STVARNA SLUŽBENOST

1.Stvarna službenost je pravo vlasnika jedne nepokretnosti da za potrebe te nepokretnosti

(povlasno dobro) vrši određene radnje na nepokretnosti drugog vlasnika (poslužno dobro) ili
da zahtijeva od vlasnika poslužnog dobra da se uzdržava od vršenja određenih radnji koje bi
inače imao pravo vršiti na svojoj nepokretnosti.

Specificnost je u dvostrukom objektu, dvije nepokretne stvari tj. povlasno i poslužno dobro.

2. Stvarne službenosti:

1. pravo prelaza preko tuđeg zemljista

2. pravo uzimanja vode iz tuđeg bunara
3. pravo nasloniti objekt na susjednu zgradu
4. pravo postaviti instalacije na tuđe zemljiste ili u njega
5. pravo zahtijevati od vlasnika susjedne nepokretnosti da ne gradi na svom zemljistu

3. Uslovi da bi se stekla stvarna službenost: / Ugovor o konstituisanju SS:

1. potrebno je da je prenosilac stvari vlasnik stvari

2. potrebno je postojanje punovaznog ugovora upravljenog na konstituisanje SS
3. potreban je nacin sticanja koji se ovdje sastoji u upisu u KN.

4.Nacela SS:

1. nacelo da se sluzbenost ne sastoji u cinjenju

2. nacelo neprenosivosti
3. nacelo nedeljivosti
4. nacelo restrikcije
5. nacelo zabrane vlasniku posluznog dobra da preduzma određene aktivnosti kojima bi
ucinile tezim, ometali vrsenje sluzbenosti ili joj umanjile sadrzaj

5. Modifikacija sluzbenosti postoji onda kada se sporazumno preinacava nacin vrsenja

sluzbenosti, bilo po sadrzini bilo po uzem lokalitetu.

6. Nacelo neprenosivosti je princip po kome se sluzbenost odnosi na određeno posluzno i

povlasno dobro, pa je nije moguce prenijeti na nacin sto se ono moze vrsiti in a neka druga
dobra.

7. Nacelo nedeljivosti - sustina je u tome da se SS ne moze steci i ne moze prestati samo za

dio nepokretnosti, nego jedino u korist ili na teret cijele nepokretnosti. Ako dodje do diobe
povlasnog ili posluznog dobra SS ostaje u korist ili na teret svih djelova nepokretnosti.

8. Nacelo restrikcije - sustina je u tome da SS bude ostvarivana u mjeri in a nacin koji

omogucuje zadovoljenje potreba vlasnika povlasnog dobra uz najmanje moguca zrtvovanja
posluznog dobra.
9. Nacelo restrikcije kada na istom posluznom dobru postoji vise SS - ako usled
promijenjenih prilika nastupi nemogucnost da se sve SS vrse u punom obimu, preca je ona
SS:

- koja je ranije stecena

- poslednja stecena prava se suzavaju u svom obimu ili potpuno iscezavaju

- SS stecene u isto vrijeme imaju isti rang i srazmjerno se suzavaju.

10. Nacelo zabrane vlasnika posluznog dobra da preduzima određene radnje -

podrazumijeva zabranu uvođenja određenih inovacija ili preduzimanja nekih aktivnosti koje
bi ucinile tezim, ili ometali vrsenje sluzbenosti ili joj umanjili sadrzaj.

11. SS se zasniva:

1. pravnim poslom
2. odlukom drzavnog organa
3. odrzajem

12. Derivativno sticanje prava SS je sticanje prava na osnovu pravnog posla sa vlasnikom
posluznog dobra.

13. Orginarno sticanje SS je sticanje bez saglasnosti vlasnika posluznog dobra, dakle, na
osnovu skupa pravnih cinjenica koje zakon propisuje.

14.Sticanje SS na osnovu pravnog posla stice se:

1. upisom u javnu knjigu

2. na drugi odgovarajuci nacin određen zakonom

15. Da bi se ustanovila SS odlukom suda potrebno je da postoji nemogucnost upotrebe

povjesnog dobra i da za tu nemogucnost nije kriv vlasnik posluznog dobra.

SS se stice danom pravosnaznosti presude, odnosno, konacnosti odluke- rjesenja.

Upis ima deklarativan karakter- sredstvo je za obezbeđenje publiciteta postojanja prava.

16. Posebni slucajevi SS:

1. nuzni prolaz
2. postavljanje vodova
3. postavljanje antena
17. Sticanje SS odrzajem?

Istekom roka neprekidne drzavine određenih svojstava i trajanja konstituise se SS po sili

zakona, pa eventualna odluka o sticanju ima samo deklarativni karakter; lice koje nema
pravo SS istekom roka odrzaja stice pravo preduzimanja aprehenzionih radnji, koje se
oznacavaju kao drzavina.

Sticanje vanrednim odrzajem trazi se da se vlasnik posluznog dobra tome ne protivi, a

uopste je mjerodavan i nacin izvrsenja sadrzaja sluzbenosti.

18. Vanknjizno sticanje sluzbenosti?

Pravo SS se stice odrzajem bez obzira na upis u katastar nepokretnosti.

19. Nacelo pouzdanja u katastar nepokretnosti?

Trece lice moze steci posluzno dobro bez tereta, ako nije znalo ili nije moglo znati da
sluzbenost ne postoji.

20. Pozitivne sluzbenosti?

One kod kojih vlasnik posluznog dobra mora trpjeti određene zahvate na svojoj
nepokretnosti:

1. pravo nasloniti teret svoje zgrade na tuđu zgradu

2. pravo umetnuti gredu svoje zgrade u tuđi zid
3. pravo otvoriti prozor u tuđem zidu zbog svjetla ili vidika
4. pravo graditi krov ili balkon nad susjednim zemljistem
5. pravo provoditi dim kroz susjedov dimnjak
6. pravo navoditi kisnicu krova na tuđe zemljiste; pravo odvoditi necistocu i dr. tecnosti
na susjedovo zemljiste.

21. Negativne sluzbenosti?

One kod kojih se mora uzdrzavati od preduzimanja nekih akata na svojoj nepokretnosti:

1. pravo zabraniti susjedu da svoju zgradu podize na vise

2. pravo zabraniti susjedu da smanjuje, snizi svoju zgradu
3. pravo zabraniti susjedu takvu gradnju koja bi zgradi susjeda oduzimala svjetlost ili
vidik
4. pravo zabraniti susjedu da odvraca kisnicu koja je potrebna zemljistu titulara
sluzbenosti

22. Nuzni prolaz se moze osnovati u slucaju kada nepokretnost koja pripada određenom licu
nema izlaz na javni put ili se do njega moze doci samo uz pretrjerano zaobilazenje.
Uslov je da je korist koja se ocekuje otvaranjem prolaza premasuje velicinu stete koja
nastaje za one nepokretnosti preko kojih se prolaz dozvoljava.

Za ustanovljenje NP nadlezan je sud na cijem podrucju se nepokretnost nalazi. Prolaz se ne

dozvoljava onim nepkretnostima koje su neprikladne osim kada nema drugog izlaza na javni
put, kao i onih nepokretnostima koje bi imaocu prava sluzile samo kao udobnija putna veza.

23. Obaveze kod postavljanja vodova?

Ove uređaje on je duzan odrzavati o svom trosku, a vlasniku posluznog dobra platiti
naknadu, za koriscenje njegove nepokretnosti.

24. Obaveze kod postavljanja antena?

Vlasnik posluznog dobra koji je duzan da trpi teret susjedne zgrade, tuđu antenu na svom
krovu, tuđu reklamu na porecelju svoje zgrade i sl, srazmjerno snosi troskove odrzavanja
svoga zida, stuba, dimnjaka, krova, procelja i sl. ali nije duzan da odrzava i popravlja tuđu
stvar.

25.Obaveze kod kapnica?

Imalac prava duzan je da odrzava zljebove namijenjenje oticanju vode, kao i svoj krov da
mlaz kisnice ne steti opterecenoj nepokretnosti.

On je takođe duzan da snijeg redovno cisti sa krova iz zljebova.

26. a) Povremene sluzbenosti se mogu vrsiti tako da vlasnik povlasnog dobra preduzima po
potrebi određenu radnju.

b) Trajne sluzbenosti zadovoljavaju interese vlasnika povlasnog dobra vec time sto se ne
mijenja određeno stanje posluznog dobra.

c) Prividne sluzbenosti su po svom sadrzaju slicne tipicnim stvarnim sluzbenostima, ova

prava se vrse zbog pruzanja usluge određenom licu ili do opoziva.

28. Zakonske sluzbenosti? Ogranicenja nastala po sili zakona ili odlukom drzavnog organa i
nisu ustanovljene u korist tacno određenog lica ili tacno određene stvari.

To su :

1. pravo prelaska na susjedno zemljiste radi hvatanja odbjegle ili zalutale zivotinje
2. pravo zahtijevati od susjeda da ovaj na svom zemljistu ne preduzima radnje koje
ugrozavaju stabilnost njegovog zemljista ili zgrade
3. pravo zahtijevati od susjeda da sadi na određenom rastojanju od međe
29. Zakonske sluzbenosti u opstem interesu?

