LAMP

Povezivanje
Poljoprivrednih
Proizvoðaèa sa
Tržištem

Jagodièasto voæe
Podsektor

Profili tržišta i izvještaj

o konkurentnosti

Profili podsektora

Maj 2004
UVOD
Tržišni profili i izvještaj o konkurentnosti, profili podsektora jagodi~asto vo}e je jedna od dvadeset
detaljno urađenih procjena različitih poljoprivrednih proizvoda koju je sačinio projektni tim LAMP-a
(Povezivanje poljoprivrednih tržišta sa proizvođačima). Podaci o svim ostalim podsektorima, također se
na zahtjev mogu dobiti.
Za više informacija o projektu LAMP-a, molimo kontaktirajte:
USAID LAMP ARD, Inc
Josipa Štadlera 24 Gosp. Marc Huseinga, Project Manager
71000 Sarajevo 159 Bank Street, Suite 300
Bosna i Hercegovina Burlington, VT 05401
387 33 273 620 Email: mhuseinga@ardinc.com
Telefon: (802) 658-3890

ODOBRENJA
Ovaj izvještaj je napravio projektni tim USAID LAMP-a. Informacije koje sadrži ovaj izvještaj sakupljane
su iz raznih izvora:
 Lični razgovori sa proizvođačima, prerađivačima, udruženjima proizvođača i zadrugarima, Poljo-
privredni zavod BiH, organizacije koje daju donacije, Privredna komora, Carinski ured FbiH; relevantni
dodatni projekti, i drugi izvori
 EC Agrobiznis i Tekstili u BiH, Faza 1/Izvještaj o agrobiznisu, koji su pripremili Agrosistem i RES&Co
 Studije razvoja za sektore sa potencijalom - Studija o sektoru hrane, Bosna i Hercegovina, pripremio GTZ
 Bosna i Hercegovina - proučavanje agrobiznisa – Finalni izvještaj misije, pripremio IFC/ Razvoj
preduzeća jugoistočne Evrope (SEED)
 Kratki pregled tržišta za agrobiznis i sektor prerade hrane, pripremio USAID Business Consulting Sarajevo
 Izvještaj koji je pripremio Odjel za poljoprivredni razvoj Sjedinjenih Američkih Država (USDA)
 Razne informacije dostupne na internetu
 Procjenu podataka i zaključke dao je projektni tim LAMP-a.
 Jagodi~asto vo}e
Podsektor

