Neki ljudi su pri~ali kako su se puno trudili, tokom mnogo
godina, da promijene svoju seksualnu orijentaciju sa homoseksualne na heteroseksualnu,
ali bez uspjeha. Iz ovih razloga psiholozi ne smatraju da je seksualna orijentacija ve}ine ljudi
svjestan izbor koji moè biti svojevoljno promijenjen.”
Etni^ke i kulturne manjine
Opis grupe
Primjedba; prikaìte sliku grupe iz originalnog teksta
‘Ve}ina’ ili ‘manjina’ su pojmovi u vezi sa alokacijom ili podjelom mo}i. Tako|er, ovi pojmovi su
u vezi sa brojem ljudi koji se mogu identifikovati kao pripadnici tih grupa.
‘Manjinske grupe’ su obi~no slabije i obuhvataju manje ljudi. Tako|er je mogu}e da se ‘manjina’
odnosi na grupe koje mogu biti i ve}e po brojnosti ali i dalje manje mo}ne. Primjer toga je
odnos izme|u broja mu{karaca i èna, gdje je ènski dio uglavnom ne{to ve}i od 51%. Ipak, sa
stanovi{ta mo}i, ène imaju manje prava i zato se smatraju manjinama u nekim kulturama.
Neke druge grupe su tako|er manjinske, uklju~uju}i one koje imaju etni~ki razli~ite korijene
od ‘ve}ine’ gra|ana ili druga~ija religijska uvjerenja. Primjer je romska zajednica u Evropi, koja
se sa procijenjenom populacijom od 7-8.5 milliona se smatra najve}om evropskom enti~kom
manjinom.56
Pripadnici manjinskih grupa mogu se osje}ati;
l otpisanim
l ‘nevidljivim’ u dru{tvu

56
Poricana budu}nost: 2 tom: Roma/Gypsy and Traveller Education in Europe, Save the Children Fund, 2001.

Poglavlje 7
l da imaju slabiju poziciju u dru{tvenim doga|ajima (~ak i onima koji direktno uti~u na
njih)
l da imaju slabiju ekonomsku mo}
l da se tretiraju kao neprihvatljivi
l izolovani
l stigmatizovani
l diskriminisani
l bez ljudskih prava.
Jako ~esto, prema ~lanovima manjinskih grupa se pokazuju direktni neprijateljski stavovi.
@ivot pod tim uslovima ~ini zdravlje i prava ovih ljudi ugroènim. [tavi{e, kulturne okolnosti i
specifi~na potreba koje dolaze iz pripadnosti manjinskoj grupi, uti~u na na~in na koji moramo
da se borimo sa problemima tih grupa. Ove probleme bi trebalo imati na umu pri planiranju
aktivnosti.
Izbjegice i privremeno raseljena lica (PRL)

Primjedba; pokaìte sliku dje~aka iz originalnog teksta
Biti izbjeglica ili raseljena osoba je jedno od naj{okantijih iskustava u ìvotu i ~esto vodi do
postajanja dijela etni~ke i/ili kulturne manjine na novoj lokaciji.
Ova iskustva reprezentuju vrstu napada na ljudska prava; od biolo{kih potreba (za hranom i
skloni{tem), do dru{tvenih i psiholo{kih (kao {to je kontrola nad ne~ijim ìvotom, postajanje
dijela jako bliske zajednice ljudi, odnos sa drugima, postizanje ciljeva i ambicija).
Biti izbjeglica je posebno {okantno za adolescente jer se oni nalaze u specifi~noj i zahtjevnoj
ìvotnoj fazi (fizi~ki rast, kompletiranje formiranja identiteta, po~etak profesionalnih karijera,
itd.). Ova faza je veoma kompleksna i pomalo bolna. Svaki neo~ekivani doga|aj u ìvotu teì da
odloì postizanje i razvoj ciljeva i pove}ava rizik potpadanja pod negativne uticaje. Dolazak u
novo dru{tvo zna~i da se kulturne i etni~ke manjine suo~avaju sa nizom gubitaka i promjena u
vezi sa;
l dru{tvom u kojem su ranije ìvjeli

l vr{njacima
l ro|acima
l {kolom
l navikama
l ljubavlju
l uspomenama.
Posmatraju}i ovo iskustvo u cjelini, oni kao da gube mnogo od svog identiteta. Idealizam,

Poglavlje 7
normalan dio svakog odrastanja, je smanjen. Veoma ~esto to vodi ìvotu bez mogu}nosti
izbora i ponekad ~ak destruktivnom pona{anju ili prema sebi ili prema dru{tvu. Ovi mladi ljudi
su izloèni problemima nasilja, SPB i drugim prijetnjama. Njihove porodice su obi~no veoma
siroma{ne i naglo padaju u siroma{tvo. To name}e dodatni rizik na njihovo psihi~ko, mentalno i
dru{tveno zdravlje. Seksualnost je normalan i o~ekivan dio adolescencije. @ivot u tako
uskra}enim uslovima, posebno u kampovima za izbjeglice i PRL, ugroàva potrebe mladih da;
l na|u partnera
l se zabave
l osiguraju dobro seksualno zdravlje.
U isto vrijeme, ~esto im se uskra}uje mogu}nost dobijanja vitalnih informacija i kori{tenja
zdravstvenih slu`bi, koje mogu sprije~iti zdravstvene probleme.
Planiranje aktivnosti koje uklju~uju ove mlade ljude mora biti zasnovano na razumijevanju
njihovih specifi~nih potreba u promijenjenim ìvotnim okolnostima. Njihovo uklju~ivanje u
programe moè im dati snagu da se;
l
poveù sa dru{tvom
l bolje ga razumiju
l druè sa svojim vr{njacima
l integri{u u njihove zajednice.
To smanjuje rizike sa kojima se mogu suo~iti i pove}ava njihove {anse da budu sposobni da
preuzmu kontrolu nad svojim ìvotima i pona{aju se odgovorno i konstruktivno u svojoj
budu}nosti. Takvi mladi ljudi iz etni~kih i kulturnih manjina koji su tako|er i izbjeglice ili
raseljena lica mogu biti veoma pouzdani izvori informacija u svim fazama pravljenja programa.
Oni najbolje znaju i razumiju svoje vr{njake, navike, potrebe i o~ekivanja.
Uspje{an pristup etni~kim i kulturnim manjinama je od kriti~ne va`nosti u svijetu seksualnog

i reproduktivnog zdravlja {irom svijeta. U mnogim zemljama, ipak postoje, problemi u vezi sa
ovim.
‘Mejnstrim’, predominantna kultura, obi~no je razli~ita na mnogo na~ina od etni~kih i kulturnih

manjina u bilo kojoj zemlji. Ove razlike mogu uklju~iti religijska vjerovanja i prakse, zdravstvene
prakse, obi~aje udvaranja i bra~ne obi~aje, odnose prema raznim supstancama, ekonomsku
situaciju, obrazovanje, ljudska prava i primjene. Svako od ovih pitanja moè predstavljati
barijeru za obrazovne i zdravstvene uslove unutar odre|ene zemlje. Tako|e moè voditi
smanjenoj politi~koj mo}i, i zajedno sa tim nedostatku finansijskih sredstava. Te{ko}e sa kojima
se susre}e romska populacija u nekoj evropskoj zemlji daje primjer nekih problema koji se
obi~no vezuju sa etni~kim i kulturnim manjinama u regionu,a na koje treba obratiti pa`nju.57
57
Nikolov, N. Working with Migrant and Roma Sex Workers’ Plenary Presentation from Report Seminar ‘Sex,
Drug Use, Mobility and HIV/AIDS u Centralnoj i Isto~noj Evropi’ jun 5-8, 2003 Prag, ê{ka Republika

Poglavlje 7
Op{ta situacija Roma u Bosni I Hercegovini
l Visok nivo nezaposlenosti
l Nizak kvalitet ìvota i siroma{tvo
l Nedostatak odgovaraju}e zdravstvene njege
l Navike izbjegavanja medicinske pomo}i
l Visoka stopa nataliteta
l Maloljetni~ka trudno}a
l Nedostatak sredstava i kulturne te{ko}e u pitanjima dje~ije njege
l Visok stepen nepismenosti
l Bez pristupa osiguranju
l Veoma izdvojena i izolovana zajednica - ìve samo u svojim dijelovima grada
l Dru{tveno neintegrisana manjina
Na seminaru ‘Seks, upotreba droga, mobilnost i HIV/AIDS u Centralnoj i Isto~noj Evropi’, 2003.
godine, predava~ je naveo neke od naj~e{}ih predrasuda u pogledu Roma i posebno romskih
seksualnih radnika. Jasno je da su oni velike `rtve stereotipa.
Predrasude prema Romima, posebno seksualnim radnicima

l Prljavi su
l Glupi su
l Svi su lopovi
l Nosioci su infekcija i prenijet }e bolesti
l Beskorisni su i ne mogu da urade nijedan vrijedan posao
l Ne èle nijedan drugi posao i zato su prostitutke
l Lijeni su
Ispod se nalazi ~ek lista razvijena iz ‘neophodnih elemenata za djelotvoran rad sa romskim
seksualnim radnicima’.58 Ona je uklju~ena kao primjer jer moè lako biti generalizovana za
potrebe vr{nja~kih predava~a za efektivan rad sa drugim kulturnim i etni~kim manjinama.
Neophodni elementi za djelotvoran rad sa romskim seksualnim radnicima
l Bolje razumijevanje i svijest o njihovom na~inu ìvota (kulturna i dru{tvena pitanja)

l Regrutovanje i uklju~ivanje Roma u rad slu`be
58
Nikolov, N. Working with Migrant and Roma Sex Workers’ Plenary Presentation from Report Seminar ‘Sex,
Drug Use, Mobility and HIV/AIDS in Central and Eastern Europe’ Jue 5-8, 2003. Prag, Republika ê{ka

Poglavlje 7
l Uporan i dugotrajan rad ka izgradnji sigurnog i povjerljivog odnosa sa njima
l Mogu}nost brzog angaòvanja, dok je istovremeno cilj ponuditi i dugoro~ne programe
podr{ke
l Pomo} u pristupu i vrednovanju sistema redovne zdravstvene za{tite i ljekarskih
pregleda
Rad na boljem upoznavanju sa klijentima na li~noj osnovi
l Dizajn i objavljivanje kulturnih, lingvisti~kih i vizuelno pogodnih sredstava

l Mogu}nost komunikacije kori{tenjem jasnog, ~istog i direktnog jezika
l Ohrabrivanje njihovih napora i potencijalnih uspjeha
l Imati neosu|uju}i stav prema zajednici.
Ljudi sa specijalnim potrebama
Opis grupe
Ljudi sa specijalnim potrebama ima u raznim kulturama, sa razli~itim tipovima li~nosti,
ba{ kao i svih drugih. Neki ih mogu prepoznati kao ljude koje zovu ‘onesposobljenim’ ili
‘hendikepiranim’. Izraz ‘sa specijalnim potrebama’ mnogo vi{e odgovara. Izgleda manje
poniàvaju}i, tako da se ljudi ‘sa specijalnim potrebama’ ne osje}aju da ih ljudi ~udno gledaju ili
ih procijenjuju kao inferiorne.
înjenica da ìve sa specijalnim potrebama zna~i da mogu imati neki fizi~ki detalj koji im ~ini
ìvot teìm nego ‘prosje~noj’ osobi. [ta to zna~i? U nekim slu~ajevima oni nisu u mogu}nosti da
koriste jedno ili vi{e od pet ~ula, da vide, ~uju, osje}aju miris , ukus ili dodir na na~in na koji to
drugi ljudi mogu. U drugim slu~ajevima oni mo`da nemaju isti broj ruku, nogu, {aka, prstiju kao
drugi ljudi, ili mo`da ne funkcioni{u na isti na~in kao kod drugih.
Neki od njih tako su ro|eni, drugi su mo`da imali tu sposobnost ili mogu}nost ranije, ali se
ne{to desilo {to je promijenilo njihova tijela. U nekim slu~ajevima, to se dogodilo kao rezultat
genetike. U drugim, dogodilo se kao rezultat neke vrste lijekova koje su njihove majke mo`da
uzele prije njihovog ro|enja. Neki od njih su izgubili ud ili njegovu sposobnost kao rezultat
ne~ega {to su uradili, ili ne~ega {to je neko drugi uradio. Nekima od njih se ne{to desilo unutar
njihovih tijela, a da niko nije utjecao na to. Ponekad se to desilo zbog bolesti ili neke vrste
infekcije.
Socijalna isklju~enost - nisu nevidljivi, ovdje su!

Da pojednostavimo stvari, mnogi ljudi teè da po|u od pretpostavke da su, dok se ne dokaè
suprotno, svi ljudi vi{e ili manje isti - imaju dvije {ake, dvije ruke, dva oka koja funkcioni{u, dvije
noge, itd..To moè u~initi stvari malo lak{im, bar za one koji nemaju specijalne potrebe. Ali ìvot

Poglavlje 7
nije takav za sve od nas, i moè donijeti bolan osje}aj da smo mi uvijek izuzetak. Pretpostavka o
nemanju ili gubljenju nekog uda (ruke ili noge) ili sposobnosti kao {to su vid ili sluh, pla{i
ve}inu ljudi. Zato }e mnogi izbjegavati ili dràti ‘pristojno odstojanje’ od ljudi koji imaju
odre|ene specijalne potrebe. Ovo ih spre~ava da moraju da misle ili osje}aju previ{e prema
ljudima koji imaju specijalne potrebe i rzmi{ljanju o tuzi koju oni mogu osjetiti kada bi se njima
tako ne{to desilo. Pomislite na trenutak kako bi bilo da ste na drugoj strani, da budete onaj
koga izbjegavaju. Na kraju, za mnoge od onih sa specijalnim potrebama to nije sve {to moramo
prevazi}i, ve} tako|er, i pratiti emocionalni faktor, ~esto stvoren od njihovih vr{njaka i njihove
zajednice.
Stigma i diskriminacija - ponekad lo{e postupaju prema nama i nazivaju nas

pogrdnim imenima
Ve}ina je vjerovatno svjesna kakvim ih sve imenima zovu. ûjemo obra}anja ljudima sa
specijalnim potrebama kao {to su ‘bogalj’, ‘{kart’, ‘nesposoban’, ‘invalid’. Nekad se ti izrazi
koriste ne samo za ljude sa specijalnim potrebama, ve} kao uvreda. Razmislite kako se oni
mogu osje}ati kada ìve sa tim.
Trauma
Oni sa kongenitalnim (uro|enim) specijalnim potrebama se razlikuju od onih koji su ih zadobili
kao rezultat gubitka sposobnosti. Kada ljudi izgube sposobnost da hodaju usljed sljepila ili
paralize, na primjer, to moè biti posebno uznemiravaju}e. Ali, kada dobiju dovoljno vremena
da se priviknu na nove ìvotne okolnosti, mogu biti jaki i nau~iti da ìve sa njima.
Sa specijalnim potrebama od ro|enja ili ne, moraju tako|er pro}i kroz neka zajedni~ka
iskustva zbog na~ina na koji ljudi postupaju prema njima. Ve}ina ne èli da ih ljudi saàlijevaju
ili da pretpostavljaju da ne mogu ni{ta da urade. Mnogi od njih vi{e vole da prvo pitate da
im pomognete, ako smatrate da im je pomo} potrebna, nego da samo uradite ne{to za njih
i pretpostavite da oni to ne mogu sami da urade. Neke stvari mogu biti teè i zahtijevati vi{e
vremena, ali oni mo`da i dalje èle da ih urade sami ako mogu. Treba da razumijete da mogu
postojati neke razlike u na~inu na koji pokazujete simpatiju i empatiju. Sa simpatijom, to je
kao da kaète; “Oh, jadni~ak … Tako mi te ào”. Ni ne pomi{ljajte na to! Njima ne treba va{e
saàljenje sa visine. Ne trudite se. Ako, sa druge strane, imate malo ‘empatije’, to zna~i da
poku{avate da razumijete kako je njima i da se identifikujete sa njima. To im pomaè da ih bolje
razumijete.
Najbolje prakse i nauêne lekcije59
Neki od onih koji ìve sa specijalnim potrebama zahtijevaju pristup na na~in koji odgovara
njihovim godinama ili sposobnostima. Uobi~ajeni ‘kanali’ primanja informacija kod njih ne
59
Ovaj ~lanak je apdaptiran iz Handbook for Peer Educators, Youth Cultural Center Juventas, Working With
Vulnerable and Marginalized Groups, IPPF EN, Crna Gora 2003

Poglavlje 7
funkcioni{u uvijek. Metode i tehnike rada sa onima koji imaju o{te}enje vida ili koji slabije ~uju
moraju da se prilagode njihovim sposobnostima.
Pri planiranju rada sa njima neophodno je razumjeti njihove specifi~ne potrebe i zamoliti
profesionalce sa vi{e iskustva da vam pomognu. Molimo vas da upamtite da ne smijete na
njih gledati kao na ‘male’ ili ‘manje vrijedne’. Njihova reakcija zavisi od toga kako prepoznajete
njihove potrebe i sposobnosti. Neki ljudi misle da oni nemaju seksualne èlje i potrebe. Taj
stav je potpuno pogre{an. Vr{njaci koji èle da pomognu ljudima sa specijalnim potrebama
mogu im pomo}i da izgrade svoju seksualnost na zdrav i konstruktivan na~in.
U vr{nja~kom obrazovanju ~esto postoje radionice i vje`be koje uklju~uju fizi~ke aktivnosti.
Ponekad ove aktivnosti uklju~uju tr~anje, hvatanje stvari, {etanje, skakanje itd.. Dobra ideja
je da vodite ra~una da postoje radionice i vje`be kreirane tako da mogu u njima potpuno
u~estvovati i ljudi sa specijalnim potrebama.
Kada se odvijaju neke fizi~ke aktivnosti i vje`be u kojima ne mogu da u~estvuju, postoje neke
stvari koje ipak moète uraditi da im pomognete. Prvo, moè postojati na~in da izmijenite ili
modifikujete radionicu da bi ih uklju~ili. Ako ne, postoje i drugi na~ini. Na primjer, oni mogu
u~estvovati u dijelu aktivnosti uz ne~iju pomo}. Mo`da im neko moè pomo}i da se kre}u. Ako
ne{to ne mogu uhvatiti, osoba pored njih to moè uraditi i predati im, ako ipak moèmo to da
bacimo. Ponekad im moè biti data takva uloga u radionici tako da mogu u~estvovati kao neka
vrsta sudije, ako je potreban. Moè biti njihova du`nost da vide da li je neko pre{ao liniju, kada
nije smio ili mogu pomo}i tako {to vode ra~una o vremenu.
Najbolje bi bilo da ih zovete da u~estvuju na najbolji na~in na koji mogu, kao dio grupe ili na
drugi vaàn na~in u doga|aju, vje`bi ili radionici. To moè pomo}i cijeloj grupi u svrhu izgradnje
tima i me|usobnog povjerenja. Mogu}nost da vjeruju grupi je veoma va`na za njih i za grupu u
cjelini. Tada su stvarno dio tima.
Ako su oni vr{nja~ki edukatori to tako|er {alje va`nu poruku ciljnoj publici. To govori da ne
moraju svi buti savr{eni, super ljudska bi}a, da bi bili dovoljno zna~ajni. To zna~i da je svako
bitan i da svako moè promijeniti svijet.