Oznacavaju pozitivna ili negativna ogranicenja svojine na nepokretnostima u razlicitim

rezimima u interesu povlasnog dobra u drzavnoj svojini ili povlasne aktivnosti u opstem
interesu.

30. Zastita stvarne službenosti?

Imaoci prava imaju pravo na:

1. posesornu zastitu
2. petitorne tuzbe
3. sudsku zastitu drzavine po osnovu prava na drzavinu
4. obligacionopravni zahtjev radi izvrsenja obaveze iz ugovornog odnosa o
ustanovljenju sluzbenosti
5. tuzbu prejuducijelnog karaktera
6. sredstva za zastitu knjiznih prava

31. Dvije konfesorne tuzbe?

Po konfesornoj - vlasnik povlasnog dobra moze zahtijevati da se prema vlasniku posluznog

dobra utvrdi postojanje SS

Negatorno-konfesorna - vlasnik povlasnog dobra stiti svoja prava kad ga bilo koje lice
neosnovano sprecava u vrsenju tog prava.

32. Stvarna sluzbenost moze prestati:

1. na osnovu pravnog posla

2. usljed nevrsenja sluzbenosti
3. ukidanjem na zahtjev vlasnika posluznog dobra zbog promijenjenih okolnosti
4. sjedinjenjem
5. propascu povlasnog ili posluznog dobra
6. prestankom potrebe
7. istekom vremena ako je ustanovljeno na određeno vrijeme
8. odricanjem itd.

33. Da bi stvarna sluzbenost prestala potrebno je:

1. ugovor o prestanku SS zakljucen u pismenoj formi

2. ovjeren od strane drzavnog organa
3. da se pravo ispise iz katastra nepokretnosti

34. Da bi se ustanovile stvarne službenosti odlukom suda potrebno je da postoji

nemogućnost upotrebe povlasnog dobra i da za tu nemogućnost nije kriv vlasnik poslužnog
dobra.
35. Prestanak nevrsenjem:

1. nevrsenjem usled zastarjelosti

2. nevrsenjem praceno protivljenjem - potrebno je da se ispune dva uslova:

- negativan- obicno nevrsenje od strane imaoca prava SS

- pozitivan- postojanje zabrane vrsenja ili preduzimanje radnje od strane vlasnika

posluznog dobra koje iskljucuje postojanje sluzbenosti

36. Prestanak u drugim slucajevima:

1. sjedinjenjem - konsolidacijom
2. propascu povlasnog ili posluznog dobra
3. ako je sluzbenost ustanovljena na određeno vrijeme ona prestaje istekom vremena
ili ostvarivanjem uslova
4. odricanjem
5. usljed potpune eksproprijacije

37. a) Liberatorna uzukapija?

Nevrsenje koje je praceno protivljenjem od strane vlasnika posluznog dobra.

b) Rok za liberatornu uzukapiju iznosi 3 godine.

38. Zastarjelost je nacin prestanka SS usled obicnog nevrsenja, bez protivljenja od strane
vlasnika PD.

39. Uslovi za 3 vrste odrzaja:

1. da je drzavina prava rok 20 godina

2. da je drzavina savjesna i zakonita rok 10 godina
3. da je drzavina savjesna rok 15 godina

40. Dva uslova za premjestanje stvarne sluzbenosti:

1. da se vlasnik povlasnog dobra ne stavi u polozaj kojim bi njegovo pravo bilo znatno
osteceno
2. da vlasnik posluznog dobra trpi najmanja opterecenja

41. Šta je potrebno da se stekne stvarna službenost održajem nakon proteka 10 godina?

Savjesnost i zakonitost držaoca.

42.a) Koje se stvarne službenosti mogu steći održajem (uopšte)?

Sve stvarne službenosti ( pozitivne , negativne , trajne , povremene , poljske I kućne ) ali one
moraju biti vidljive.

b) Koje ne mogu?

One koje nisu vidljive tj. njihovo postojanje nije praćeno spoljnim vidljivim znakom.

c) Šta se traži za sticanje stvarne službenosti protekom roka od 15 godina?

Savjesnost državine.

43. Nužni prolaz može biti ustanovljen kao pravo:

1. prelaza pješaka
2. kola
3. motornih vozila
4. poljoprivrednih mašina i sl.

44. Ustanovljavanje nužnog položaja je moguće ako nepokretnost:

1. nema izlaza na javni put

2. ako se do njega može doći uz pretjerano zaobilaženje
3. pod uslovom da korist koja se očekuje ostvarenjem premašuje veličinu štete nastaje
za one nepokretnosti preko kojih se prolaz dozvoljava

45. Koji se tužbeni zahtijev podnosi kod stvarnih službenosti održajem? Deklarativan.

47. Za nastanak prava zadržavanja dužnikove stvari potrebni su sledeći uslovi:

1. kvalitet potraživanja
2. podobnost stvari koje se zadržavaju
3. povjerilac ima neposrednu državinu na stvari

48. Potraživanje kod prava zadržavanja mora biti:

1. punovažno
2. dospjelo

49. Koje su osobenosti prividnih stvarnih službenosti?

a) ustanovljava se iz prijateljskih pobuda

b) vrši se do opoziva

c) u slučaju spora onaj koji tvrdi da se radi o stvarnim službenostima, to i dokazuje I kakvu
prirodu imaju : obligaciono – pravnu prirodu
50. a) Na koji pravac se vrši premještanje strane službenosti?

Na pravac kojim vlasnik poslužnog dobra trpi najmanje opterećenje.

b) pod kojim uslovima?

da se vlasniku povlasnog dobra premještanjem pravca službenosti ne stavi u položaj kojim bi

njegovo pravo na vršenje službenosti bilo znatno otežano.

c) Ko u tom slučaju duguje nadoknadu i kome?

Vlasnik poslužnog dobra duguje naknadu vlasniku povlasnog dobra ali može i ukoliko je
otežano.

51. a) Nepravilne službenosti? One koje su po svojoj prirodi stvarne službenosti, a koje se
konstituišu u korist određenog lica.

b) Koju prirodu imaju prividne službenosti? Prirodu tipičnih stvarnih službenosti.

c) Koja pravila se na njih primjenjuju? Pravila o ličnim službenostima.

52. Koje dvije konfesorne tužbe može podići vlasnik povlasnog dobra i šta se u njima
zahtijeva?

Tužba za utvrđenje – vlasnik povlasnog dobra zahtijeva da se prema vlasniku poslužnog

dobra utvrdi postojanje stvarne službenosti

Tužba za prestanak radnji kojima se sprečava ili ometa vršenje službenosti vlasnika
povlasnog dobra koji se neosnovano sprečava ili ometa u vršenju stvarnih službenosti
zahtijeva prestanak radnji.

53. Stvarne službenosti se ne mogu steći održajem:

1. ako su pribavljene viciozno

2. ako državina nije prava
3. ako se vlasnik poslužnog dobra protivio sticanju stvarne službenosti
4. ako je službenost vršena nasilnim I prevarnim radnjama trajno ili do opoziva ili
zloupotrebom povjerenja.
LIČNE SLUŽBENOSTI

54. Licne sluzbenosti su stvarna prava koja ovlascuju određeno lice da na određeni nacin
koristi tuđu stvar- posluzno dobro, ciji vlasnik to mora trpjeti.

To su:

- pravo plodouzivanja

- pravo upotrebe

- pravo stanovanja

55. Pravo plodouzivanja podrazumijeva ovlascenja upotrebe i pribiranja plodova sa tuđe

stvari bez povrede njene sustine.

56. Polodouzivalac je ovlascen da:

1. koristi posluzno dobro u skladu sa njegovom namjenom

2. da ga posjeduje kao izvedeni drzalac
3. da ga potpuno za sebe upotrebljava
4. pribira plodove koje ono daje.

57. Karakteristike plodouzivanja:

1. stvarnopravnost
2. ogranicenost
3. privremenost.

58. Objekt plodouzivanja mogu biti:

1. stvari
2. prava
3. imovina

59. Sticanje plodouzivanja:

a) prema nastanku

1. zakonsko
2. ugovorno

b) stice se:

1. ugovorom
2. testamentom
3. odrzajem
60. a) Plodouzivaoceva prava:

1. da posluzno dobro drzi

2. da ga upotrebljava
3. pribira plodove sa njega
4. preduzima poslove upraljanja u vezi sa posluznim dobrom.

b) Plodouzivaoceve obaveze:

1. duzan je da cuva sustinu posluznog dobra i njegovu raniju namjenu

2. duzan je da u korist vlasnika o svom trosku osigura posluzno dobro protiv pozara i
dr.rizika
3. duzan je da stvar koristi kao dobar domacin
4. duzan je da obavijesti vlasnika o vanrednim radovima koje je potrebno preduzeti
5. duzan je da snosi troskove redovnog odrzavanja

61. Plodouzivalac ima pravo na zastitu:

1. petitornu (negatorna i vindikaciona)

2. tuzbe za zastitu plodouzivanja
3. posesornu zastitu

62. Navedite najmanje 4 obaveze plodouživaoca:

1. čuva suštinu poslužnog dobra I njegovu raniju numeru

2. u korist vlasnika o svom trošku osigura poslužno dobro od požara I drugih rizika
3. stvar koristi kao dobar domaćin I snosi troškove redovnog održavanja

63. Prestanak plodouzivanja:

1. protekom vremena
2. smrcu plodouzivaoca
3. prestankom pravnog lica
4. kada se u istoj licnosti sjedini svojstvo vlasnika i plodouzivaoca- potpuna
konsolidacija
5. nevrsenjem plodouzivanja u određenom roku (5god)
6. odricanjem od strane plodouzivaoca
7. u sl. propasti posluznog dobra

64. Pravo upotrebe?

Imalac prava upotrebe je ovlascen da tuđu stvar upotrebljava i pribira plodove sa nje, u
granicama svojih licnih potreba i clanova porodice, bez narusavanja sustine stvari.
65. Pravo stanovanja?

