M Zbirka Zadataka01

DG 2010/1 TEHNIČKA MEHANIKA – ZBIRKA ZADATAKA List 1
Danko Gugić
TEHNIČKA MEHANIKA
ZBIRKA ZADATAKA
TREĆE IZDANJE
ZAGREB, 2009/2010
M-zbirka-zadataka01.doc
SADRŽAJ List
PREDGOVOR 3
1. UVOD U TEHNIČKU MEHANIKU 4
2. STATIKA 6
2.1 UVOD U STATIKU 6

2.2 SILE I SISTEMI SILA 8
2.3 REDUKCIJA SISTEMA SILA 9
2.4 ODREðIVANJE TEŽIŠTA 12
2.5 ODREðIVANJE RAVNOTEŽE 14
2.6 RAVNOTEŽA KRUTOG TIJELA 14
2.7 RAVNOTEŽA SISTEMA KRUTIH TIJELA 19
2.8 TRENJE 21
3. DINAMIKA 25
3.1 UVOD U DINAMIKU 25

3.2 PRAVOCRTNO GIBANJE 26
3.3 TRANSLACIJA 29
3.4 OPĆI ZAKONI KINETIKE PRI TRANSLACIJI 32
3.6 ROTACIJA OKO NEPOMIČNE OSI 34
3.7 PRIJENOSNICI ROTACIONOG GIBANJA 38
3.8 RAVNINSKO GIBANJE KRUTOG TIJELA 41
3.9 ROTACIJA TIJELA OKO TOČKE 45
4. LITERATURA 46
PREDGOVOR
Zadaci u ovoj zbirci zadataka ilustriraju teoriju iznešenu na predavanjima i omogućuju

pripremu studenata za praćenje i razumijevanje tehničke problematike na koju će naići
tijekom studija i kasnije u praksi.
Redoslijed problematike u zbirci odgovara redoslijedu izlaganja teorije na predavanjima i

redoslijedu budućeg udžbenika iz Tehničke mehanike. Poglavje 2.5 ilustrirat će se s
odgovarajućim primjerima i zadacima u narednom izdanju zbirke a poglavje 3.5, Dinamika
sistema čestica, ubacit će se ako ta problematika uñe u nastavni plan.
Pri rješavanju zadataka koji su ilustrirani sa slikama preporuča se studentima prostoručno

nacrtati sliku. Držim da je sposobnost izražavanja ideja, zamisli, naloga i objašnjenja
pomoću skice bitna odlika inženjera. Uostalom skica i proračun su prethodnici svakog
oblika projekta (idejnog, ugovornog i izvedbenog). Sljedeći koraci u rješavanju su
definiranje odgovarajućeg mehaničkog modela, njegov matematički opis i rješavanje
matematičkog problema. Na kraju treba rezultat fizikalno interpetirati.
U odnosu na prethodna izdanja u ovom izdanju ispravljene su neke greške, ucrtane su

nove slike i dani su rezultati rješavanja svih zadataka.
Zahvaljujem svima koji doprinesu kvaliteti ove zbirke zadataka.
Danko Gugić
Zagreb, veljača, 2010.
1. UVOD U TEHNIČKU MEHANIKU
Zadatak 1-1
Masa geostacionarnog satelita, koji kruži oko Zemlje na udaljenosti 42220 km od njenog središta,
u stanju mirovanja iznosi 1000 kg. Računajući s brzinom od 3.069 km/s izračunati povećanje mase
geostacionarnog satelita. Računati s brzinom svjetlosti c = 300000 km/s.
Rješenje: Prirast mase geostacionarnog satelita iznosi 0.00005233 grama.
Zadatak 1-2
Izračunati zaostajanje sata u geostacionarnom satelitu za satom koji se nalazi na Zemlji koristeći
podatke iz zadatka 1-1.
Rješenje: Zaostajanje sata u geostacionarnom satelitu iznosi 0.000004521 sekundi.
Zadatak 1-3
Konstruirati putanju čestice u Descartesovoj pravokutnoj koordinatnoj ravnini, slika 1-3, u
vremenskom intervalu od t1 = 0 s do t2 = 10 s. Gibanje čestice definirano je radijvektorom:
r=xi+yj
čije se koordinate x i y, položaji
čestice, mijenjaju s vremenom t :
x = v0 t – R sin(ω t)
y = R – R cos(ω t)
Zadano:
v0 = 10 m/s,
R = 0.5 m,
ω = π/4 s-1
Slika 1-3
Rješenje: Putanja je cikloida x = 10 t – 0.5 sin(π t/4), y = 0.5 ( 1 – cos(π t/4)).
Zadatak 1-4
Za ilustraciju zakona proporcionalnosti (drugi Newtonov aksiom) izračunati veličine sila koje
uzrokuju gibanja objekata gibanja masa m1, m2 i m3 s ubrzanjima a1, a2 i a3.
Zadano:
a) m1 = 100 kg, a1 = 9.81 m/s2,
b) m2 = 3 m1, a2 = a1,
c) m3 = m1, a3 = 3 a1.
Rješenje: a) F = 981 N, b) F = 2943 N, c) F = 2943 N.
Zadatak 1-5
Na slici 1-5 prikazan je pokus u kojem je tijelo mase m, označeno s 1, obješeno o cilindričnu
oprugu, označenu s 2. Pokus se izvodi neposredno uz površinu Zemlje i os cilindrične opruge se
poklapa s pravcem vertikale. Odrediti silu F12

kojom tijelo djeluje na cilindričnu oprugu i silu
F21 kojom cilindrična opruga djeluje na tijelo u
stanju mirovanja. Cilindrična opruga produlji se
1 cm pod djelovanjem sile od 100 N.
Zadano:
- masa tijela m = 100 kg,
- produljenje cilindrične opruge ∆l = 0.0981 m.
Slika 1-5
Rješenje: F12 = F21 = 981 N
Zadatak 1-6
U pokusu opisanom u zadatku 1-5 cilindrična opruga je veza tijela s nepomičnom okolinom. Ako u
mislima izbacimo cilindričnu oprugu kolikom silom treba djelovati na tijelo da bi ono ostalo u stanju
mirovanja?
Rješenje: F = 981 N
Zadatak 1-7
Sile F1 do F4 prikazane su u
Descartesovoj pravokutnoj koordinatnoj
ravnini, slika 1-7, vektorima duljine
proprcionalne njihovim veličinama.
Odrediti rezultante za svaki mogući par
sila.
Zadano:
F1 = 1000 N,
F2 = 1414.2 N,
F3 = 1000 N,
F4 = 1414.2 N.
Slika 1-7
Rješenje: : R12 = R14 = 1000 N, R13 = 0 N, R23 = R34 = 2236.1 N, R24 = 2000 N,
Zadatak 1-8
Silu R = 1000 N, slika 1-8, rastaviti na
komponente F1 i F2 čiji su pravci djelovanja p1
i p2. Analizirati promjenu veličine komponenti
s promjenom veličine kuta α.
Slika 1-8
Rješenje: F1 = F2 = 500 / cos α; za α = 900 komponente postaju beskonačno velike!
2. STATIKA
2.1 UVOD U STATIKU
Zadatak 2.1-1
Četiri sile, F1 do F4, djeluju na česticu A smještenu u ishodištu Descartesove pravokutne
koordinatne ravnine – slika 2.1-1. Za koji skup vrijednosti sila će čestica biti u ravnoteži?
Zadano:
a) F1 = 1000 N,
F2 = 1414.2 N,
F3 = 1000 N,
F4 = 1414.2 N,
b) F1 = 2000 N,
F2 = 1414.2 N,
F3 = 500 N,
F4 = 1414.2 N,
c) F1 = 1500 N,
F2 = 707.1 N,
F3 = 500 N,
F4 = 707.1 N.
Slika 2.1-1
Rješenje: Rezultanta je jednaka nuli za slučaj c).
Zadatak 2.1-2
Polukružna ploča PP, čija se masa zanemaruje,
smještena je u ravnini yz Descartesovog
pravokutnog koordinatnog sistema, slika 2.1-2, i
može rotirati oko osi x pod djelovanjem sila F1 i
F2. Pravci djelovanja sila paralelni su osi z. Za
koji skup vrijednosti sila će PP biti u ravnoteži?
Zadano:
k1 = 0.20 m,
k2 = 0.40 m,
a) F1 = 1000 N,
F2 = 2000 N,
b) F1 = 2000 N,
F2 = 1000 N,
c) F1 = 318 N,
F2 = 159 N.
Slika 2.1-2
Rješenje: PP je u ravnoteži za b) i c) skupove vrijednosti sila F1 i F2.
Zadatak 2.1-3
Na raznokrakoj vagi, slika 2.1-3, izmjerena je
težina gumenog balona napunjenog vodom
GB = 55 N pri temperaturi vode od 250C.
Zanemarivši težinu vage odrediti težinu utega
G U.
Dali bi veličina GU bila drugačija kada bi u
gumenom balonu bila ista količina vode
temperature -50C?
Zadano:
k1 = 0.30 m,
k2 = 0.60 m, Slika 2.1-3
Rješenje: GU = 110 N
Zadatak 2.1-4
Silu F = 5000 N, slika 2.1-4, poništiti s:
a) jednom silom,
b) dvije sile,
c) tri sile.
U slučajevima b) i c) naći više od jednog