P oglavlje 8
Paket za planiranje i odr@avanje
radionice
219
PPoglavlje
oglavlje87
Paket za planiranje i odr@avanje radionice

Bitna ~injenica za vr{nja~ke edukatore koji su iz ili rade sa vulnerabilnim grupama mladih ljudi
je da budu spremni da uo~avaju sli~nosti izme|u ovih grupa, seksualnog i reproduktivnog
zdravlja (SRZ) i tema u okviru zdravstva koje su vezane za ovu oblast. Postoje razne forme
vulnerabilnosti koje nas navode ili su vezane za problem SRZ. Ovaj paket je ura|en tako da
pruà osnovnu formulu koja }e omogu}iti vr{nja~kim edukatorima da planiraju i vode radionicu
koja se bavi problemom SRZ i ostalim zdravstvenim problemima. Ova se formula moè koristiti
za pristup temi seksualno prenosivih infekcija, zavisnosti od droge, HIV-u/AIDS-u i seksualnoj
zloupotrebi. Drugi dio ovog paketa je skup igara i vje`bi koje se mogu koristiti kao igre
upoznavanja i gra|enja timskog duha i rada kod vr{nja~kih edukatora.
Organizovanje radionica: Osnovni plan prezentovanja60 61 62
Kada grupa za vr{nja~ku edukaciju planira da prezentuje radionicu, prezentatori treba da

pripreme i sloè se oko plana unaprijed. U najboljim okolnostima, treba da se pro|e kroz plan
bar sedmicu dana prije radionice ili nekoliko dana prije. U protivnom, u~esnici }e misliti da su
bolje pripremljeni od vas, ali }e ovaj slu~aj biti vidljiv samo u slu~aju da sami u~esnici uvje`baju
svoje predavanje. Edukatori moraju biti pripremljeni da vode interaktivnu edukativnu radionicu
i da se potpuno upoznaju sa tehnikama predavanja. Tako|er, moraju biti u stanju da pridobiju
pa`nju publike, mladih ljudi, na osjetljiv i njima najprivla~niji na~in.
Aktivnosti na radionici, kao i vrijeme predvi|eno za svaku od njih, mijenja}e se u zavisnosti od

prosjeka godina slu{alaca i u~esnika radionice kao i duìne prezentacije. Kada bude napravljen
plan, vr{nja~ki edukatori }e se izme|u sebe dogovoriti ko }e voditi radionicu, ali tako|er
trebaju voditi ra~una o tome da zaduè neku osobu da ih zamijeni u slu~aju da se neplanirane
okolnosti dese i time poremete plan.
U tekstu ispod predstavljen je tipi~an plan, gde ‘x’ predstavlja temu posve}enu zdravstvenim
pitanjima (npr. SPI, ovisnost o drogi, HIV/AIDS ili seksualna zloupotreba).63
[ablon uobi~ajenog plana
l Istraìvanje u~esnika
l Kako otpo~eti
60
Zielony R. Adapted from Peer Education Programs for Addressing Health Issues 1999.
61
Zielony, R. & Tunick, R. Adapted from sections of Peer Education Manual, 92nd St. Y NYC, 1996.
62
Adapted from sections of the Y-Peer, ‘Peer Education Training of Trainers Manual’ 2003.
63
This template is an adaptation and expansion of an agenda originally developed by R. Zielony for the 92nd
Street YMCA in New York City with the help of several adolescent peer educators. Rebecca Tunick, a peer
educator, helped to co-ordinate the first draft.
220 Rad sa ranjivim, marginalizovanim

Paket za planiranje
i dru[tveno
i odr@avanje
odbaênimradionice
grupama
Poglavlje 8
7
l Igre upoznavanja (npr, rije~i koje asociraju na x temu)
l Mogu}e i nemogu}e; Stvaranje sigurne sredine za zajedni~ki rad
l Vrtlog ideja - Brainstorming
l Li~ni iskazi
l înjenice; pitanja i odgovori
l Igranje uloga i zna~aj ovakve igre
l Zavr{etak i diskusija o temama
Obja{njenja ovih vje`bi moète na}i na stranicama koje slijede.
Kreiranje plana sa istra@ivanjem uêsnika
U smislu pomo}i vr{nja~kim edukatorima da bolje razumiju osobe koje ih slu{aju i oblikuju plan
svoje radionice tako da bude najprijem~iviji, od pomo}i je podijeliti upitnike, po
mogu}nosti nekoliko dana prije odràvanja radionice (za primjer upitnika pogledaj Dodatak
3). Ovo istraìvanje sa u~esnicima moè se obaviti i na ulasku na samo predavanje. Treba
im omogu}iti 10 minuta da ga ispune i zamoliti ih da ne traè pomo} drugih u~esnika pri
popunjavanju. Po prikupljanju upitnika, vr{nja~ki edukatori mogu brzo da pogledaju i procijene
nivo znanja i stavove onih kojima treba da drè predavanje, tako da znaju koje su oblasti na koje
se treba fokusirati i naglasiti.
Poêtak predavanja64
Radionice vr{nja~ke edukacije imaju koristi od vje`be “Zapo~injanje”, koja obja{njava svrhu
radionice i razli~ite motive u~esnika koji u~estvuju na radionici. Ovaj uvod }e varirati u zavisnosti
od odabira plana, nivoa znanja i zainteresovanosti u~esnika. Ono {to slijedi su dva primjera
uvodnih vje`bi koje grupa vr{nja~kih edukatora moè da ima.
Uvod 1
Realnost ìvota sa x
Svi vr{nja~ki edukatori izgovore svoje ime, razlog svog u~e{}a na radionici i za{to su
zainteresovani za teme koje }e se obra|ivati na radionici. Kada posljednja osoba u nizu zavr{i sa
svojim predstavljanjem, on ili ona kaè “Realnost X je da na ovaj ili onaj na~in uti~e na sve nas
koji se danas nalazimo u ovoj prostoriji. Svi moramo da se nosimo sa ~injenicom da ova oblast
postoji u svijetu i da na direktan ili indirektan na~in uti~e na na{ ìvot. To zna~i da smo svi mi
“ljudi koji ìvimo sa x” (Kada je to mogu}e, prezentator moè dodati “Ne morate biti ili imati x
da bi na vas to uticalo”.

64
Adapted from sections of the Y-Peer, ‘Peer Education Training of Trainers Manual’ 2003.

PPoglavlje
oglavlje87
Uvod 2
‘ja sam osoba na koju uti~e x”

Ova vje`ba, koja za cilj ima da skretanje pa`nje, moè da pomo}i vr{nja~kom edukatoru da
brzo utvrdi razloge za radionicu i na~in na koji x uti~e na sve. Ovdje treba dodatna pa`nja, jer ga
publika moè uo~iti kao varljiv; neki vr{nja~ki edukatori ustanovili su da publika koja ih slu{a
ne moè razumjeti da edukatori nisu direktno pogo|eni sa x oblasti. Svaka grupa vr{nja~kih
edukatora mora da odlu~i da li je ovaj metod najprikladiniji za osobe koje ih slu{aju i za njihov
metod prezentacije.
Da bi se koristio ovaj pristup, edukatori stoje u redu okrenuti ka osobama koje ih slu{aju.
Prva osoba u nizu kaè; “Zdravo, moje ime je (ime edukatora) i ja sam pogo|en sa x (npr.
Upotreba psihoaktivnih supstanci, zavisnost od droge, seksualno prenosive bolesti itd.)”.
Ovo se nastavlja sve dok i posljednji edukator ne zavr{i predstavljanje. Svaki slijede}i vr{nja~ki
edukator nastavlja time {to izjavljuje isto i kaè svoje ime. Po iskazu posljednjeg edukatora, on/
ona naprave pauzu na trenutak i zatim kaù; “Za neke osobe, ovaj dio na{e perzentacije moè
biti zbunjuju}i. U~esnici mogu ste}i utisak da smo svi mi izloèni x. Ali to nije ono {to smo èljeli
da kaèmo. Ono {to poku{avamo da kaèmo je da smo svi mi - svako od nas u ovoj prostoriji -
u prilici da se suo~imo sa ~injenicom da x postoji i direktno ili indirektno vr{i uticaj na na{ ìvot.
Tako, na neki na~in, svi smo mi ‘osobe pogo|ene sa x’. (ukoliko je mogu}e treba dodati (“ne
morate biti inficirani da bi bili pogo|eni ovom bole{}u”).
Igre upoznavanja - ‘Buzz-words za (x)’
Jedan vr{nja~ki edukator vodi vje`bu dok dva druga edukatora stoje pored njega i pi{u na
velikom papiru koji stoji tako da je svima vidljiv. Izabrani vo|a vje`be isti~e da “s ciljem da
nau~imo vi{e o x, moramo biti spremni da razgovaramo o vi{e nivoa ove bolesti. Stoga, bez
èlje da uvrijedimo nekoga, èlimo da kreiramo radionicu u kojoj se osje}amo slobodnima da
pri~amo o svemu {to okruùje x”. Vo|a ove vje`be pita osobe koje prate predavanje da se sjete
{to vi{e rije~i koji su sinonimi, sleng i ostale rije~i u vezi sa problemom x. Vr{nja~ki edukatori
moraju biti spremni na vje`bu tako {to }e i sami u~estvovati u ovoj vje`bi i dati sinonime za
neke od rije~i. Ipak, moraju biti obazrivi kako ne bi dominirali ili se takmi~ili sa u~esnicima. Kada
grupi ponestane rije~i za odre|eni pojam, fasilitator prelazi na slijede}u temu.
Cilj ove vje`be je da se u~esnici osje}aju slobodnim da diskutuju o temi i da svima bude jasno
da ”u ovoj radionici ni{ta nije isuvi{e neprimjereno ili vulgarno sve dok postoji razlog da se ovi
sinonimi izgovore glasno. Svi mi smo, ipak, ovdje da nau~imo ne{to novo o ovoj temi.”
Zbog toga {to ova vje`ba moè da upla{i neke od u~esnika, bilo bi zgodno odmah na po~etku
podijeliti cijelu grupu na manje grupe od 5 do 8 osoba. Svaka mala grupa mora imati papir na
kome pi{e i marker, a odabrani vr{nja~ki edukator moè napisati njegove/njene rije~i ili rije~i
koje je grupa izabrala na papiru. Na predavanju {ireg obima, vr{nja~ki edukatori bi trebalo da

Paket za planiranje
i dru[tveno
i odr@avanje
odbaênimradionice
grupama
Poglavlje 8
7
kruè po sobi, provjeravaju}i tako napredak svake grupe. Ovo moè biti rje{enje da u~esnici
ne osje}aju da su pod pritiskom, te kako da rije~i izgovaraju pred ostalim u~esnicima,odnosno,
da ih izgovaraju u maloj grupi. Idealna je ona sredina u kojoj imamo bar jednog vr{nja~kog
edukatora koji radi sa po jednom manjom grupom.
Vi{e informacija o igrama upoznavanja vidje}ete na stranama koje slijede.
Mogu]e je i nemogu]e je: Osmi[ljavanje sigurnog prostora za zajedni^ki rad
S ciljem da se svi u~esnici osje}aju udobno i da im je u~e{}e u radionici prijatno, neophodno je

da se prezentator i grupa sloè oko osnovnih pravila koja mogu uklju~iti;
l ‘Pravo da kaèmo “dalje”’ - {to pruà u~esnicima {ansu da ne u~estvuju u bilo kom
segmentu radionice u kome se ose}aju neugodno.
l ‘Povjerljivost’ - po{tovanje privatne informacije, ovo uklju~uje ugovor sa osobama
uklju~enim u prezentaciju da ne}e otkrivati li~ne informacije o u~esnicima van
radionice.
l ‘Bez suprotstavljanja’ - izbjegavati one djelove koji mogu poniziti ili uvrijediti nekoga u
radionici.
l ‘Jedna po jedna osoba pri~a’ - zamoliti da neko ko se obra}a grupi to moè da u~ini a
da ostale osobe u isto vrijeme vode odvojenu konverzaciju.
Neke grupe za vr{nja~ku edukaciju vole da slijede sistem osnovnih pravila, koji se bazira na
sinonimima ‘CRABS’ ili ‘ROPES’, koja obuhvataju sli~an splet pravila. Na primjer, lista pravila
pod akronimom CRABS podrazumijevaju;
Confidentiality - Povjerljivost: Osobe ne}e dijeliti li~ne informacije o drugima van radionice
Respect - Po{tovanje: Osobe }e pokazati po{tovanje prema svima iz grupe. Ovo zna~i da
ne smije biti izliva negativnih rije~i na ne~iji ra~un i svi bi trebali da dozvole svojim kolegama
koji u~estvuju da iskaù svoj stav. Koriste se “Ja” re~enice, kao {to su “Ja osje}am da...“
prije nego “Ne, nisi u pravu, treba re}i...“
Attentiveness - Slu{ati pa`ljivo: Ovo pravilo treba da podrazumijeva da pa`ljivo treba

slu{ati ostale. Ne samo {to }ete biti u prilici da nau~ite ne{to, ve} }e se i ljudi koji vas
okruùju osje}ati sigurnije da razgovaraju o svojim problemima..
Be open - Otvorenost: Da bismo od jedne radionice dobili najvi{e {to je mogu}e,

mlade ljude treba ohrabriti da govore iz svog iskustva. Preuzimanje rizika - nemojte biti
srame`ljivi da govorite o svom iskustvu.
Sensitivity - Osje}ajnost: Budite osje}ajni kada je u pitanju porijeklo drugih osoba u va{oj
grupi. Nemojte previ{e uop{tavati ~injenice.
Po{to je prezentator predstavio osnovna pravila, on ili ona pita “Postoje li jo{ neka pravila koja
nismo spomenuli, a neko bi volio da ih doda?”

PPoglavlje
oglavlje87
Vrtlog ideja
Ovo je jedna od najva`nijih tehnika koju koriste vr{nja~ki edukatori s ciljem da u~esnici misle
{to otvorenije i kreativnije o zadatoj temi. U ovoj vje`bi u~esnici se dijele na manje grupe od
6 do 8 ljudi. Ukoliko je grupa mala, mogu}e je formirati i grupe manje od ranije predoènih,
a tako|er im se moè zadati i drugo pitanje za vrtlog ideja. U predavanju koje obuhvata vi{e
u~esnika, vi{e od jedne grupe moè da radi na vi{e problema ili vi{e pitanja moè biti obra|eno.
Vr{nja~ki edukatori obavezni su da u~estvuju u radu svake grupe, u najboljim okolnostima sa
dvije ili vi{e grupa za vr{nja~ku edukaciju ukoliko je cijeli tim vr{nja~kih edukatora prisutan.
Svaka grupa dobija teme za vrtlog ideja i odre|eno vrijeme u kome mora da napi{e {to ve}i broj
pojmova. Faslilitatori mogu ohrabriti grupe i pomo}i im da se sjete vi{e pojmova time {to }e im
davati “ideje” kako da {to kreativnije osmisle pojmove vezane za odre|enu oblast.
Format pitanja moè izgledati ovako;
1. Za{to neki ljudi (imaju/upu{taju se u/u situaciji su da budu) x?

2. [ta su neki od razloga (za ~ekanje/apstinenciju/uzdràvanje) od x?
3. [ta su neke od alternativa (biti sa/raditi) sa x?
4. Za{to se neki ljudi ne {tite od x? (gdje je mogu}e)?
5. Kako moèmo ohrabriti nekoga da se pona{a sigurnije i za{ti}enije u odnosu na x?
Ovdje }ete na}i primjere odgovora na pet pitanja u vrtlogu ideja koje vr{nja~ki edukatori mogu
postavljati tokom radionice o temi seksualnog zdravlja i za{tite.
Za{to neki ljudi imaju sex?

l Iz zabave
l Dobro se osje}aju
l Prijatelji to rade
l Slobodni su
l Buntovni su
l Dosada, ne{to {to bi radili
l Avantura
l Znatièlja, eksperimentisanje
l Zaljubljeni su
l Slijede primjer nekog drugog
l Pritisak partnera

65
Zielony 1991. and 1995.

Paket za planiranje
i dru[tveno
i odr@avanje
odbaênimradionice
grupama
Poglavlje 8
7
l Pritisak vr{njaka
l Zbog novca, seks da bi preìvjeli
l Misle da su zaljubljeni
l Navika, zavisnost
l Jer mogu
l Hormoni
l Da bi pobjegli od drugih problema
l Ljudska priroda, prirodna aktivnost
l Vide na televiziji ili filmovima, pritisak medija
l Neupu}enost, neinformisanost
l Opsjednutost
l Strah od odbijanja, ostajanje u vezi
l Strah da ne budu ostavljeni
l Status; to je cool; da bi dokazali svoju mu{kost
l Da bi imali bebu, reprodukcija
l Mo}
l Silovanje
l To je samo za odrasle
l Rizik uzbu|uje
l @elja, pohota
l Da bi se istraìla tijela
l Traènje ljubavi; da bi se osje}ali u{u{kani (za{ti}eni)
l Popularnost
l Intimnost
l Osvajanje
l Ne èlim da budem djevica
l Nezrelost
l Bjekstvo od realnosti
l Oslobo|enje od stresa
l Emotivno osloba|anje
l Da bi dobili iskustvo
l Da sakriju svoja osje}anja
l Nemogu}nost razmi{ljanja zbog zloupotrebe neke od supstanci

PPoglavlje
oglavlje87
[ta su razlozi da sa~ekamo ii apstiniramo?
l Nisam raspoloèn
l Ne osje}am se dobro
l Nisam spreman/na
l Prvi put treba da bude specijalan
l Ne volim seks
l Seks boli
l Nisam zaljubljen/na
l Ne èlim da budem iskori{ten/na
l Ne èlim bebu
l Ne èlim seksualno prenosivu infekciju
l Upla{en/na
l Ne znam {ta je partner prije radio
l Religija
l Uhvati}e me roditelji
l Seks i ne vrijedi toliko
l Nije prava osoba
l Isuvi{e mlada osoba
l Ne osje}a se prijatno sa sobom ili sa partnerom
l Posljedice su prevelike
l Ljudi te ne mogu zvati kurvom
l @elim ostati nevin/na
l Protiv vrijednosti
[ta su alternative seksualnom ~inu?

l Drànje za ruke
l Zajedni~ka masturbacija - simultana mastrubacija
l Seks putem telefona, putem interneta
l Imaginacija
l Maènje/dodir/milovanje/osje}aj bliskosti (rukom; itd.)
l Masaà
l Suhi poljubac