Specificno pravo upotrebe kod koga je imalac prava stanovanja ovlascen da uz iskljucenje
ostalih lica koristi tuđu zgradu ili stan kao poseban dio zgrade u svrhu stanovanja.

66. a) Negativan uslov za liberalnu uzukapiju podrazumijeva?

Obično nevršenje stvarne službenosti

b) Pozitivan uslov za liberalnu uzukapiju podrazumijeva?

Zabranu vršenja ili preduzimanja određenih radnji od strane vlasnika poslužnog dobra.

248. a) Šta plodouživalac može podnijeti pravnim poslovima I kada?

b) Šta može vlasnik stvari u tom slučaju?

SUSJEDSKA PRAVA

67. Susjedska prava su zakonska ovlascenja vlasnika jedne nepokretnosti da se koristi

susjednom nepokretnoscu ili da zahtijeva od njenog svakodobnog vlasnika neko cinjenje ili
uzdrzavanje od necega sto bi ovaj kao vlasnik po zakonu smio ciniti.

68. Četiri grupe susjedskih prava:

1. susjedska prava koja proizilaze iz razgranicenja nepokretnosti

2. susjedska prava upotrebe susjedne nepokretnosti
3. susjedska prava zahtijevati od vlasnika susjednebnepokretnosti neko cinjenje
4. susjedska prava zahtijevati od vlasnika da svoju nepokretnost ne upotrebljava u
određenom pravcu.

69. Vlasnik zemljista je duzan da dozvoli pristup na svoje zemljiste:

1. radi hvatanja odbjegle ili zalutale zivotinje

2. roja pcela
3. kupljenja plodova sa drveta
4. povracaj stvari koje su dejstvom prirodnih sila ili slucajno tu dospjele.

70. Prava zahtijevati od susjeda da svoju nepokretnost ne upotrebljava u određenom

pravcu:

1. pravo zabrane potkopavanja susjednog zemljista

2. pravo zabrane mijenjanja prirodnog toka vode

71. Imisije su sirenja stetnih uticaja uzrokovanim ljudskim djelovanjem. One su sitne
materijalne cestice tkz. inponderabilije, kao sto su dim, neprijatan miris, toplota, čađ,
potres, buka i sl. koje se sa jedne nepokretnosti sire na drugu i susjedu prouzrokuju stetu.
One su zabranjenje ako su nepodnosljive tj. ako prelaze mjeru koja je uobicajena s obzirom
na prirodu i namjenu nepokretnosti i na mjesne prilike ili kojima se prouzrokuje znatnija
steta (granice tolerancije).

72. a) Vlasnik nepokretnosti koji je izložen pretjeranim imisijama ima pravo da zahtijeva
primjenu tehničkih mjera kojim se štetni uticaji svode na podnošljivu mjeru.

b) Ako to nije moguće vlasnik može da zahtijeva zabranu smetanja koje prozilazi iz imisija
kad je za obavljanje djelatnosti pribavljenja dozvola nadležnog organa.

c) Izuzetak predstavljaju: opštekorisne djelatnosti za koje je dobijena dozvola nadležnog

organa.
73. Industrijske imisije poticu od neke proizvodne aktivnosti i one mogu biti dozvoljene cak i
kad prekoracuju granicu tolerancije.

74. a) Zaštita susjedskih prava:

1. negatorna tuzba, negatorna publicijanska tuzba (stvarnopravna zastita)

2. samopomoc (drzavinska zastita) - odsijecanje grana i cupanje korijena i zila
susjedovog drveca, odsijecanje drugog bilja koje je prodrlo u svojinsku sferu tuđe
nepokretnosti
3. pred upravnim organima
4. zahtjevi obligacionopravne prirode

b) Imaoci susjedskih prava mogu podnijeti:

1. zahtjev za uklanjanje opasnosti od stete

2. nedopustenih imisija
3. potkopavanja zemljista ili zgrade
4. rusenja tuđe zgrade itd
5. zahtjev za naknadu stete

75. Susjedska prava se štite u postupku:

1. pred sudovima
2. pred upravnim organima
3. ili putem dozvoljene samopomoći

76. Navedite 3 susjedska prava da svoju nepokretnost ne upotrebljava u određenom

pravcu:

1. pravo zabrane potkopavanja susjedovog zemljišta

2. pravo zabrane mjenjanja prirodnog toka vode
3. imisije

77. Navedite 3 susjedska prava koja proizilaze iz razgraničenja:

1. ograda koja se nalazi na međi

2. zid koji dijeli 2 susjedne zgrade
3. drvo na međi

78. a) Drvo na međi pripada? Susjedima (zajednička svojina)

b) Kome pripadaju plodovi sa njega I koliko? Svakom od susjeda prema granama koje se
nalaze nad njegovim zemljištem

c) Svojina na stablu se određuje prema njegovom deblu

d) bez obzira gdje se protežu žile ili grane.

PRAVA REALNIH GARANCIJA

79. Tu spadaju:

1. zaloga
2. hipoteka
3. fiducijarna svojina
4. pravo retencije

80. Dopunska sredstva obezbedjenja:

1. licna- ugovorna kazna, jemstvo, odustanica

2. realna- hipoteka, rucna zaloga, kapara, kaucija idr.

81. Načela realnih garancija:

1. nacelo akcesornosti
2. nacelo specijalnosti
3. nacelo nedeljivosti
4. nacelo oficijelnosti

82. Nacelo specijalnosti oznacava da se garancijom moze obezbijediti samo određeno

potrazivanje jednog povjerioca i da garancija moze postojati samo na određenim stvarima.
(2 aspekta)

83. Načelo nedjeljivosti garancije ispoljava se u dva pravca:

1. s jedne strane u pogledu potrazivanja koje je obezbijeđeno garancijom sve dok ono
ne bude u potpunosti namireno
2. s druge strane u pogledu opterećene stvari koja u cjelini obezbeđuje potrazivanje.

84. Načelo oficijelnosti ogranicava imaoca stvarne garancije u njegovom pravu da realizuje
potrazivanje koje je obezbijeđeno zaloznim pravom, na bilo koji nacin.

85. Objekti realnih garancija ne mogu biti:

1. stvari koje nemaju imovinsku vrijednost

2. ne moze biti nesto objekt prava garancije sto je po sili zakonskih odredbi
nerazdvojivo od licnosti duznika.
PRAVO ZALOGE

86. Zalozno pravo na pokretnim stvarima je pravo zaloznog poverioca da se prije ostalih
povjerilaca naplati iz vrijednosti zalozene stvari, ako mu potrazivanje ne bude isplaceno u
dospjelosti.

87. Sticanje zaloge:

1. pignus voluutarioum - osnovni oblik: ugovorna i testamentarna zaloga

2. pignus necessarium - izuzetan oblik za koji se ne trazi pristanak duznika: zakonska i
sudska zaloga.

88. Uslovi za sticanje zaloga na osnovu ugovora:

1. da je zalogodavac bio zaista vlasnik stvari koju daje u zalogu

2. da postoji punovazan ugovor upravljen na konstituisanje zaloznog prava
3. da je izvrsena predaja stvari koja je predmet ugovora

89. Da bi predaja proizvela pravno dejstvo mora da bude zadovoljeno nekoliko zahtjeva:

1. predaja treba da je posledica punovaznog ugovora o zalozi

2. predaja mora biti djelo zalogodavca, akt njegove volje
3. predaja treba da je upravljena na izvrsenje ugovorne obaveze da se stvar preda

90. Simbolicna predaja:

1. predaja isprava na osnovu kojih sticalac moze raspolagati tom stvari

2. urucenje nekog dijela stvari
3. izdavanje ili oznacavanje stvari koje znace predaju stvari

91. Fiktivna predaja stvari:

1. traditio brevi manu

2. cessio vindicationis
3. constitutum possesorum
92. Modaliteti predaje:

1. ugovorne strane mogu sporazumno odrediti trece lice kome ce predate stvar na
cuvanje
2. one se mogu sporazumjeti da zajednicki cuvaju stvar ili ispravu
3. u sl. sukcesivnog zalaganja vremenski kasnije zalozno pravo nastaje kad zalogodavac
obavijesti prvog zalogoprimca o zakljucenju ugovora o zalozi sa drugim povjeriocem i
nalozi mu da po naplati svog potrazivanja preda stvar ovome
4. ako zalogoprimac postupa sa stvari protivno ugovoru i zakonu sud ce na zahtjev
zalogodavca narediti da se zalozena stvar oduzme od zalogoprimca i preda nekom
trecem licu da je drzi za njega- sekvestar.