rješenja.
Slika 2.1-4
Rješenje:
a) Sila F1 = 5000 N na pravcu djelovanja sile F sa suprotnim smjerom djelovanja.
b) 1. rješenje: sile F1 = F2 = 2500 N na pravcu djelovanja sile F sa suprotnim smjerom djelovanja.
2. rješenje: sile F1 = F2 = 3535.5 N koje leže na osima x i y i djeluju u negativnom smjeru ovih
osiju.
c) 1. rješenje: sile F1 = F2 = F3 = 1666.7 N na pravcu djelovanja sile F sa suprotnim smjerom
djelovanja.
2. rješenje: sile F1 = F2 = 1414.2 N koje leže na osima x i y i djeluju u negativnom smjeru ovih
osiju i sila F3 = 3000 N na pravcu djelovanja sile F sa suprotnim smjerom djelovanja..
2.2 SILE I SISTEMI SILA
Zadatak 2.2-1
Izračunati produljenje cilindrične opruge, čija se
os poklapa s pravcem vertikale, na čijem je
donjem kraju vezan klip hidrauličnog cilindra,
slika 2.2-1.
Zadano:
c = 10 kN/m – konstanta opruge,
p1 = 3.0 bara – tlak na gornju površinu klipa,
p2 = 2.0 bara – tlak na donju površinu klipa,
m = 20 kg – masa klipa i motke,
d1 = 100 mm – promjer klipnjače,
d2 = 200 mm – promjer klipa.
Slika 2.2-1
Rješenje: ∆l = 0.098 m
Zadatak 2.2-2
Za sistem definiran u zadatku 2.2-1 izračunati produljenje cilindrične opruge ako je taj sistem
smješten na Mjesecu gdje je gravitacijsko ubrzanje gM = 1.622 m/s2.
Zadatak 2.2-3
Cilindrična posuda A i konična posuda B nepomične su u prostoru i napunjene vodom. U posudi A
je 5 litara a u posudi B je 10 litara
vode. Donji otvori posuda zatvoreni
su čepovima promjera d = 100 mm
koji su dio vage – slika 2.2-3. Ovi
čepovi spriječavaju curenje vode iz
posuda ali se mogu pomicati pod
djelovanjem tlaka vode. Nivo vode
iznad čepova je h = 300 mm. Posude
su na slici 2.2-3 prikazane u presjeku.
Odrediti veličinu kraka k2 za slučaj
ravnoteže vage ako je krak k1 = 600
mm.
Slika 2.2-3
Rješenje: k2 = 0.60 m; na oba čepa djeluje ista sila tlaka vode (hidrostatički paradoks).
2.3 REDUKCIJA SISTEMA SILA
Zadatak 2.3-1
Na slici 2.3-1 prikazana su dva cilindra parnog stapnog stroja s tlakovima koji djeluju u prostorima
izmeñu plašta cilindara i klipova. Odrediti rezultantnu silu R.
Zadano:
D1 = 330 mm,
D2 = 600 mm,
d1 = 65 mm,
d2 = 90 mm,
d3 = 110 mm,
p1 = 950 kN/m2,
p2 = 280 kN/m2,
p3 = 10 kN/m2.
Slika 2.3-1
Rješenje: R = 130.52 kN
Zadatak 2.3-2
Na slici 2.3-2 prikazan je ravninski konkurentni
sistem od pet sila F1 do F5. Odrediti rezultantu
zadanog sistema sila.
Zadano:
F1 = 500 N,
F2 = 400 N,
F3 = 300 N,
F4 = 200 N,
F5 = 100 N.
α3 = 300,
α4 = 150,
α5 = 200.
Slika 2.3-2
Rješenje: R = 712.0 N, αx = 48.40
Zadatak 2.3-3
Reducirati prostorni konkurentni sistem
sastavljen od četiri sile, slika 2.3-3, od kojih tri
djeluju u dijagonalama stranica kvadra a jedna
u glavnoj dijagonali kvadra.
Zadano:
F1 = 1000 N,
F2 = 2000 N,
F3 = 3000 N,
F4 = 4000 N,
a = 5 m,
b = 4 m,
c = 3 m.
Slika 2.3-3
Rješenje: R = 8834 N, αx = 45.60, αy = 59.50, αz = 59.80
Zadatak 2.3-4
Za sistem paralelnih sila, slika 2.3-4, odrediti veličinu i položaj rezultante.
Zadano:
F1 = 200 N,
F2 = 100 N,
F3 = 200 N,
F4 = 300 N,
F5 = 400 N,
F6 = 400 N,
a = 0.4 m.
Slika 2.3-4
Rješenje: R = -400 N, M = -560 Nm, x = 1.4 m
Zadatak 2.3-5
Reducirati paralelni sistem sila koje djeluju u
bridovima kocke stranice a, slika 2.3-5, na
proizvoljnu točku.
Zadano:
F1 = 250 N,
F2 = 900 N,
F3 = 750 N,
F4 = 900 N,
F5 = 250 N,
F6 = 750 N,
a = 5 m.
Slika 2.3-5
Rješenje: R = 0 N, M = 9500 Nm
Zadatak 2.3-6
Za ravninski sistem sila, slika 2.3-6, odrediti
veličinu i položaj rezultante.
Zadano:
F1 = 1000 N,
F2 = 2000 N,
F3 = 3000 N,
α1 = 450.
Slika 2.3-6
Rješenje: R = 4590.3 N, αx = 36.140, M = -6000.0 Nm, a = 1.307 m
Zadatak 2.3-7
Reducirati prostorni sistem sila, slika 2.3-
7, na ishodište koordinatnog sistema
xyz.
Zadano:
F1 = 1000 N,
F2 = 2000 N,
F3 = 2000 N,
F4 = 4000 N,
a = 5.0 m.
Slika 2.3-7
Rješenje: Rx = 3302 N, Ry = 4302 N, Rz = 4302 N, R = 6922.3 N, αx = 61.50, αy = αz = 51.60,
M = Mz = 10000 Nm
2.4 ODREðIVANJE TEŽIŠTA
Zadatak 2.4-1
Odrediti koordinate težišta plošne
figure, slika 2.4-1, sastavljene od
istostraničnog trokuta, pozicija 1,
kvadrata, pozicija 2, i polukruga,
pozicija 3. Gustoća svih nabrojenih
likova je ista. Stranica kvadrata je a
= 0.8 m.
Slika 2.4-1
Rješenje: xG = 1.075 m, yG = 0 m.
Zadatak 2.4-2
Naći koordinate težišta sastavljene

teške ploče zadane slikom 2.4-2.
Zadano:
a = 1.50 m,
b = 1.50 m,
c = 4.50 m,
d = 0.25 m,
e = 0.75 m,
f = 2.25 m.
Gustoće dijelova ploče su: ρ1 = 30
kg/m2 i ρ2 = 15 kg/m2.
Slika 2.4-2
Rješenje: xG = 1.09 m, yG = 0.85 m.
Zadatak 2.4-3
Izračunati koordinate težišta
homogene sastavljene plohe koja se
sastoji, slika 2.4-3, od:
kvadrata u ravnini y0z,
trokuta u ravnini x0z i
kružnog isječka u ravnini x0y.
Stranica kvadrata je a = 3.00 m.
Slika 2.4-3
Rješenje: xG = 0.655 m, yG = 1.090 m, zG = 0.870 m.
Zadatak 2.4-4
Za natovareni kamion, prikazan
slikom 2.4-4, poznate su mase i
koordinate težišta praznog
kamiona i ukrcanog tereta.
Odrediti položaj težišta
natovarenog kamiona.
Zadano:
mK = 8600 kg,
mT = 17400 kg,
xK = 4.15 m,
zK = 1.31 m,
xT = 2.50 m,
zT = 2.10 m, Slika 2.4-4
Rješenje: xG = 3.05 m, zG = 1.84 m.
Zadatak 2.4-5
Zamijeniti kontinuirano linijsko
opterećenje, definirano slikom 2.4-5, sa
silom F. Odrediti veličinu i položaj sile F
te reakcije u A i B.
Zadano:
q1 = 300 N/m,
q2 = 600 N/m,
q3 = 500 N/m,
q4 = 900 N/m,
a = 3 m,
b = 2 m, Slika 2.4-5
c = 6 m.
Rješenje: R = 7200 N, x = 5.19 m, RA = 3802.9 N, RB = 3397.1 N.
2.5 ODREðIVANJE RAVNOTEŽE
2.6 RAVNOTEŽA KRUTOG TIJELA
Zadatak 2.6-1
Hidraulična podna dizalica, smještena na
horizontalnoj podlozi, drži teret mase m, slika
2.6-1, pri tlaku p u cilindru. Masu klipa, klipnjače
i tanjura, na kojem leži teret, zanemariti.
Odrediti promjer d klipa cilindra hidraulične
podne dizalice.
Zadano:
m = 2007 kg,
p = 2007 kN/m2.
Slika 2.6-1
Rješenje: d = 0.112 mm odnosno d = 115 mm.
Zadatak 2.6-2
Sile F1 i F2 koje generiraju tlakovi p1 i p2 u hidrauličnom cilindru, slika 2.6-2, u ravnoteži su sa silom
R. Tlakovi p1 i p2 mogu imati bilo koju
vrijednost izmeñu 1.0 bara i 55.0 bara.
Odrediti najmanju i najveću vrijednost sile
R. Za slučaj najveće vrijednosti sile R
odrediti reakciju u A.
Zadano:
d1 = 150 mm,
d2 = 250 mm.
Slika 2.6-2
Rješenje: Rmin = 0 N, Rmax = 266.7 kN, RA = 266.7 kN.
Zadatak 2.6-3
Naći sile u štapu BC i užetu AC konzolne zidne
dizalice, prikazane na slici 2.6-3, kada je u točki
C zavješen teret težine G. Štap BC zglobno je
učvršćen za vertikalni zid u točki B.
Zadano:
a = 4.0 m, duljina štapa BC,
b = 5.0 m, duljina užeta AC,
α = 900,
G = 3000 N.
Slika 2.6-3
Rješenje: FBC = 4000 N, FAC = 5000 N.
Zadatak 2.6-4
Horizontalno postavljena greda AB, duljine a,
pričvršćena je za vertikalni zid pomoću zgloba u
točki A a u točki B vezana je zategom BC, slika
2.6-4. Teret težine G vezan je za središte
kotača koji može mijenjati svoj položaj duž
grede AB.
Odrediti kako se mijenja veličina sile FZ
u zategi pri pomicanju tereta odnosno
pri promjeni koordinate x.
Zadano: a, α, G.
Slika 2.6-4
Rješenje: FBC = G x / (a sin α)
Zadatak 2.6-5
Antenski stup OD učvršćen je u vertikalnom
položaju pomoću sfernog zgloba u točki O i s tri
užeta u točki D, slika 2.6-5. Krajnje točke užeta
A, B i C leže u istoj horizontalnoj ravnini.
Zadano:
SDO = 40.0 kN sila u stupu,
h = 60.0 m visina stupa,
a = 45.0 m,
b = 25.0 m,
c = 15.0 m,
d = 30.0 m.
Slika 2.6-5
Rješenje: FAD = 10500 N, FBD = 16600 N, FCD = 19500 N
Zadatak 2.6-6
Na slikama 2.6-6 a), b) i c) greda,
raspona a, opterećena je silom F1.
Greda je vezana za nepomičnu okolinu u
A cilindričnim zglobom a u B dodirnom
vezom. Odrediti reakcije u osloncima.
Zadano:
F1 = 2000.0 N,
a = 10.0 m,
b = 4.0 m,
α = 450.
Slika 2.6-6
Rješenje: a) FA,x = 1414.2 N, FA,y = 848.5 N, FB,y = 565.7 N; b) FAy = 1200.0 N, FB,y = 800.0 N,
c) FA,x = 800.0 N, FA,y = 1200.0 N, FB,y = 800.0 N, FB,x = 800.0 N
Zadatak 2.6-7
Greda, vezana za nepomičnu okolinu u A
cilindričnim zglobom a u B dodirnom vezom,
opterećena je spregom momenta M na
udaljenosti a od oslonca A, slika 2.6-7. Naći
reakcije u osloncima.
Zadano:
M = 8000.0 Nm, a = 6.0 m, b = 10.0 m.
Slika 2.6-7
Rješenje: FA = 800 N, FB = 800 N.
Zadatak 2.6-8
Odrediti reakcije u osloncima A, cilindrični zglob, i B, dodirna veza, horizontalne teške i homogene
grede prikazane na slici 2.6-8. Greda je opterećena koncentriranom silom F1, kontinuiranim
opterećenjem konstantne veličine
q1. Takoñer treba uzeti u obzir i
težinu grede po jedinici duljine q2.
Zadano:
F1 = 6000.0 N,
q1 =200.0 N/m,
q2 = 400.0 N/m,
a = 7.0 m,
b = 5.0 m,
c = 3.0 m. Slika 2.6-8
Rješenje: FA = 4873.3 N, FB = 8126.7 N.
Zadatak 2.6-9
Konzola duljine a = 4.0 m, slika 2.6-
9, opterećena je s:
a) kontinuiranim opterećenjem
konstantne veličine q = 100 N/m,
b) koncentriranom silom F1 = 400.0
N,
c) spregom momenta M = 1600 Nm.
Odrediti reakcije u uklještenju u A za