Paket za planiranje
i dru[tveno
i odr@avanje
odbaênimradionice
grupama
Poglavlje 8
7
l Suhi seks (sa odje}om)
l Footsie
l Piknik
l Zajedni~ko tu{iranje
l Dugi razgovori
l Igra; erotska igra
l Romanti~na {etnja udvoje
l Gledanje seksi fotografija, gledanje porno filmova
l Upotreba seksi igra~aka (treba dràti sterilnim ako ih dijelite)
l Kreativno kori{tenje hrane
l Lizanje tijela svuda sem na otvorenoj koì ili sluzokoì
l Erotski rje~nik
l îtanje romanti~nih knjiga
l Meditacija
l Zajedni~ko vje`banje
l Frotiranje
l Biljne/holisti~ke metode; akupunktura
l Strastan poljubac
l Oralni seks
l Produèna predigra
l Penis izme|u grudi
l Samo spavati sa nekim (tj. leàti bizu nekoga tokom no}i)
l Re}i volim te; preto~iti svoje emocije u rije~i
l Uìvati u hobijima zajedno
Za{to neki ljudi ne koriste za{titu?

l Isuvi{e je skupa za budèt
l Kvari raspoloènje, nije romanti~na
l Sramo}enje
l Ne umije da koristi
l Ne osje}a se podjednako dobro kao kad koristi kondom
l Alergi~ni
l Kvari spontanost

PPoglavlje
oglavlje87
l Nije 100% sigurno sredstvo
l Protiv vjerovanja - religioznih, grupe mladih itd.
l Ne èlim da izgledam promiskuitetno
l Implicira da je seks planiran
l Nedostatak osnaìvanja, bitka oko mo}i
l Nisko samopo{tovanje
l Partner nevoljan
l Strah od odbijanja, ugroàvanje veze
l Sebi~nost, nevoljnost da se kompenzuje samozadovoljavanje
l Osje}aj nepobjedivosti, poricanje
l Ne èli da prihvati odgovornost
l Uzbu|enje zbog rizika
l Ne stavljati kondom na mjesta gdje ga je lako na}i
l îsta lijenost
l Slijepo vjerovanje partneru o seksualnioj po{losti, poricanje
l Neznanje i nepoznavanje rizika koji su neminovni
l Samodestrukcija
l Vjera u druge metode planiranja trudno}e koji nisu efikasni u za{titi protiv ove bolesti
(ejakulacija van partnera, pravo vrijeme)
l Intoksikacija
l Ma~oizam
l Brak
l @elja za trudno}om
l Bijes, agresija
l Vjernost monogamnoj vezi
l Anksioznost zbog seksualnog ~ina
l Zaboravnost u trenutku, lo{e planiranje
l Sakrivanje odgovornosti
l Stavljanje odgovornosti na drugog partnera naspram toga da su oba partnera
odgovorna

Paket za planiranje
i dru[tveno
i odr@avanje
odbaênimradionice
grupama
Poglavlje 8
7
Kako ohrabriti nekoga, npr. partnera, da se pona{a sigurnije?
l Kondomi spre~avaju neèljenu trudno}u i prenos seksualno prenosivih bolesti
l Stalo mi je do tebe
l Ne èlim da se razboli{ ili umre{
l Nema gumice, nema ljubavi
l Ja ne èlim da se razbolim ili umrem
l Da ti je stvarno stalo do mene sloìo bi se da koristimo za{titu
l Ako ne koristi{ kondom, zaboravi na mene
l Nemoj uop{te da ima{ seksualne odnose - primijeni uzdràvanje ako su ti sredstva
za{tite nedostupna
l Bolje biti siguran nego kasnije àliti
l Pretvori to u igru, sam ga stavi svom partneru
l Reci; “Uìva}u vi{e ako koristimo za{titu”
l Seks je ljep{i i manje boli sa kondomom sa lubrikantom
l Sa kondomom mu{karci mogu imati zaka{njelu erekciju
l Za{titi, ne inficiraj
l Ako èli{ da bude{ sa mnom, koristi kondom. Ja ne èlim HIV, stoga koristi ga ili ni{ta
od seksualnog odnosa
l Pri~aj o sigurnom seksu i prije nego se desi - telefonom ili u normalnoj konverzaciji
l Dovedi partnera do seksualnog vrhunca i onda mu daj za{titu- u onom momentu kada
on to ne moè da odbije
l Bolje biti siguran nego kasnije àliti
l Ne znam sa kim si bio prije
l Moèmo to uraditi i vi{e puta ako preguramo prvi put
l Gre{ka za jednu no} ili zabava od devet meseci?
l Kondomi se mogu nabaviti sa mnogo boja i ukusa
l AIDS ne diskrimini{e
Li^na ispovijest
U sljede}em dijelu prezentacije, osoba koja ìvi sa x dolazi i govori o svojim iskustvima. Ovo
nekada moè biti najmo}niji dio prezentacije. Dobro je poznavati govornika dobro i uvjeriti se
da je on/ona dobar govornik i da je potpuno pripremljen za prezentaciju. Ohrabrite govornika
da govori o temama za koje mogu i ostali u~esnici na}i povoda da se uklju~e, naro~ito li~nim i
svakodnevnim iskustvima i koliko su ona sli~na osobama koja slu{aju predavanje. Druga opcija
je da u~esnici pogledaju dokumentarni film ili video o x i njegov uticaj na svijet i ìvote ljudi.

PPoglavlje
oglavlje87
Treba posvetiti veliku pa`nju i uvjeriti se da gost govornik moè potpuno sigurno da razgovara
sa u~esnicima i da to iskustvo za njega/nju ne}e biti poprili~no traumati~no. S ciljem da ovo
uradimo, vr{nja~ki edukatori moraju da se uvjere da se sva pravila po{tuju. Npr. govornik ne
smije da se navodi da ve}i dio vremena pri~a o zloupotrebi psihoaktivnih supstanci ukoliko
je njegovo li~no iskustvo vezano samo za taj segment. Ovo se moè desiti ako on/ona nisu
bili dovoljno dugo na terapiji odvikavanja ili ako on/ona nemaju vremena da se po zavr{etku
radionice konsultuju sa osobom koja im je pomogla u razgovoru i odvikavanju.
Sakupi ~injenice
Sljede}i dio prezentacije je najve}i dio predavanja. Dok se ~injenice prenose kroz prezentaciju
ovo je dio kada vr{nja~ki edukatori predstavljaju glavne ~injenice i odgovaraju na pitanja.
Jedna od bitnih oblasti koje treba pokriti je umanjenje rizika od x. U ovoj vje`bi edukator
obezbje|uje ideje o ~injenicama koje su vezane za umanjenje rizika od x. Primjer je predstavljan
ispod kao tema diskusije o HIV-u/SIDI. Prvo treba predstaviti slijede}i grafikon;
HIV/AIDS Umanjenje rizika:
Ne dozvolite ovim te~nostima;
1.__________
2.__________ 2a.___________
3.__________ ili
4.__________
Da do|u u kontak sa; ______________
Ili u; _______ _______
Kao {to su; _____, _____, _____, _____, _____, _____.
Zatim, edukator po~inje tako {to ohrabruje u~esnike da pogode {ta ide u praznine tako {to,na
primjer pitaju; ”[ta su tjelesne te~nosti koje mogu prenijeti HIV?” Zatim mogu pitati; ”Koji
sistem ili dijelovi tijela treba izbjegavati s ciljem spre~avanja te~nosti?” Ono {to slijedi su ta~ni
odgovori;
HIV/AIDS Umanjenje rizika
Ne dozvoliti;
1. krv
2. sjemenu te~nost 2a. ‘pre-cum’ (preejakuliraju}u te~nost)

Paket za planiranje
i dru[tveno
i odr@avanje
odbaênimradionice
grupama
Poglavlje 8
7
3. vaginalnu te~nost ili
4. maj~ino mlijeko66
U va{; krvotok
Ili u; sluzokoù
Kao; vagina, anus, vrh penisa, usta, o~i, nos.
Po{to su u~esnici dali odgovore, a edukatori popunili praznine, on/ona }e potom jasno
objasniti definicije.
Igra uloga
Vje`ba igra uloga predstavlja jednostavnu improvizaciju scena koje omogu}uju edukatorima da
pojasne ~injenice i informacije o zadanoj temi a u isto vrijeme u~esnicima stave do znanja da je
to tema sa kojom se susre}u tokom svakodnevnih aktivnosti. Igra uloga u isto vrijeme pomaè
u~esnicima da usavr{e svoje vje{tine u bavljenju ovom temom. Igra uloga moè imati mno{tvo
oblika; ono {to slijedi je najuobi~ajenija igra uloga.
Osnovna igra uloga

Da bi po~eli igru vr{nja~ki edukatori predlaù svakodnevne situacije koje odre|eni broj
u~esnika poku{ava da odglumi. Vr{nja~ki edukatori mogu da dodijele neke od uloga
u~esnicima.
Ono {to slijedi je lista igara uloga koja moè biti od va`nosti tokom radionica koje se bave
prevencijom HIV-a, seksualno prenosivih bolesti i seksualnosti;
1. Condom demo
2. Kori{tenje droge/alkohola
3. Intoksikacija na zabavi koja vodi u seks
4. Kako o~istiti pribor ({pric i iglu)
5. Period prozora; kada se HIV pojavljuje i kako se primje}uje u testu
6. Testiranje; informacija, brojevi, mjesta na kojima se moèmo testirati
7. Razlika izme|u lateksa i kondoma od jagnje}e koè
66
It should be noted, however, that in countries where clean water is not readily available the rules may be
somewhat different with respect to breast feeding. Consistent, exclusive breast feeding in some areas
seems to provide better health outcomes and lower risk of HIV transmission than combination of breast
feeding and the use of formula.

PPoglavlje
oglavlje87
8. Kada roditelji na|u kondom
9. Kori{tenje koferdama
10. Treba li da se testiram?
11. Otkrivanje HIV statusa i kako biti prijatelj u trenucima kada je osoba saznala da je HIV
pozitivna
12. Teme vezane za sekualnost i heteroseksualnost - da li sam spreman, da li si ~ist/a, da li

treba da koristimo kondom, {ta }e moji prijatelji pomisliti?
13. Lubrikanti
14. Problem ”va|enja” (preejakulaciona te~nost)
15. Novi tretmani novih lijekova
16. Seksualno uznemiravanje
Revolucija u igri uloga
Ovdje je predstavljen jo{ jedan na~in da se u~esnici upoznaju sa igrom uloga. Dvoje u~esnika
po~inju sa scenom improvizacije. Kada scena dostigne vrhunac, ili nekom treba “pomo}” jedna
osoba dotakne po ramenu onu osobu koja u~estvuje u igri uloga i otpo~inje novu scenu, ili
nastavlja onu koja ve} traje. Drugi u~esnik improvizuje odgovor. Ove scene mogu biti izgra|ene
na istom osnovu, {to je i opisano u paragrafu ispod.
Zatvaranje igre i diskusija
U~esnici su pozvani da podijele mi{ljenja oko odgovora, postavljaju pitanja i daju odgovore
oko aktivnosti u radionici. Ovo je jedinstvena prilika da se ponovo obrade one teme koje su
se pokazale kao problem u igri uloga, kao {to su izbori onih likova koji su predstavljeni u igri
uloga. U idealnim uslovima, ova igra uloga sluì samo kao “odsko~na daska” za diskusiju.
Tako|er, ako postoji gost govornik, ovo treba da posluì kao kvalitetno vrijeme koje }e u~esnici
imati sa njim.
Poslije prezentacije, vr{nja~ki edukatori treba da ostanu sa u~esnicima jo{ neko vrijeme tako da
bi pojedini u~esnici mogli da im pri|u sa svojim komentarima ili sugestijama. Mo`da bi neko od
njih èlio da postavi neko intimno pitanje ili mu jednostavno treba izvor podataka. Mo`da bi mu
bilo zgodnije da postavi pitanje pojedincu nego da ga postavi pred svim u~esnicima u grupi.

Paket za planiranje
i dru[tveno
i odr@avanje
odbaênimradionice
grupama
Poglavlje 8
7
Igre upoznavanja i vje@be67
Igre i vje`be
Vje`be i igre mogu se koristiti ne samo na prezentacijama nego i u pripremi za prezentaciju.
Postoje mnoge dobre i kvalitetne vje`be koje mogu pomo}i vr{nja~kom edukatoru da se
osje}aju slobodnije u pripremanju prezentacije. Ove igre tako|er pomaù u~esnicima da se
osje}aju slobodnijima u odnosu sa drugima, {to u recipro~nom smislu vodi boljoj prezentaciji.
Uragan (ili ‘Hladan vjetar pu[e…’)
Ova vje`ba je zabavna i aktivna, omogu}uje u~esnicima da ustanu sa svojih mjesta i kre}u se po
prostoriji. Igra po~inje sa grupom koja sjedi u krugu na stolicama sa jednom osobom koja stoji
u uglu (jedna stolica je manje nego {to ima u~esnika). Cilj je da on ii ona zauzmu mjesto, koje
}e biti prazno, tako da na kraju neko drugi ostane bez stolice na kojoj bi sjedio, stoje}i nasred
prostorije. Igra se igra na sljede}i na~in;
Osoba koja stoji po~inje re~enicu sa “Hladan vjetar pu{e svakome ko… i zavr{ava sa ~injenicom
da je to za njega ili nju istina. “Hladan vjetar pu{e za svakoga ko nosi farmerke.”.Osobe
kojima se ova tvrdnja ~ini istinitom odmah ustanu i traè mjesto ne koje }e sjesti (ne mogu
jednostavno ustati i zauzeti mjesto do onog na kome su sjedili). Osoba koja se nalazi u sredini
prostorije tako|er se trudi da za sebe na|e mjesto na koje }e sjesti. Uvjek }e ostati jedna osoba
koja }e stajati. Ta osoba odlazi na sredinu i proces se ponavlja, a samim tim i igra se nastavlja.
Izbori nisu limitirani samo na fizi~ke stvari. Oni mogu da uklju~e i stavove koje imamo o nekim
stvarima, ìvotna iskustva i druge okolnosti. Na primjer, ukoliko osoba vjeruje u to da treba
pomo}i osobama koje èle da apstiniraju, treba da budu podràni u toj svojoj odluci. On ili ona
mogu izjaviti “Hladan vjetar pu{e za sve koji vjeruju da treba da se uzdràvaju od seksualnih
odnosa i koje treba podràti u njihovoj odluci.” On ili ona mogu re}i; “Hladan vjetar pu{e za
sve koji misle da kondomi treba da budu dostupni u srednjim {kolama”. Igra se jednostavno
zavr{ava kad god edukator, na osnovu povratne informacije od u~esnika, èli da je zavr{i.
Maca @eli svoj ugao
^lanovi grupe stoje u krugu i jedna osoba se izja{njava kao “ma~e”. Osoba u sredini, ‘ma~e’,
ide oko kruga i govori; “Maci treba ugao”. Osobe koje Maca pita odgovaraju; “Pitajte mog
kom{iju” i Ma~e se okre}e suprotno kretanju kazaljke na satu do slijede}eg igra~a. Kako Maca
govori u~esnicima da joj treba ugao, osobe koje formiraju krug tr~e unaokolo zamjenjuju}i
mjesta, iza le|a Mace. Maca poku{ava da zauzme mjesto nekom od u~esnika koji se kre}e po
prostoriji, i kad ona i on uspije u svojoj namjeri, osoba koja je ostala bez stolice u prostoriji je
nova Maca.
67
Adapted from sections of Zielony, R. & Tunick, R ,Peer Education Manual, 92nd St. Y NYC, 1996,.This
section includes a description of games and exercises created and/or submitted by a number of peer
educators and instructors, including Shira Piven, drama expert, The original source for many of them is
unknown.

PPoglavlje
oglavlje87
Tjelesna hou-ha igra
Ova vje`ba je odli~na za podizanje atmosfere u grupi. Svi stoje u krugu. Jedna od osoba po~inje
da pravi buku i pokrete tijelom. Osoba koja joj se nalazi sa lijeve strane po~inje da imitira. Buka
i pokreti tijela kre}u se po krugu kao munja i vra}aju se do osobe koja je sve po~ela, koja zatim
sve ponavlja.
‘Da’ igra
Jo{ jedan odli~an na~in da se nau~e imena svih u~esnika u grupi. To je dobra prilika da se
usavr{e dobre vje{tine slu{anja kao i prilika da se savlada nepohodna tehnika za kasnije igre
uloga, dramatur{ki momenti. Igra uklju~uje osobe koje stoje u krugu i pomjeraju se na mjesta
gdje su drugi ve} stajali po izgovaranju njihovih imena i dobijanja odgovora od njih. Radi na
slijede}em principu;
Prvo svi stoje u krugu i predstavljaju se drugima nekoliko puta dok se ljudi ne naviknu na
imena svojih kolega u grupi. Po~inje tako {to neko od prisutnih izgovara ne~ije ime od u~esnika.
Ta osoba odgovara sa “da” i osoba koja je prva rekla ne~ije ime pomijera se da zamijeni osobu
koja je odgovorila sada, imaju}i sve vrijeme u vidu da je nedozvoljeno pomijerati se dok ne
~ujemo odgovor “da”. Osoba ~ije je ime javno re~eno zatim ponavlja proceduru.
Igra bacanja loptica68 69
Ova igra je odli~na za u~enje vr{nja~kih edukatora o vrijednostima i elementima dobre

komunikacije. Svi stoje u krugu i po~inju sa predstavljanjem sebe jednom ili dva puta. Neko
od njih dobije predmet koji treba da dobaci (npr. lopticu od zgu`vanog papira). Ta osoba
uspostavlja kontak o~ima sa nekim drugim iz grupe, izgovara ime te osobe, i zatim baca loptu.
Ukoliko zaborave ne~ije ime, mogu ga/nju zamoliti da ponovi ime. Poslije nekoliko minuta,
druga ili ~ak tre}a lopta mogu se ubaciti u igru, {to pove}ava stepen zabavnosti igre.
Grupi moète dati zadatak, na primjer, da probaju napraviti 10 ili 15 uspje{nih bacanja loptice,
tako da ne padne prije nego je neki od u~esnika ne uhvati, ili moète po~eti opet da brojite.
Uputstva govore da minimum tri lopte treba da budu prisutne tokom trajanja igre.
Kada je ovo zavr{eno, diskusija moè da po~ne. Prvo diskusija moè biti o tome kako su
se u~esnici osje}ali tokom trajanja igre. Zatim se moè malo pomjeriti do ideje o tome kako
bacanje lopte (od jedne do druge osobe) moè da se posmatra kao metafora onoga kako
mi kao vr{nja~ki edukatori komuniciramo. Fasilitator treba da upita osobe iz grupe koji su to
neophodni elementi da ova vje`ba uspije. Stvari koje o~ekujemo kao odgovor su; kontakt
o~ima, dozivanje nekoga po imenu, uvjeravanje da su spremni da prihvate lopticu koja ide
u njihovom smjeru (ili poruku), bacanje loptice direktno osobi, ne bacati kada jedna lopta