93. a) Sticanje zaloge od nevlasnika:

1. stvar mora biti pokretna

2. sticalac mora biti savjestan
3. ugovor o zalozi mora biti punovazan i upravljen na sticanje zaloge
4. predaja stvari.

b) Potrebno je da se utvrdi:

1. da li je stvar pribavljena od nevlasnika kome je vlasnik predao stvar u drzavinu na

osnovu pravnog posla koji nije osnov za pribavljane svojine
2. da li je stvar pribavljena od nevlasnika koji u okviru svoje djelatnosti stavlja u promet
takve stvari

94. a) Zakonsko zalozno pravo nastaje u trenutku nastanka cinjenice koje propisuje zakon.

b) Podjela:

1. na ono koje nastaje na zahtjev povjerioca

2. na osnovu samog zakona

c) Sl. na zahtjev povjerioca:

1. nastaje u slucaju da prijeti opasnost od zgrade

2. u slucaju nepravilnog koriscenja stvari od strane plodouzivaoca
3. na osnovu zahtjeva za kaucijom koju ima pravo traziti manjina suvlasnika od vecine
itd.

95. Sudsko zalozno pravo na pokretnim stvarima stice se propisom stvari u izvrsnom
postupku.

96. Sudska zaloga se konstituise u postupku izvrsenja protiv duznika koji nije ispunio svoju
obavezu o dospjelosti, dotle se ugovorno zalozno pravo ustanovljava nakon postignute
saglasnosti između strana.
Kod prvog oblika to ima za posledicu da se predaja stvari ne trazi, a kod drugog se ona mora
izvrisiti.

97. Objekt zaloge su individualno određene i nepotrosne stvari.

98. Podzaloga je stvarno pravo koje se ustanovljava zalaganjem potrazivanja obezbijeđenog

zalogom.

99. Kaucija je podvrsta zaloge na pokretnoj stvari sa specificnim objektom koji je najcesce
novac kao genericka i zamenljiva stvar a ređe papir od vrijednosti.

100. Kauciona zaloga je zalozno pravo na pokretnim stvarima koje obezbeđuje potrazivanje
koje moze ali ne mora nastati.

101. Kreditna zaloga je zalozno pravo koje se ustanovljava da bi obezbijedilo potrazivanje

koje moze nastati iz ugovorenog kredita.

102. Zaloga kao stvarna garancija posmatra se kroz dva momenta:

1. staticna faza- ima funkciju pripremanja druge i sluzi da zastiti stvar od svih
eventualnih opasnosti koje se mogu dogoditi i uciniti je podobnom za buduce
namirenje povjerioca
2. dinamicna faza- aktuelizuje to namirenje odgovarajucim sredstvima koje stvarna
garancija ima kroz izvrsni postupak
3. pretprocesualna faza- je faza u kojoj nastaju prava zalogoprimca koja su uslov za
vrsenja drugih prava.

103. Zalogoprimcevo pravo na drzavinu podrazumijeva?

Sa jedne strane njegovo pravo da na osnovu punovaznog ugovora o zalozi zahtijeva predaju
stvari u drzavinu, a sa druge strane, pravo da jednom stecenu drzavinu stiti pravnim
sredstvima, sve dok mu dug u potpunosti ne bude namiren.

104. a) Deposesija zalogodavca ostvaruje se zasnivanjem zalogoprimceve drzavine na stvari

b) Ona mora biti:

1. vidljiva
2. stalna
3. kontinuirana

105. Pravo pribiranja plodova?

Ako zalozena stvar donosi prirodne plodove, a nije ugovoreno kome ce oni pripasti posle
odvajanja stvari, zalogoprimac ih moze zadrzati za sebe tada je duzan da iznos cistog prihoda
od plodova odbije od troskova na ciju naknadu povjerilac ima pravo, zatim od dugovane
kamate i najzad od glavnice.
106. Pravo na dopunu zaloge podrazumijeva dva uslova: / Kad zalogoprimac ima pravo za
dopunu zaloge:

1. da zalozena stvar ima neki materijalni ili pravni nedostatak

2. da zbog tog nedostatka povjerilac ne moze naplatiti svoje cijelo potrazivanje.

107. Prijevremena prodaja zalozene stvari?

Povjerilac moze zahtijevati od suda odluku da se stvar proda na javnoj prodaji ili po tekucoj
cijeni, kad stvar ima berzansku ili trzisnu cijenu, tek ako povjeriocevo potrazivanje ne bude
namireno u dospjelosti.

108. Pravo prvenstvene naplate je osnovno pravo zalogoprimca.

109. Sudska prodaja zalozene stvari?

Zalogoprimac ima pravo da se iz cijene postignute prodajom zalozne stvari naplati prije
ostalih povjerilaca zalogodavca svoje potrazivanje, duznu kamatu, troskove ucinjene za
cuvanje zalozene stvari, kao i troskove oko ostvarenja naplate potrazivanja.

110. a) Postupak vansudske prodaje zalozne stvari podrazumijeva ostvarenje formalnih i

meritornih uslova za njegovo sprovođenje.

b) Formalni uslovi:

1. drzavina zalogoprimca
2. odrzavanje prodaje u mjestu i u vrijeme u koje je određeno uslovima prodaje
3. da je obavjestenje o prodaji dostavljeno na propisan nacin
4. da se nadmetanje odrzava pred ovlascenim licem oznacenim u obavjestenju u
prodaji.

c) Meritorni uslovi:

1. uslovi prodaje utvđeni u skladu sa ugovorom i zakonom

2. da u tom postupku ne ucestvuju lica koja ne mogu biti kupci
3. da u postupku ucestvuje makar samo jedan kupac

111. Vansudska prodaja vrsi se javnim nadmetanjem pod uslovom da:

1. zalogodavac ima svojstvo privrednog subjekta

2. ako je takav nacin namirenja predviđen ugovorom o zalozi.

Propisan je izuzetak za fizicko lice koje je ugovor o zalozi zakljucilo izvan okvira privredne
djelatnosti.
112. Vansudska prodaja neposrednom pogodbom je moguca ako su ostvarena 3 uslova:

1. da zalogodavac ima svojstvo privrednog subjekta

2. da stvar ima trzisnu i berzansku cijenu
3. da su zalogodavac i zalogoprimac takav nacin prodaje ugovorili.

113. Navesti najmanje 6 načina prestanka ručne zaloge:

1. Odricanje od založnog prava

2. Protek roka
3. Propust založene stvari
4. Konsolidacija I konfuzija
5. Prestanak založnog prava (gubitak državine) na pokretnoj stvari sa specifičnim
objektom
6. Javna prodaja

114. Izuzetno, ovaj nacin prodaje dopusten je i kada je zalogodavac fizicko lice ako su
ostvareni sledeci uslovi:

1. da stvar ima trzisnu ili berzansku cijenu

2. da je zalogodavac, kao fizicko lice zakljucio ugovor o zalozi izvan okvira privredne
djelatnosti
3. da su takav nacin prodaje zalogprimac i zalogodavac ugovorili

115. Trzisna cijena je cijena po kojoj se iste ili slicne stvari redovno prodaju pod uobicajnim
okolnostima na mjestu i u vrijeme prodaje predmeta zaloznog prava.

116. Obavještenje o prodaji treba da sadrzi:

1. podatke o ugovoru o zalozi i zaloznoj stvari

2. opis povrede ugovora o zalozi na osnovu koga se zahtijeva realizacija
3. obavjestenje da je cjelokupan dug dospio na naplatu
4. iznos duga koji je dospio na naplatu
5. radnje koje duznik ili vlasnik mora da preduzme da bi isplatio dug i izbjegao prodaju
stvari
6. rok u kome duznik ili vlasnik mora da ispuni obaveze da bi izbjegao prodaju
7. obavjestenje o izboru nacina prodaje stvari itd.
117 .a) Zalozno pravo na pravima je slucaj zaloznog prava koje se zasniva na potrazivanjima
i drugim pravima.

b) Najcesce se zalazu potrazivanja ali mogu se zaloziti:

1. autorsko pravo
2. pravo patenta
3. pravo licence
4. pravo plodouzivanja
5. zalozno pravo

c) Ne mogu se zaloziti:

1. stvarne sluzbenosti
2. licne sluzbenosti i licna prava
3. pravo na izdrzavanje
4. prava koja su priznata određenom licu s obzirom na njegova licna svojstva

118. Uslovi za dopunu zaloge:

1. da zalozna stvar ima neki materijalni ili pravni nedostatak

2. da zbog tog nedostatka povjerilac ne moze naplatiti svoje cijelo potrazivanje

119. Ništava je odredba ugovora o zalozi da će zalozna stvar preci u svojinu povjerioca ako
njegovo potrazivanje o dospjelosti ne bude namireno, kao i odredba da ce u tom slucaju
povjerilac moci, po unaprijed odredjenoj cijeni, prodati zaloznu stvar ili je zadrzati za sebe.

120. Prestanak zaloznog prava:

1. gubitkom drzavine
2. prestankom potrazivanja
3. odricanjem zalogoprimca od zaloznog prava
4. protok roka
5. usled propasti zalozene stvari
6. sjedinjenjem potrazivanja i duga u jednom licu
7. javnom prodajom zalozene stvari

121. Kada zalogoprimac može da zadrži prirodne plodove za sebe?

Kada odnos čistog prihoda od plodova odbije od troškova na čiju naknadu povjerilac ima
pravo, zatim od dugovane kamate i od glavnice.