tri navedena slučaja opterećenja.
Slika 2.6-9
Rješenje: a) FA = 400 N, MA = 800 Nm; b) FA = 400 N, MA = 1600 Nm; c) FA = 0 N, MA = 1600 Nm.
Zadatak 2.6-10
Greda s prepustom opterećena je na
različite načine prikazane na slikama 2.6-
10. Za svaki slučaj odrediti reakcije u
osloncima.
Zadano:
a1 = 6.0 m,
a2 = 3.0 m,
q = 500.0 N/m,
F1 = 4000.0 N,
M = 8000.0 Nm.
Slika 2.6-10
Rješenje: a) FA = 8000.0 N, FB = 12000.0 N; b) FA = 1125.0 N, FB = 3375.0 N: c) FA = 1333.3 N,
FB = 1333.3 N.
Zadatak 2.6-11
Greda prikazana slikom 2.6-11 opterećena je
kontinuiranim opterećanjem čiji se intezitet
linearno mijenja od q1 do q2. Odrediti reakcije
oslonaca.
Zadano:
a = 10.0 m,
q1 = 200.0 N/m,
q2 = 400.0 N/m.
Slika 2.6-11
Rješenje: FA = 1333.3 N, FB = 1666.7 N.
Zadatak 2.6-12
Dizalica ABC težine GD, prikazana slikom 2.6-
12, vezana je za okolinu sfernim zglobom u
točki A i cilindričnim zglobom u točki B. Točke A
i B leže na vertikali. O točku C ovješen je teret
težine G1. U točki D vezano je uže, koje je
paralelno osi x do koloturnika ovješenog u točki
E. Na kraju ovog užeta visi teret težine G2. Sila
FC, koja djeluje u ravnini paralelnoj ravnini xz,
djelujući preko užeta na točku C drži dizalicu u
ravnotežnom i radnom stanju. Odrediti reakcije
u osloncima A i B te silu FC.
Zadano:
GD = 2000.0 N,
G1 = 4000.0 N,
G2 = 100.0 N,
a = 1.0 m,
b = 1.5 m,
h = 4.2 m, Slika 2.6-12
α = 300.
Rješenje: AX = 0 N, AY = 3390 N, AZ = 6087 N, BX = 50 N, BY = 3390 N, FC = 100 N.

Zadatak 2.6-13
Teška homogena ploča, postavljena u
gornjoj bazi kocke ABCDEFGH, vezana je
za horizontalnu podlogu, u kojoj leži donja
baza kocke, sa šest štapova, slika 2.6-13.
Štapovi su vezani kako za ploču tako i za
podlogu sfernim zglobovima. Po pravcu
brida GH na ploču djeluje sila FGH. Odrediti
sile u svim štapovima ako je zadano:
a = 3.0 m,
q = 450 N/m2, plošna težina ploče,
FGH = 1500.0 N.
Slika2.6-13
Rješenje: FAE = 1500 N, FBF = 525 N, FCF = 0 N, FDE = -2121.6 N, FDF = 2600 N, FDH = 2024.8 N.
2.7 RAVNOTEŽA SISTEMA KRUTIH TIJELA
Zadatak 2.7-1
Na glatkoj kosini, nagnutoj pod kutom α prema horizontali, giba se konstantnom brzinom sastav od
tri tereta meñusobno vezana užetima, slika 2.7-1. Težine tereta su G1, G2 i G3. Na teret 1 djeluje
sila F1, paralelno s kosinom, a na teret 3 sila F3,
paralelno s horizontalom. Odrediti veličinu sile
F1 i sile u užetima.
Zadano:
G1 = 2500 N,
G2 = 3800 N,
G3 = 1200 N,
F3 = 1250 N,
α = 350.
Slika 2.7-1
Rješenje: F12 = 3891.9 N, F23 = 1712.2 N, F1 = 5325.8 N.
Zadatak 2.7-2
Odrediti silu FŽ kojom rezač, prikazan
slikom 2.7-2, djeluje na obje strane žice
ako na njegove ručice djeluju sile FR =
250 N.
Slika 2.7-2
Rješenje: FŽ = 20500 N, faktor povećanja je 83.4
Zadatak 2.7-3
Za rešetkastu konstrukciju, slika 2.7-3,
odrediti reakcije veza, RA i RE, te sile u
štapovima, S1 do S7.
Zadano:
F1 = 100 kN,
α = 450.
Slika 2.7-3
Rješenje: RA= RE = 50.0 kN, S1 = S3 = S5 = S7 = 70.7 Kn, S2 = S6 = 50.0 kN, S4 = 100.0 kN.
Zadatak 2.7-4
Odrediti sile u štapovima prostorne rešetkaste
konstrukcije prikazane na slici 2.7-4. Sila F1
djeluje u ravnini pravokutnika ABCD.
Zadano:
F1 = 1000 N,
α = 450,
αF = 450.
Slika 2.7-4
Rješenje: S1 = S2 = 500 N, S3 = 707 N, S4 = S5 = 500 N, S6 = 1000 N
Zadatak 2.7-5
Odrediti najveću težinu tereta GT kojeg
autodizalica može podignuti u položaju
prikazanom slikom 2.7-5 i reakcije u A i
B.
Zadano:
masa autodizalice mAD = 48.5 t,
težina grane GG = 12.5 kN,
a = 8.0 m,
b = 0.8 m,
c = 3.0 m.
Slika 2.7-5
Rješenje: GT = 161060 N, RA = 649345 N, RB = 0 N.
2.8 TRENJE
Zadatak 2.8-1
Odrediti vrijednosti sila FG i FV koje djeluju na
tijela iste mase m, slika 2.8-1. Tijela leže na
hrapavoj horizontalnoj podlozi i nalaze se u
stanju ravnoteže neposredno prije pomicanja.
Zadano:
m = 100.0 kg,
α = 300,
µ =0.4.
Slika 2.8-1
Rješenje: FG = 589.17 N, FV = 368.10 N.
Zadatak 2.8-2
Na hrapavoj kosini nalazi se tijelo,
slika 2.8-2, čiju težinu
zanemarujemo. Sila F1 djeluje na
tijelo po pravcu okomitom na
osnovicu kosine a sila F2 po
pravcu paralelnom osnovici kosine.
Sila F2 pokreće tijelo konstantnom
brzinom uz kosinu.
Odrediti odnos sila F1 i F2 ako je
poznat kinetički koeficijent trenja µ
i kut kosine α.
Slika 2.8-2
Rješenje: F2 = F1 (µ cos α + sin α)/(cos α – µ sin α)
Zadatak 2.8-3
Tijela A i B, masa mA i mB, vezana su meñusobno užetom i leže na hrapavoj kosini, slika 2.8-3.
Kosina s horizontalom zatvara kut α. Odrediti silu F2 koja vuče tijela A i B konstantnom brzinom uz
kosinu.
Zadano:
mA = 66.0 kg,
mB = 66.0 kg,
F1 = 500.0 N,
α = 300,
β = 150,
µ = 0.2.
Slika 2.8-3
Rješenje: F2 = 1330.2 N
Zadatak 2.8-4
Hrapavi klin, čiju masu zanemarujemo,
leži na hrapavoj horizontalnoj podlozi. Na
njega i na glatku vertikalnu stijenu, prema
prikazu na slici 2.8-4, se oslanja glatka
teška kugla. Odrediti odnos izmeñu
statičkog koeficijenta trenja µ i kuta klina α
za stanje neposredno pred gibanjem klina
u lijevo. Koeficijent trenja µ isti je za sve
hrapave površine.
Slika 2.8-4
Rješenje: µ ≥ tg α
Zadatak 2.8-5
Dvije čelične trake spojene su vijkom prema prikazu na slici 2.8-5. Sile F1 vuku trake u suprotnim
smjerovima a sila trenja izmeñu traka drži
ravnotežu silama F1. Silu trenja generira sila FV
kojom vijak pritiskuje trake. Odrediti vrijednost
sile FV potrebnu da se spriječi pomicanje traka i
njihovo odrezno djelovanje na vijak ako je:
µ = 0.25, koeficijent trenja izmeñu traka,
F1 = 3800 N.
Slika 2.8-5
Rješenje: FV = 15200 N
Zadatak 2.8-6
Sila F djeluje u središtu valjka, slika 2.8-6, koji
leži na hrapavoj horizontalnoj podlozi. Odrediti
vrijednost sile F koja će izazvati kotrljanje valjka,
bez klizanja.
Zadano:
težina valjka G = 3000 N,
krak trenja e = 0.5 cm,
koeficijent trenja µ = 0.6,
promjer valjka d = 0.6 m. Slika 2.8-6
Rješenje: FV = 50 N
Zadatak 2.8-7
Riješiti zadatk 2.8-6 za slučaj kada umjesto sile
F gibanje valjka izaziva pogonski spreg.
Odrediti moment MS pogonskog sprega.
Slika 2.8-7
Rješenje: MS = 540 Nm
Zadatak 2.8-8
Dizalica, slika 2.8-8, težine GD pomoću
sprega, momenta S, prenosi zavješeni
teret težine GT.Promjeri ležaja A i B su d
= 0.30 m. Odrediti moment sprega S
potreban za okretanje dizalice.
Zadano:
GD = 50.0 kN,
GT = 100.0 kN,
a = 5.50 m,
b = 6.00 m,
c = 1.50 m,
µ = 0.1.
Slika 2.8-8
Rješenje: S = 5181 Nm
Zadatak 2.8-9
Odrediti najmanju veličinu sile FK koja djeluje na ručicu paočne kočnice, slika 2.8-9, uz uvjet da se
teret težine G spušta jednolikom brzinom.
Trenje u ležaju bubnja se zanemaruje.
Zadano:
G = 1000 N,
a = 1.20 m,
b = 0.30 m,
c = 0.05 m,
R1 = 0.30 m,
R2 = 0.50 m,
µ = 0.5.
Analizirati utjecaj veličina a, b i c na veličinu