68
Adapted from an exercise taught by Robert Eckert, NDRI (Narcotic and Drug Research Incorporated).

69
Revised in Peer Education TOT Manual, 2003 Y-Peer UNFPA, UNICEF, UNESCO, WHO

Paket za planiranje
i dru[tveno
i odr@avanje
odbaênimradionice
grupama
Poglavlje 8
7
ve} leti prema nama, i sve ostale neophodne detalje za koje smatramo da }e ovu igru u~initi
uspje{nijom.
Igra asocijacija
Ovo je jo{ jedna zabavna igra koja u~esnicima pomaè da nau~e imena. Svaki igra~ bira neku od
aktivnosti koja po~inje sa prvim slovom njenog/njegovog imena.
Dèjson; “Ja sam Dèjson koji ska~e” (on ska~e).
Rebeka; “On je Dèjson koji ska~e” (ona ska~e). “A ja sam Rebeka koja tr~i” (ona tr~i).
Kejt; “On je Dèjson koji ska~e” (ona ska~e). “Ona je Rebeka koja tr~i” (ona tr~i). “A ja sam Kejt
koja {utira” (ona {utira).
Prenesi pljesak70
Svi stoje u krugu. Da bi prenio pljesak, mora{ uspostaviti kontakt o~ima sa osobom koja stoji
do tebe i pljesnuti u isto vrijeme kao ona ili on. Ta osoba mora uspostaviti kontakt o~ima sa
drugom osobom koja stoji do nje i ponoviti radnju. Ta osoba pljesne rukama, uspostavi kontakt
o~ima, i pljesne rukama sa sljede}om osobom. Ritam se uspostavlja, lider ove vje`be moè da
je ubrza ili uspori ovu igru da bi bila zanimljivija.
[ta radi[?
Ova igra moè pomo}i u~esnicima da pripreme u~esnike za igru uloga. Svi stoje u krugu. Jedna
osoba po~inje da mimikom obja{njava neku aktivnost, npr. udara imaginarnu ko{arka{ku loptu.
Osoba sa lijeve strane pita; “[ta to radis?”
Osoba koja se igra loptom za ko{arku odgovara, ali zapravo kaè da radi ne{to drugo, kao;
“Pretvaram se da sam ajkula”. Ovaj odgovor moè da bude prvo {to joj pada na pamet. Osoba
koja postavlja pitanje mora da mimikom prikaè tu aktivnost, u ovom slu~aju pretvara se da je
ajkula {to je kreativnije mogu}e. Zatim osoba koja se nalazi do nje pita; “[ta ti radi{?” Osoba
ve} poku{ava da mimikom odgovori sa prvom stvari koja joj pada na pamet, a zatim osoba
koja je mimikom pokazivala stvari poku{ava da opona{a tu akciju, itd. Svaka od osoba mora
da nastavi sa mimikom na date aktivnosti, sve dok druga osoba poslije njih ne nastavi sa
izmi{ljanjem aktivnosti, koju }e objasniti mimikom.
Pravljenje ma[ine
Ovo moè da pomogne u~esnicima da shvate vrijednosti timskog rada. Jedan od u~esnika
po~inje sa ponavljaju}im, ritmi~kim pokretima i zvukom. Drugi u~esnik poku{ava da se ubaci
70
Eckert, Bob, The LIFE Institute (Learning Institute for Functional Education), Peer Education Programme
“Reflections”. Bergen, New Jersey, USA.

PPoglavlje
oglavlje87
i pomaè ugra|enju ma{ine time {to pravi drugi zvuk i pokret u ritmu sa prvom osobom. Ovo
se nastavlja dok svi osim fasilitatora ne potpomogne izgradnju ma{ine. Fasilitator im moè
re}i da uspore, ubrzaju ili ~ak da se zamrznu u pokretu. Posao ove ma{ine, koja se gradi sa
u~esnicima, je da budu sinhronizovani sa svakim dijelom.
Kanap71
Svi stoje u uskom krugu, ispruè svoju desnu ruku i uhvate desnu ruku osobe koja stoji do
njih. Ne pu{taju}i ruke, moraju se izvu}i iz “perece” i vratiti u krug. Ukoliko se grupa izvje{ti
u ovome, dozvoljene su razne varijacije, kao {to su; bez razgovora, samo se sporazumijevati
{apatom, itd.
Oprez: Prije po~etka ove igre u~esnike treba upozoriti da pripaze da se ne povrijede tokom igre
staju}i jedan na drugog ili uvrtanjem zgloba.
Ogledalo
U paru, svaki u~esnik u ogledalu mora da pomjera ruke identi~no kao i njegov par sa druge
strane ogledala. Osoba koja vodi poslije odre|enog vremena se smjenjuje sa drugom osobom..
Ponekad je nejasno ko je lider, idealno je da rade zajedno, smjenjuju}i se u vodstvu.
Re]i istinu
Ova radionica pokazuje u~esnicima koliko je lako iznijeti pretpostavke u vezi sa ljudima. Svim
u~esnicima je re~eno da napi{u na komadu papira ne{to istinito o sebi, ali {to niko u sobi ne
zna. Potrebno ih je upozoriti da }e to {to napi{u na papiru eventualno biti pro~itano pred
cijelom grupom , tako da je bitno da je to ne{to u vezi s ~im se ose}aju prijatno u dijeljenju sa
grupom. Svaka osoba napi{e svoje ime na papiru i proslje|uje ga dalje fasilitatoru. Fasilitator
bira jednu od tajni, zatim bira tri u~esnika, uklju~uju}i i osobu ~iju je tajnu izvukao da “kaè
istinu”, bez otkrivanje ~ija je tajna. Fasilitator tada bira tri sudije. Fasilitator ~ita tajnu, a svaki
u~esnik se trudi da ubijedi sudije i auditorijum da su upravo oni ti koji su napisali te tajne.
Osoba ~ija je to stvarno tajna ne smije lagati.
Svaki sudija postavlja svakom u~esniku ponaosob jedno pitanje, koje }e mu pomo}i da odredi
kome tajna pripada (~ija je tajna). Poslije postavljenih pitanja i datih odgovora, sudije glasaju, a
nakon toga osoba ~ija je tajna otkriva se grupi.
Druga polovina
Fasilitator pi{e odgovaraju}e rije~i na index karticama ili na kvadratima napravljenim od papira.
Svaka karta sadrì jednu rije~, npr. “kosa”, i ima odgovaraju}u rije~ na drugoj karti, npr.” ~etka”.
71
Adapted from the exercise “Knots/Giant Knot,” New Games for the Whole Family, Dale N. LeFevre, Perigree
Books, 1988.

Paket za planiranje
i dru[tveno
i odr@avanje
odbaênimradionice
grupama
Poglavlje 8
7
Drugi primjeri rije~i su; sveska - marker, baba-mama, vrata-dr{ka, svjetlo-sijalica, ta{na-folder,
pra}ka-pogodak, snijeg-grudva, usna-karmin, .. Svaki u~esnik dobija kartu sa napisanom rije~i
na njoj. Potrebno je na}i odgovaraju}u rije~ u grupi.
Okupite se
Ovo je jo{ jeda radionica za izgradnju timskog rada. U~esnici se podijele u parove. Svaki par
sjedi na zemlji okrenut le|ima jedno drugom i povezani rukama. Moraju da ustanu zajedno,
drè}i se za ruke sve vrijeme. Poslije uspje{no obavljenog posla, grupa se dijeli u manje grupe
od tri, ~etiri, pet. Na kraju radionice cijela grupa poku{ava da ustane zajedno.
Du[o, volim te
Ova radionica je dobar na~in da se ubaci malo smijeha i zabave u grupu. Grupa sjedi u krugu sa
jednom osobom koja stoji u centru kruga. Osoba iz centra kruga prilazi nekom iz kruga i kaè;
“Du{o, volim te, ho}e{ li se molim te, molim te nasmijati?” Upitana osoba mora da odgovori bez
smijeha sljede}om re~enicom; “Du{o, volim i ja tebe, ali ja naprosto ne mogu da se smijem”.
Ako upitana osoba uspije da se ne nasmije onda se osoba koja je postavila pitanje pomjera do
prve osobe u krugu. Cilj je iza}i iz kruga pitanjem; “Du{o, volim te, ho}e{ li se molim te, molim
te nasmijati? “ na najsmje{niji mogu}i na~in, tako da osoba izgovara ovo pitanje sa osmijehom.
Trka vezana za kondom
Ovo je divna prilika da testirate znanje u~esnika o pravilnoj upotrebi kondoma. Poslije pitanja
kako se stavlja kondom, grupa se dijeli u dvije manje grupe. Svakoj osobi daje se kondom.
Grupe se trkaju od prve do posljednje osobe u grupi, postavljaju}i kondom na krastavac
pravilno, trude}i se da ne zaborave osnovna pravila postavljanja kondoma. Ako neko pogrije{i
dobiva nov kondom i po~inje ispo~etka.
Lozinka siguran sex
Ovo je dobar na~in da pomognete u~esnicima da se podsjete klju~nih rije~i u vezi sa sigurnijim
seksom i HIV/AIDS prevencijom. Grupa se dijeli u dvije manje grupe, koje sjede jedna naspram
druge. Jedna grupa pokazuje lozinku, rije~ koja je u vezi sa sigurnijim seksom, koju je izabrao
fasilitator. Cilj grupe koja pokazuje lozinku jeste da navede drugu grupu da shvati lozinku
odgovaraju}i sa jednom ili dvije rije~i/znaka (sinonima), ne iznose}i lozinku naglas. Osoba
izgovara rije~ koja predstavlja sinonim na zadatu lozinku. Osoba koja se nalazi direktno naspram
njega/nje poga|a lozinku. Ako pogrije{i , slijede}a osoba u nizu izgovara sinonim, a osoba
preko puta nje/njega poga|a. Ovo se nastavlja do momenta dok se ne pogodi lozinka. Primjeri
lozinki su; mukozna membrane, klitoris, preejakulaciona te~nost, penis, kondom, AIDS..

PPoglavlje
oglavlje87
Voz
U~esnici formiraju dva ili tri reda. Svi imaju zatvorene o~i osim posljednje osobe u redu koja
daje odre|ene znake ostalima. Ako ona ili on stisne ramena osobe ispred sebe, to zna~i
da treba da nastave pravo, stisak na lijevom ramenu ozna~ava skretanje ulijevo, a stisak na
desnom ozna~ava skretanje udesno. Svaki u~esnik radi identi~no osobi ispred sebe. Potrebno
je da budu koordinisani i da paze da se ne sudare vozovi.
Rje^nik pojmova
A
Abortus: Izazvan poba~aj ili dobrovoljan prekid trudno}e, koristi se za prekid ve} utvr|ene
trudno}e. Najve}i dio poba~aja - skoro 90% - se dese u prva tri mjeseca trudno}e. Abortus
moè biti ura|en na jedan od tri na~ina; lijekom, vakuumskom aspiracijom ili hirur{kim putem.
Spontani abortus se doga|a kada tijelo samo prekida trudno}u izbacivanjem embriona/fetusa
prije 22. nedjelje trudno}e ili ispod 500 g teìne.
Apstinencija: Seksualna apstinencija zna~i dobrovoljno suzdràvanje od seksa. Seks ima

razli~ita li~na zna~enja ljudima. Nekima samo zna~i seksualni odnos sa penisom u vagini,
drugima to moè uklju~ivati i analni seks, oralni seks i druge oblike seksualne aktivnosti kao
{to su ljubljenje, milovanje ili ‘peting’.
Adolescencija: Period tranzicije od djetinjstva do odraslog doba, koji opisuje razvoj seksualne i
psiholo{ke zrelosti i ~esto relativne ekonomske nezavisnosti. Svjetska zdravstvena organizacija
defini{e adolescenciju kao period od 10-19. godine sa daljnjom podjelom na ranu adolescenciju
od 10-14. i kasnu adolescenciju 15-19. godine.
Analni seks: Seksualni odnos kada penis prodire u anus. Dok neka seksualna aktivnost moè
uklju~ivati analnu penetraciju sa nekim drugim stvarima, obi~no je termin analni seks ograni~en
strogo na penis /anus penetraciju.
Asimptomati~no: Stanje u kome ne postoje znakovi ili simptomi odre|ene bolesti, na primjer,
kada HIV pozitivna osoba ne pokazuje simptome AIDS-a.
B
Barijerne metode: Barijerne metode su tehnike kontracepcije koje spre~avaju trudno}u
fizi~kim ili hemijskim blokiranjem ulaska sperme u materi~nu {upljinu. Neka sredstva, obi~no
kondomi, pruàju i neku za{titu protiv seksualno prenosivih bolesti, uklju~uju}i HIV. Barijerne
metode uklju~uju cervikalne kape, kondome, dijafragme, ènske kondome, spermicide i
sun|ere.
Biseksualizam: Seksualna orijentacija u kojoj osobu privla~e i moè da ima seks sa oba spola (i
mu{kim i ènskim).

Paket za planiranje
i dru[tveno
i odr@avanje
odbaênimradionice
grupama
Poglavlje 8
7
Brzo testiranje: Postoje razne forme brzih testova na HIV koje omogu}avaju da osoba dobije
rezultate u kra}em vremenu nego kod uobi~ajenog testiranja. Neki uklju~uju uzimanje krvi,
uzorka oralnog muskusa ili uzimanje uzorka urina. Ipak, rezultati brzog testa, ako su pozitivni,
su preliminarni i moraju biti vra}eni sa prihvatljivim potvrdnim testom.
C
Cervikalni sekret; Tjelesna te~nost koju proizvodi cerviks, vratoliki kanal koji vodi maternici.
D
Dvostruka za{tita: Dvostruka za{tita je za{tita kako protiv neèljene trudno}e, tako i protiv
seksualno prenosivih bolesti, uklju~uju}i HIV. Za seksualno aktivne osobe kondom je jedini
efektivan na~in koji pruà dvostruku za{titu. Dvostruka za{tita se tako|er moè posti}i sa
jo{ nekim metodama kontracepcije, a to nazivamo dvojakim metodama ili duplom za{titom.
Dvostruka za{tita je naro~ito zna~ajna kada se odnosi na grupe u osjetljivim situacijama, kao {to
su mladi ljudi, seksualni radnici, itd..
Diskusije ciljnih grupa (DCG): Kvalitativni metod istaìvanja se koristi da se utvrdi za{to i
kako se ljudi pona{aju na odre|eni na~in. Tehnika obi~no uklju~uje duboke diskusije sa malim
grupama ljudi (8-10). Moderator navodi grupu da diskutuju o odre|enim temama koje su
zna~ajne za predstoje}i projekat ili aktivnost i ohrabruje je na slobodnu i otvorenu razmjenu
ideja i osje}anja.
Dis-inhibicija: Ovo je psiholo{ki uticaj koji prouzrokuju neki tipovi droge koji rezultuje
smanjenjem inhibicije ljudi koji ih koriste.
Dobrovoljno savjetovanje i testiranje (DST): DST je proces u kom osoba ide na savjetovanje
koje joj omogu}uje da pravi izbor na osnovu informacija o testiranju na HIV. Ova odluka mora
biti potpuno samostalna i on ili ona moraju biti uvjereni da }e proces biti tajan. DST ima vitalnu
ulogu u mjerama za HIV prevenciju i njegu i treba ga adekvatno vrednovati. Pontencijalna korist
od VCT-a za osobu uklju~uje pobolj{ani zdravstveni status zbog dobrih nutricionalnih savjeta i
ranijeg pristupa njezi i lije~enju/prevenciji bolesti povezanih sa HIV-om, emocionalnu podr{ku,
bolju mogu}nost borbe sa anksiozno{}u, svijest o opcijama prevencije MTCT hranjenja; i
motivacije da se inicira ili odrì bezbjednije seksualno i pona{anje povezano sa drogom. Druge
koristi uklju~uju bezbjedniju donaciju krvi.
E
Epidemija: Brzo {irenje infektivne bolesti me|u puno ljudi u gradu, zemljama ili regionu.
Evaluacija: Studija u kojoj se neki broj raznih tehnika koristi da se skupe i analiziraju informacije
da bi se odredilo da li je program svoje aktivnosti iznio kao {to je i planirano i mjera u kojoj je
program postigao namjeravane ciljeve kroz te aktivnosti.

PPoglavlje
oglavlje87
G
Gej: Mu{karac ~ija je seksualna orijentacija homoseksualna (uglavnom ga privla~e osobe istog
spola).
H
Heteroseksualnost: Osoba sa seksualnom orijentacijom u kojoj nju ili njega seksualno privla~e
partneri suprotnog spola.
Hitna kontracepcija: Metod kontracepcije koji se koristi da se izbjegne trudno}a poslije jednog
neza{ti}enog seksualnog odnosa zbog nemanja ili nefunkcionisanja kontraceptivnih sredstava.
Postoje dva tipa; hormonska terapija (poznata jo{ kao pilula za dan poslije, koja treba da
bude uzeta u roku od 72 sata) i ubacivanje intramateri~nog instrumenta (koje treba da bude
obavljeno u roku od 5 dana). Pilule za hitnu kontracepciju se uzimaju da sprije~e ovulaciju,
oplo|enje i/ili implantaciju. One nisu efektivne kada proces implantacije po~ne, i ne mogu
prouzrokovati abortus.
Homoseksualnost: Osoba sa seksualnom orijentacijom u kojoj nju ili njega privla~e osobe istog
spola (mu{karac-muskarac, èna-èna).
Hormonalna kontracepcija: Sistemati~an metod kontracepcije zasnovan na progesteronu

kombinovanim sa estrogenom ili samo na progesteronu. Metode primjene uklju~uju pilule,
injekcije, implante i intramateri~ni sistem. Svi su povratni.
Humano imunodeficijentni virus (HIV): Virus koji izaziva AIDS. Trenutno su poznata dva tipa
virusa; HIV-1 i HIV-2. [irom svijeta dominira virus HIV-1. HIV-2 je vi{e rasprostranjen u Centralnoj
i Zapadnoj Africi. Oba tipa virusa se prenose seksualnim kontaktom, preko zaraène krvi
(uklju~uju}i infekcije od nesterilisane opreme za inravensko kori{}enje droga) i sa majke na
dijete (ili prije ili tokom poro|aja ili putem dojenja), i oni prenose klini~ki jedinstven AIDS. Ipak,
HIV-2 se teè prenosi i period izme|u po~etka infekcije i bolesti je duì. Dok neki ljudi osjete
blage HIV-povezane bolesti ubrzo nakon po~etne infekcije, ve}ina se osje}a zdravim godinama.
Po{to virus postepeno o{te}uje imuni sistem, po~inju da se razvijaju bolesti ~ija se ozbiljnost
pove}ava, uklju~uju}i dijareju, groznicu, tuberkulozu, upalu plu}u, limfom i Kapo{ijev sarkom.
HIV negativan (HIV-): Dokazano odsustvo antitijela HIV-a u ne~ijem krvotoku sa specifi~nim
testovima.
HIV pozitivan (HIV+): Dokazano prisustvo antitijela HIV-a u ne~ijem krvotoku sa specifi~nim
testovima.
I
Imuna deficijencija: Poreme}aj ili nemogu}nost odre|enih dijelova imunog sistema da
funkcioni{u, ~ine}i osobu prijem~ivom odre|enim bolestima koje ina~e ne bi razvila.