122. a) Objekt kaucije može biti:

1. novac kao generička I zamjenjiva stvar

2. papiri od vrijednosti
b) Za razliku od uobičajne zaloge, kaucija se još naziva pignus irregular.

123. a) Založno pravo na nepokretnoj stvari može nastati na osnovu:

1. ugovora
2. založne izjave
3. zakona
4. sudske odluke.

b) Ono može nastati na osnovu testamenta.

124. Nužno nasledno pravo ( zaloga ) može se konstatovati kao:

1. zakonsko
2. sudsko založno pravo

125. Navedite najmanje 5 prava koja se ne mogu založiti:

1. stvarne službenosti
2. lične službenosti
3. lična prava
4. pravo na izdržavanje
5. prava koja su priznata određenom licu s obzirom na njegova lična svojstva

126. Kad zalogoprimac vraća založenu stvar?

Po prestanku zaloge, ako nije drugačije dogovoreno između zalogoprimca I zalogodavca.

127. a) Šta je konsolidacija kod zaloge?

Situacija kada založni povjerilac postane sopstvenik založene stvari- izuzev ako na istoj stvari
postaje založna prava trećih lica

b) Konfuzija kod zaloge je sjedinjenje potraživanja i duga u jednom licu.

PRAVO RETENCIJE

128. Pravo retencije je pravo povjerioca dospjelog potrazivanja da zadrzi duznikovu stvar
koja mu se nasla u rukama i da se naplati iz njene vrijednosti posto blagovremeno obavijesti
duznika o toj namjeri.

129. Obezbeđuje ostvarivanje dva ovlašćenja povjerioca:

1. zadrzavanje stvari

2. namirenje iz vrijednosti zadrzane stvari

130. a) Uslovi za nastanak prava retencije:

1. kvalitet potraživanja
2. podobnost stvari koje se zadrzavaju
3. da povjerilac ima neposrednu drzavinu na stvari

b) Potrazivanje mora biti:

1. punovazno
2. dospjelo

c) Potrazivanje je dospjelo u onom trenutku kada duznik treba da isplati obavezu i kada
povjerilac moze da trazi ispunjenje.

d) Objekt prava retencije ne mogu biti:

1. licna dokumenta
2. stvari extra commercium
3. stvari koje su specijalno, zakonskom normom izuzete od mogucnosti da budu objekt
ovog prava.

e) Nuzno je da se stvar nalazi u rukama povjerioca- neposredna drzavina koja mora biti
vidljiva, stalna i kontinuirana.

131. Prema Zakonuo svojinsko pravnim odnosima pravo retencije sastoji se iz dva
ovlascenja:

1. ovlascenje povjerioca da zadrzi duznikovu stvar

2. ovlascenje povjerioca na namirenje potrazivanja iz vrijednosti zadrzane stvari.
132. Prestanak prava retencije:

1. odricanjem povjerioca od prava retencije

2. odricanjem vlasnika od prava svojine na zadrzanoj stvari
3. davanjem drugog odgovarajuceg obezbeđenja
4. propast zadrzane stvari
5. kosolidacija
6. konfuzija
7. javna prodaja zadrzane stvari

133. Pravo zadržavanja dužnikove stvari se može pod sledećim uslovima:

1. potraživanje zbog kojeg se pravo vrši

2. podobnost stvari koje se zadržava
3. neposredna državina povjerioca na stvari
HIPOTEKA

134. Hipoteka je zalozno pravo na nepokretnosti koje ovlascuje povjerioca da ako duznik ne
isplati dug o dospjelosti ili ako dođe do povrede druge obaveze koja realizuje hipoteku,
zahtijeva naplatu potrazivanja obezbeđenog hipotekom iz vrijednosti nepokretnosti, prije
obicnih povjerilaca i prije docnijih hipotekarnih povjerilaca bez obzira na cijoj svojini se
nepokretnost nalazi.

135. Hipotekarni povjerilac ima sljedeca prava:

1. pravo namirenja iz vrijednosti hipotekovane stvari

2. pravo prvenstva
3. pravo sljedovanja
4. pravo namirenja prije dospjelosti

136. Hipotekarni povjerilac nema pravo:

1. na drzavinu nepokretnosti opterecene hipotekom

2. pravo na ubiranje plodova
3. pravo na prisvajanje plodova
4. pravo na druge koristi od nepokretnosti ili je na bilo koji nacin upotrebljavati, osim
ako zakonom nije drugacije određeno

137. a) Potrazivanje se smatra dovoljno određenim ako su određeni povjerilac i duznik,

pravni osnov i visina potrazivanja, odnosno, najvisi iznos od kojeg se obezbeđuje hipotekom.

b) Potrazivanje obuhvata:

1. glavno potrazivanje
2. kamatu
3. troskove naplate

138. Hipotekom se obezbjeđuje:

1. potraživanje u cjelini
2. kamate i druga sporedna potraživanja
3. troškovi prinudne naplate

139. Objekt hipoteke je cijela nepokretnost, njeni plodovi dok su neodvojeni kao i drugi
sastavni djelovi i pripaci.

140. Koje potraživanje se može obezbjediti hipotekom:

1. svako potraživanje uključujući i buduće ili uslovno potraživanje

2. potraživanja izražena u stranoj valuti.
141. Hipotekarni dužnik ima sledeća prava:

1. da drži predmet hipoteke

2. da upotrebljava predmet hipoteke
3. da pribira plodove
4. da da u zakup predmet I da zaključuje ugovor kojim se predmet hipoteke daje u
upotrebu
5. da otuđi predmet hipoteke i prenese prava na pribavioca

142. Predmet hipoteke moze da bude:

1. nepokretna stvar
2. dio nepokretne stvari u skladu sa odlukom o diobi
3. susvojinski udio u nepokretnoj stvari
4. poseban dio zgrade na kome postoji pravo svojine, odnosno, drugo pravo koje sadrzi
pravo raspolaganja
5. objekat u izgradnji, kao i poseban dio objekta u izgradnji.

143. Šta je nedjeljivost hipoteke?

Hipoteka se ne može steći niti prestati samo za dio stvari, jedino u korist i na teret cijele
stvari.

144. a) Hipoteka nastaje upisom u katastar nepokretnosti na osnovu:

1. ugovora (ugovorna hipoteka)

2. zalozne izjave (jednostrana hipoteka)
3. zakona (zakonska hipoteka)
4. sudske odluke (sudska hipoteka)

b) Ona ne može nastati testamentom.

145. Da bi hipoteka nastala potrebno je da se ispune tri uslova:

1. da je duznik ili neko treci vlasnik stvari koja se opterecuje

2. da postoji punovazan ugovor sacinjen u pismenoj formi, ovjeren od strane suda i
upravljen na konstituisanje hipoteke
3. da je hipoteka upisana u katastar nepokretnosti
146. Upis ugovorne hipoteke na objektu u izgradnji vrsi se na sledeci nacin:

1. na zemljistu na kojem se gradi objekat upisuje se hipoteka na objektu u izgradnju, a

po upisu objekta u katastar nepokretnosti, hipoteka se upisuje na izgrađenom
objektu, odnosno, posebnom delu zgrade, po sluzbenoj duznosti
2. ako je investitor prodao kupcu objekat u izgradnji, odnosno, poseban dio objekta u
izgradnji i na zahtjev hipotekarnog povjerioca kupca upisace se hipoteka na objektu u
izgradnji, odnosno, posebnom dijelu objekta, a po upisu u katastar nepokretnosti,
hipoteka se upisuje na izgrađenom objektu, odnosno, posebnom dijelu zgrade, po
sluzbenoj duznosti.

147. Ugovorom o hipoteci obavezuje se duznik ili neko treci da se radi konstituisanja
hipoteke koja ce obezbjediti određeno povjeriocevo potrazivanje, dozvoliti povjeriocu da
svoje hipotekarno pravo upise u katastar nepokretnosti kao teret određene nepokretnosti, a
povjerilac se obavezuje da ce, cim njegovo potrazivanje prestane, dozvoliti brisanje svog
hipotekarnog prava iz katastra nepokretnosti.

148. Ugovor o hipoteci sadrži:

1. podatke o strankama i ovlascenom licu za sprovođenje vansudske prodaje

2. bezuslovnu izjavu vlasnika da pristaje da povjerilac upise hipoteku na njegovoj
nepokretnosti
3. precizne podatke o potrazivanju koje se obezbeđuje
4. valutu obracuna i valutu placanja
5. podatke oiznosu pojedinih rata i vremenu njihove dospjelosti i mjestu i nacinu
placanja
6. podatke o glavnom potrazivanju
7. podatke o kamatnoj stopi itd.

149. Zalozna izjava je isprava sacinjena od strane vlasnika kojom se on jednostavno

obavezuje da ukoliko dug ne bude isplacen o dospjelosti, trpi da povjerilac naplasti svoje
obezbijeđeno potrazivanje iz vrijednosti hipotekovane nepokretnosti, na nacin propisan
zakonom.