sile FK. Slika 2.8-9
Rješenje: FK = 260 N
Zadatak 2.8-10
Odrediti najmanju veličinu sile FK koja djeluje na
ručicu pojasne kočnice, slika 2.8-10, uz uvjet da
se teret težine G spušta jednolikom brzinom.
Trenje u ležaju bubnja se zanemaruje.
Zadano:
G = 1000 N,
a = 1.20 m,
b = 0.30 m,
R1 = 0.30 m,
R2 = 0.50 m,
µ = 0.5.
Rezutat usporediti s rezultatom iz zadatka 2.8-9.
Slika 2.8-10
Zadatak 2.8-11
Odrediti najmanju veličinu sile FK koja djeluje na ručicu diferencijalne kočnice, slika 2.8-11, uz uvjet
da se teret težine G spušta jednolikom
brzinom. Trenje u ležaju bubnja se
zanemaruje.
Zadano:
G = 1000 N,
a = 1.20 m,
b = 0.30 m,
c = 0.10 m,
R1 = 0.30 m,
R2 = 0.50 m,
α = 2100,
µ = 0.5.
Rezutat usporediti s rezultatima iz zadataka
Slika 2.8-11
2.8-9 i 2.8-10.
3. DINAMIKA
3.1 UVOD U DINAMIKU
Zadatak 3.1-1
Prvi zadatak kinematike
Pravocrtno gibanje čestice odreñeno je zakonom gibanja:
x = 1.7375 t2
Naći zakon promjene brzine u vremenu v = v(t) i ubrzanje čestice a. Izračunati vrijeme t1 i preñeni
put ∆x1 kada čestica postigne brzini v = 27.8 m/s (100 km/h).
Rješenje: v = 3.475 t, a = 3.475 m/s2, t1 = 8 s, ∆x1 = 111.2 m.
Zadatak 3.1-2
Prvi zadatak kinetike
Automobil mase m = 850 kg giba se pravocrtno po zakonu gibanja:
x = 1.7375 t2
Naći silu F koja uzrokuje ovo gibanje.
Rješenje: F = 2953.75 N
Zadatak 3.1-3
Drugi zadatak kinematike
Čestica polazi iz stanja mirovanja i giba se pravocrtno s ubrzanjem a = 3.475 m/s2.
Naći zakon gibanja čestice x = x(t).
Rješenje: x = 1.7375 t2
Zadatak 3.1-4
Drugi zadatak kinetike
Automobil mase m = 850 kg giba se pravocrtno pod djelovanjem rezultante sile F = 2953.75 N. Sila
F počinje djelovati na automobil u trenutku t = 0. Naći zakon gibanja automobila x = x(t).
Rješenje: x = 1.7375 t2
Zadatak 3.1-5
D’Alambertov princip
Automobil mase m = 850 kg giba se
pravocrtno s ubrzanjem a = 3.475
m/s2 u horizontalnoj ravnini. Na
automobil po pravcu gibanja djeluju,
slika 3.1-5, pogonska sila F1 i sila
otpora F2. Računajući s prosječnom
veličinom sile otpora F2 = 500 N
odrediti veličinu pogonske sile F1.
Slika 3.1-5
Rješenje: F1 = 3453.75 N
3.2 PRAVOCRTNO GIBANJE
Zadatak 3.2-1
Gibanje čestice zadano je zakonom gibanja: s = 2 t2 + 40 t + 300.
Odrediti:
a) brzinu čestice v1 u trenutku t1 = 10 sekundi,
b) trenutak t2 u kojem čestica ima brzinu v2 = 2 v1,
c) ubrzanje čestice.
Rješenje: a) v1 = 80 m/s, b) t2 = 30 s, a = 4 m/s2.
Zadatak 3.2-2
Čestica se giba jednoliko ubrzano po pravcu s ubrzanjem a = -10 m/s2. Na početku gibanja imala
je čestica brzinu 40 m/s.
Odrediti:
a) trenutak t1 u kojem brzina čestice postane jednaka nuli,
b) put koji je prešla čestica do trenutka t1.
Rješenje: a) t1 = 4.0 m/s, b) ∆s = 80 m.
Zadatak 3.2-3
Za gibanje lifta zadan je kinematički dijagram
a = a(t) prikazan na slici 3.2-3. Na početku
gibanja je bilo:
v0 = 0 m/s,
s0 = 0.m.
Odrediti:
a) najveću brzinu lifta vmax,
b) preñeni put ∆s.
Slika 3.2-3
Rješenje: a) vmax = 5 m/s, b) ∆s = 75 m.
Zadatak 3.2-4
Za pravocrtno gibanje čestice poznat je
kinematički dijagram v = v(t), slika 3.2-4.
Odrediti položaj čestice u trenutku t = 15 s
ako je u trenutku t1 = 2.0 s čestica bila u
položaju s1 = 80.0 m.
Slika 3.2-4
Rješenje: s = 240 m
Zadatak 3.2-5
Mehanizam prikazan na slici 3.2-5 sastoji se od dva štapa zglobno vezana u točki B. Točka A giba
se stalno po osi y a točka B po osi x.
Zadano:
- zakon gibanja točke B:
xB = 4.0 sin t,
- duljina štapa AB:
d = 4.0 m.
Odrediti:
a) zakon gibanja točke A,
b) brzinu i ubrzanje točke A
u trenutku t = π/6 s.
Slika 3.2-5
Rješenje: yA = 4 cos t, vA = 2.0 m/s, aA = -3.46 m/s2.
Zadatak 3.2-6
Za pravocrtno gibanje čestice po hrapavoj horizontalnoj podlozi poznat je zakon gibanja:
x = 3 t2 + 4 t
Ako je kinetički koeficijent trenja µ = 0.45 i masa čestice m = 35.0 kg odrediti:
a) rezultantnu silu F na česticu,
b) aktivnu silu F1 koja djeluje na česticu.
Rješenje: a) F = 210.0 N, b) F1 = 553.4 N.
Zadatak 3.2-7
Tri čestice masa m1 = 100.0 kg, m2 = 80.0 kg i m3 = 20.0 kg, gibaju se pravocrtno u glatkoj
horizontalnoj ravnini pod djelovanjem
aktivne sile F1. Meñusobno su spojene,
slika 3.2-7, nerastezljivim nitima
zanemarive mase. Zakon gibanja čestica
je :
x = 5 t2 + 3 t -18.
Odrediti silu F1 i sile u nitima koje spajaju
Slika 3.2-7
čestice.
Rješenje: F1 = 2000 N, F12 = 1000 N, F23 = 200 N.
Zadatak 3.2-8
Čestica mase m = 50.0 kg giba se
pravocrtno posredstvom sile F1 = 450.0 N,
čiji je pravac djelovanja paralelan s
kosinom, uz hrapavu kosinu nagnutu pod
kutom α = 300 prema horizontali. Čestica
započinje gibanje s početnom brzinom
v0 = 3.0 m/s iz položaja x0 = 15.5 m.
Ako je koeficijent kinetičkog trenja µ = 0.3