1.0
PREGLED
Profil ponude Proizvodnja jagodičastog voća u BiH je idealna i odgovara kako klimatskim tako i
privrednim uslovima. Proizvodnja generiše visoke prihode, zatim, velika je potražnja
za sezonskim radom, a takva vrsta proizvodnje zapošljava seosko stanovništvo i, što
je još važnije, proizvodnja je izvozno orijentisana. Jagodičasto voće (u koje ubra-
jamo maline, kupine, jagode i borovnice) spada u grupu rijetkih bh proizvoda koji se
izvoze u ostale zemlje, uglavnom u zemlje Evropske unije i Sjedinjene Države.
Sredinom 1980-tih, smrznuto i svježe jagodičasto voće predstavljalo je glav-
ni izvozni potencijal za ovaj region. Prije rata postojala je profitabilna industrija
jagodičastog voća, koja je proizvodila 10.000 metričkih tona (MT) godišnje. Od toga
20% se izvozilo na propulzivna tržišta u Evropi. Prijeratni izvoz se sastojao uglavnom
od smrznutog jagodičastog voća. Kao posljedica rata, oko 60% prijeratnih površina,
koje su iznosile od 600 do 700 hektara zasađenog zemljišta, uništeno je.
Projekat LAMP-a će se fokusirati na smrznutu malinu za industrijsku upotrebu,
jer ona nudi izvrsne mogućnosti za pozitivan uticaj na privredu, sa visokom do-
danom vrijednosti i potencijalom za izvoz, te velikim potencijalom za zapošljavanje
u seoskim područjima. Zahtjevi za ulaganjem u uzgoj malina na farmi relativno su
skromni – 2.500 do 4.500 KM po farmi – a povrat ulaganja počinje nakon dvije
godine, kada maline krenu davati prinos. (U martu 2004. 1 KM je iznosila 0.62$).
Ipak, potrebno je značajno dodatno ulaganje u proizvodne kapacitete i u rashladna
postrojenja.
U pogledu prerade i tržišta, ova industrija se sastoji od oko 20 prerađivača i
distributera (izvoznika/uvoznika). Većina ih je uključena u otkup jagodičastog
voća proizvedenog na lokalnom tržištu, kao i u uvoz. Najveći prerađivač, kompan-
ija KLAS, formirao je posebno odjeljenje za jagodičasto voće, čajeve, ljekovito i
aromatično bilje, a nedavno je u Sarajevu otvorio jedno moderno postrojenje za pre-
radu i zamrzavanje jagodičastog voća (kapacitet 1,000 MT). Olle Svenson, najveća
švedska kompanija koja prerađuje/prodaje jagodičasto voće, trenutno gradi fabriku
za preradu takvog voća u Srebrenici. Maline će, za potrebe ove fabrike uzgajati
lokalni farmeri, organizirani u lokalnim zemljoradničkim zadrugama koje se nalaze
u ovom regionu.
KLAS d.o.o se značajno posvetio podsektoru jagodičastog voća, u prvom
redu izvozu smrznutih malina. Kao dodatak investiranju u kapacitete za preradu
jagodičastog voća, ova firma je investirala preko 2 miliona KM u kredite koje je
dala farmerima za započinjanje proizvodnje, te u rashladne sisteme postavljene
na samom odredištu. Farmeri dobijaju ekvivalent od 2.500 – 4.500 KM u sadnom
materijalu, sistemima za navodnjavanje, opremi za sadnju i branje voća, đubrivu
i proizvodima za zaštitu bilja. Uz ovo, farmeri također imaju i intenzivnu obuku i
tehničku pomoć koju pruža KLAS. Do danas, KLAS je okupio oko 600 farmera i
podijelio ih u tri specijalizirane zemljoradničke zadruge. KLAS se trenutno upušta

Tržišni profili i izvje{taj o konkurentnosti

Profili podsektora : Jagodi~asto vo}e 1
Profil ponude u aktivnost zapošljavanja dodatnih 600 do 650 farmera, koji će biti organizirani u
(nastavak) drugih 5 do 6 zemljoradničkih zadruga. Sa farmerima se potpisuje ugovor o otkupu
na period od 12 godina, uz dvogodišnji grejs-period, što farmerima omogućava da
počnu sa otplatom kredita nakon što zasadi počnu davati prve prinose.

SWOT analiza za jagodičasto voće

PSMP (prednosti/ slabosti/ mogućnosti/ prijetnje)

Prednosti
 Konkurentna cijena radne snage
 Različiti uslovi za uzgajanje voća i povrća
 Kvalitetna proizvodnja nekih proizvoda: rani i industrijski krompir, van sezon-
sko povrća, jagodičasto voće
 Postojeći uslovi za organsku proizvodnju
 Postojanje agencija za organsku certifikaciju
 Veliki interes za poljoprivrednu proizvodnju od strane poljoprivrednika i
lokalnih vlasti
 Potražnja od strane prerađivača u porastu
 Povećana potražnja potrošača za lokalne proizvode na domaćem tržištu

Slabosti
 Maline su veoma osjetljive i njima se mora pažljivo rukovati do kraja u lancu
vrijednosti proizvoda.
 Vrijeme sazrijevanja je dvije godine od sadnje do branja, što zahtijeva dug
grejs-period za kredite.
 Prerada je relativno sofisticirana, imajući u vidu osjetljivu prirodu jagodičastog
voća.
 Rashladne komore, odnosno hlađenje je neophodno tokom razvoja cijelog
lanca vrijednosti proizvoda.