150. Hipoteka na tuđ dug?

Hipotekarni povjerilac ovlascen je da trazi namirenje potrazivanja iz vrijednosti

hipotekovane nepokretnosti koja pripada hipotekarnom duzniku, a koji nije istovremeno i
njegov licni duznik, a hipotekarni duznik je duzan da to trpi.
151. a) Zajednicka simultana hipoteka postoji kada se radi obezbeđenja jednog
potrazivanja zasnuje hipoteka na vise nepokretnosti.

b) Razlozi za ustanovljenje zajednicke hipoteke:

1. vrijednost jedne nepokretnosti je manja od vrijednosti potrazivanja

2. ponekad hipotekarni povjerilac zeli da postigne dodatnu sigurnost za namirenje svog
potrazivanja itd.

152. a) Obavjestenje o prenosu potrazivanja sadrzi:

1. ime ili naziv i adresu ili sjediste lica na koje se prenosi potrazivanje
2. datum kad je prenos izvrsen ili ce biti izvrsen
3. broj racuna i naziv banke kod koje se vrse sve buduce uplate.

b) Prenos hipoteke na trece lice vrsi se upisom u katastar nepokretnosti.

153. Ugovor o prenosu hipoteke:

a) zakljucuje se u pismenoj formi, sa potpisima ovjerenim od strane suda, odnosno, drugog zakonom
ovlascenog organa

b) prenosi hipoteku na lice kome se potrazivanje ustupa

c) proizvodi dejstvo prema trecim licima na osnovu upisa u registar nepokretnosti.

154. Ugovor o preuzimanju duga obezbeđenog hipotekom:

a) zakljucuje se prilikom otuđenja predmeta hipoteke, u vidu posebnog ugovora ili u vidu
odredbe, odnosno, dijela ugovora o otuđenju predmeta hipoteke

b) proizvodi pravna dejstva ako povjerilac da svoj pristanak u pismenom obliku.

155. a) Nadhipoteka je već postojeća hipoteka u korist treceg lica na vec postojecoj
hipoteci.

b) Kojem institutu je slična? Podzalozi kod ručne zaloge.

c) Šta se kod nje zalaže i prema kome? Hipotekarni povjerilac zalaže svom povjereniku
potraživanje obezbjeđeno hipotekom koje ima prema dužniku.
156. Ugovor između hipotekarnog povjerilaca i nathipotekarnog povjerilaca?

a) zakljucuje se u pismenoj formi, sa potpisima ovjerenim od strane suda, odnosno, drugog

zakonom ovlascenog organa

b) sadrzi izricitu bezuslovnu izjavu povjerilaca da se nathipotekarni povjerilac moze upisati u

tom svojstvu u katastar nepokretnosti

c) proizvodi pravno dejstvo prema duzniku od dana kada mu stigne pismeno obavjestenje o
zalaganju potrazivanja, od kada duznik obavezu moze ispuniti samo prema nathipotekarnom
povjeriocu ili po njegovom pismenom nalogu

d) proizvodi pravno dejstvo prema trecim licima od dana upisa u katastar nepokretnosti.

157. Vlasnik i posle nastanka hipoteke ima pravo da:

1. drzi predmet hipoteke

2. upotrebljava predmet hipoteke prema uobicajenoj nameni
3. pribira prirodne ili građanske plodove koje predmet hipoteke daje
4. izda u zakup predmet hipoteke i zakljucuje ugovore kojima se predmet hipoteke daje
na upotrebu i pribiranje plodova trecem licu
5. otuđi predmet hipoteke i prenese pravo na pribavioca, u kom slucaju se ne mijenja
nista u duznikovoj obavezi i u obezbijeđenom potrazivanju

158. a) Povjerilac ima pravo da zahtijeva da sud nalozi vlasniku, odnosno, neposrednom
drzaocu da prestane sa određenim ponasanjem ako:

1. je zbog takvog ponasanja vrijednost predmeta hipoteke smanjena

2. zbog ponasanja koje namjerava da preduzme, prijeti opasnost od smanjenja
vrijednosti hipotekovane nepokretnosti
3. predaju plodova ako je to ugovoreno (zastita hipoteke)

b) U tim slucajevima sud moze:

1. da dozvoli povjeriocu da preduzme potrebne mjere da se izbjegne smanjenje

vrijednosti hipotekovane nepokretnosti
2. hipotekarni povjerilac moze, ako okolnosti ne trpe odlaganje, da preduzme potrebne
mjere i prije nego sto dobije dozvolu od suda, ako je to izricito predviđeno u ugovoru
o hipoteci
3. povjerilac ima pravo da zahtijeva od suda odluku da vlasnik plati naknadu za ucinjene
troskove (prodaja prije vremena ili sekvestar stvari)
159. Hipotekarni povjerilac moze da zahtijeva da svoje dospjelo potrazivanje namiri:

1. najprije iz vrijednosti hipotekovane nepokretnosti, a zatim iz ostale imovine duznika

2. istovremeno iz vrijednosti hipotekovane nepokretnosti i iz duznikove imovine
3. najprije iz duznikove imovine, pa tek potom iz vrijednosti hipotekovane
nepokretnosti

160. Ugovor po dospjelosti obezbijeđenog potrazivanja?

a) zakljucuje se između hipotekarnog povjerioca i hipotekarnog duznika

b) moze se zakljuciti naknadno kao poseban ugovor po dospjelosti obezbijeđenog

potrazivanja

c) zakljucuje se u pismenoj formi

d) njime moze da se ugovori djelimicni ili potpuni prenos prava svojine, odnosno, drugog
stvarnog prava na predmetu hipoteke, na povjerioca, umjesto ispunjenja duga i svaki drugi
posao kojim se postize brisanje hipoteke sa nepokretnosti.

161. Obavjestenje o dospjelosti duga za naplatu obavezno sadrzi:

1. oznacenje ugovora o hipoteci, kao i osnovnog ugovora iz kojeg je nastalo

potrazivanje obezbijeđeno tom hipotekom
2. ime ili naziv i adresu ili sjediste hipotekarnog povjerioca
3. ime ili naziv i adresu ili sjediste hipotekarnog duznika
4. adresu, katastarski broj i katastarsku opstinu u kojoj se nalazi nepokretnost
opterecena hipotekom
5. izjavu da je dug dospio za namirenje, sa podacima o dospjelosti
6. nacin namirenja dospjelog duga
7. rok za namirenje.

162. Uz zahtijev da se izvrsi zabiljezba obavjestenja o pocetku namirenja se prilazu:

1. kopija obavjestenja o prodaji nepokretnosti

2. kopija ugovora o hipoteci
3. izjava da duznik tog dana nije ispunio dug
4. dokazi da je obavjestenje o prodaji poslao duzniku i vlasniku nepokretnosti
163. Formalni uslovi za vansudsku zaštitu:

1. odrzavanja prodaje u mjestu i u vrijeme određenom uslovima prodaje

2. da je obavjestenje o pocetku namirenja i obavjestenja o prodaji objavljeno i
dostavljeno na propisan nacin
3. da je od objavljivanja obavjestenja o prodaji proteklo zakonom propisano vrijeme
4. da se nadmetanje odrzava pred ovlascenim licem oznacenim u obavjestenju o
prodaji

164. Meritorni uslovi za vansudsku zaštitu:

1. da su uslovi prodaje određeni u skladu sa ugovorom i zakonom

2. da su lica koja namjeravaju ucestvovati u postupku javnog nadmetanja kao kupci
polozili jemstvo u skladu sa zakonom, odnosno, uslovima prodaje
3. da u tom postupku ne ucestvuju lica koja ne mogu biti kupci
4. da u postupku ucestvuje makar samo jedan kupac

165. Osnovne radnje vansudske zastite su:

1. dostavljanje obavjestenja o pocetku namirenja

2. upis i dostavljanje obavjestenja o prodaji
3. utvrđenje vrijednosti nepokretnosti
4. vansudska prodaja javnim nadmetanjem i namirenje hipotekarnog povjerioca iz
cijene dobijene prodajom

166. Postupak vansudske zastite moze pokrenuti:

1. hipotekarni povjerilac
2. lice koje javnom ili po zakonu ovjerenom ispravom dokaze da je potrazivanje na
njega prenijeto ili je na drugi nacin preslo

167. Pravne posljedice zabilježbe obavještenja:

1. njome se obezbjeđuje publicitet pokrenutog postupka vansudske zastite

2. povjerilac stice pravo da svoje potrazivanje namiri iz nepokretnosti i u slucaju da
trece lice docnije stekne na istoj nepokretnosti pravo svojine
3. hipotekarni duznik ne moze raspolagati nepokretnoscu opterecenom hipotekom bez
saglasnosti hipotekarnog povjerioca
4. sprecava se eventualna naknadna promjena vlasnika
5. nije dozvoljeno da se sprovodi poseban postupak u cilju namirenja nekog
potrazivanja istog ili drugog povjerioca na toj nepokretnosti
168. Uslovi prodaje (javno nadmetanje) treba da pored ostalih podataka sadrze:

1. blizi opis nepokretnosti sa pripacima

2. naznacenje sluzbenosti i stvarnih tereta
3. vrijednost nepokretnosti
4. cijenu po kojoj se nepokretnost moze prodati
5. rok u kome je kupac duzan da polozi cijenu
6. nacin prodaje
7. iznos jemstva