odrediti ubrzanje a i zakon gibanja čestice
x = x(t).
Slika 3.2-8
Rješenje: a = 1.55 m/s2, x = 0.773 t2 + 3 t + 15.5
Zadatak 3.2-9
Uteg težine G = 50.0 N obješen je o spiralnu oprugu čija je konstanta c = 1000.0 N/m. Odrediti
period oscilacija ako se zanemari masa opruge,
Rješenje: T = 0.448 s
Zadatak 3.2-10
Karoserija teretnog automobila, teška 40.0 kN kada je prazna, ulegne se za 0.06 m pod teretom od
60.0 kN. Odrediti periode oscilacija karoserije kada je prazna, T1, i kada je puna , T2.
Rješenje: T1 = 0.40 s, T2 = 0.64 s.
Zadatak 3.2-11
Padobranac s padobranom ima masu 100.0 kg. Otpor padobrana, kao za polusfernu plohu
promjera D, odreñen je izrazom: R = 0.5 C ρ A v2 u kojem je:
C = 1.33 koeficijent otpora,
ρ = 1.225 kg/m3, gustoća zraka,
A – površina otvora padobrana; D = 4.8 m2,
v – brzina padobrana.
Odrediti graničnu odnosno najveću brzinu padobranca.
Rješenje: vmax = 8.23 m/s
Zadatak 3.2-12
Odrediti ubrzanje amax kod kojeg dolazi do
prevrtanja automobila pretpostavljajući da je
koeficijent trenja izmeñu podloge i kotača
dovoljno velik. Težište automobila, slika 3.2-12,
nalazi se u točki C. Razmotriti slučajeve polaska
i zaustavljanja automobila s pogonom na
prednje ili zadnje kotače.
Zadano: µ, h, b i c.
Slika 3.2-12
Rješenje: polazak: amax = b g / h; zaustavljanje amax = c g / h.
Zadatak 3.2-13
Teret G2 giba se uz hrapavu kosinu s ubrzanjem
a2 zbog djelovanja tereta G1, slika 3.2-13.
Odrediti težinu tereta G1 ako se zanemari trenje
užeta i masa kolotura.
Zadano: µ, α, G2 i a2.
Slika 3.2-13
Rješenje: G1 = G2 (a2 + g (µcos α+ sin α)) / (2g – 4a2)
3.3 TRANSLACIJA
Zadatak 3.3-1
Gibanje bombe izbačene iz aviona odreñeno je sljedećim izrazima:
x = 300.0 t,
y = 30.0 t,
z = 3000.0 -0.5 g t2.
U gornjim izrazima x, y i z su koordinate Descartesovog pravokutnog koordinatnog sistema kojemu
je ravnina xy položena na plohu zemljišta iznad kojeg leti avion. Odrediti:
a) položaj aviona u trenutku izbacivanja bombe, t = 0 s,
b) brzinu bombe kao funkciju vremena,
c) ubrzanje bombe,
d) vrijeme padanja bombe tP,
e) mjesto pada bombe,
f) brzinu bombe u trenutku t = 0 s,
g) brzinu bombe u trenutku pada na zemljište.
Zanemariti otpor zraka i računati s g = 9.81 m/s2.
Rješenje: a) x = 0 m, y = 0 m, z = 3000 m; b) vx = 300 m/s, vy = 30 m/s, vz = -gt,

c) ax = 0 m/s2, ay = 0 m/s2, az = -g; d) tP = 24.7 s; e) xP = 7419.2 m, yP = 741.9 m,
f) v = 301.5 m/s; vP = 386.8 m/s.
Zadatak 3.3-2
Leteći po zamišljenoj cilindričnoj zavojnici, radijusa 10 km, avion se popne od visine 1000 m na
visinu 10000 m za vrijeme od 100 sekundi. Tijekom penjanja apsolutna brzina aviona bila je
konstanta i znosila je 628 m/s. Promatrajući gibanje aviona u cilindričnom koordinatnom sistemu
odrediti:
a) vZ aksijalnu komponentu brzine aviona,
b) vC cirkularnu komponentu brzine aviona,
c) N broj krugova odnosno broj obletanja cilindra.
Rješenje: a) vZ = 90 m/s; b) vC = 621.5 m/s; c) N = 0.99.
Zadatak 3.3-3
U točki M putanje čestica ima:
- ukupno ubrzanje a = 50.0 m/s2,
- tangencijalno ubrzanje at = 2.0 m/s2,
- brzinu v = 40.0 m/s.
Odrediti radijus zakrivljenosti R putanje u točki M. Putanja je ravninska krivulja.
Rješenje: R = 32.03 m
Zadatak 3.3-4
Odrediti brzinu i komponente ubrzanja u prirodnom koordintnom sistemu te radijus zakrivljenosti
putanje ako je gibanje čestice, u Descartesovom pravokutnom koordinatnom sistemu, zadano sa
sljedećim izrazima:
x = 20.0 sin 4 t,
y = 20.0 cos 4 t.
Rješenje: R = 20 m, v = 80 m/s, a = 320 m/s2.
Zadatak 3.3-5
Odrediti rezultantnu silu koja uzrokuje krivocrtno gibanje čestice zadano u Descartesovom
pravokutnom koordinatnom sistemu sljedećim izrazima:
x = 4 t,
y = 8 t,
z = 4.905 t2 + 30 t + 3000.
Čestica ima masu m = 100.0 kg.
Rješenje: F = FZ = 981 N
Zadatak 3.3-6
Automobil mase m = 1200.0 kg giba se u
vertikalnoj ravnini preko mosta. Radijus
zakrivljenosti putanje u najvišoj točki mosta je
R = 500.0 m. Odrediti ukupnu normalnu
reakciju na kotače automobila, NV,u najvišoj
točki mosta ako je brzina automobila v = 180.0
km/h i usporediti je s reakcijom kada automobil
miruje, N0. Naći brzinu automobila pri kojoj bi
bilo NV = 0.
Slika 3.3-6
Rješenje: NV = 5772 N, N0 = 11772 N, za NV = 0 v = 70.04 m/s (= 252.1 km/h)
Zadatak 3.3-7
Odrediti brzinu v i kut nagiba motorkotača α,
prema horizontali, u vožnji po zidu smrti, slika
3.3-7, radijusa zakrivljenosti R = 10.0 m ako je
koeficijent trenja µ = 0.8. Masa vozača i
motorkotača iznosi m = 300.0 kg.
Zadano: h = 0.8 m.
Slika 3.3-7
0
Rješenje: v = 10.68 m/s, α = 38.65 .
Zadatak 3.3-8
Analizirati gibanje automobila u zavoju radijusa zakrivljenosti R = 100.0 m. Varirati kut nagiba
ceste prema horizontali i hrapavost. Za kombinacije koeficijenta trenja µ1 = 0.0 i µ2 = 0.6 te kuteve
nagiba ceste α1 = 0.00, α2 = 10.00 i α3 = 20.00 izračunati brzine v kojima automobil može svladati
zavoj.
Rješenje: µ1 = 0.0, α1 = 0.00, v = 0 m/s,

µ1 = 0.0, α2 = 10.00, v = 13.14 m/s,
µ1 = 0.0, α3 = 20.00, v = 18.88 m/s,
µ2 = 0.6, α1 = 0.00, v = 24.24 m/s,
µ2 = 0.6, α1 = 10.00, v = 29.16 m/s,

µ2 = 0.6, α1 = 10.00, v = 34.74 m/s;
Zadatak 3.3-9
Odrediti najveću brzinu vmax kojom autobus
može voziti u zavoju radijusa R pretpostavljajući
da je trenje izmeñu kotača autobusa i površine
ceste dovoljno veliko. Površina ceste je
horizontalna. Težište autobusa je na visini h a
razmak kotača je b – vidi sliku 3.3-9. Izračunati
potreban koeficijent trenja µ pri brzini autobusa
s brzinom vmax.
Zadano:
R = 200 m,
b = 2.2 m,
h = 1.8 m.
Slika 3.3-9 Poprečni presjek autobusa
Rješenje: vmax = 34.63 m/s, µ = 0.61.
3.4 OPĆI ZAKONI KINETIKE PRI TRANSLACIJI
Zadatak 3.4-1
Sila F, konstantne veličine, djelovala je na česticu mase m= 10.0 kg u vremenu od t1 = 10 s do t2 =
15.0 s. Čestica se giba po pravcu. Odrediti brzine v1 i v2, u trenutcima t1 i t2, ako je zadano:
- impuls sile F na česticu zadanom vremenskom intervalu I = 150.0 kg m/s,
- početna brzina čestice v0 = -25.0 m/s.
Rješenje: v1 = - 25 m/s, v2 = -10 m/s.
Zadatak 3.4-2
Dva automobila sudare se pri brzinama v1 = 20 m/s i v2 = -20 m/s. Sudar je centralni plastični
sudar. Mase automobila su m1 = 1500 kg i m2 = 750 kg. Odrediti brzinu nakon sudara i analizirati
vrijednost sile koja se pojavljuje pri ovom sudaru.
Rješenje: u = 6.67 m/s
Zadatak 3.4-3
Izračunati mehanički rad sile F
= s2 + 3 na putu od s1 = 2.2 m
do s2 = 6.5 m ako sila s
pravcem gibanja zatvara kut α,
slika 3.4-3. Radove prikazati
kao funkciju kuta α.
Slika 3.4-4
Rješenje: W 12 = 100.9 cos α
Zadatak 3.4-4
Odrediti kinetičku energiju čestice mase m = 25.2 kg u trenutku t = 5.5 s ako se čestica giba:
a) po zakonu s = -3t2 + 16 t,
b) s ubrzanjem a = -12.2 m/s2 a početna joj je brzina bila v0 = 12.3 m/s.
Rješenje: EK1 = 3641.4 Nm, EK2 = 37838.3 Nm
Zadatak 3.4-5
Uteg G1 leži na hrapavoj kosini a uteg G2
slobodno visi, slika 3.4-5. Utezi povezani
nerastezljivim užetom prebačenim preko
koloturnika. Zanemariti masu užeta i
koloturnika te odrediti brzinu utega nakon što
se uteg G2 spusti za h = 2.5 m. Sistem kreće
iz stanja mirovanja.
Zadano:
G1 = 50.0 N,
G2 = 100.0 N,
α = 300, Slika 3.4-5
µ = 0.2.
Rješenje: v = 4.66 m/s
Zadatak 3.4-6
Automobil mase m = 1200 kg polazeći iz stanja mirovanja postiže brzinu v = 100 km/h nakon što
preñe put ∆s = 180 m. Gibanje automobila je jednoliko ubrzano. Uz pretpostavku da su otpori
gibanju automobila konstantni i iznose 15% njegove težine odrediti snagu motora automobila s
rezervom od 30%.
Rješenje: P = 156.7 kW
Zadatak 3.4-7
Uteg mase m obješen o nerastezljivu nit duljine
d, slika 3.4-7, započinje gibanje iz točke A pod
djelovanjem vlastite težine. U točki B, koja leži
na pravcu vertikale, uteg udari u cilindričnu
oprugu konstante c. Zanemarujući masu niti i
opruge naći skraćenje opruge.
Zadano:
m = 15.5 kg,
d = 1.8 m,
α = 600,
c = 106 N/m. Slika 3.4-7
Zadatak 3.4-8
Odrediti brzine tereta G1 i G2, sistema
prikazanog na slici 3.4-8, nakon što se teret G2
spusti za 3.5 m. Sistem se nalazi u vertikalnoj
ravnini a mase užeta i koloturnika se
zanemaruju.
Zadano:
G1 = 55.5 N,
G2 = 202.2 N,
α = 450.
Slika 3.4-8
Rješenje: v1 = 8.96 m/s, v2 = 4.48 m/s.
3.6 ROTACIJA OKO NEPOMIČNE OSI
Zadatak 3.6-1
Gibajući se po kružnici radijusa R = 2.2 m čestica prelazi put po zakonu:
s = 4 t2 + 6 t +4
Odrediti za trenutak t = 4 s:
a) kutnu brzinu i kutno ubrzanje čestice,
b) brzinu i ubrzanje čestice,
c) broj obilazaka kružnice do tog trenutka.
Rješenje: a) ω = 2.727 s-1, ε = 3.636 s-2, b) v = 38 m/s, a = 656.28 m/s2, c) n = 6.37
Zadatak 3.6-2
Za kružno gibanje čestice poznato je sljedeće:
- tangencijalno ubrzanje at = 2.2 m/s2,
- radijus kružnice R = 2.2 m,
- početna brzina v0 = 0 m/s,
- početni kut φ0 = 900.
Odrediti:
a) zakon gibanja čestice,
b) ovisnost brzine čestice o vremenu,
c) ovisnost ubrzanja čestice o vremenu.
Rješenje: a) φ = 0.5 (t2 + π), b) v = R t, c) a = 2.2 (1 + t4)1/2
Zadatak 3.6-3
Čestica se giba po kružnici polazeći iz stanja mirovanja s ε1 do trenutka t1 = 2.0 s. Od trenutka t1
do trenutka t2 = 10.0 s čestica se giba s ω2 = 3.0 rad/s. Pod djelovanjem kutnog usporenja ε3
čestica se zaustavi u trenutku t3 = 12.0 s. Kutna ubrzanja ε1 i ε3 su konstantna.
Konstruirati kinematičke dijagrame ε = ε(t), ω = ω(t) i φ = φ(t) te odrediti koliki je kut čestica
opisala.
Rješenje: φ = 30 radijana
Zadatak 3.6-4
Rotor turbine, promjera 2R = 0.6 m, rotira s 30000.0 okretaja u minuti.
Odrediti:
a) kutnu brzinu rotora,
b) normalnu komponentu ubrzanja obodnih točaka rotora i izraziti je kao višekratnik ubrzanja
zemljine sile teže.
Rješenje: ω = 3140 radijana/s, an = 2957880.0 m/s2 = 301516.8 g.
Zadatak 3.6-5
Zamašnjak se okreće s 3000.0 okretaja u minuti. Kroz vremenski interval od 50.0 s na zamašnjak
djeluje konstantno kutno usporenje dok broj okretaja ne padne na 1500.0 okretaja u minuti.
Odrediti veličinu kutnog usporenja ε.
Rješenje: ε = 3.14 radijana/s2