Mogućnosti
 Više različitih proizvoda
 Pristup novoj tehnologiji
 Ponuda manja od potražnje: višnje i trešnje, šljive, jagodičasto voće, jabuke,
grožđe
 Proizvodnja organskih proizvoda
 Preradom i drugim vidom rukovanja, dodavanje vrijednosti proizvodu

Prijetnje
 Nedostatak investicijskog kapitala; nedostatak odgovarajućih kredita (grejs-
period od dvije godine)
 Moguće poteškoće u pronalaženju dovoljnog broja ljudi koji su zainteresirani
za ovu aktivnost; nezaposlenost, imigracija i urbanizacija su rapidno prorijedili
seosku populaciju.
 Mogućnost nepovoljnih vremenskih uslova koji mogu nastati s vremena
na vrijeme (premda su vremenske nepogode kao što je npr. suša ublažene
upotrebom sistema za navodnjavanje)
 Povećana konkurencija proizvođača/prerađivača iz Srbije, pošto se nastavlja
sa oporavkom industrije u ovom regionu

Tržišni profili i izvje{taj o konkurentnosti

2 Profili podsektora : Jagodi~asto vo}e
Profil ponude Zbog činjenice da je proizvodnja jagodičastog voća ograničena na samo nekoliko
(nastavak) regiona u svijetu, razvoju ovog podsektora u BiH trebalo bi dati prioritet. Proizvodn-
ja jagodičastog voća je pretrpjela značajne gubitke i/ili uveliko stagnirala tokom rata,
tako da je još dosta napora potrebno do njenog punog oporavka. Zamrznute maline
čine jedno atraktivno područje za ulaganje privatnog sektora, a i za ulaganje dona-
tora upravo zbog visokog profita i izvoznog potencijala, kombinovanih sa održivim
zapošljavanjem i kreiranjem novih radnih mjesta u ruralnim područjima.
Do danas je u ovom podsektoru bila ograničena donatorska aktivnost – naime,
projekat BRB-ASC (PPERP), koji je finansirao DFID, pomogao je uspostavljanje
specijaliziranih zadruga za KLAS-ove proizvođače malina u centralnoj BiH.
Proizvodnja jagodičastog voća visoke vrijednosti je u globalu industrija u po-
rastu – 414.000 tona u 2002 – gdje Evropa proizvodi više od 80% od ukupne proiz-
vodnje ..

2.0 Proizvodnja jagodičastog voća prije rata iznosila je preko 10.000 t godišnje u BiH,
PROFIL od čega se preko 20% izvozilo. Proizvodnja jagodičastog voća je idealna za male
POTRAŽNJE zemljišne posjede i tamo gdje se zahtijeva intenzivan rad tokom sezone uzgoja i
2.1 Pregled branja voća. Upravo ovakva situacija zaista postoji u BiH kao rezultat postojeće
trendova zemljišne politike (prosječna parcela iznosi 2 do 3 ha), koja ograničava imanja i
ohrabruje nezaposlene farmere da se okrenu proizvodnji jagodičastog voća. Ova
vrsta voća se također uzgaja i u planinskim predjelima koji preovladavaju u zemlji.
Farme jagodičastog voća su obično porodični sezonski biznisi, i jagodičasto voće se
uzgaja na malim farmama koje su u vlasništvu porodice. Većina poslova se obav-
lja ručno; branje voća ili berba se obavlja ručno, uz veliki broj sezonskih radnika.
Situacija se mijenja ulaskom KLAS-a u ovaj podsektor. KLAS aktivno zapošljava,
odnosno angažuje proizvođače i organizira ih u održive zadruge. KLAS prodaje ve-
likom i globalnom tržištu, koje je u porastu (414.000 t).
Proizvodnja jagodičastog voća ne zahtijeva neko veliko ulaganje, mada je na-
kon branja jagodičastog voća potrebno značajno ulaganje u hladnjače i postrojenja
za preradu. BiH posjeduje odgovarajuću zemlju, radnu snagu i pogodne klimatske
uslove za proizvodnju visokokvalitetnog jagodičastog voća.

2.2 Statistika Prosječan prinos malina kreće se od 8 do 15 tona po jednom kultiviranom hek-
taru, ili 1-1.5 kg/m2, u zavisnosti od vremenskih uslova, sistema za navodnjavanje,
ukoliko se koriste, agrarnih mjera i tehnika koje se primjenjuju, itd. Pod idealnim
uslovima uzgoja zabilježeno je da prinosi mogu biti i 25 t/ha. Cijene otkupa se kreću
od 1.20 do 1.50 KM/kg za farmere/proizvođače. Za uzgoj malina potrebno je 16.000
sadnica po 1 hektaru. Cijena sadnog materijala kreće se oko 0.40-0.45 KM, a životni
vijek sadnice je od 12 do 15 godina. Na grafikonu 1. prikazana je prijeratna proiz-
vodnja i izvoz jagodičastog voća u BiH. Tabele 1. i 2. predstavljaju proizvodnju
malina u svijetu i u Evropskoj uniji, Srbiji i Crnoj Gori, Mađarskoj i Poljskoj.

