Professional Documents
Culture Documents
Zelić 2 Preddavanje
Zelić 2 Preddavanje
Zelić 2 Preddavanje
- Amartya Sen dobio Nobelovu jer je sposobnosti ubacio između dva 'aktora'-ili da se
gleda koje resurse ljudi imaju pa se to mjeri ili se gleda welfare, blagostanje, odnosno
koliko su zadovoljni životom one je rekao da niti jedan niti drugi aspekt ne zadovoljava
- zamislimo da je bicikl resurs i da je blagostanje zadovoljstvo koje osoba doživljava kada
vozi biciklSen je prvi rekao da ono što bismo trebali gledati je kako osoba može
pretvoriti bicikl (resurs) u određenu vrtu blagostanja?
- Kada gledamo samo resurse (bicikl), Sen je rekao da postoji niz faktora koje trebamo
gledati, vrednovati, kada gledamo može li osoba resurs pretvoriti u zadovoljstvo vožnje
bicikla može li osoba uopće voziti bicikl?
- moramo gledat stanje te osobe, ima li primjerice osoba obje noge da može voziti bicikl,
ima li ona vještinu, (to što osoba ima resurs, bicikl, ne mora značiti da ju i zna voziti),
ima li osoba fizičke predispozicije, postoji li infrastruktura (postoje li staze po kojima se
može voziti bicikl), postoji li društva norma koja to prihvaća (da npr žena vozi bicikl)
- Sen kaže da moramo uzeti te faktore u obzir da možemo zaključiti može li osoba resurs,
i na koji način, pretvoriti u funkciju odnosno u blagostanje (stanje ili radnju koju ima
razloga cijeniti)
- koliko je država proizvela neki proizvod, koliko te stvari vrijede (fokus su tu resursi)
- teorija sposobnosti bi rekla da BDP ne gleda kvalitetu života građana i ekonomski razvoj
te države
- treba se gledati koliko se uistinu poboljšava život osobe koja koristi određene resurse
on mjeri samo ekonomsku proizvodnju, a ne najbitnije po teoriji sposobnosti, a to je
distribucija izvedenog bogatstva unutar neke zemlje
o npr. primjer Hrvatske (tekst) rast BDPa ne zahvaća, ne mjeri, distribuciju unutar
zemlje, BPD mjeri samo resurse, ali ne kako su oni distribuirani
- BPD ne povećava kvalitetu života većine ljudi
- Marta Nussbaum je zahvatila to gledajući položaj žena u svijetu
o žene u velikom dijelu svijeta nemaju mogućnost za temeljne funkcije ljudskog
života (manje uhranjene, češće žrtve, manje educiranje, više diskriminirane na
spolnoj osnovi, prepreke pri zapošljavanju…) faktori koji određuju kvalitetu
života, ali mora postojat neki 'aparat' koji će zahvatit ove faktore tome služi
teorija sposobnosti
- teorija sposobnosti treba gledati što su ljudi sve sposobni činiti i biti
- pitanje nije samo o resursima ili koliko je osoba zadovoljna, već što je osoba sposobna
bitiFOKUSA PITANJE
Što su sposobnosti?
Što su funkcije?