Paket za planiranje
i dru[tveno
i odr@avanje
odbaênimradionice
grupama
Poglavlje 8
7
Indikator: Mjerenje koje moè biti sa~uvano, sakupljeno i analizirano da bi dozvolilo da kompleksni
koncept bude izmjeren tako da istraìva~ moè da uporedi realne rezultate sa o~ekivanim.
Informacija, edukacija i komunikacije (IEK): Program koji obezbje|uje da klijenti ili potencijalni
klijenti seksualnih i reproduktivnih zdravstvenih slu`bi dobiju mogu}nost da donesu odgovorne
odluke o ra|anju djece i njihovom seksualnom i reproduktivnom zdravlju. Informacija uklju~uje
stvaranje i {irenje op{tih i tehni~kih informacija, ~injenica i pitanja, da bi stvorili svjesnost i
znanje. Komunikacija je planiran proces usmjeran ka motivaciji ljudi da usvoje ili zadrè zdrave
stavove ili pona{anje, dok je edukacija, bilo formalna ili neformalna, proces usmjerenog u~enja
koji omogu}ava onima koji u~e da prave racionalne i odluke zasnovane na informacijama.
Informisani izbor: Dobrovoljna odluka klijenta da koristi ili ne koristi kontraceptivan metod (ili
prihvata usluge seksualnih i reproduktivnih zdravstvenih slu`bi ) poslije dobijanja adekvatne
informacije, koja se ti~e opcija, rizika i koristi svih dostupnih metoda. Praksa prava na planiranje
porodice i prava da se ~ine informisane i odgovorne odluke o ra|anju djece zahtijevaju
potpuno znanje o koristima, svrhi i praksi planiranja porodice, te li~nim, porodi~nim i socijalnim
posljedicama na{eg individuanog reproduktivnog pona{anja.
Intramateri~no (kontraceptivno) sredstvo (IMS ili IMKS): Dugotrajan, povratan metod

kontracepcije, koji uklju~uje ubacivanje u matericu malog ure|aja napravljenog od metala i/ili
plastike. IMS je efektivan najmanje ~etiri godine ili duè.
J
Jednakost spolova: Jednaka reprezentacija èna i mu{karaca. To ne zna~i da su ène i mu{karci
isti ve} da su jednako vrijedni i da treba da imaju jednaki tretman i prava.
K
Kontracepcija: Prevencija neèljene trudno}e koja se moè posti}i raznim metodama.
Kondom: Barijerni metod u kontracepciji koji ne samo da {titi od trudno}e ve} tako|er pruà
za{titu protiv spolno prenosivih bolesti, uklju~uju}i HIV/AIDS. Postoje dvije vrste kondoma.
Mu{ki kondom je tanka gumena ili lateks (guma) ili poliuretanska obloga koja se navla~i preko
penisa prije seksualnog odnosa. @enski kondom se pravi od poliuretana (kao tanki plasti~ni
film) i stavlja se u vaginu.
L
Lezbijka: @ena ~ija je seksualna orijentacija homoseksualna (primarna privla~nost prema istom
spolu).
Limfoadenopatija: Upaljeni (ote~eni) limfni ~vorovi (~esto na vratu, iza u{iju, ispod ruke ili na
preponama), {to je uobi~ajen simptom koji pokazuje da se imuni sistem bori protiv infekcije ili
bolesti.

PPoglavlje
oglavlje87
M
Menstrualna regulacija (MR): Evakuacija materice ène kojoj menstruacija kasni 14 dana
ili manje, koja je do sada imala redovne menstruacije i koja je imala rizi~nu kontracepciju.
Moè biti obavljena prije dokazivanja trudno}e. U nekim zemljama menstrualna regulacija je
regularna, ~ak iako abortus nije.
Mikrobicid: Rije~ ‘mikrobicid’ se odnosi na spektar razli~itih proizvoda koji imaju jednu
zajedni~ku karakteristiku; mogu}nost da sprije~e seksualno preno{enje HIV-a i drugih
seksualno prenosivih bolesti. Mikrobicid se proizvodi u vi{e razli~itih oblika, uklju~uju}i gelove,
kreme, supozitorije, filmove, ili kao sun|er ili prsten koji ispu{ta aktivne sastojke vremenom.
Neki mikrobicidi spre~avaju trudno}u, a neki ne. Va`no je da imate oba; nekontraceptivan
mikrobicid, kao i mikrobicid sa ‘dvojnim dejstvom’ tako da ène i parovi mogu da za{tite svoje
zdravlje, a ipak imaju djecu. To nije mogu}e sa kondomima.
Monitoring: Kontinuirano pra}enje aktivnosti radi osiguravanja da one idu prema planu i
rasporedu i/ili signaliziraju potrebu za prilago|avanjem plana. Vodi ra~una i registruje dostignu}
a, iskori{tavanje personala, kori{tenje zaliha, opreme, i novac potro{en u vezi sa potrebnim
resurisima, tako da, ako ne{to krene naopako, momentalne korektivne mjere mogu biti preduzete.
Monogamija: Veza sa samo jednim partnerom.
Mu{karci koji imaju seks sa mu{karcima (MSM): Ovaj termin se odnosi na mu{karce koji se,
bez obzira da li se deklari{u kao gej, biseksualci ili heteroseksualci, upu{taju iz nekog razloga u
nekom trenutku u seks sa drugim mu{karcem.
Mukus membrane: To su ruì~asta vla`na tkiva koje se nalaze na obodu {est tjelesnih otvora;
o~ima, nosu, ustima, vrhu penisa, vagini i anusu.
N
Nonoksinol 9: Spermicid koji pomaè u za{titi protiv trudno}e kori{ten zajedno sa ènskim
barijernim metodom, ali NE {titi obavezno protiv seksualno prenosivih infekcija kao {to je
HIV, hlamidija ili gonoreja. Ustvari, ~esta upotreba nonoksinola-9 moè iritirati tkivo vagine (ili
anusa ako se koristi rektalno) i stoga pove}ava rizik dobivanja seksualno prenosivih infekcija
uklju~uju}i HIV.
Neplodnost: Strogo, neplodnost zna~i ne biti plodan - tj. bez djece. Ipak neplodnost se
~esto defini{e kao nemogu}nost parova u godinama za reprodukciju iako imaju seksualne
odnose bez kontracepcije, da postignu za~e}e tokom nekog perioda. Ona moè biti posljedica
nedostataka mu{kog ili ènskog reproduktivnog sistema.
Nesiguran seks: Seksualne aktivnosti bez za{tite od seksualno prenosivih bolesti

uklju~uju}i oralni, vaginalni ili analni odnos bez kondoma ili zubne plo~ice, vaginalni ili analni seks
bez kondoma kada se partner povla~i prije ejakulacije, fisting (~in guranja pesnice u ne~iji anus
ili vaginu) bez kori{tenja lateks rukavica, riming (stavljanje jezika u anus) bez kori{tenja oralne
prepreke ili plo~ice i dijeljenje seksualnih igra~aka koje nisu sterilisane ili pokrivene kondomom.

Paket za planiranje
i dru[tveno
i odr@avanje
odbaênimradionice
grupama
Poglavlje 8
7
O
Oralna kontracepcija (OC): Vidjeti HORMONALNA KONTRACEPCIJA
Otpornost na ljekove: Kada odre|eni tipovi ljekova ne uti~u na virus ili bolest. Ovo moè da se
razvije prirodno, tokom vremena, ~ak iako je lijek bio efikasan. Isto tako, kada neko privremeno
prekine kori{tenje lijeka i virus se promijeni u formu na koju lijek ne moè da djeluje, razvija se
otpornost. Osoba moè od samog po~etka biti inficirana ne~im {to je otporno na lijekove (ako
je to priroda infekcije).
Oralni seks: Seksualna aktivnost tokom koje postoji kontakt izme|u usta i genitalija, npr
felacio (usta na penisu), kunilingus (usta na vulvi ili vagini).
Oralno testiranje: Oblik testiranja na HIV i druge viruse. Ovo je oblik testiranja pri kom se
koristi {patula da se blago zastruè unutra{njost usta ili obraza radi uzorka.
Obrazovanje o seksualnosti: Edukacija o svim pitanjima seksualnosti i njenog izraàvanja.

Obrazovanje o seksualnosti obuhvata iste teme kao i SEKSUALNO OBRAZOVANJE, ali tako|er
uklju~uje teme kao {to su veze, stavovi prema seksualnosti, seksualne uloge, pitanja spolova
i dru{tveni pritisak na seksualnu aktivnost. Ona obezbe|uje informacije o seksualnim i
reproduktivnim zdravstvenim ustanovama i moè uklju~iti trening komunikacije i vje{tine
odlu~ivanja.
Otpornost: Neki virusi su razvili ili }e razviti otpornost na odre|ene lijekove, tako da oni vi{e
ne}e imati uticaj na njih. Ako, na primjer, neko ima ‘AZT-otpornu’ varijantu HIV-a, on ili ona bi
morali da probaju drugi lijek da bi se borili sa efektima HIV-a.
P
Pandemski: Epidemija tako {iroko rasprostranjena da je ogroman broj ljudi u raznim zemljama
inficiran.
Preno{enje sa majke na djete (PSMD): Preno{enje sa ène koja je inficirana HIV-om na dijete
tokom trudno}e, poro|aja i/ili dojenja.
Periodi~na apstinencija: Metod kontracepcije u kojoj parovi izbjegavaju seksualne odnose

tokom plodne faze seksualnog ciklusa. Ovaj metod zavisi od mogu}nosti para da identifikuje
plodnu fazu (nekad nazvanu svjest o plodnosti) i motivaciju i disciplinu para da praktikuje
apstinenciju kada je potrebno. Ovaj metod je tako|er poznat kao prirodno planiranje porodice.
Propaganda: Kampanja ili strategija sa ciljem da se dobije podr{ka za rje{avanje nekog

problema ili pitanja. Propagiranje je usmjereno prema kreiranju prijateljski naklonjene okoline,
poku{avaju}i da se dobije podr{ka ljudi ili da se uti~e ili promijeni zakonodavstvo. Tako|er
pogledajte pod INFORMACIJA, EDUKACIJA I KOMUNIKACIJA.
Promiskuitet: Praktikovanje ~estih, posebno neobaveznih, promjena seksualnih partnera ili

veza u kratkom vremenu. Ovaj termin je baziran donekle na li~noj osudi, tako da se kori{tenje

PPoglavlje
oglavlje87
neosu|uju}eg, potpuno deskriptivnog izraza ‘vi{estruki seksualni partneri’ preporu~uje u
vr{nja~kom obrazovanju.
Prostitutka: Individua koja se upu{ta u direktnu seksualnu aktivnost sa drugom osobom

u zamjenu za novac, robu i/ili drogu. Ovaj termin uklju~uje i sve one koji zara|uju novac
seksualnim radom stalno, isto kao i oni koji to rade povremeno, neformalno ili sa prekidima.
Prostitutka moè biti mu{ka, ènska ili transpolna (na primjer transseksualci, transvestiti),
mogu biti odrasli, adolescenti ili ~ak i djeca. Rije~ ‘prostitutka’ se smatra uvrijedljivom u nekim
kulturama tako da se preporu~uju rije~i seksualni radnik ili komercijalni seksualni radnik.
Preispitivanje: Termin koji se koristi na polju ljudske seksualnosti da bi opisao nekoga ko

moè biti nesiguran u svoju seksualnost.
Period prozora: Period od momenta infekcije do momenta kada antitijela mogu da budu
otkrivena preko testa krvi. Period prozora za HIV moè da potraje do tri mjeseca. Ipak, virus se
obi~no moè otkriti ranije.
Prekinuti sno{aj: Jedan od najstarijih metoda planiranja porodice oslanja se na mu{karca da

izvu~e svoj penis prije ejakulacije. To ostaje najuobi~ajeniji metod u velikom broju evropskih
zemalja. Tako|er se naziva coitus interruptus. Zbog te~nosti prije ejakuacije, on dovodi do
pove}anog rizika za trudno}u, {to mnogo ljudi ne shvata.
Plodnost: Stvarna reproduktivna mo} individue, grupe ili dru{tva.
Planiranje porodice: Svjestan napor parova ili individualaca da odlu~e i postignu èljeni broj
djece i reguli{u razmak i samo vrijeme ro|enja djece. Planiranje porodice se postiè kroz
apstinencijom, tempiranjem vremena, kontracepcijom i lije~enjem neèljene neplodnosti.
Plodnost(psiholo{ka): Psiholo{ki kapacitet ène ili mu{karca da stvore ili za~nu ìvo dijete.
Pogledajte pod PLODNOST, koja je stvarna reproduktivna mo}.
R
Redukcija rizika: Opisuje tehnike ili strategije koje mogu biti kori{tene da bi se smanjio rizik
preno{enja infektivne bolesti. Kori{tenje kondoma je tehnika smanjenja rizika za seksualno
preno{enje raznih seksualno prenosivih infekcija.
Ravnopravnost spolova: Primjena po{tenja ili pravde u svim pitanjima spolova. Ovo se
primjenjuje i na sastav strukture mo}i i na socijalnu podjelu rada. Insistiranje na apsolutnoj
jednakosti spolova tako|e ne mora da bude pravedno. U oblasti reproduktivnog zdravlja,
gdje ène nose najve}i dio ukupne opasnosti i tereta (fizi~kog, mentalnog, socijalnog,
ekonomskog), obi~no se smatra pravednim i po{tenim da èna treba da kontroli{e ve}i dio
dono{enih odluka. Jednake mogu}nosti za ène i mu{karce bi zahtijevale da ène i mu{karci
zapo~nu sa istim statusom i pristupom znanju i resursima, tako da bi, ako to nije slu~aj, ène
trebalo da imaju inicijalno poseban tretman.

Paket za planiranje
i dru[tveno
i odr@avanje
odbaênimradionice
grupama
Poglavlje 8
7
Regulacija plodnosti: Proces u kome individua ili parovi uti~u na svoju plodnost. Metode
uklju~uju, izme|u ostalog, odlaganje ra|anja djece, kori{tenje kontracepcije, traènje terapije
za neplodnost, prekidanje neèljene trudno}e, i u slu~ajevima majki sa bebom ili malim
djetetom, dojenje.
Reproduktivno doba: Raspon godina u kojima su osobe sposobne da postanu roditelji. Fraza
moè da se koristi i za mu{karce i za ène, ali se ~e{}e odnosi na ène. ‘Parovi u reproduktivnim
godinama’ skoro uvijek ozna~avaju parove gde je èna u godinama kada moè da ra|a djecu. To
su naj~e{}e godine od 15-49., ali se ponekad koristi i raspon od 15-44. godine.
S
Sigurniji seks: Svaka seksualna aktivnost koja je usmjerena ka redukovanju rizika preno{enja
HIV-a (i drugih seksualno prenosivih infekcija) sa jedne osobe na drugu. Primjeri su
neprodiru}i seks ili vaginalni odnos sa kondomom. Tokom seksa koji nije bezbjedan, te~nosti
koje mogu da prenesu HIV (sjeme, vaginalna te~nost ili krv) mogu biti unesene u tijelo
seksualnog partnera. Pet elemenata bezbjednijeg seksa uklju~uju; stalnu upotrebu kondoma,
smanjenje broja seksualnih partnera, obostranu vjernost, brigu o bezbijednijem seksualnom
pona{anju, uklju~uju}i odlaganje prvog stupanja u seksualne odnose ili apstinenciju.
Sindrom ste~enog gubitka imuniteta (AIDS): Olak{ana najezda bolesti, koja je ~esto fatalna,
prouzrokovana je Humano imunodeficijentnim virusom (HIV). Vjeruje se da }e skoro svaka
osoba inficirana HIV-om eventualno oboljeti od AIDS-a, jer ljudski imuni sistem progresivno
slabi pod dejstvom HIV-a.
Sjeme (sperma): Bjeli~asta te~nost koja sadrì spermu (male reproduktivne }elije) koje proizvode
testisi i lu~i mu{ki spolni organ neposredno prije i tokom ejakulacije (mu{kog seksualnog vrhunca).
Sero-pozitivnost: Pozitivna reakcija na test krvnog seruma za neku bolest; na primjer, termin
se koristi na test krvi gdje su prona|ena HIV antitijela. Ako neko ima sero-pozitivan test,
nagovje{tava nam da je inficiran.
Seksualno obrazovanje: Osnovno obrazovanje o reproduktivnim procesima, pubertetu i
seksualnom pona{anju. Seksualno obrazovanje moè da uklju~i i druge informacije, na primjer,
o kontracepciji, za{titi od seksualno prenosivih bolesti i roditeljstvu.
Spermicid: Hemijsko kontraceptivno sredstvo koje se ubacuje u vaginu malo prije seksualnog
odnosa. Spermicidi su efikasniji kada se koriste zajedno sa drugim kontraceptivnim
sredstvima kao {to su kondom ili dijafragma. Kori{teni samostalno, oni mogu da ponude
ograni~enu za{titu protiv seksualno prenosivih bolesti. Ipak, mogu biti i izvor iritacije i pove}
ane osjetljivosti na infekcije. Spermicidi su dostupni u raznim oblicima; kreme i gelovi, pjene,
supozitorije, {ume}e tablete i plasti~ni filmi. Neki kondomi sadrè malu koli~inu spremicida.
Pogledajte i NONOXYNOL 9.
Spol: Rije~ koja se koristi da klasifikuje ljude po rodu, kao pripadnike mu{kog ili ènskog spola.
I vi{e od toga, postoje i druge definicije koje vode dubljem razumijevanju. ‘Spolni identitet’ je
na~in na koji ljudi sebe identifikuju i dio njihovih li~nih ose}anja i procjene ko su oni u stvari.

PPoglavlje
oglavlje87
Sterilnost: Nemogu}nost za~e}a prirodnim putem.
Sindrom: Kombinacija simptoma nekih bolesti koji zajedno ukazuju na postojanje odre|ene
bolesti. AIDS je sindrom prije nego jedna izdvojena bolest, kada osoba dobije AIDS, moè
dobiti vi{e razli~itih bolesti zbog svog oslabljenog imunog sistema.
Savjetovanje: Dvosmjerni proces komunikacije u kojoj jedna osoba pomaè drugoj da
identifikuje njene ili njegove seksualne i reproduktivne zdravstvene potrebe i pravi prave
izbore kako da se pona{a shodno njima. Savjetovanje karakteri{u razmjena informacija i
pogleda, diskusija i dogovor.
T
T-pomaga~i }elije: Ovo je najbrojniji tip }elija esencijalnih za imuni sistem, koji je napadnut HIV
virusom. Tako|er ih poznajemo pod imenom CD-4 }elije.
Transspolna osoba: Osoba koja radi ne{to da bi promijenila svoj spol i bila suprotni spol ili
no{enjem haljina ili odje}e (transvestiti) i/ili drugim promjenama, kao {to su uzimanje hormona i
mo`da operacija (transeksualci) da bi se potpuno identifikovala kao pripadnik drugog spola.
Te~nost preejakulacije: Ova te~nost, jo{ poznata kao presjemena, je mala koli~ina providne ili
bjeli~aste ljepljive te~nosti, koja izlazi iz penisa tokom seksualnog uzbu|enja prije nego {to se
desi puna ejakulacija. Ona ~isti kanal penisa i obi~no se ne primijeti kad se javi, ali moè sadràti
spermu i prouzrokovati trudno}u.
Tajna: Informacija koja se daje nekom na raspolaganje, nedostupna drugima osim ako se ne
dobije dozvola od osobe koje se ta informacija direktno ti~e.
U
Univerzalne mjere predostro`nosti: Svrha standardnih mjera predostro`nosti (kao {to je
no{enje za{titnih rukavica) - radnika zdravstvene za{tite, u {kolama i drugi na~ini protiv krvno
prenosivih bolesti tretiranjem tjelesnih te~nosti svake osobe kao potencijalnog prenosnika
infekcije.
Uloge spolova: Unutar raznih kultura postoje ‘uloge spolova’ koje se smatraju kao tipi~no
mu{ke ili tipi~no ènske. Atributi koji se smatraju tipi~nim za mu{ku ili ènsku ulogu mogu biti
o~igledni unutar mnogih kultura ili zajedni~ki za obje uloge u drugima.
V
Vagina: @enski spolni organ koji povezuje matericu sa usminama.
Visokoaktivna antiretrovirusna terapija (HAART): Na~in terapije preporu~en od strane

vode}ih HIV eksperata, koja agresivno potiskuje virusnu replikaciju i napredak HIV zaraze.