Zadatak 3.6-6
Pomoću vitala V1 i V2 diže se skela AB, slika
3.6-6. Treba odrediti radijuse R1 i R2 bubanja
vitala tako da se skela giba translatorno
konstantnom brzinom v = 2.2 m/s. Definirati
zakone gibanja vitala i skele te izračunati
ubrzanje obodnih točaka bubanja.
Zadano:
- broj okretaja u minuti bubnja vitla V1
n1 = 30.0 o/min
- zakon gibanja bubnja vitla V2
φ2 = 4 t.
Slika 3.6-6
Rješenje: R1 = 0.70 m, R2 = 0.55 m, aN1 = 6.9 m/s2, aN2 = 8.8 m/s2
Zadatak 3.6-7
Zakon gibanja krutog tijela oko nepomične osi glasi:
φ = 3 t2 + 3 t +3
Odrediti:
a) početni kut φ0,
b) ovisnost kutne brzine o vremenu i početnu kutnu brzinu ω0,
c) kutno ubrzanje ε,
d) moment sprega M koji izaziva ovo gibanje ako je kinetički moment inercije tijela J = 180.0 kgm2.
Rješenje: a) φ0 = 3 radijana, b) ω = 6 t + 3, c) ε = 6 radijana/s2, d) M = 1080 Nm.
Zadatak 3.6-8
Neki se zamašnjak okreće s kutnom brzinom ω0 = 300.0 rad/s. U trenutku t0 = 0 s kutna brzina
zamašnjaka počela se je jednoliko smanjivati i nakon ∆t = 60 s zamašnjak se zaustavio.
Odrediti:
a) moment sprega M koji je zaustavio zamašnjak ako je kinetički moment inercije zamašnjaka za
os rotacije J = 45.5 kgm2,
b) koliko bi trajalo zaustavljanje da je kinetički moment inercije zamašnjaka za os rotacije J = 67.5
kgm2.
Rješenje: a) M = 227.5 Nm, b) ε = 3.37 radijana/s2, ∆t = 89 s.
Zadatak 3.6-9
Kočnicom, prikazanom na slici 3.6-9, zaustavljena je rotacija kružne ploče za ∆t sekundi. U
trenutku kada je kočnica počela djelovati kružna ploča je imala kutnu brzinu ω0 = 30.0 rad/s.
Kinetički moment inercije kružne ploče za os
rotacije iznosi J = 1.5 kgm2.
Odrediti ∆t za oba smjera vrtnje kružne ploče
ako je zadano:
F1 = 10.5 N,
µ = 0.6,
a = 0.3 m,
b = 0.6 m,
c = 0.3 m,
R = 0.25 m.
Trenje u ležaju zanemariti.
Slika 3.6-9
Rješenje: ∆tL = 8.6 s, ∆tD = 10.5 s.
Zadatak 3.6-10
Kružna ploča, čiji je kinetički moment inercije J
= 150.0 kgm2, počinje gibanje pod djelovanjem
pogonskog sprega konstantnog momenta M =
300.0 Nm. Odrediti kutnu brzinu ploče ω2,
primjenom zakona kinetičke energije, nakon što
se kružna ploča okrene 200 puta. Takoñer
odrediti zakon gibanja i kutno ubrzanje kružne
ploče.
Slika 3.6-10
Rješenje: ω2 = 70.88 rad/s, φ = 2t2, ε = 4 rad/s2.
Zadatak 3.6-11
Izračunati snagu stroja koji generira pogonski spreg u zadatku 3.6-10:
a) u trenutku kada je kružna ploča postigla kutnu brzinu ω2,
b) kao funkciju vremena.
Rješenje: a) P = 21.26 kW, b) P = 600 t.
Zadatak 3.6-12
Odrediti kutnu brzinu bubnja, ureñaja prikazanog na slici 3.6-12, u trenutku kada se teret G nañe
za h metara ispog svog polaznog položaja.
Kočnica započinje djelovati dok bubanj miruje.
Trenje u ležaju bubnja zanemariti.
Zadano:
b = 0.3 m,
c = 0.6 m,
e = 0.55 m,
h = 5.0 m,
R1 = 0.3 m,
R2 = 0.5 m,
F1 = 150 N,
G = 1500 N,
JC = 12.5 kgm2, Slika 3.6-12
µ = 0.6.
Rješenje: ω = 20.4rad/s
Zadatak 3.6-13
Analizirati ovisnost kinetičkog momenta inercije
kružnog vijenca, za os kroz njegovo središte i
okomitu na ravninu u kojoj leži, o njegovoj širini,
slika 3.6-13. Zadani su radijusi R1 i R2 te masa
m kružnog vijenca.
Slika 3.6-13
Rješenje: J = m (R12 + R22) / 2
Zadatak 3.6-14
Izračunati kinetičke momente inercije za osi x, y i z (Jxx, Jyy i Jzz) te za osi kroz težište (JxxT, JyyT i
JzzT):
a) homogenog štapa,
b) homogenog pravokutnika
zadanih slikom 3.6-14.
Zadano:
m = 20 kg, masa štapa i
pravokutnika,
a = 0.6 m,
b = 0.4 m.
Slika 3.6-14
Rješenje: a) Jxx = Jzz = 2.40 kgm , Jyy = 0, JxxT = JzzT = 0.60 kgm2, JyyT = 0, b) Jxx = 2.40 kgm2, Jyy =
2
1.07 kgm2, Jzz = 3.47 kgm2, JxxT = 0.60 kgm2, JyyT = 0.27 kgm2, JzzT = 0.87 kgm2.
Zadatak 3.6-15
Na slici 3.6-15 prikazano je vratilo uležišteno u A sfernim a u B cilindričnim zglobom. Os vratila
poklapa se s pravcem vertikale. Okomito na vratilo a u ravnini yz zavareni su izdanci koji na svojim
krajevima nose mase m1 i m2. Masu
vratila i izdanaka zanemariti. Vratilo
rotira s konstantnom kutnom brzinom ω.
Odrediti statičke i dinamičke