1
FAOSTAT, 2003.

Tržišni profili i izvje{taj o konkurentnosti

Profili podsektora : Jagodi~asto vo}e 3
2.2 Statistika
(nastavak) Prosječna domaća proizvodnja 6,930
Izvoz u prosjeku 1,305
Grafikon 1. Prije- Ukupna prosječna domaća
ratna proizvodnja proizvodnja: 10,323
i izvoz jagoda, Ukupan prosječan
Prosječna domaća proizvodnja 1,071
kupina i malina u izvoz: 2,025
Izvoz u prosjeku 225
BiH (1988-1991),
iskazana u ton-
Prosječna domaća proizvodnja 2,322
ama
Izvoz u prosjeku 495

Izvor podataka: Poljoprivredni institut Sarajevo.

Tabela 1. Pregled proizvodnje malina u svijetu i u Evropi, 1998-2002.2

Godina U svijetu Index U Evropi Index
1998. 354,457 100.0 300,013 100.0
1999. 381,555 104.2 312,608 104.2
2000. 384,249 103.0 308,877 103.0
2001. 383,798 103.7 311,215 103.7
2002. 414,031 113.9 341,728 113.9
U prosjeku 383,618 105.0 314,888 105.0
(%) učešća u svjetskoj proizvodnji 100.0 --- 82.1 ---

U metričkim tonama (t). Izvor podataka: FAOSTAT 2003.

Tabela 2. Pregled proizvodnje malina u Evropi, 2000-20023

Evropska
Godina SCG Poljska Mađarska
Unija
2000. 57,486 56,059 39,727 19,804
2001. 50,617 77,781 44,818 13,306
2002. 51,599 94,366 45,026 15,000
U prosjeku 53,234 76,070 43,190 16,037
(%) učešća u svjetskoj proizvodnji 13.5 19.3 11.0 4.1

U metričkim tonama (t). Izvor podataka: FAOSTAT 2003.

2.3 Domaća U ovom trenutku ne postoje podaci za proizvodnju jagodičastog voća u BiH, ali se
proizvodnja procjenjuje da se maline uzgajaju na približno oko 350 ha. Očekuje se da će se ova
proizvodnja u toku narednih nekoliko godina udvostručiti ili čak utrostručiti. KLAS
je u 2003. godini imao proizvodnju od oko 200t malina, a procjene su da će se ta
proizvodnja u 2004. kretati od 600 do 800t, u zavisnosti od vremenskih uslova, real-
izacije planova sadnje, itd. KLAS je u prosjeku postigao prinos od 13-14 t/ha.
KLAS je započeo aktivnosti sa malinama 2001. godine i potpisao je ugovore sa
farmerima za sadnju malina na 89 ha. U 2002-2003 godini sa ovih farmi stizali su
prvi prinosi. Maline su se do tada, prije ovih prvih prinosa, otkupljivale širom BiH i
kupovale iz Srbije, a zatim zamrzavale i izvozile. Trenutno KLAS ima kupoprodajne
ugovore o oktupu zaključene sa 580 farmera. Plan je za 2004. da se ovome doda još
650 farmera, koji bi uzgajali jagodičasto voće na dodatnih 111 ha: 76 ha u dolini ri-
jeke Bosne i oko 40 ha u Donjem Vakufu, području gornjeg Vrbasa (vidi grafikon 2).
Očekuje se da će ukupni outputi iz ovih zasada iznositi oko 1,200 tona do 2005.