Paket za planiranje
i dru[tveno
i odr@avanje
odbaênimradionice
grupama
Poglavlje 8
7
Vje{tine odbijanja: Vje{tine koje su potrebne da biste mogli da kaète ‘ne’ kada neko poku{a
da vas ohrabri da uradite ne{to {to ne èlite.
Vaginalni seks: Seksualni odnos tokom koga penis prodire u vaginu.
Virusni paket: Koli~ina virusa u ne~ijem sistemu u nekom trenutku. Ovaj test se ponekad
koristi da dobijemo ideju {ta se de{ava u ne~ijem imunom sistemu, ako neko ima HIV infekciju.
Vje{tine pregovaranja: Osnovne vje{tine potrebne da bi neko mogao da komunicira i ispolji

svoje potrebe uz po{tovanje drugog, npr. sposobnost pregovaranja sa partnerom da bi se
insistiralo na upotrebi za{tite.
Z
Zubne plo~ice: Zubne plo~ice su kvadratni komadi}i lateksa, {to je materijal sli~an onom od
koga se prave kondomi. Oni su prvobitno bili pravljeni za zubne pacijente da bi sa~uvali
par~i}e materijala da ne padnu u grlo tokom odre|enih zahvata. Tako|er se koriste da prekriju
vulvu tokom oralnog seksa da bi smanjili rizik od seksualno prenosivih bolesti.
Znanje, stavovi i praksa (ZSP) anketa: Anketa ciljne grupe da bi se ustanovio nivo znanja
(npr. informacije o seksualnom zdravlju), stavovi koji preovladavaju (npr. prema kori{tenju
za{tite, seksualne aktivnosti), i trenutna situacija, sa osvrtom na stvarno pona{anje (kao {to je
upotreba kontraceptivnih sredstava).
@
@ensko genitalno saka}enje (@GS): Tradicionalna praksa koja ulju~uje odsjecanje dijelova
ènskih spoljnih genitalija, ili druge povrede ènskih genitalija iz kulturnih ili drugih
neterapeutskih razloga. @GS obi~no izvodi neobu~en tradicionalni prakti~ar pod nehigijenskim
uslovima.

PPoglavlje
oglavlje87
Resursi
Veb sajtovi
www.advocatesforyouth.org
www.youthresource.com
www.youthshakers.org
www.fhi.org/en/youth/youthnet/index.htm
www.ambientejoven.org
www.mobileaids.org
www.youthHIV.org
www.thebody.com
www.unfpa.org
www.unicef.org
www.cdc.gov/hiv/pubs
www.aegis.com
www.europeer.org
www.youthaids.org
www.youthpeer.org
www.siecus.org
www.youthpeer.com/resources.htm#guidelines
Knjige i publikacije
l Me|unarodna federacija za planiranje porodice - IPPF, Vr{nja~ka edukacija; Uspje{no
promovisanje seksulanog i reproduktivnog zdravlja mladih, Uputstva( London; IPPF
vizije 2000 fondacije, 2002.)
l A.Brodala i J Muligan, Pomo} vr{njacima. Pristupi postavke i pokretanja projekata
vr{nja~ke edukacije mladih (London; SV edukacija gra|ana, 1999.)
l Bundeszentrale für gesundheitliche Aufklärung (BZgA), Vr{nja~ka edukacija. Upustvo
za edukatore(Cologne; BZgA, 2001.)
l D Flanagan and H Mahler, Kako napraviti efikasan projekat vr{nja~ke edukacije;
upustva za preventivne programe (Durham, NC;FHI, 1996.)
l Me|unarodna federacija za planiranje porodice - IPPF, Pristup vr{nja~kih edukatora u
promovisanju seksualnog i reproduktivnog zdravlja mladih, iskustvo (London; IPPF
vizije 2000 fonda, 2001.)

Paket za planiranje
i dru[tveno
i odr@avanje
odbaênimradionice
grupama
Poglavlje 8
7
l Organizacija Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nau~nu i kulturalnu organizaciju
(UNESCO), Vr{njaki pristup u obrazovanju adolescenata o reproduktivnom zdravlju,
iskustva (Bangkok; UNESCO Azija i Pacifik, regionalni odsjek za obrazovanje, 2003)
DODACI
Dodatak 1
Ugovor radionice za obuku vr{nja~kih edukatora

Sljede}a osnovna pravila su bila postavljena od strane grupe u~esnika u IPPF EN radionici.
Kao ~lan ove radionice, ja pristajem da dam sve od sebe da se pridràvam sljede}ih pravila;
l Po{tova}u svoje saradnike.

l Koristi}u ‘ja’ re~enice.
l Ne}u kasniti.
l Ne}u pu{iti tokom radnog vremena (~ak iako radimo na otvorenom prostoru).
l Slu{a}u druge.
l Upamti}u da nema pravih i pogre{nih pitanja.
l Bi}u dio grupe.
l Bez mobilnih telefona.
l Po{tova}u povjerljivost.
l Ne}u izraàvati predrasude niti se pona{ati vo|en njima.
l Bez omalovaàvanja.
l Po{tova}u i sam }u koristiti pravo ‘propu{tanja’ svog reda , kada smatram da je
prikladno.
l Bez ‘ubita~nih pogleda’ koji pokazuju osu|ivanje ili neodobravanje kada neko ne{to
kaè ili uradi.
l Po{tova}u prava svih na razli~itost.
l Slijedi}u svoja osje}anja.
l Pravila ‘ups’ (ako osjetim da sam povrijedio ili uvrijedio nekoga) i ‘joj’ (ako se sam
osjetim povrije|en ili uvrije|en).
l Govori}u jezikom koji govore i razumiju svi u~esnici.
l U istom trenutku govori samo jedna osoba.

PPoglavlje
oglavlje87
Dodatno:
Shvati}u ovo vr{nja~ko obrazovanje ozbiljno.
Bi}u svjestan svoje odgovornosti na poslu.
Aktivno }u u~estvovati.
Trudi}u se da ne uvrijedim nikoga, i izvinjava}u se ako je potrebno.
Trudi}u se da ne izraàvam bilo kakve li~ne predrasude.
Poku{a}u da prevazi|em sve li~ne predrasude.
Predlaga}u, a ne nare|ivati.
Trudi}u se da budem tolerantiji/a prema drugima.
Shvatam da je prisustvo neophodno na svim treninzima, radnim aktivnostima i

prezentacijama, i da bi u~estala odsustva vjerovatno dovela u pitanje moju sposobnost da
nastavim da budem dio ovog programa.
Trudi}u se da budem dobar timski igra~ kao dio ovog programa.
__________________________ _________________________ Datum_________

(Molim, unesite ime {tampanim slovima) (Svojeru~ni potpis)
Osvjedo~io_________________________ Datum____________.

Paket za planiranje
i dru[tveno
i odr@avanje
odbaênimradionice
grupama
Poglavlje 8
7
Dodatak 2
Primjer evaluacije
Ovaj tip formulara je primjer evaluacije specifi~nih aktivnosti i njihovo vrednovanje od strane
u~esnika.
Datum________ Mjesto_______
Lokacija radionice______________ Koliko dana ste prisustvovali?____
Koliko korisnim smatrate sljede}e vje`be obu~avanja?
Pomalo Veoma Izuzetno

Nimalo korisnim Korisnim
korisnim korisnim korisnim
1. Po~nimo!
2. Probijanje leda -
Seks u àrgonu
3. Treba & Ne treba;

Smjernice radionice
4.Vrtlozi ideja
5. Li~no svjedo~anstvo -
gost ili film
6. HIV/AIDS 101
7. Igranje uloga ili drama


PPoglavlje
oglavlje87
Dodatak 3
Testovi prije i poslije (primjer)

Ovo je prilago|en primjer upitnika kori{ten unutar zajednice buharskih (jevrejskih) tinejdèra u
Njujorku.
Anonimni upitnik o temi HIV/AIDS i seksualnosti
Datum;
A. Da li si mu{kog ili ènskog spola ? ____mu{ki ____ènski
B. Koliko ima{ godina? (zaokruì) 12 13 14 15 16 17 18 19 20 stariji od 20
________________________________________________________________
1. Prosje~no vrijeme od infekcije HIV-om i nastupanja bolesti (AIDS) je preko osam godina.
____Ta~no ____Neta~no ___Ne znam
2. Vazelin, petrolejsko ulje, gel i ulje o{te}uju lateks (kondome).
____Ta~no ____Neta~no ___Ne znam
3. Stavi X pored svih tjelesnih te~nosti koje prenose HIV/AIDS;
____krv ____maj~insko mlijeko ____pljuva~ka ____sperma
____znoj ____suze ____urin ____vaginalna te~nost
Za ovaj upitnik, seksualni odnos zna~i vaginalni odnos (penis se stavlja u vaginu) ili analni
odnos (penis se stavlja u anus).
4. Mislim da je u redu da neoènjeni momci/mu{karci mojih godina imaju seksualne

odnose.
1___u potpunosti se slaèm 2___slaèm se 3___ne slaèm se 4___u potpunosti se ne slaèm
5. Milsim da je u redu da neudate djevojke/ène mojih godina imaju seksualne odnose.
6. Moji prijatelji misle da je u redu da neoènjeni momci mojiih godina imaju seksualne
odnose.

Paket za planiranje
i dru[tveno
i odr@avanje
odbaênimradionice
grupama
Poglavlje 8
7
7. Moji prijatelji misle da je u redu da neudate djevojke mojiih godina imaju seksualne
odnose.
8. Mislim da je u redu da neoènjeni ljudi moji godina imaju oralni seks.
9. [to se ti~e rizi~nog pona{anja, zatvorski tinejdèri se pona{aju na isti na~in kao i
prosje~ni nezatvorski tinejdèri u Njujorku.
10. Opijanje alkoholom ili drogama moè pove}ati li~ni rizik za dobijanje HIV-a/AIDS-a ili
seksualno prenosivih bolesti.
11. Ako se klamidija ne lije~i, do kakve bolesti moè dovesti kod èna?
______________________________________________________________
12. Ako srednja {kola ima 2000 u~enika, koliko srednjih {kola bi bilo potrebno da smjesti
sve tinejdère koji dobiju seksualno prenosivu infekciju u ovoj zemlji za godinu dana?
___1 ___5 ___10-20 ___21-30 ___31-40 ___50 ili vi{e

PPoglavlje
oglavlje87
Dodatak 4
IZVJE[TAJ SA PREZENTACIJE VR[NJA^KE EDUKACIJE

INFORMACIJE O IMPLEMENTIRANOJ AKTIVNOSTI
Lokacija izvo|enja prezentacije;
Datum izvo|enja prezentacije;
Broj u~esnika;
Ime i prezime edukatora koji su vodili prezentaciju;
PRE-TESTING
No. Pitanje Ta~ni odgovori Neta~ni odgovori % ta~nih
Window period je
1 vrijeme neophodno
da....
Aktivnosti rizi~ne za
2
prenos HIV-a
Tjelesne te~nosti koje
3
prenose HIV
U va{em gradu postoji

4
prijateljski servis
POST-TESTING
No. Pitanje Ta~ni odgovori % Ta~nih % odnos ta~nih pre/post
Window period je
1 vrijeme neophodno
da....
Aktivnosti rizi~ne za
2
prenos HIV-a
Tjelesne te~nosti koje
3
prenose HIV
U va{em gradu postoji
4
prijateljski servis

Paket za planiranje
i dru[tveno
i odr@avanje
odbaênimradionice
grupama
Poglavlje 8
7
EVALUACIJA
No. Pitanje %1 %2 %3 %4 %5 % 5+
Kako biste ocijenili
1
prezentaciju?
Ocijenite pristup edukator/
2
u~esnik?
Da li su teme jasno obra|ene
3
i prilago|ene?
U navedenom polju napi{ite
3 naj~e{}a prijedloga koje
4 su u~esnici iznijeli kao ne{to
{to treba mijenjati s ciljem
pobolj{anja.
Uputstvo za analiziranje pre-testing/post-testing upitnika i unos podataka u izvje{taj
1. Prvi korak je da u pre-testingu i post-testingu prebrojite sve ta~ne i neta~ne odgovore u

odnosu na npr. 1,2 i 3 pitanje koje zapi{ete u tabelu. Zasebno upi{ite za pre-testing, kao i u
tabelu za post-testing.
2. Izra~unavanje procenta ta~nih odgovora; Broj ta~nih odgovora pomnoìte sa 100,a

dobiveni rezultat podijelite sa brojem u~esnika i dobijena vrijednost je procentualno
izraèn broj ta~nih odgovora. NPR 15(broj ta~nih odgovora) x 100=1500, zatim 1500;
24(broj u~esnika)=62,5%
3. Izra~unavanje odnosa ta~nih prije i poslije prezentacije; Ako je na po~etku treninga

bilo 20% ta~nih odgovora,a poslije 50 % ta~nih odgovora (koji se naravno odnose na isto
pitanje), odnos prije i poslije je u ovom slu~aju 30% jer 50-20 je 30.
4. Evaluacija se izra~unava isto kao pre-testing,prvo se prebroje svi odgovori,a zatim se

istom formulom izra~unava procenat koji se upisuje za svaku ocjenu zasebno,na taj na~in
se dobije informacija da je npr. 20% u~esnika ocijenilo odnos edukator/u~esnik sa 5+ itd.
5. Zadnje u izvje{taju su naj~e{}e predloène promjene koje }e pozitivno utjecati na

daljnji rad edukatora na terenu. Pregledajte sve post-testing i samo ono {ta je naj~e{}e
pominjano unesite u tabelu.

PPoglavlje
oglavlje87
Dodatak 5
Primjeri preporu~enih radionica i vje`bi za vr{nja~ke edukatore
Organizovanje grupnog rada
1. Diskusija o sljede}oj temi:
[ta su prepreke u garantovanju prava ljudima koji su HIV+ i/ili ìve sa AIDS-om? (Ako se
grupa ~ini suzdrànom, trener moè da stimuli{e diskusiju postavljaju}i pitanja o pravima
koja trenutno postoje/trebalo bi da postoje u vezi sa brakom, poslom, roditeljima,
pitanjima povjerljivosti, pristupa lijekovima, itd.)
2. Radionica o temi ‘Kreiraj svoj slogan’.
Cilj: primijetiti predrasude i diskriminaciju prema HIV+ ljudima i prema AIDS-u kao bolesti
uop{te.
Potreban materijal: flip~art table, olovke u boji i prazni bedèvi ili oznake (da bi ih u~esnici
nosili na svojim majicama)
Potrebno vrijeme: oko 30-40 minuta, u zavisnosti od veli~ine grupe
[ta radi predava~?

1. Podijeliti u~esnike u male grupe i traìti od svake grupe da uradi ‘vrtlog ideja ‘ o temi
”[ta ljudi treba da znaju o HIV-u i AIDS-u da bi za{titili sebe i druge ljude od infekcije”.
Tako|er, pitati “Na koje na~ine su ljudi diskriminisani u vezi sa HIV-om/AIDS-om?”
2. Traìti od svake grupe da zapi{e sve slogane kojih se mogu sjetiti ili ih smisliti u vezi sa
diskriminacijom.
3. Kada je mno{tvo ideja zapisano na flip~artu, pitajte svakog u~esnika da izabere jedan od
slogana i napi{e ga na svom bedù.
4. Pitajte u~esnike koji im se slogan ~ini najefektnijim i za{to to misle, i {ta misle da }e se
desiti ako oni budu nosili taj slogan u javnosti nekoliko dana.
5. Zamolite volontere da nose bedève u javnosti i onda, na sljede}em sastanku, diskutuju
o reakcijama ljudi koje su sretali.
3. Igranje po ulogama
Cilj: Ispitati i diskutovati ‘Za{to neki ljudi vr{e diskriminicaju?’
l Situacija 1 - Direktor obdani{ta odlu~uje da li da primi dijete u {kolu

Majka koja sjedi ispred vas èli da njeno dijete poha|a obdani{te. Vi ste ~uli da je èna
korisnik droge i da ima AIDS i da je njen pokojni mu` tako|er bio ovisnik o drogi i imao
AIDS. Rije{eni ste da ne primite dijete u obdani{te jer sumnjate da bi i dijete moglo biti

Paket za planiranje
i dru[tveno
i odr@avanje
odbaênimradionice
grupama
Poglavlje 8
7
zaraèno.
l Situacija 2 - Goran, u~enik osmog razreda, saznaje da je njegov prijatelj HIV+

U tvom razredu je nov u~enik. Njegovo ime je Marko. On je HIV+. Niko u {koli to ne zna.
Goran postaje jako dobar prijatelj sa Markom. Najzad Goran saznaje za HIV status svog
prijatelja.
On ne zna {ta to zna~i pa pita svoje roditelje. Goran ne dobija obja{njenje o tome {ta to
zna~i biti HIV+; ali mu nije vi{e dozvoljeno da se druì sa Markom. On odlu~uje da pri~a sa
Markom o tome i da i dalje bude njegov prijatelj.
4. Igra: ‘Vrijednosti i osje}anja’
Cilj: mogu}nost za otvoreno i iskreno izraàvanje osje}anja i mi{ljenja
Broj u~esnika: svi
Potrebno vrijeme: oko 15 minuta
Potreban materijal: velika u~ionica sa tri velika znaka na kojima pi{e sljede}e; ‘Slaèm se’,
‘Ne slaèm se’ i ‘Nisam siguran’.
Kori{ten metod: vr{njak edukator ~ita glasno jednu od izjava ‘Vrijednosti i osje}anja’
navedenih ispod. Zatim, na osnovu svoih osje}anja povodom izjave, u~esnici staju pored
znaka koji nosi odgovor sa kojim se najvi{e slaù (ili ‘Slaèm se’ ili ‘Ne slaèm se’ ili
‘Nisam siguran’). Edukator zatim pita nekoliko u~esnika u svakoj grupi da objasne za{to su
se smjestili ba{ ispod tog znaka.
Isti proces se koristi za ostale izjave ‘Vrijednosti i osje}anja’. Kasnije }e edukator ohrabriti
diskusiju o na~inima na koji su ~lanovi grupe reagovali na izjave i kako su se osje}ali tokom
vje`be.
Va`no: nema ta~nih ili neta~nih odgovora, samo stavovi i osje}anja. Tako|er, edukator
treba da ostane neutralan kada u~esnici izraàvaju svoje poglede i vrijednosti.
Vrijednosti i osje]anja
1. Mi treba da tretiramo HIV pozitivne osobe sa po{tovanjem, dostojanstvom i simpatijom.
2. Homoseksualnost je validna i prihvatljiva seksualna alternativa.
3. AIDS prenose stranci.
4. HIV pozitivna osoba treba da bude registrovana od strane lokalne uprave.
5. HIV pozitivni ljudi moraju da informi{u svoje seksualne partnere.
6. HIV pozitivna èna koja je trudna mora abortirati.