reakcije u osloncima ako je zadano:
z1 = 0.60 m,
z2 = 0.30 m,
y1 = 0.40 m,
y2 = -0.20 m,
h = 1.20 m,
m1 = 10.0 kg,
m2 = 20.0 kg,
ω = 120.0 rad/s.
Slika 3.6-15
Rješenje: statičke vrijednosti: Ay = By = 0, Az = 294.3 N, dinamičke vrijednosti: Ay = By = 14400 N.
3.7 PRIJENOSNICI ROTACIJSKOG GIBANJA
Zadatak 3.7-1
Poznati su radijusi zupčanika u serijskoj sprezi,
prikazanoj slikom 3.7-1, i kutna brzina
zupčanika 1. Odrediti kutne brzine ostalih
zupčanika.
Zadano:
ω1 = 33.5 rad/s,
R1 = 0.15 m,
R2 = 0.42 m,
R3 = 0.38 m,
R4 = 0.15 m,
R5 = 0.22 m.
Slika 3.7-1
Rješenje: ω2 = 11.96 s-1, ω3 = 13.22 s-1, ω4 = 33.50 s-1, ω5 = 22.84 s-1.
Zadatak 3.7-2
Za paralelnu spregu zupčanika, prikazanu slikom 3.7-2, poznate su kutne brzine vratila ω1, ω23 i ω4
te radijus zupčanika Z1 i Z3. Odrediti
radijuse ostalih zupčanika.
Zadano:
ω1 = 55.5 rad/s,
ω23 = 82.3 rad/s,
ω4 = 164.6 rad/s,
R1 = 0.18 m,
R3 = 0.22 m.
Slika 3.7-2
Rješenje: R2 = 0.121 m, R4 = 0.110 m.
Zadatak 3.7-3
Prema unaprijed zadanim razmacima
osi vratila dvostepenog reduktora, slika
3.7-3, treba odrediti radijuse zupčanika
Z1 do Z4.
Zadano:
n1 = 3600.0 o/min,
n4 = 100.0 o/min,
R1 / R2 = R3 / R4.
Slika 3.7-3
Rješenje: R3 = 50 mm, R4 = 300 mm.
Zadatak 3.7-4
Remenica R1 kruto je spojena s bubnjem B1 a
remenica R2 s bubnjem B2, slika 3.7-4. Remen
koji obuhvaća remenice R1 i R2 prenosi
gibanje bez klizanja. Teret G1 giba se prema
gore a teret G2 prema dolje. Odrediti brzinu
tereta G2 i ubrzanja obodnih točaka remenica i
bubnjeva.
Zadano:
rR1 = 0.60 m,
rR2 = 0.20 m,
rB1 = 0.30 m,
rB2 = 0.40 m,
vG1 = 1.50 m/s. Slika 3.7-4
Rješenje: vG2 = 6.0 m/s, aNR1 = 15.0 m/s2, aNB1 = 7.5 m/s2, aNR2 = 45.0 m/s2, aNB2 = 90.0 m/s2.
Zadatak 3.7-5
Osi stožastih zupčanika sijeku se pod kutom od
900, slika 3.7-5. Odrediti radijus R2 zučanika Z2
da omjer kutnih brzina ω1 / ω2 bude 1.5 ako je
radijus zupčanika Z1 R1 = 0.20 m.
Slika 3.7-5
Rješenje: R2 = 0.30 m
Zadatak 3.7-6
Kod pužnog prenosnika, slika 3.7-6, odrediti
stupanj redukcije ako je zadano:
- radijus pužnog kola R = 0.15 m,
- uspon pužnog vijka h = 15 mm.
Slika 3.7-6
Rješenje: i = 1/62.8
Zadatak 3.7-7
Prenosnik, prikazan na sllici 3.7-7, sastoji se od zupčanika Z1, ručice na kojoj su zupčanici Z2 i Z3
te zupčanika Z4. Zupčanici Z2 i Z3 su spojeni.

Osi rotacije zupčanika Z1 i Z4 su nepomične
dok os rotacije zupčanika Z2 i Z3 rotira s
ručicom. Odrediti broj okretaja n4 zupčanika Z4
ako je zadano:
- broj okretaja:
zupčanika Z1 n1 = 0 o/min,
ručice nR =1200 o/min,
- broj zubi zupčanika:
Z1 z1 = 70,
Z2 z2 = 20,
Z3 z3 = 30,
Z4 z4 = 80.
Slika 3.7-7
Rješenje: n4 = 150 okretaja u minuti
Zadatak 3.7-8
Ručici prenosnika, definiranom u zadatku 3.7-7, dana je rotacija nR = 1200.0 o/min u suprotnom
smjeru od rotacije zupčanika Z1 koji rotira s n1 = 160.0 o/min. Odrediti broj okretaja n4 zupčanika
Z4.
Rješenje: n4 = 10 okretaja u minuti
Zadatak 3.7-9
Odrediti snagu pogonskog stroja koji djeluje spregom konstantnog momenta M1 na vratilo
zupčanika 1, slika 3.7-9, za podizanje tereta G, pomoću užeta namotanog na bubanj B, pri
konstantnoj kutnoj brzini pogonskog zupčanika
Z1. Bubanj B je kruto vezan sa zupčanikom 4.
Zanemariti trenje i druge otpore te masu
zupčanika i bubnja.
Zadano:
- radijusi zupčanika:
R1 = 0.2 m,
R2 = 0.4 m,
R3 = 0.4 m,
R4 = 0.3 m,
- radijus bubnja RB = 0.3 m,
- težina teret G = 10000 N,
- kutna brzina zupčanika 1 ω1 = 2,67 s-1. Slika 3.7-9
Rješenje: P = 2.0 kW
Zadatak 3.7-10
Analizirati raspored momenata spregova i protok snage kroz dvostepeni reduktor, slika 3.7-9, uz
zanemarenje trenja i drugih otpora pri konstantnoj kutnoj brzini pogonskog zupčanika Z1.
Zanemariti masu zupčanika a radijuse zupčanika R1 do R4, moment pogonskog sprega M1 i kutnu
brzinu zupčanika Z1 ω1 uzeti kao zadane.
Rješenje: Raspodjela momenata spregova: M1 = (R1/R2) M23 + (R1 R3/R2 R4) M4
3.8 RAVNINSKO GIBANJE KRUTOG TIJELA
Zadatak 3.8-1
Štap duljine d = 1.5 m giba se tako da
mu krajevi A i B stalno leže na osima
x i y, slika 3.8-1. Naći pomičnu i
nepomičnu centroidu geometrijski i
analitički.
Slika 3.8-1
Rješenje: Nepomična centroida x + y = d , Pomična centroida: (ξ –d / 2)2 + η2 = (d / 2)2
2 2 2
Zadatak 3.8-2
Po pravocrtnom putu kotrlja se kružna ploča
radijusa R = 0.50 m, slika 3.8-2, bez klizanja.
Brzina njenog središta je konstantna i iznosi v0
= 10.0 m/s.
Odrediti:
a) kutnu brzinu kružne ploče,
b) brzine i ubrzanja točaka M1 do M4.
Slika 3.8-2
Rješenje: a) ω = 20 s-1, b) vM2 = vM4 = 14.14 m/s, vM3 = 20.0 m/s, aO = 0 m/s2,
aM1 = aM2 = aM3 = aM4 = 200.0 m/s2
Zadatak 3.8-3
Zupčanik Z2 kotrlja se po zupčaniku Z1, slika
3.8-3. Središta zupčanika spojena su ručicom
koja rotira oko središta zupčanika Z1 s
konstantnom kutnom brzinom ω0.
Odrediti kutnu brzinu zupčanika Z2

ako su poznati radijusi R1 i R2 te ω0.
R1 + R2
Rješenje: ω2 = ω0
R2
Slika 3.8-3
Zadatak 3.8-4
Štap duljine d = 0.50 m giba se ravninski i u jednom trenutku brzine njegovih krajnjih točaka imaju
pravac i smjer prema prikazu na slici 3.8-
4.
Zadana je brzina točke A, vA = 12.5 m/s.
Odrediti:
a) trenutni pol rotacije štapa,
b) kutnu brzinu štapa,
c) brzinu točke B.
Slika 3.8-4
Rješenje: a) AP = BP = 0.5 m, b) ω = 25 s-1, c) vB = 12.5 m/s .
Zadatak 3.8-5
Pri vožnji u zavoju zadnji unutarnji kotač automobila opisuje kružnicu radijusa R. Ako je brzina
automobila v = 24.0 km/h za prikaz kotača u tlocrtu, slika 3.8-5, odrediti:
a) kut zakretanja prednjih kotača α u
odnosu na uzdužnu os automobila,
b) kutne brzine svih kotača.
Zadano:
R = 6.0 m,
b = 1.4 m,
c = 2.8 m,
RK = 0.3 m, radijus kotača.
Legenda: Z – zadnji, P – prednji, V –