Tržišni profili i izvje{taj o konkurentnosti

4 Profili podsektora : Jagodi~asto vo}e
2.3 Domaća Izvor podataka: 850-
600- 900
proizvodnja Kompanija KLAS Sarajevo
Srbija-Crna Gora (S-M) 650
(nastavak) 500
500 500
Grafikon 2. KLAS 300
Sadašnja i proci- 250
200
jenjena proizvod- 150 150

Otkupljeno u BiH i Srbiji i Crnoj Gori

Otkupljeno u BiH i Srbiji i Crnoj Gori

Otkupljeno u BiH i Srbiji i Crnoj Gori

nja malina, 2001

Proizvodnja ugovorena sa KLAS-om

Proizvodnja ugovorena sa KLAS-om

Otkupljeno u BiH i Srbiji i Crnoj Gori

Ukupno (proizvedeno/otkupljeno,
Ukupno (proizvedeno/otkupljeno,

Ukupno (proizvedeno/otkupljeno,

Ukupno (proizvedeno/otkupljeno,
Proizvodnja ugovorena sa KLAS-om

Proizvodnja ugovorena sa KLAS-om

– 2004 (MT)

zamrznuto, izvezeno)
zamrznuto, izvezeno)

zamrznuto, izvezeno)

zamrznuto, izvezeno)
2001 2002 2003 2004 (procjena)

Do 2005. godine KLAS bi trebalo da ima 200ha kultiviranog zemljišta ugov-

orene proizvodnje malina, što bi trebalo da donese prinos od preko 3,000 tona. Do
2006. godine KLAS planira da kontrolira 1% svjetske proizvodnje malina.
Ova kompanija ima planove da proširi proizvodnju malina na 5-6,000 tona
tokom narednih pet godina.

2.4 Uvoz i izvoz U tabeli 3. prikazane su količine jagodičastog voća, svježeg i zamrznutog, uvezenog
i izvezenog iz BiH od 2001. do novembra 2003. Dostupni podaci (Centralni zavod
za statistiku – CSO 1998, Sarajevo) za 1998. godinu navode da je u toj godini iz-
vezeno 28 tona svježeg jagodičastog voća dok nije bilo prerade ovog voća. Daljni
podaci o izvozu nisu dostupni.

Tabela 3. Izvoz i uvoz jagodičastog voća u BiH (MT)

2003
2001 2002 (Jan.-Nov.)
Proizvod Uvoz Izvoz. Uvoz Izvoz Uvoz Izvoz

Svježe jagodičasto voće

Jagode 7 43 89 10 71 3
Maline i kupine - - - - - -
Brusnice, borovnice i ostale
- 14 - 5 - -
Vaccinum vrste voća
Prerađeno, smrznuto
jagodičasto voće
Jagode 44 16 22 68 - -
Maline (uglavnom) i kupine 52 312 15 768 72 494
Izvor podataka: Ured za carinu, Sarajevo.

Tržišni profili i izvje{taj o konkurentnosti

Profili podsektora : Jagodi~asto vo}e 5
2.5 Potražnja U pogledu domaće proizvodnje ne postoje pouzdani podaci, ali je potrošnja malina
2.5.1 Domaća ograničena upravo zbog njihove relativno visoke cijene. Međutim, izvjesne količine
potražnja se prodaju u svježem stanju na domaćem tržištu, dok se izvjesne količine prodaju
smrznute u supermarketima. KLAS prodaje zamrznuto jagodičasto voće i pekarama/
prodavnicama mješovite robe, ali su ove količine veoma male u poređenju sa izvo-
zom koji kompanija obavlja.

2.5.2 Regionalna Srbija i Crna Gora su i regionalno i u svijetu vodeći proizvođači malina, čija proiz-
potražnja: vodnja dostiže gotovo jednu trećinu svjetske proizvodnje malina. U 2002. godini
Srbija i Crna Gora Srbija-Crna Gora je izvezla ukupno 78,070 tona malina, čija je vrijednost iznosila 90
miliona US$ (Svježe sezonsko voće u Jugoslaviji, USDA godišnji izvještaj o malina-
ma, 2003). (Izvezeno je miješano jagodičasto voće slabijeg kvaliteta upravo zbog ne-
dostatka kontrole kvaliteta i problema sa logistikom). U 2002. godini prinosi malina
su značajno porasli, u prosjeku 10 tona/ha, što je bio najveći prinos u posljednje tri
godine. U Srbiji-Crnoj Gori u 2003. bila je predviđena proizvodnja malina u količini
od 85.000 tona. U prošlosti prosječan prinos je iznosio 6-8 t/ha (vidi grafikon 3).
Grafikon 3. Maline (u svježem obliku,
Proizvodnja 1990 34,341 težina izražena u MT)
malina u
2001 77,781
Srbiji-Crnoj Gori
2002 94,366

2003 (procjena) 85,000

Izvor podataka: Privredna komora Srbije – Udruženje proizvođača voća.