- Sen nikada nije dao konkretnu listu, jer je rekao da su sposobnosti krucijalan element u
evoluiranju života i javnih politika, ali svaka demokracija treba odlučiti koje su
sposobnosti važne
- Nussbaum rekla da to je potrebo napraviti (listu sposobnosti, ima ih 10 i to su ove dolje)
o misli da je to dio ljuskog integriteta, da su to određene domene uključuju i
određene sposobnosti bez kojih u stvari ne živimo u skladu s ljudskim dignitetom
- Važne su one sposobnosti koje nam omogućuju život u skladu s ljudskim dignitetom
- one koje su važne za nas kao djelatnike
1. ŽIVOT
- biti sposoban živjeti do kraja ljudskog života normalne duljine; ne prerano umrijeti ili prije
nego što je život postao takav da ga nije vrijedno živjeti
2. TJELESNO ZDRAVLJE
- biti sposoban imati dobro zdravlje, uključujući reproduktivno zdravlje; biti adekvatno
ishranjen; imati adekvatan zaklon
3. TJELESNI INTEGRITET
- biti sposoban slobodno se kretati; imati suverenost nad svojim tijelom, biti siguran od
napada (seksualnih napada, iskorištavanja, obiteljskog nasilja); imati mogućnost za
seksualno zadovoljstvo i izbor u pitanjima reprodukcije
4. OSJET, IMAGINACIJA I MISAO
- Biti sposobankoristiti osjete, imaginaciju, mišljenje i rasuđivanje- i činiti to na način koji je
informiran i kultiviran adekvatnim obrazovanjem…biti sposoban koristiti imaginaciju i
misao u vezi sa iskustvom i proizvodnjom djela i događaja po vlastitom izboru…
5. EMOCIJE
- Biti sposoban vezati se uz stvari i osobe izvan sebe; voljeti one koji nas vole i brinu za
nas, žaliti zbog njihove odsutnosti, općenito voljeti, ljutiti se, žaliti. Emotivni razvoj ne
smije biti ugrožen strahom i anksioznošću ili traumom
6. PRAKTIČNI RAZUM
- Biti sposoban oblikovati koncepciju dobra i uključiti se u kritičku refleksiju o planiranju
života
7. PRIPADNOST
- Biti sposoban živjeti s drugima, prepoznati i pokazati brigu za druga ljudska bića, uključiti
se u razne društvene interakcije
- Postojanje društvenih temelja samo-poštovanja i ne-ponižavanja, biti tretiran kao ljudsko
biće s dostojanstvom čija je vrijednost jednaka drugima (osiguranje protiv diskriminacije
na temelju roda, spola, rase, etniciteta…)
8. DRUGE VRSTE
- Biti sposoban živjeti u brizi i odnosu s životinjama, biljkama…
9. IGRA
- Biti sposoban igrati se, smijati, uživati rekreacijski
10. KONTROLA OKOLINE
- Politička: biti sposoban participirati u političkom izboru koji utječe na vlastiti život, imat
pravo političke participacije, zaštitu slobode govora i udruživanja
- Materijalna: Biti sposoban imati vlasništvo (zemlju i pokretna dobra), ne samo formalno
nego i u pojmovima stvarne mogućnosti
- Jednako poštovanje ljudskog digniteta traži oda ovih 10 sposobnosti svake osobe bude
iznad određenog praga
- iznad praga govorimo o načelima distribucije-naravno, neke stvari moraju biti strogo
jednaku distribuirane
o Nussbaum kaže da ono što je minimalna teorija pravednosti jest da svatko ima
određenog dobra dovoljno (to su ovih 10 sposobnosti)
o iznad tog praga, možemo dopustiti nejednakosti ako podižu položaj najslabije
stojećih primjerice
- Pripadnost i praktički um- sposobnosti koje određuju čovjeka kao racionalno i društveno
biće (one slažu naš život)
- ovdje nema kompenzacija za sposobnosti
- čak i ako ne možemo podignuti razinu svih sposobnosti i moramo napraviti neki izbor
vidimo u čemu je problem i na čemu trebamo raditi
- Temeljna razlika između Sen i Nussbaum je ta da Sen nikada nije pristao da izloži listu
sposobnosti
- SENnjegova teorija je bila ta da su sposobnosti ono na što se ekonomisti i filozofi (oni
iz javne politike) trebaju fokusirati, ne na resurse, ne na preferencije, već na sposobnosti
(ali o njima treba odlučiti zajednica, tj demokratsko društvo demokratskim putem)
- NUSSBAUM njegov pristup može pasti pod neke relativizme i može biti problematičan
jer se treba krenut od nekud i kaže da do njene liste dolazi tako da su to neke životne
osnove oko kojih nam ne treba neka posebna teorija
- drugi spektar
- problem: različiti ljudi trebaju različite resurse da bi mogli postići iste funkcije
o npr. djeci i starijima osobama treba više proteina nego osobama srednje dobi;
npr. distribucija proteina u pučkoj kuhinji treba biti puno veća nego u radničkim
menzama (jer ljudi koji koriste pučku kuhinju su u financijski lošijoj situaciji od
radničke klase)
o dijete s Downovim sindromom treba više rada da bi moglo funkcionirati jednako
kao i druga djeca
- Također, stigma i diskriminacija nisu samo stvar ekonomske deprivacijajavne politike
moraju zahvatiti sve ove probleme
- Sposobnosti su pružile novu uvod u usporedbu kvalitete života
- Poseban fokus na zdravlje i obrazovanje
- Pitanje jednakosti jednakosti čega?