169. Tužba hipotekarnog duznika kojom moze osporavati:

1. da potrazivanje ne postoji
2. da hipoteka ne postoji
3. da potrazivanje nije dospjelo za naplatu
4. da je dug isplacen

170. Redosljed namirenja iz cijene dobijene vansudskom prodajom određen je tako da se

namiruju potrazivanja sljedecim redom:

1. porezi na nepokretnost optereceni hipotekom

2. troskovi prodaje u koje spada i naknada licu ovlascenom za sprovođenje postupka
prodaje
3. potrazivanje hipotekarnog povjerioca koje ima prednost nad svim drugim
potrazivanjima koje terete tu nepokretnost a koji su upisani nakon upisa hipoteke
toga hipotekarnog povjerioca
4. druga hipotekarna i potrazivanja obezbijeđenja tom nepokretnoscu sa
odgovarajucim prvenstvenim redom
5. ako ne nastupi uslov ili ako protekne rok
6. kada predmet propadne u cjelosti

171. Ispis hipoteke na zahtjev vlasnika sadrzi:

1. pismenu izjavu hipotekrnog povjerioca da pristaje na ispis hipoteke

2. pravosnaznom sudskom odluom kojom se utvrđuje da je potrazivanje hipotekarnog
povjerioca prestalo

172. Hipoteka prestaje ispisom i kada:

1. se u istom licu stekne svojstvo hipotekarnog povjerioca i hipotekarnog duznika

2. hipotekarni povjerilac stekne pravo svojine na hipotekovanoj nepokretnosti
173. U izvrsnom postupku kao sredstva obezbeđenja mogu se odrediti samo:

1. zalozno pravo na nepokretnosti na osnovu izvrsne isprave

2. zalozno pravo na nepokretnim i pokretnim stvarima na osnovu sporazuma stranka
3. prethodne mjere
4. privremene mjere

174. Ništava je odredba ugovora o hipoteci kojom hipotekarni povjerilac ugovara za sebe
pravo da u slucaju neisplate duga namiri svoje potrazivanje sticanjem prava svojine na
zaloznoj nepokretnosti, ubiranjem plodova koje te nepokretnost daje ili iskoriscavanjem te
nepokretnosti na drugi nacin.

175. Prestanak hipoteke:

1. gasenjem garantovanog potrazivanja i brisenjem hipoteke (ipso iure)

2. jednostranom pismenom izjavom volje povjerioca, sa potpisom ovjerenim u sudu ili
kod drugog organa ovlascenog zakonom
3. izvrsenjem sudske javne prodaje predmeta
4. predmet hipoteke u skladu sa zakonom prodat vansudskim putem
5. kad je povjerilac namiren ili kad je povjerilac namiren na osnovu naknadnog ugovora

176. Meritorni uslovi za vansudsku prodaju hipotekovane stvari su:

1. da su uslovi prodaje utvrđeni u skladu sa ugovorom I zakonom

2. da su lica koja namjeravaju učestvovati u postupku nadmetanja (javnog ) kao kupci
položili jemstvo u skladu sa zakonom ili uslovima prodaje
3. da u postupku ne učestvuju lica koja ne smiju biti kupci
4. da učestvuje makar samo jedan ponudilac

177. Formalni uslovi za održavanje vansudske prodaje hipotekovane stvari su:

FIDUCIJARNA SVOJINA

178. Fiducijarni pravni posao je takav posao u kome se jedna strana- fiducijant obavezuje da
određeno pravo prenese drugoj strani- fiducijaru, a ovaj se obavezuje da steceno pravo vrsi i
pod određenim pretpostavkama prense nazad fiducijantu ili nekom trecem.

179. Na kojim objektima se može usvojiti fiducijarna svojina: / Objekt fiducijarne svojine:

1. pokretne stvari
2. nepokretne stvari
3. robni lager gotovih proizvoda

180. Ugovorom o fiducijarnom prenosu pravo svojine na pokretnoj stvari/ nepokretnoj

stvari duznik ili neko treci prenosi pravo svojine na povjerioca radi obezbjeđenja naplate
potrazivanja, a povjerilac se obavezuje da po namirenju svog potrazivanja omoguci duzniku
nesmetano vrsenje prava svojine.

181. Ugovor o fiducijarnom prenosu je:

1. formalan ugovor jer se zakljucuje u pismenoj formi

2. ovjeren od strane suda
3. nesamostalan ugovor jer ne moze samostalno da egzistira vec je akcesornog
karaktera
4. imenovani ugovor

182. Sticanje fiducijarne svojine na pokretnim stvarima:

1. duznik ili neko treci je vlasnik stvari koje daje u garanciju

2. punovazan ugovor upravljen na konstituisanje prava garancije
3. izvrsena fiktivna predaja stvari

183. Sticanje fiducijarne svojine na nepokretnim stvarima:

1. duznik ili neko treci je vlasnik stvari koje daje u garanciju

2. punovazan ugovor upravljen na konstituisanje prava garancije
3. modus aquirendi je upis u katastar nepokretnosti

184. Publicitet fiducijarne svojine?

a) vrsi se upisom ugovora o fiducijarnom prenosu u javni registar koji vodi Uprava za
nekretnine

b) svojina se ne moze steci ako se osnov za njen nastanak ne upise u registar

c) upis ima konstitutivno dejstvo i obavezan je

185. Prava fiducijara – povjerioca:

1. pravo na dopunu obezbeđenja

2. pravo na sekvestar stvari
3. pravo na privemenu prodaju stvari
4. pravo na plodove
5. pravo na namirenje svog potrazivanja

186. Pravo na dopunu obezbeđenja?

Pravo povjerioca da od duznika ili nekog treceg lica zahtijeva drugu stvar, ako opterecena
stvar ima materijalni ili pravni nedostatak zbog kojeg ne predstavlja dovoljno obezbeđenje
za naplatu potrazivanja.

187. a) Opterecenje stvari za fiducijarnu svojinu?

Na zahtjev povjerilaca sud ce narediti da se opterecena stvar oduzme od duznika i preda

nekom trecem

b) Stvar opterećena fiducijarnom svojinom će se oduzeti od dužnika i predati nekom

trećem:

1. ako duznik ne cuva stvar kako treba

2. ako je preda drugom na upotrebu bez njegove dozvole
3. ako postupa protivno ugovoru i zakonu.

188. Sekvestar stvari?

Na zahtjev povjerioca sud ce narediti da se opterecena stvar oduzme od duznika i preda

nekom trecem, ako duznik ne cuva stvar kako treba, ili je preda drugom na upotrebu bez
njegove dozvole i uopste ako postupa sa njom protivno ugovoru i zakonu.

Jedan od efikasnijih preventivnih sredstava kojima se duzniku oduzima mogucnost da i dalje

iskazuje nesavjestan odnos prema povjerenoj stvari je i sekvestar stvari.

189. Prijevremena prodaja stvari?

Kad se otperecena stvar kvari ili inace gubi vrijednosti, te postoji opasnost da postane
nedovoljna za obezbeđenje povjeriocevog potrazivanja, sud moze na zahtjev povjerioca ili
duznika da odluci da stvar proda na javnoj prodaji ili po berzanskoj ili trzisnoj cijeni ako je
ima i da se cijena ili dovoljan dio cijene polozi kod suda radi obezbeđenja povjeriocevog
potrazivanja.
190. Kad dolazi do prijevremene prodaje nepokretnosti u situaciji kada je opravdana
zakonom:

1. kad duznik ne cuva robu lager kako treba

2. kad postupa sa njom protivno ugovoru i zakonu

191. Postupak namirenja:

1. jedan vazi za potrazivanja nastala iz ugovora uopste

2. a drugi za potrazivanja nastala iz ugovora u privredi

192. a) Prava fiducijanta (dužnika):

1. pravo na drzavinu stvari

2. pravo retencije
3. pravo upotrebe
4. pribiranja plodova

b) Obaveze fiducijanta:

1. obaveza cuvanja stvari

2. obaveza obavjestavanja povjerilaca
3. obaveza predaje stvari

193. Duznikovo pravo na drzavinu podrazumijeva:

1. sa jedne strane, njegovo pravo da na osnovu punovaznog ugovora zadrzi stvar u

neposrednoj drzavini
2. sa druge strane, pravo da to fakticko stanje stiti pravnim sredstvima sve do
dospjelosti

194. Prestanak fiducijarne svojine:

1. kad prestane potrazivanje cije je ispunjenje bilo obezbijeđeno

2. kad se povjerilac odrekne prava svojine na nepokretnim stvarima pismenom izjavom
datom nadleznom organu koji vodi KN
3. kad propadne opterecena stvar, ukoliko ne bude obnovoljena

195. Kada se može tražiti sekvestar stvari kod fiducijarne svojine:

1. kad se lice ponaša prema stvari protivno zakonu i ugovoru

2. ako dužnik ne čuva stvar kako treba
3. ako je preda drugome bez povjeriočeve dozvole.
196. Roba opterećena fiducijarnom svojinom mora:

a) imati utvrđenu vrijednost

b) biti markirana

c) smještena u posebni prostor

197. Da bi se obezbjedila primjena principa specijalnosti roba koja se daje u fiducijarnu

svojinu mora:

ZEMLJIŠNOKNJIŽNO PRAVO

198. a) Zemljisnoknjizno pravo je skup pravnih normi kojima se uređuju odnosi od znacaja
za KN.

b) Ovo pravo je dio stvarnog prava. Obuhvata:

1. materijalno ZKP
2. procesno ZKP

c) Materijalno zemljišnoknjižno pravo je skup pravnih normi kojima se uređuju

materijalnopravne pretpostavke za upis u KN kao i dejstva tog upisa.

d) U procesno-pravnom smislu zemljišnoknjižno pravo je skup pravnih normi kojima se

uređuje postupak upisa knjiznih prava kao i organizacija, sastav, osnivanje i obnova

199. Tabularna isprava može biti:

1. privatna
2. javna

200. Opste pretpostavke za valjanost privatnih i javnih isprava:

1. isprava mora biti sastavljena u propisanoj formi

2. isprava mora da sadrzi vidljiv pravni osnov za upis
3. isprava ne smije imati ociglednih nedostataka koji dovode u sumnju njenu
vjerodostojnost
4. u ispravi treba da bude navedeno lice protiv koga i u ciju se korist upis zahtijeva
5. u ispravi moraju biti navedeni mjesto, dan i godina kada je sastavljena.