Površina, koja je tokom posljednje tri godine bila zasađena malinama obuhvata
između 0.05 i 1.0 ha, premda su prosječne parcele zasađene malinama u Srbiji-Crnoj
Gori, relativno male po veličini. U 2002. godini maline su se uzgajale na površini
od 10.519 ha, za razliku od 9.000 ha u 1999. godini.4 Procjenjuje se da će se uku-
pna zasađena površina novim sadnicama povećati na 13.000 ha do 2005. godine.
Međutim, proizvodnja malina u Srbiji-Crnoj Gori, kao i u BiH, velikim dijelom ovisi
o vremenskim prilikama.
Kompanije iz Evropske unije kupuju oštećene i zamrznute maline iz Srbije radi
proizvodnje voćnog pirea i prerađenih proizvoda, koji se zatim ponovo izvoze. Skoro
50% ukupnog izvoza voća iz Srbije-Crne Gore (prihod je preko 200 miliona US$)
odnosi se na maline (vidi tabelu 4).
Prosječna cijena
Godina Izvezeno Prihod (u milionima US$)
(US%/toni)
1998. 63,815 62.725 983
1999. 64,680 57.704 892
2000. 60.824 62.759 1,032
2001. 68,182 66.529 976
2002. 78,070 90.176 1,155
2003 (procjena) 85,000 97.750 1,150
Izvor podataka: Udruženje voća i povrća iz Srbije.

Svježe sezonsko voće u Jugoslaviji. USDA godišnji izvještaj o malinama, 2003.

Tržišni profili i izvje{taj o konkurentnosti

6 Profili podsektora : Jagodi~asto vo}e
2.5.2 Regionalna Osim Srbije i Crne Gore, glavna konkurencija među proizvođačima i trgovcima
potražnja: maline u Evropi pripada Mađarskoj i Poljskoj, gdje je proizvodnja u 2002. iznosila
Srbija i Crna Gora 25.000 t, odnosno 45.000 t.
(nastavak)

2.5.3 Evropska Najveći kupci malina u Evropskoj uniji su Njemačka, Francuska i Austrija. Kupci
unija iz Evrope uglavnom žele i nastoje da kupe maline koje su uzgojene na Balkanu.
Međutim, oni se žale da ne mogu da kupe velike količine jagodičastog voća s ovog
regiona. Farme jagodičastog voća na Balkanu, čija je ekspanzija u proizvodnji spor-
ija, imaju ograničen pristup kreditima, ograničene marketinške promocije i nedo-
voljne industrijske standarde. Takva ograničenja za balkanske proizvođače mogu
predstavljati jednu od šansi za bosanskohercegovačke proizvođače i prerađivače koji
su sada organizirani zahvaljujući kompanijama kao što su KLAS i Olle Svensson
AB.

3.0 Svježe maline koje su podesne za zamrzavanje radi korištenja u industriji prerađivači
OSNOVE mogu nabaviti u BiH. Uz adekvatno zemljište i povoljno tlo, te mikroklimatske us-
KONKURENCIJE love prerađivačima je potrebno samo da uvedu veliki broj posjednika koji bi zasadili
maline i na taj način osigurali adekvatno isporučivanje sirovinskog materijala. Ovo
3.1 Dostupan
se vrši na taj način da se vlasnicima zemlje nudi finansijska i tehnička pomoć, te
sirovinski materi-
potpisivanje kupoprodajnih ugovora. Nove sadnice počinju da daju proizvode nakon
jal
dvije godine.

3.2 Pakovanje Uobičajeno je da se zamrznute maline industrijski pakuju u PVC vrećice, u jednom
kartonskom pakovanju se nalaze 4 vrećice težine po 2.5 kg. PVC vrećice se uvoze iz
zemalja Evropske unije a kartonske kutije se nabavljaju na domaćem tržištu.