vanjski, U – unutrašnji.
Slika 3.8-5
Rješenje: a) αV = 20.00, αU = 25.00, b) ωZU =19.9 s-1, ωZV = 24.6 s-1, ωPU = 22.0 s-1, ωPV = 26.3 s-1.
Zadatak 3.8-6
Za mehanizam prikazan na slici 3.8-6 zadano
je.
OA = AB = AC = 0.60 m,
ωOA = 3.14 rad/s,
φ = 600.
Odrediti:
a) kutnu brzinu štapa BC,
b) brzine točaka A i B.
Slika 3.8-6
Rješenje: a) ωBC = 3.14 s-1, b) vB = 1.57 m/s, vC = 3.27 m/s.
Zadatak 3.8-7
Za mehanizam prikazan na slici 3.8-7 zadano je.
OA = AB = 0.40 m,
BC = 0.20 m,
ωOA = 2.2 rad/s,
φ = 300.
Odrediti:
a) brzine točaka A i B,
b) kutnu brzinu kružne ploče ωP.
Slika 3.8-7
Rješenje: a) vA = vB = 0.88 m/s, b) ωP = 4.4 s-1.
Zadatak 3.8-8
Odrediti analitički brzine i ubrzanja točaka A i B jednostavnog motornog mehanizma prikazanog
slikom 3.8-8. Ojnica OA rotira konstantnom
kutnom brzinom ωOA.
Izračunati vrijednosti brzina i ubrzanja točaka A i
B za vrijenost kuta φ = 900 ako je:
OA = 0.3 m,
AB = 0.45 m,
ωOA = 120 radijana u sekundi.
Slika 3.8-8
Rješenje: vA = 36 m/s, vB = 0 m/s, aA = 4320 m/s2, aB =-7200 m/s2.
Zadatak 3.8-9
Homogena kružna ploča oko koje je namotano nerastezljivo i apsolutno savitljivo uže, slika 3.8-9,
počinje gibanje bez početne brzine u vertikalnoj
ravnini. Ako su poznati radijus R i masa m
kružne ploče odrediti:
a) silu FS u užetu,
b) kutno ubrzanje kružne ploče,
c) zakon gibanja središta kružne ploče.
Slika 3.8-9
Rješenje: a) FS = m g / 3, b) ε = 2 g / 3 R, c) yS = g t2 / 3
Zadatak 3.8-10
Homogena kružna ploča, mase m i radijusa R, kotrlja se bez klizanja po horizontalnoj ravnini pod
djelovanjem sile F1. Odrediti ubrzanje središta
kružne ploče ako je zadano:
F1 = 30.0 N,
m = 10.0 kg.
R = 0.40 m.
Usporediti ubrzanje središta kružne ploče
s ubrzanjem sanduka mase 10.0 kg koji se
giba po horizontalnoj ravnini.
Slika 3.8-10
Rješenje: aO = 2.0 m/s2
Zadatak 3.8-11
Automobil mase m1 polazi iz stanja mirovanja i giba se jednoliko ubrzano po horizontalnoj i
pravocrtnoj putanji. Kotači automobila, mase
m2 i radijusa R, kotrljaju se bez klizanja. Na
automobil djeluje, paralelno s podlogom, sila
F1 konstantne veličine. Odrediti brzinu
automobila nakon preñenog puta s.
Zadano:
m1 = 850.0 kg,
m2 = 30.0 kg,
s = 100.0 m,
R = 0.30 m,
F1 = 4600.0 N. Slika 3.8-11
Rješenje: v = 30.8 m/s
Zadatak 3.8-12
Homogeni valjak, mase m i radijusa RV, započinje gibanje iz položaja A sa vA = 0.0 m/s. Po stazi
prikazanoj na slici 3.8-12 valjak se kotrlja bez klizanja. Kroz položaj B valjak proñe dva puta: prvi
put nakon spusta iz položaja A a drugi put
nakon što proñe kružnom putanjom radijusa RP.
Ako su poznati radijusi RV i RP odrediti:
a) visinu h uz uvjet da se valjak ne
odvoji od putanje u položaju C,
b) brzine središta valjka u prvom
i drugom prolasku kroz položaj B.
Slika 3.8-12
Rješenje: a) h = 3 (RP – RV) / 4, b) vB = (11 g (RP – RV) / 3)1/2.
3.9 ROTACIJA TIJELA OKO TOČKE
Zadatak 3.9-1
Odrediti giroskopske reakcije rotora mase m i
radijusa R, prikazanog na slici 3.9-1, i usporediti
ih sa statičkim reakcijama oslonaca.
Zadano:
AB = b = 2.2 m,
R = 0.60 m,
m = 150.0 kg,
ω1 = 10.0 rad/s,
ω = 280.0 rad/s.
Slika 3.9-1
Rješenje: RA = RB = 37800 N, statičke reakcije RA = RB = 735.8 N.
Zadatak 3.9-2
Giroskopski ureñaj, slika 3.9-2, satoji se od tri okvira: OK1, OK2 i OK3. OK1 je uležišten u ležajima
A i B te može rotirati oko osi o1. Na njemu su ležaji C i B u kojima je uležišten okvir O2 koji može
rotirati oko osi o2. Okvir O2 ima ležaje E i F u kojima je uležišten okvir O3 koji može rotirati oko osi
o3. U ležajima G i H okvira O3 uležišten je rotor R, homogeni valjak, koji može rotirati oko osi o4.
Osi o2, o3 i o4 mogu imati bilo koji položaj u odnosu na os o1 koja jedina ne mijenja svoj položaj u
odnosu na okolinu ureñaja. Na slici 3.9-2 osi
o1 i o4 se poklapaju što je samo specijalan
slučaj. Svi ležaji, od A do H, su precizno
izrañeni i imaju mali otpor trenja. U primjeni
ureñaja rotor R rotira velikom kutnom
brzinom i zbog očuvanja momenta količine
gibanja os o4 zadržava svoje usmjerenje bez
obzira na gibanje ležaja A i B.
Zadano:
n = 30000 okretaja u minuti, rotacija rotora,
mR = 1.5 kg, masa rotora,
mO = 0.5 kg, masa pojedinog okvira,
rR = 50 mm, radijus rotora,
rL = 10 mm, radijusi ležaja,
µ = 0.05, koeficijent trenja u ležajima,
ω3 = 1 s-1, kutna brzina oko osi 03.
Izračunati giroskopski moment rotoraMR i

moment trenja MT u ležajima C i D.
Slika 3.9-2
Rješenje: MR = 1.9625 Nm, MT = 0.0123 Nm, omjer je 159.6
4. LITERATURA
1. Bazjanac, D.: Zbirka zadataka iz Tehničke mehanike, I. dio (Statika krutih tijela),
skripta Strojarsko-brodograñevnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu,
Zagreb, 1962.
2. Bazjanac, D.: Zbirka zadataka iz Tehničke mehanike, II. dio (Kinematika),

Zagreb, 1962.
3. Bazjanac, D.: Zbirka zadataka iz Tehničke mehanike, III. dio (Statika krutih tijela),
Zagreb, 1962.
4. Ginsberg, J. H.
Genin, J. : Statics and Dynamics, John Wiley& sons, New York, 1977.
5. Jablonski, A. A. i
suuradnici: Zadaci i rješeni primjeri iz mehanike, Tehnička knjiga, Zagreb, 1972.
6. Meščerski, I. V.: Zbirka zadatak iz teorijske mehanike, Grañevinska knjiga, Beograd,

1972.
7. Timošenko, S. P.
Young, D. H. : Tehnička mehanika, Grañevinska knjiga, Beograd, 1962.

M Zbirka Zadataka01

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

M Zbirka Zadataka01

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

DG 2010/1 TEHNIČKA MEHANIKA – ZBIRKA ZADATAKA List 1

1. UVOD U TEHNIČKU MEHANIKU 4

2.1 UVOD U STATIKU 6

3.1 UVOD U DINAMIKU 25

Zadaci u ovoj zbirci zadataka ilustriraju teoriju iznešenu na predavanjima i omogućuju

Redoslijed problematike u zbirci odgovara redoslijedu izlaganja teorije na predavanjima i

Pri rješavanju zadataka koji su ilustrirani sa slikama preporuča se studentima prostoručno

U odnosu na prethodna izdanja u ovom izdanju ispravljene su neke greške, ucrtane su

Zahvaljujem svima koji doprinesu kvaliteti ove zbirke zadataka.

Zagreb, veljača, 2010.

1. UVOD U TEHNIČKU MEHANIKU

Rješenje: Prirast mase geostacionarnog satelita iznosi 0.00005233 grama.

Rješenje: Zaostajanje sata u geostacionarnom satelitu iznosi 0.000004521 sekundi.

Rješenje: a) F = 981 N, b) F = 2943 N, c) F = 2943 N.

poklapa s pravcem vertikale. Odrediti silu F12

Rješenje: F12 = F21 = 981 N

2.1 UVOD U STATIKU

U slučajevima b) i c) naći više od jednog

2.2 SILE I SISTEMI SILA

2.3 REDUKCIJA SISTEMA SILA

Rješenje: R = 8834 N, αx = 45.60, αy = 59.50, αz = 59.80

2.4 ODREðIVANJE TEŽIŠTA

Naći koordinate težišta sastavljene

Stranica kvadrata je a = 3.00 m.

Rješenje: R = 7200 N, x = 5.19 m, RA = 3802.9 N, RB = 3397.1 N.

2.5 ODREðIVANJE RAVNOTEŽE

2.6 RAVNOTEŽA KRUTOG TIJELA

Odrediti reakcije u uklještenju u A za

Rješenje: AX = 0 N, AY = 3390 N, AZ = 6087 N, BX = 50 N, BY = 3390 N, FC = 100 N.

2.7 RAVNOTEŽA SISTEMA KRUTIH TIJELA

Analizirati utjecaj veličina a, b i c na veličinu

3.1 UVOD U DINAMIKU

Rješenje: v = 3.475 t, a = 3.475 m/s2, t1 = 8 s, ∆x1 = 111.2 m.

3.2 PRAVOCRTNO GIBANJE

Rješenje: a) v1 = 80 m/s, b) t2 = 30 s, a = 4 m/s2.

Rješenje: a) t1 = 4.0 m/s, b) ∆s = 80 m.

se stalno po osi y a točka B po osi x.

Rješenje: a) F = 210.0 N, b) F1 = 553.4 N.

Rješenje: F1 = 2000 N, F12 = 1000 N, F23 = 200 N.

Ako je koeficijent kinetičkog trenja µ = 0.3

Rješenje: T1 = 0.40 s, T2 = 0.64 s.

Rješenje: vmax = 8.23 m/s

Rješenje: a) x = 0 m, y = 0 m, z = 3000 m; b) vx = 300 m/s, vy = 30 m/s, vz = -gt,

Rješenje: a) vZ = 90 m/s; b) vC = 621.5 m/s; c) N = 0.99.

Rješenje: R = 20 m, v = 80 m/s, a = 320 m/s2.

Rješenje: µ1 = 0.0, α1 = 0.00, v = 0 m/s,

µ2 = 0.6, α1 = 10.00, v = 29.16 m/s,

3.4 OPĆI ZAKONI KINETIKE PRI TRANSLACIJI

Rješenje: v1 = - 25 m/s, v2 = -10 m/s.

Rješenje: u = 6.67 m/s

Rješenje: EK1 = 3641.4 Nm, EK2 = 37838.3 Nm

Rješenje: v = 4.66 m/s

3.6 ROTACIJA OKO NEPOMIČNE OSI

Rješenje: a) ω = 2.727 s-1, ε = 3.636 s-2, b) v = 38 m/s, a = 656.28 m/s2, c) n = 6.37

Rješenje: a) φ = 0.5 (t2 + π), b) v = R t, c) a = 2.2 (1 + t4)1/2

Rješenje: ω = 3140 radijana/s, an = 2957880.0 m/s2 = 301516.8 g.

Rješenje: ε = 3.14 radijana/s2

Rješenje: a) φ0 = 3 radijana, b) ω = 6 t + 3, c) ε = 6 radijana/s2, d) M = 1080 Nm.

Rješenje: a) M = 227.5 Nm, b) ε = 3.37 radijana/s2, ∆t = 89 s.

Rješenje: ∆tL = 8.6 s, ∆tD = 10.5 s.

Rješenje: J = m (R12 + R22) / 2

Odrediti statičke i dinamičke

3.7 PRIJENOSNICI ROTACIJSKOG GIBANJA