PPoglavlje
oglavlje87
7. HIV pozitivnoj osobi ne treba da bude dozvoljeno da radi kao zdravstveni radnik.
8. Ljudi koji ìve sa AIDS-om moraju da budu izolovani ako se ne pridràvaju ljekarskih
savjeta.
9. Niko ne treba da se brine oko ne~ijeg HIV statusa osim inficirane osobe.
10. Djeci HIV pozitivnih roditelja ne treba da bude dozvoljeno da poha|aju {kolu.
11. Djeca roditelja inficiranih HIV-om moraju da budu oduzeta roditeljima.
12. Institucije i ljudi koji diskrimini{u ljude inficirane HIV-om trebaju da budu ka`njeni.
Dodatak 6
Uzorak izvje{taja za radionicu vr{nja~ke edukacije

Vr{njaci predava~i mogu da koriste ovaj uzorak izvje{taja kako bi obezbijedili informacije za
svoje organizacije o radionicama koje odràvaju.
Datum; _____________________________
Lokacija radionice;_________________________
Donator;__________________________
Broj u~esnika; Raspon godina u~esnika; ____
Demografski podaci; broj èna ___ broj mu{karaca____
Rasne/etni~ke grupe u~esnika (na primer 50% muslimani, 50% hri{}ani, itd.);
Da li je proveden pre-test?___da ___ne
Da li je proveden post-test?___da ___ne
Da li je proveden upitnik o vrednovanju radionice?___da ___ne
Tako|er moè postojati odvojena ili integrisana lista pokrivenih tema.
HIV/AIDS___
Spolno prenosive infekcije (PPI)_____
Kontracepcija_____
Spolno nasilje___
Zloupotreba psihoaktivnih supstanci (PAS)___

Paket za planiranje
i dru[tveno
i odr@avanje
odbaênimradionice
grupama
Poglavlje 8
7
Formular moè imati i specifi~ne podsekcije, kao {to su:
HIV/AIDS osnovne informacije___
HIV testiranje___
Tehnike prevencije____
Spektar bolesti___
Terapija___
Gost govornik koji ìvi sa HIV-om___
Video_______________________
Pregled radionice (uklju~uju}i uspjehe i izazove):
Analiza pre i post- testa;
Va`na pitanja koja su iskrsla i trebaju biti zabiljeèna;
Rezultati evaluacije radionice;
Budu}i planovi;_____________________
Vr{nja~ki predava~i;

PPoglavlje
oglavlje87
Dodatak 7
VJERA - TI NISI SAM
Mo`da ste se testirali i otkrili da ste pozitivni nedavno; mo`da to znate ve} neko vrijeme, ali ovo
je prvi put da ste do{li do informacije ili podr{ke. Treba da znate da niste sami. Ima preko milion
HIV-pozitivnih ljudi u Sjedinjenim Dràvama.
Biti HIV pozitivan/na ne zna~i da imate AIDS, ali HIV je vjerovatno najve}a prijetnja va{em ìvotu
sa kojom ste se ikad suo~ili. Ovaj virus moè da ostane neaktivan u va{em tijelu dugo vremena,
ali i ne mora. Iako ste sad zdravi, ipak biste mogli da steknete neke zdravstvene probleme
vezane za HIV. Mogli biste dobiti AIDS. Ostaju mnoge nesigurnosti koje okruùju HIV, i iako
trenutno nema “lijeka” za HIV infekciju, postoje terapije. Treba saznati koje su informacije na
raspolaganju i praviti razumne izbore o svom zdravlju.
Mnogo HIV-pozitivnih ljudi sada ìve ispunjene i sretne ìvote. Mnogi su zdravi i ne pokazuju
simptome bolesti. Mnogi su izabrali da uzimaju terapije i lijekove koji bi im mogli produìti ìvot.
Tako da, koliko god da je ozbiljno, postoji nada. Ne treba da gledate na HIV+ test kao na smrtnu
presudu.
Dobro je da ste ovo otkrili. Iako je moglo biti uznemiravaju}e saznati da ste HIV-pozitivni, bolje
je to znati, tako da moète u~iti o HIV-u i odlu~iti {ta èlite da uradite povodom toga. înjenica
da vam je bilo dovoljno stalo do toga da se testirate na HIV, i ~injenica da ~itate ovaj ~asopis
pokazuje da ste zabrinuti za svoje zdravlje. Budite, ipak, zadovoljni sobom. Vi ste na~inili va`ne
prve korake vezane za brigu o sebi i trebalo bi da budete zadovoljni zbog toga.
Godinama, oni koji su testirani HIV pozitivni imali su malo mjesta gdje su mogli da se obrate za
podr{ku. Ovi ljudi kao da su se nalazili na ivici pakla. Na sre}u, mnogo toga se promijenilo. Mi
sada znamo vi{e o HIV-u i mnoge organizacije, nastale {irom svijeta, nude podr{ku i informacije
ljudima koji ìve sa ovim virusom. Mnogi su se ve} suo~ili sa pitanjima vezanim za ìvot sa HIV-
om, i mnogi }e se tek suo~iti. Ne morate da se borite sa ovim sami. Puno se ruku pruà da vam
pomogne.
Va{e emocionalno zdravlje

Saznati da ste inficirani uvijek je te{ko. âk i ako ste sumnjali neko vrijeme, samo saznanje
moè biti traumati~no iskustvo za vas. Saznanje da su HIV-pozitivni je navelo neke ljude da
napuste svoje poslove, na brzinu napi{u testamente i oproste se sa prijateljima i porodicom,
da bi tek onda otkrili da nisu bolesni i da }e vjerovatno ìvjeti jo{ mnogo godina. Uobi~ajeno je
primiti ove rezultate kao smrtnu presudu, ali to jednostavno nije ta~no.
Ono {to sada osje}ate je savr{eno normalno. Bijes, strah, zbunjenost, otupjelost, depresija
su potpuno prirodne reakcije na ovakvu vrstu vijesti kakvu ste upravo ~uli. Ako to znate ve}
nekoliko sedmica moète da uhvatite sebe kako provodite sasvim normalan dan a onda se
slu~ajno sjetite da ste HIV pozitivni. Uobi~ajeno je za ovu vrstu saznanja da vas samo “lupa

Paket za planiranje
i dru[tveno
i odr@avanje
odbaênimradionice
grupama
Poglavlje 8
7
po glavi“, niotkuda, ponovo i ponovo. Ako vam se ovo de{ava, ne zna~i da ludite. Va{e
raspoloènje moè da varira od duboke tuge do ekstremnog bijesa. I to je normalno.
Prvi korak u prevazilaènju ovog emocionalnog vira je da priznate {ta osje}ate. Ne budite
iznena|eni ako se na|ete u situaciji da provodite dan u stanju {oka. Dozvolite sebi da ne
osje}ate ni{ta. Va{a osje}anja }e se uskoro vratiti. Ovo je prosto na~in na koji se va{ um
“isklju~uje” da bi vam dozvolio da se izborite sa problemom.
Ako ste ljuti, to je u redu. Imate svako pravo da budete bijesni i imate na {ta da budete bijesni.
Ovaj virus ugroàva samo va{e postojanje. U redu je da ispoljite taj bijes. Ako ste upla{eni
priznajte svoje strahove. Vi razmi{ljate o stvarima od kojih bi se svako upla{io. Dozvoljeno vam
je da se osje}ate na taj na~in. Ne budite surovi prema sebi ili ne mislite kako morate da budete
jaki. Ne morate ni{ta.
Strah od bolesti i smrti

Skoro svako se pla{i bolesti i umiranja. Ako ste mladi, mo`da nikada niste morali da se
susretnete sa smr}u nekoga vama bliskog. Mi ~esto mislimo o umiranju kao o ne~emu {to
se de{ava u starosti. Vi mo`da niste nikada ranije stvarno razmotrili realnost svoje sopstvene
smrti. Sada, odjednom, vi ste HIV pozitivni i va{a smrtnost postaje jako realna. Mo`da se pla{ite
bola, bolnice ili da ne}ete biti privla~ni drugima zbog bolesti.
Va{a reakcija na ideju o bolesti i umiranju moè da bude dvojaka. Moète odlu~iti da }ete
sigurno ìvjeti i da ne postoji na~in da vas virus savlada. Ovo je oblik reakcije koji zovemo
“poricanje” - odbijanje da se suo~imo sa nekim mogu}nostima ìvota sa HIV-om. Ako se osje}
ate ovako, imajte na umu da je imati nadu da se nastavi ìvot dobro. Ipak, to moè da postane
opasno ako vas spre~ava da se brinete o sebi.
Drugi na~in koji moète izabrati da se izborite sa problemom je da mislite da }ete sigurno
umrijeti od ovog i da ne postoji ni{ta {to moète uraditi povodom toga. Ako se ovako osje}ate,
vjerovatno }ete ma{tati o svojoj bolesti i smrti. Morate da imate na umu da postoji mnogo ljudi
koji su HIV-pozitivni i koji ìve produktivne, sre}ne ìvote, i da vi moète biti jedan od njih, ako
tako odlu~ite. Dobro je da se suo~ite sa mogu}im posljedicama ove infekcije, ali ne do ta~ke
gdje ìvjeti danas postaje manje va`no nego va{ strah od budu}nosti. Pomaè da podsje}ate
sebe da }e svi umrijeti, ali to ne sprije~ava ve}inu ljudi da ìve danas.
@ivot ispo~etka
Jedna od istina vezana za otkri}e da ste HIV pozitivni je da jednom kad znate ne moète nikada
vi{e da ne znate. U dobru i u zlu va{ ìvot }e od sada biti druga~iji. Mo`da }ete osjetiti veliki
gubitak zbog ovoga. Mo`da }ete osje}ati da su sada odre|ene oblasti va{eg ìvota u rukama
doktora, osiguravaju}ih dru{tava, ili simptoma. Ovo vas moè natjerati da se osje}ate kao da
imate manje kontrole nad svojim ìvotom i moè da izazove veliku uznemirenost.
Znaju}i ovo, ne morate da se odreknete kontrole nad svojim ìvotom. Naoruàni informacijama
i odlu~ni da uradite ono {to je dobro za vas, uskoro }ete shvatiti da ste jo{ uvijek ista osoba kao

PPoglavlje
oglavlje87
{to ste bili. Ovo je va{ ìvot, va{e tijelo, va{e zdravlje, i bez obzira koliko dobronamjerni mogu
biti va{a porodica, va{i prijatelji ili va{ doktor, oni nemaju prava da preuzmu kontrolu nad va{im
ìvotom. Dajte sebi vremena da odlu~ite {ta èlite da uradite. Onda to uradite.
Moète otkriti da su se mnogi prioriteti u va{em ìvotu brzo promijenili. Ako razmatrate
pravljenje velikih promjena u svom ìvotu, samo budite sigurni da ste pa`ljivo razmislili o
njima. Mnogi HIV pozitivni ljudi su napravili ogromne promjene u na~inu ìvota. Mnogi su
prestali sa lo{im navikama, kao {to je prekomjerno pi}e ili pu{enje. Neki su iza{li iz lo{ih veza ili
napustili poslove koje su dugo mrzili. Suo~avanje sa mogu}no{}u bolesti i smrti je u~inila na{e
ìvote mnogo boljim, jer nas je natjerala da preduzmemo akcije u oblastima ìvota koje smo
prethodno ignorisali ili stalno odlagali. Smrt moè biti veliki motivator. Neki ljudi okrivljuju sebe
{to su HIV pozitivni. Ova vrsta krivice i mr`nje prema sebi je veoma destruktivna. Bez obzira
kako ste se inficirali, niste i{li nigdje niti radili ni{ta sa namjerom da se inficirate - dakle, za{to bi
se posipali pepelom zbog toga? Sa dosta toga se trenutno suo~avate; ne treba ka`njavati sebe
i zbog HIV-pozitivnog testa.
Tuga ili ekstremna àlost su neka od osje}anja sa kojima se ve}ina HIV-pozitivnih ljudi suo~ava
u nekom trenutku. Mo`da àlite sebe suo~avaju}i se sa mogu}no{}u svoje sopstvene smrti. Za
mnoge od nas virus ne uti~e samo na na{e sopstvene ìvote, ve} i na ìvote onih koje volimo.
Mnogi su izgubili prijatelje i voljene osobe zbog HIV-a, ili imaju puno ljudi u svojim ìvotima koji
su tako|er HIV-pozitivni. Dozvolite sebi da izrazite tugu i strah u nekom obliku. Dozvolite sebi
da pla~ete. Ova osje}anja su dragocjena i prirodna; ignorisanje ih ne}e natjerati da nestanu.
Moète osjetiti da ste na neki na~in o{te}eni - da niko ne}e èljeti da vas dodirne ili da vas voli
ili da ste manje poèljni zato {to ste HIV pozitivni. Moète se osjetiti da nikada ne}ete mo}i vi{e
da volite, da niko ne}e poèljeti da bude sa vama ako zna da ste HIV+. Ova osje}anja }e pro}i.
Vi niste “o{te}ena roba”. Vi ste jo{ uvijek osoba koja vrijedi, isto tako sposobna da daje i prima
ljubav kao i do sada. Moète da donosite sopstvene odluke, da se opu{tate, i uìvate u svakom
danu. Ovo moè biti borba i mo`da }ete morati da prona|ete nove na~ine da se izborite sa
svakodnevnim ìvotom, ali vrijedit }e.
Dobijanje podr{ke
Mnogi od nas su odrasli sa idejom “surovog individualizma”, da se moramo sami suo~avati
sa stvarima, da je to ono {to zovemo “snagom”. Pitati za pomo} ili traìti podr{ku se ~esto
smatra slabo{}u. Kao posljedica toga uobi~ajena reakcija HIV-pozitivnih je povla~enje. Mi se
izolujemo kriju}i vijesti o na{em statusu. Ovo moè biti jako bolno. Va{ ìvot ne mora da bude
mra~an i sumoran. Mogu}e je da imate veoma pozitivan stav kao osoba koja ìvi sa HIV-om,
ali mnogo teè je nastaviti sa svojim ìvotom i ìvjeti sretno ako se trudite da to uradite sami.
Nema potrebe da prolazite kroz to sami i vjerovatno je gre{ka i poku{ati to da uradite. Vi niste
jedina osoba koja se sa ovim suo~ava. Nau~ite ko su ostali i {ta oni imaju da ponude. Samo
slu{anje o tome kako je neko drugi prilagodio svoj ìvot, moè biti dovoljno da vam pomogne
da shvatite da je ìvot jo{ uvijek dobar, da vi jo{ uvijek imate ljubav i smijeh. I vi moète tako|er
biti iznena|eni kad shvatite da va{e dijeljenje problema sa ostalima moè pomo}i i drugima. U
dijeljenju pitanja koja nas brinu, svaki od na{ih glasova daje snagu ostalima.

Paket za planiranje
i dru[tveno
i odr@avanje
odbaênimradionice
grupama
Poglavlje 8
7
Dodatak 8
Injekciono kori{tenje psihoaktivnih supstanci

Ova sekcija je namijenjena da pruì precizne informacije za smanjivanje potencijalne {tete
pri injekcionoj upotrebi psihoaktivnih supstanci. Cilj je asistirati vr{njacima predava~ima u
unapre|enju zdravlja. Mi priznajemo da postoje zajednice ljudi koje su uklju~ene u injekcionu
upotrebu psihoaktivnih supstanci i podràvaju programe za smanjenje {tete da bi pomogli
mladim ljudima da se oslobode navike kad za to budu spremni, odràvaju}i ih sigurnim u
me|uvremenu.
Informacije u ovoj sekciji, koje predstavljaju vodi~ za sigurno injekciono uìvanje psihoaktivnih
supstanci, nisu objedinjene i napisane da bi ohrabrile ili sugerisale injekcionu upotrebu ili
upotrebu psihoaktivnih supstanci na bilo koji na~in.
Informacije o injekcionoj upotrebi psihoaktivnih supstanci
Upozorenje: Ovaj aneks sadì neke opise povezane sa IUPS. Bilo ko da se oporavlja od
ovisnosti moè odlu~iti da ne ~ita sljede}e osim ako je spremna da ponovo preìve neka
osje}anja povezana sa kori{tenjem droga. Veliki dio ovih informacija je dobijen iz iskustava
samih uìvalaca droga.
Potreba za drogom i ovisnost

Ljudi koji su ovisni o drogama doìve trenutke koje karakteri{u intenzivne ùdnje, uglavnom u
vrijeme od nabavljanja droge do momenta njenog ubrizgavanja u krvotok. Intravenski korisnici
droga ~esto opisuju jako osje}anje potrebe da prona|u na~in da do|u do igle za ubrizgavanje
droge. Korisnik droge u oporavku, koji je bio intervjuisan, rekao je da je kada dobije drogu,
vo|en svojom potrebom i opisuje svoja osje}anja nazivaju}i iglu ‘{iljkom’, izrazom koji se
obi~no koristi za {iljat predmet. On se prisje}a kako je razmi{ljao i osje}ao; “Daj mi {iljak, daj
mi {iljak, gdje mogu da nabavim {iljak?”72 Mnogi ljudi ne razumiju razliku izme|u kori{tenja
droge u rekreacione svrhe i ekstremne potrebe prilikom prekidanja, onda kada je povremena
upotreba prerasla u stanje ovisnosti i bolesti. êsto, u poku{aju da razumiju upotrebu
psihoaktivnih supstanci i hemijske ovisnosti, ljudi poku{avaju da koriste svoja sopstvena
ìvotna iskustva da bi naga|ali kako bi to moglo biti. Bol i nelagodnost prilikom prekidanja se
~esto previ|aju, kad ljudi koje ne koriste ili nisu ovisni o drogi misle o tome.
“Ja bih sve uradio, mislim sve …”

Promjene u pona{anju mogu biti ekstremno velike me|u korisnicima droga. Razgovori sa
ovisnicima u oporavku ~esto otkrivaju da, misle}i o svom iskustvu, postoji krivica zbog njihovog

72
Iz li~ne komunikacije sa IVKD u programu terapije metadonom, 1987.

PPoglavlje
oglavlje87
pro{log pona{anja kada su bili najozbiljnije ovisni. Ljudi opisuju kako je biti ozbiljno ovisan. Oni
pri~aju da bi “uradili sve” da dobiju drogu ili novac za nabavljanje droge.
Stvari koje treba znati o injekcionoj upotrebi psihoaktivnih supstanci

Osoba koja radi sa injekcionim korisnicima psihoaktivnih supstanci treba da zna: na~ine
kori{tenja droga, tehnike ubrizgavanja droga i sli~ne vje{tine. Samo ako poznaje ove detalje
edukator moè pravilno da nau~i intravenskog korisnika droga kako da smanji {tetu i rizike
nesterilne prakse ubrizgavanja droga.
Sigurnija ubrizgavanja73
Iako injekciono kori{tenje psihoaktivnih supstanci ne podràvamo niti preporu~ujemo, za one
koji to rade, veoma je va`no da urade sve {to se moè da smanje {tetu, tako {to }e nau~iti
da ubrizgavaju drogu sigurnije. Ova prakse se naziva redukcija {tete. To zna~i da, iako je
ubrizgavanje droge {tetno i moè da ubije, postoje na~ini da se smanji {teta ili da se sprije~i
najgore. Ovaj tekst se sastoji od kratkog pregleda mediciskih ~injenica, tehnika ubrizgavanja
droga, ‘dànki’ (uli~ni izraz) savjeta i ostalih informacija. Proces pripreme i planiranje
ubrizgavanja je jedna od najva`nijih stvari koju osoba moè da uradi da bi sprije~ila potencijalnu
{tetu. Prije ubrizgavanja supstance, osoba mora da procijeni sigurnost situacije provjerom da
posjeduje sterilan materijal i da priprema drogu na ~istoj povr{ini, koriste}i ~istu opremu.
Izbor najsigurnijeg mjesta za uzimanje psihoaktivnih supstanci

Neka mjesta su sigurnija za kori{tenje psihoaktivnih supstanci od ostalih i osoba treba da
koristi najsigurnije mogu}e mjesto. Oni treba da imaju obzira prema drugima - niko ne èli da
vidi kori{tene igle i {priceve u svojim zgradama ili krvave maramice u javnim toaletima.
S kim ljudi koriste psihoaktivne supstance?