3.3 Kvalitet/ Zamrznute maline za industrijsku upotrebu zahtijevaju da maline budu drugog ili
Gradiranje najvećeg kvaliteta. Kvalitet ovisi o vrstama sadnog materijala, klimatskim uslovima
i uslovima zemljišta, zatim o rukovanju tokom rasta, branja, transportovanja i pre-
rade.
Maline, čije se zamrzavanje vrši procesom šok-zamrzavanja ili individualnog
brzog zamrzavanja (IQF), visoko su kvalitetan proizvod, koji se uglavnom koristi u
industriji kolača. Svako jagodičasto voće mora biti izdvojeno, cijelo, neoštećeno i
da prilikom odmrzavanja zadrži isti oblik. Proizvod mora biti čist, zdravog izgleda
i sa maksimalno 5 % oštećenih dijelova. KLAS koristi jednu sofisticiranu metodu
šok-zamrzavanja, koja postiže iste rezultate kao i metoda individualnog brzog zam-
rzavanja.
Oštećene maline mogu biti izrezane ili samljevene. Maline koje su oštećene pro-
daju se uglavnom mljekarama, kako bi se upotrijebile za voćni jogurt.
Smješa od malina sastoji se od 40-50% malina koje su zamrznute metodom
brzog zamrzavanja, 20-30 % izrezanih malina i 20% oštećenih malina. Smješe se
obično pripremaju prema specifikacijama kupaca. Koriste se obično u pekarama ili
za proizvodnju džema.

Tržišni profili i izvje{taj o konkurentnosti

Profili podsektora : Jagodi~asto vo}e 7
3.3 Kvalitet/ Zamrznuti blokovi malina proizvode se od ostataka malina koje su zamrznute
Gradiranje metodom individualnog zamrzavanja. Ovo je proizvod koji je lošijeg kvaliteta i
(nastavak) oštećene maline su u modlama. Zamrznuti blokovi se obično koriste u proizvodnji
sokova.

3.4 Ograničenja Postoji nekoliko glavnih ograničenja za preradu smrznutih malina, pošto se nakon
u pogledu branja malina do skladištenja gotovog proizvoda zahtijeva njihovo stavljanje u rash-
skladištenja/rash- ladne komore i veoma pažljivo rukovanje.
ladnih sistema i
 Rashladne komore na mjestima gdje se obavlja branje malina
transporta
 Prevoz u rashladnim komorama do mjesta gdje se vrši prerada
 Linija sortiranja
 Posebna oprema za zamrzavanja u objektu gdje se vrši prerada
 Linija pakovanja
 Hladno skladištenje gotovih proizvoda.

3.5 Marketing Prodaja zamrznutih malina za industrijske svrhe sastoji se samo od pronalaženja
partnera koji će kupovati ove proizvode. Gotov proizvod je roba koja mora udo-
voljiti izvjesnim međunarodnim standardima.

3.6 Pitanja cijene Kako je u pitanju jedna globalna potrošna roba, cijene se na tržištu za ovu vrstu
proizvoda uspostavljaju na bazi ponude-potražnje. Sadašnja cijena se kreće od 1.60
do 1.80 eura/kg, franko granica. To je za oko 15 % povećanje u odnosu na prošle
godine zbog prošlogodišnjih suša u glavnim regionima uzgoja jagodičastog voća.

3.7 Takse na uvoz Uvozne takse iz Evropske unije za svježe i zamrznuto jagodičasto voće kreću se od
8,8 % i 14.4 %.

3.8 Kretanja na U BiH je oko 20-30 uvozno-izvoznih trgovačkih kompanija uključeno u trgovinu
tržištu malinama. KLAS je jedna od najvećih. Premda se KLAS koncentrira na poslovanje
sa smrznutom robom, manji trgovci distribuiraju prodavcima na malo ili izvoze re-
zane maline, što predstavlja jedan manji dio poslovanja.
Premda statistički podaci nisu raspoloživi u BiH, statistika za Srbiju-Crnu Goru
navodi da je u 2002. godini bilo izvezeno 17% rezanih malina, a 83% bilo je iz-
vezeno u smrznutom stanju.

Tržišni profili i izvje{taj o konkurentnosti

8 Profili podsektora : Jagodi~asto vo}e