- nadilazi priču o jednakom zadovoljenju preferencija (blagostanja) i o jednakim resursima
(prihodima i bogatstvo) ovako možemo zanemariti neke druge, subjektivne razlike
među osobama
- Nussbaum kaže da ako netko želi živjeti životom Amiša i zanemariti stvari na listi, on to
može, to se treba poštivati, samo je stvar u tome da je osoba imala izbor izabrati život
Amiša ili ne (zato fokus na obrazovanju, zato je djeci bitno pružiti funkcije i sposobnosti
da oni sami jednog dana mogu izabrati neke svoje puteve)
- Sen kaže da su sposobnosti i sloboda usko vezani
o U zapadanoj filozofiji slooda često shvaćena u negativnom smislu ; shvaćena
kao sloboda od najslobodniji si kada te institucije i drugi puste na miru)
o pogrešno shvaćanje slobode: sloboda je zapravo imati sposobnosti birati
funkcije
o Da bismo to imali, za to nam treba djelovanje drugih i institucija
o npr. sloboda govora; da bi osoba imala pravo slobode govora, ona mora biti
politički obrazovana i mora znati kanale onoga što će ona reći (sloboda ovdje
uključuje instituciju koja mi je omogućila obrazovanje)
- Važno je odrediti bitne sposobnosti za našu slobodu-sloboda govora, obrazovanja,
participacije u politici- da bismo ih razlikovali od trivijalnih-sloboda da vozimo motor bez
kacige, da ne vežemo pojas, da ne nosimo maskuto će nam dati sliku minimalne
društvene pravednosti
o moramo odrediti važne slobode da bi ih razlikovali od trivijalnih
o npr. sloboda da vozimo motor bez kacige je trivijalna u odnosu na glasanje u
politici
Pitanje slobode?
- Jasno je da slobode jedne grupe trebaju biti ograničene da bi druga grupa imala
osnovne slobode
o npr. sloboda muškarca da stupa u spolni odnos u braku kada žena to ne želi
treba biti ograničena da bi žena imala slobodu upravljati vlastitim tijelom
o bračno silovanje je zločin nedavno uveden, a mnoge zemlje još danas nisu uvele
to u svoje zakonodavstvo
- Sloboda političke participacije zahtijeva da se ograniče slobode bogati da doniraju u
političke kampanje
o američki vrhovni sud je to odbio kao ograničavanje slobode političkog govora
- netko ima sposobnost da siluje, ali to ne znači da je to sposobnost koju bi on trebao
napraviti
Siromaštvo
Rod
- obitelj nije samo privatna sfera, razni su politički utjecaji i društvene norme koji definiraju
odnose unutar obitelji i narav obitelji
- sposobnosti moraju uzeti u obzir i tradiciju i religiju, a li uvijek dati prednost osobama i
njenim sposobnostima
- u odnosu prema djeci, sposobnosti djece su važnije od autonomije roditeljskog
odlučivanja
- Istospolni brak- zabrana tog braka šalje poruku o inferiornosti određenih zajednica