Va`no je za korisnike psihoaktivnih supstanci da imaju podr{ku ljudi koji znaju da ih oni koriste,
posebno u hitnim slu~ajevima kao {to je predoziranje. Ponekad drugi korisnici psihoaktivnih
supstanci od povjerenja mogu pruìti uzajamnu podr{ku. Ako je osoba zabrinuta za prijatelja
koji uzima veliku koli~inu psihoaktivnih supstanci, on ili ona }e èljeti da osigura da je neko od
povjerenja sa prijateljem svaki put kad on ili ona koristi drogu da bi sprije~io predoziranje.
Oprema i materijali koji se koriste u praksi ubrizgavanja psihoaktivnih supstanci

[prica za ubrizgavanje psihoaktivnih supstanci; obi~no uklju~uje plasti~ni plunger, plasti~nu
shaft {pricu i {uplju o{tru iglu.

73
Nacrt priru~nika omladinskog informativnog centra 2003.

Paket za planiranje
i dru[tveno
i odr@avanje
odbaênimradionice
grupama
Poglavlje 8
7
Odràvanje injekcione upotrebe psihoaktivnih supstanci sigurnim koliko je mogu}e
Veoma je va`no da neko ko injekciono koristi psihoaktivne supstance koristi dobre igle i {price
i na pravi na~in. Postoje izvjesni koraci koji osiguravaju sigurnije ubrizgavanje. Pravilo koje bi
trebalo da bude obavezno za korisnike psihoaktivnih supstanci je: ‘Koristiti nove igle i {priceve
za svako ubrizgavanje’. Ovo pravilo treba da bude po{tovano uvijek i trebalo bi da postane moto
injekcionih korisnika psihoaktivnih supstanci, ba{ kao u bolnicama. Igle se brzo istupljuju, one
su tupe ve} nakon nekoliko upotreba. Kori{tenje tupe igle prouzrokuje nepotrebnu traumu
za vene i okolno tkivo i proizvodi ve}u ubodnu ranu i ja~e krvarenje. Proces ‘o{trenja’ igle (sa
kutijom {ibica, na primjer) je opasan jer moè o{tetiti vrh igle i nanijeti potencijalnu povredu
vena, mogu}e je da se vrh igle istanji, uzrokuju}i da dio igle ostane u veni.
Igla i {prica su sterilni pri prvoj upotrebi, odmah nakon otvaranja, ali jednom kori{teni vi{e
nisu. Pri ponavljanju procesa najsigurnija praksa je da se koriste ~iste i sterilne igle i {price za
svako ubrizgavanje i da se kori{teni materijali pravilno odstrane. Izbjegavajte dijeljenje igala i
{prica ili opreme za kori{tenje droge sa drugim korisnicima. Krv i neki drugi materijal koji moè
ostati u igli i {prici moè se prenijeti drugim korisnicima istom opremom. Ista stvar vaì i za
‘cookers’, vatu i ka{iku za kuhanje. Virusi, kao {to su HIV i hepatitis, mogu biti prenijeti na ovaj
na~in. Jedini siguran na~in da se izbjegne {irenje infekcije jeste da se nikad ne dijeli oprema za
ubrigavanje psihoaktivnih supstanci sa drugim osobama. U mnogim zemljama postoje programi
za zamjenu {prica i igala, ~iji je cilj da pove}aju dostupnost sterilne opreme za ubrizgavanje
i da odstrane upotrijebljene kontaminirane {price iz upotrebe. Neke od ovih {ema tako|e
obezbje|uju informacije o sigurnom seksu, upu}uju na prikladne slu`be i vr{e distribuciju
kondoma.
Ako neko treba da podijeli iglu i {pricu sa drugim, treba da ih o~isti dobro prije svake upotrebe.
Ako je neko u situaciji u kojoj je odlu~io da upotrijebi tu|u opremu ili da podijeli svoju, treba
da prati instrukcije za ~i{}enje da bi smanjio mogu}nost preno{enja krvno prenosivih infekcija.
Proces ~i{}enja igala i {prica nije 100% siguran; krvno prenosive infekcije se mogu prenijeti
~ak iako osoba koristi najsigurniji mogu}i metod. Ipak, neki metodi su se pokazali kao prili~no
efektivni.
î{}enje opreme
Ovo su koraci kojih se treba pridràvati;
l Kad god je mogu}e, o~istite iglu i {pricu posebno.

l Zatim bacite vodu kori{tenu za ~i{enje.
l Isperite iglu i {pricu (doma}im) izbjeljiva~em. Da bi ovo uradili, ispunite {pricu do kraja
izbjeljiva~em, i mu}kajte dva minuta.
l Onda bacite izbjeljiva~.
l Nakon toga, isperite iglu i {pricu hladnom vodom da odstranite ostatke izbjeljiva~a.
l Ponovo bacite vodu.

PPoglavlje
oglavlje87
Ako izbjeljiva~ nije na raspolaganju, koristite hidrogen peroksid, deterdènt ili sinteti~ki
alkohol. Neki ljudi koriste alkohol za pi}e kao {to je votka ili rum, ako je to sve {to imaju.
Va`no: izbjeljiva~u treba dva minuta da bi ubio virus hepatitisa B. Nije sigurno da li ubija
hepatitis C. Izgleda da ubija HIV za 30 sekundi.
Neki ljudi tako|er ~iste cooker izbjeljiva~em ako su ga drugi koristili. Oni nekad dijele vatu u
manje komadi}e, tako da svako dobije svoj dio. Ne zaboravite da bacite vodu. Kori{tenje iste
vode moè dovesti do preno{enja infekcije.
Pripremanje doze
îsto i higijensko pripremanje psihoaktivnih supstanci }e smanjiti rizik preno{enja infekcija koje
mogu ozbiljno o{tetiti zdravlje. Svaki put kada osoba injekciono koristi psihoaktivne supstance,
on ili ona stvara uslove u kojima bakterije i ostali mikroorganizmi mogu da stupe u tijelo ili
krvotok intravenski. Oprema koja se preporu~uje za ubrizgavanje droge ~iste igle i {price, ~isti
‘cookers’, vata (ne fillteri od cigareta), ~ista voda, dobar upalja~ i limunska kiselina. Postoje
neke stvari koje uìvalac psihoaktivnih supstanci mora da obavi prije spremanja svoje doze.
Prvo, treba dobro da opere ruke sapunom da bi eliminisao viruse i bakterije na rukama. Ako ne,
trebalo bi bar obrisati ruke mokrom maramicom, da bi bile ~iste koliko je mogu}e. Trebalo bi
koristiti ravnu povr{inu za pripremanje doze. Korisnici droge uvijek treba da se osiguraju da su
igla i {prica ~isti. Moraju da budu oprezni, jer neki ljudi ponovo prodaju kori{tene paketi}e igala
kao da su nove. Sigurnije je neotpakivati sterilne igle i {price sve dok ih ne budete koristili.
Kuhanje doze
Droga u prahu treba da bude u te~nom stanju prije ubrizgavanja. Ovaj proces se zove
kuhanje droge. Razli~ite droge imaju razli~ite procese pretvaranja u te~nost. Morfijumu (u
te~nom obliku) ne treba kuhanje. Neke droge se rastvaraju u vodi bez kuhanja( kao {to je
kokain). Heroin se rastvara bez dodavanja kiseline, no izgleda da se postiè bolje rastvaranje
kori{tenjem vitamina C u prahu. Kori{tenje soka od limuna moè da izazove gljivi~nu infekciju,
koja moè da o{teti o~i. Kada ljudi ubrizgavaju pilule treba da budu sigurni da su one dobro
izmrvljene prije nego {to {to po~nu da se rastvaraju. Danas proizvo|a~i proizvode pilule koje
se ne mogu rastvoriti u vodi i kada se zagrijavaju one se rastvaraju djelimi~no. Zbog toga neki
korisnici psihoaktivnih supstanci ~ekaju da vide da li }e se njihova pilula rastvoriti u vodi. Sve u
svemu, ubrizgavanje pilula se obi~no izbjegava.
Ubrizgavanje nerastvorenih pilula moè prouzrokovati abcese. Ako djeli}i psihoaktivnih

supstanci nisu rastvoreni, neki korisnici psihoaktivnih supstanci poku{avaju da ih filtriraju
kroz vatu. Nije preporu~ljivo da se doza kuha ponovo ako u njoj ima krvi, jer moè do}i do
zgru{avanja krvi. Uvijek koristite {pricu da uzmete drogu kroz filter od vate. Veoma je bitno
provjeriti da nema vazduha u {prici, jer vazduh u igli moè biti izuzetno opasan, ~ak i fatalan.

Paket za planiranje
i dru[tveno
i odr@avanje
odbaênimradionice
grupama
Poglavlje 8
7
Izbor mjesta za ubod
Mnogi korisnici psihoaktivnih supstanci znaju da treba da promijene mjesto ubadanja na tijelu
da bi smanjili mogu}nost infekcije i sa~uvali vene u dobrom stanju. Ako korisnik psihoaktivnih
supstanci ne mijenja mjesto ubadanja, vene slabe i ubrizgavanje postaje teè. Zbog toga
infekcije napadaju mjesto uboda i prouzrokuju ozbiljnu {tetu. Zato se preporu~uje kori{tenje
obje strane tijela i {aka za ubrizgavanje.
î{}enje i pripremanje mjesta uboda

Preporu~ljivo je kori{tenje alkohola za ~i{}enje mjesta uboda. Korisnici bri{u mjesto jedanput
(bez jakog trljanja), vezuju gumom biceps ruke, spu{taju {aku i skupljaju prste u {aku. êsto
otpu{taju gumu nakon ubrizgavanja da bi omogu}ili normalnu cirkulaciju krvi.
Ubadanje igle
Injekcioni korisnici psihoaktivnih supstanci imaju obi~aj da koriste ugao od 13-35 stepeni da bi
uboli iglu, uvek ciljaju}i u pravcu srca. Ako je vrh igle debeo, {anse da se probije vena su ve}e.
Finalne pripreme
Ako je igla u veni, injekcioni korisnik psihoaktivnih supstanci }e izvu}i klip iz {price prema gore.
Ako tamna krv u|e unutra onda je igla u veni. Ako nema krvi ili je ima samo malo, igla nije u
veni. Ako se to dogodi, obi~no }e poku{avati da ponovi proces. Mjesto uboda moè ote}i i
efekat droge moè biti smanjen. Ovo moè rezultirati apcesom ili drugim problemima.
Izvla~enje igle
Nakon uspje{nog ubadanja, injekcioni korisnik psihoaktivnih supstanci }e pa`ljivo
izvu}i iglu koriste}i isti ugao kao kod ubadanja. Da bi sprije~io hematom, on }e pustiti gumu
prije ubrizgavanja. Pritisnu}e ~vrsto mjesto uboda da bi pomogao koagulaciju. Ne}e stavljati
alkohol na mjesto uboda, jer to moè pove}ati krvarenje.
Pravilno odstranjivanje opreme

Korisnik psihoaktivnih supstanci treba da odnese sme}e (ostatke materijala) u centar za
razmjenu igala. Ako ne postoji takav centar, on ili ona treba da spakuje iskori{tene igle i da ih
baci u kantu za otpatke. Nepravilno odstranjivanje iskori{tenih igala moè da ugrozi zdravlje
drugih ljudi uklju~uju}i zdravlje ljudi koji skupljaju i prera|uju otpatke.Zbog toga korisnici
psihoaktivnih supstanci treba da na|u metalnu konzervu (kao za konzerviranu hranu), stave
iglu u {pricu i slome je, onda stave svu opremu u konzervu i bace u kantu za otpatke.

268

Prirucnik Za Edukatore - Zastita Seksualnog I Reproduktivnog Zdravlja I Prava Mladih Ljudi Sa Posebnim Fokusom Na Prevenciju HIVa

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Prirucnik Za Edukatore - Zastita Seksualnog I Reproduktivnog Zdravlja I Prava Mladih Ljudi Sa Posebnim Fokusom Na Prevenciju HIVa

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

za[tita

Priru~nik vr{nja~ke edukacije

Zahvaljujemo im na aktivnom u~e{}u:

1. Dr. Goran ^erkez (Federalno ministarstvo zdravstva)

2. Dr. Jasminka Vu~kovi} (Ministarstvo zdravlja i socijalne za{tite Republike Srpske)

3. Du{ka Goli} (Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske)

4. Bandi} Nadija (Ministarstvo obrazovanja i nauke Federacije BiH)

5. Dr. Jasna [adi} (Zavod za javno zdravstvo Br~ko)

6. Prim. dr. med. mr. sci. Midhat Kurtovi}

7. Sejda D`ino - Vi{a medicinska sestra

8. Mirha Pojski} (Specijalistkinja traumatske psihologije) - NVO Medica / Zenica

9. Verica [arenac (Koordinatorica info centra NVO Vermont- Br~ko)

11. Vr{nja~kim edukatorima Asocijacije za seksualno i reproduktivno zdravlje XY, Elmir

IPPF EN - International Planned Parenthood Federation European Network (Me|unarodna

Asocijacija za seksualno i reproduktivno zdravlje XY

Nekada su se prezentacije vr{nja~ke edukacije provodile samo u velikim gradovima,

Onda su se prezentacije po~ele raditi i u malim mjestima {irom Bosne i Hercegovine.

Danas se edukacije vr{njaka o temi seksualnog i reproduktivnog zdravlja i prava, kao i o

Za na{u bolju, ljep{u i zdraviju Bosnu i Hercegovinu!!!

Poglavlje 1-Uvod u priru~nik.............................................................................................7

Programi vr{nja~ke edukacije za ranjive, marginalizirane i socijalno isklju~ene mlade ljude

ZA KOGA JE OVAJ PRIRU^NIK?....................................................................................................

Poglavlje 2-Edukacija vr{njaka od A do @...........................................................................

A REGRUTACIJA POTENCIJALNIH EDUKATORA VR[NJAKA......................................................

K VRSTE EDUKACIJE VR[NJAKA ............................................................................................

Poglavlje 3-Moduli vr{nja~ke edukacije.............................................................................

UVOD U MODULE VR[NJA^KE EDUKACIJE...................................................................................

4 PRIRU^NIK vr[nja^ke edukacije

Poglavlje 5- Najva`niji problemi seksualnog i reproduktivnog zdravlja i prava.................

KONCEPTI SEKSA I SEKSUALNOSTI............................................................................................

MLADI LJUDI I SEKSUALNOST.....................................................................................................

Priru^nik vr[nja^ke edukacije 5

Poglavlje 6- Upravljanje programom vr{nja~kog obrazovanja...........................................

FAZA 1: PLANIRANJE PROGRAMA................................................................................................

ZA[TO JE PODR[KA BITNA.........................................................................................................

FAZA 2: IMPLEMENTACIJA PROGRAMA.......................................................................................

FAZA 3: MONITORING I EVALUACIJA...........................................................................................

Poglavlje 7- Rad sa ranjivim, marginalizovanim

RANJIVE GRUPE: DEFINICIJA.......................................................................................................

6 PRIRU^NIK vr[nja^ke edukacije

RANJIVE, MARGINALIZOVANE I DRU[TVENO ODBA^ENE GRUPE:

LJUDI KOJI ZIVE SA HIV-OM/AIDS-OM.........................................................................................

INTRAVENSKI KORISNICI DROGA (IKD).......................................................................................

DJECA POD SPECIJALNIM RIZIKOM:

Priru^nik vr[nja^ke edukacije 7

SEKSUALNE MANJINE – MU[KARCI KOJI IMAJU SEKS SA MU[KARCIMA, LEZBIJKE,

ETNI^KE I KUTURNE MANJINE.....................................................................................................

LJUDI SA SPECIJALNIM POTREBAMA...........................................................................................

8 PRIRU^NIK vr[nja^ke edukacije

Poglavlje 8- Paket za planiranje i odr`avanje radionice.....................................................

ORGANIZOVANJE RADIONICA: OSNOVNI PLAN PREZENTOVANJA ..............................................

IGRE UPOZNAVANJA I VJE@BE.....................................................................................................

Dodatak 1 Ugovor radionice za obuku vr{nja~kih edukatora........................................................

Priru^nik vr[nja^ke edukacije 9

10 PRIRU^NIK vr[nja^ke edukacije

Programi vr[nja^ke edukacije za mlade ljude

Ovaj priru~nik je za vr{nja~ke edukatore, iskusne trenere i nevladine organizacije (NVO)

Za {ta koristiti ovaj priru~nik?

Priru~nik je izra|en na osnovu potreba edukatora vr{njaka i trenera vr{nja~ke edukacije

Za{to je ovaj priru~nik druga~iji?

Jedinstvenost priru~nika predstavlja njegova sveobuhvatnost jer sadr`i napredne

Za{to su nam potrebni programi vr{nja~kog obrazovanja?

U formalnim obrazovnim okvirima, odrastao ekspert-predava~ ili profesor je taj koji