201. Primarni cilj propisivanja pravila zemljišno- knjižnog prava je?

Zaštita povjerenja savjesnih sticalaca I ostvarivanje pravne sigurnosti u pravnom prometu na

nepokretnosti.
202. Za pravne poretke angloamerickog pravnog kruga karatkeristicna su dva sistema:

1. Deedsregistration sistem predstavlja sistem publiciteta prava na nepokretnostima

koji se ostvaruje registrovanjem javno ovjernih isprava o raspolaganjima kao i o
nastanku i prenosu prava na nepokretnostima
2. Titleregistration sistem podrazumijeva takav sistem kod kojeg se publicitet prava na
nepokretnostima ostvaruje upisom u javne knjige

203. Sistem transkripcija i inskripcija predstavljaju sistem publiciteta prava na

nepokretnostima koji se ostvaruje prepisivanjem isprava i upisivanjem podataka o
raspolaganjima pravima na nepokretnostima, kao i o imaocima, sadrzaju i obimu tih prava u
javne knjige.
KATASTAR NEPOKRETNOSTI

204. Katastar nepokretnosti je jedinstvena javna evidencija u koju se upisuju nepokretne

stvari i stvarna prava na nepokretnostima i obligaciona prava u skladu sa zakonom.

Ima dvije funkcije:

1. jedna je stara i sastoji se u evidentiranju cinjenica o nepokretnosti

2. druga je nova i sluzi registrovanju stvarnih i drugih prava na nepokretnostima.

205. Jedinstvena evidencija ima 3 znacajna obiljezja:

1. ujedinjavanje evidencije
2. obaveznost upisa
3. povjeravanje evidencije upravnom organu

206. Katastar nepokretnosti sadrzi podatke o:

1. zemljistu- katastarskoj parceli

2. objektima
3. posebnim djelovima objekta
4. pravima na nepokretnostima i imaocima tih prava
5. teretima i ogranicenjima.

b) Upisuju se i:

1. zajednicka svojina sanaslednika

2. eksproprijacija
3. deesksproprijacija
4. povracaj oduzetih imovinskih prava i obestecenja
5. koncesija

207. Katastar nepokretnosti sastoji se od:

1. elaborate premjera
2. radnog originala katastarskog plana
3. listova nepokretnosti
4. zbirke isprava

208. Izrada katastra nepokretnosti obuhvata:

1. izradu elaborata za izlaganje podataka na javni uvid

2. izlaganje na javni uvid podataka o nepokretnostima i pravim na njima
3. izradu listova nepokretnosti
4. formiranje zbirke isprava
209. Elaborat za izlaganje sadrzi:

1. elaborate premjera
2. katastarske planove
3. listove nepokretnosti sa privremeno upisanim podacima
4. pratecu dokumentaciju o nepokretnostima

210. Javni oglas sadrzi:

1. naziv opstine i katastarkse opstine

2. opis granica katastarske opstine ili njenog dijela
3. javni poziv licima koja smatraju da imaju pravni interes da ucestvuju u postupku pred
komisijom
4. mjesto i prostorije u kojima ce se vrsiti izlaganje
5. radno vrijeme komisije
6. rok u kome ce se vrstiti izlaganje

211. Za imaoca prava na objektu upisuje se:

1. graditelj koji je objekat izgradio u skladu sa zakonom

2. graditelj kome je za objekat izdata građevinska dozvola ili upotrebna dozvola.

212. Katastar nepokretnosti je javna knjiga u dvostrukom smislu:

1. uvid u ove knjige je svakome dostupan

2. one uzivaju javno povjerenje

213. Šta se upisuje u G-list nepokretnosti:

1. stvarne i licne sluzbenosti

2. hipoteka
3. nadhipoteka
4. zakup za period duzi od 5 godina
5. pravo prece kupovine
6. zabrane otudjenja i opterecenja

214. Funkcije katastra nepoketnosti:

1. funkcija publiciteta
2. funkcija zastite povjerenja u promet prava na nepokretnostima

215. Koja se obligaciona prava upisuju u katastar nepokretnosti:

1. pravo preče kupovine

2. pravo otkupa
3. pravo zakupa
216. Načela katastra nepokretnosti:

1. nacelo upisa
2. nacelo javnosti
3. nacelo pouzdanja
4. nacelo prvenstvenog reda
5. nacelo legaliteta

217. Po nacelu upisa stvarna prava se mogu steci samo upisom u katastar nepokretnosti.

218. Nacelo javnosti:

a) u formalnom smislu - svako moze traziti:

1. da razgleda katastar
2. da mu se izda izvod iz katastra
3. da mu se izda potvrda da se određeni upis ne nalazi u katastru

b) u materijalnom smislu - KN smatra se vjerodostojnom javnom knjigom u pogledu istinosti

i potpunosti njihove sadrzine.

219. Nacelo pouzdanja:

1. pozitivni aspekt - oznacava povjerenje u istinitost

2. negativni - povjerenje u potpunost

220. a) Nacelo legaliteta?

Sustina je u tome da podrucni organ Uprave za nekretnine prilikom upisa ispituje po

sluzbenoj duznosti da li su ispunjeni zakonom propisani uslovi za upis.

b) On je duzan da ispita:

1. formalne prepreke za upis

2. sposobnost stranaka i legitimacija
3. osnovanost zahtjeva s obzirom na sadrzinu podnijetih zahtijeva
4. podobnost izjava za upis

221. Nacelo prvenstva?

Sustina je u tome da se određivanjem prvenstvenog reda upisa knjiznih prava koja postoje
na istoj nepokretnosti uredi redosled njihovog sticanja i vrsenja.

222. a) Upisi u katastar nepokretnosti su:

1. uknjizba
2. prebiljezba
3. zabiljezba
b) Upis moze biti:

1. dopusten ili nedopusten

2. pozitivan ili negativan
3. konacan ili uslovni
4. vremenski ogranicen ili neogranicen
5. istinit ili neistinit
6. potpun ili nepotpun

223. Uslovni upis u katastar nepokretnosti (predbilježba) će se dozvoliti:

1. ako privatna isprava nema izričitu saglasnost prethodnika

2. ako javna isprava nema klauzulu pravosnažnosti u slučaju kada je potrebna
3. ako privatna isprava nije ovjerena u skladu sa zakonom
4. ako je izjava o dozvoli uknjižbe uslovna ili oročena
5. ako se u ispravi o upisu hipoteke nije ounačen maksimalni iznos potraživanja

224. Jedinstvena evidencija (katastar nepokretnosti ) ima 3 značajna obilježja:

1. ujedinjavanje evidencije
2. obaveznost upisa
3. povjeravanje evidencije upravnom organu
UKNJIŽBA I PREDBILJEŽBA

225. Uknjižba je upis u KN kojim se konacno sticu, prenose, ogranicavaju ili gube knjizna
prava.

Ona se naziva i intabulacija kada se knjizno pravo stice, mijenja ili ogranicava, a
ekstabulacija kada knjizna prava prestaju.

226. a) Kod kojih uknjižbi je potrebna clausula intestabulandi? Tužbe koje imaju
deklarativan karakter.

b) Za koje isprave je ona obavezna? Isprave gdje je izvršen upis i da je sticalac upisan kao
vlasnik stvari.

c) Za koje još isprave I u kojim slučajevima? Za predbilježbu prava u katastar nepokretnosti.

227. Materijalni uslovi za uknjižbu:

1. upis je dozvoljen samo protiv lica koje je upisano kao zemljisnoknjizni prethodnik
2. pismena isprava o pravnom poslu
3. izricna izjava knjiznog prethodnika da pristaje na to da se pribavilac uknjizi- clausula
intabulandi.

228. Posebni uslovi za uknjižbu:

1. potpisi na ispravi treba da budu ovjereni u sudu

2. isprava treba da sadrzi tacnu oznaku nepokretnosti za koju se trazi uknjizba
3. isprava treba da sadrzi izricnu izjavu knjiznog prethodnika da pristaje na uknjizbu

229. U KN upisuje se narocito sljedeci podaci:

a) za fizicko lice

1. prezime
2. ime jednog roditelja
3. JMB
4. adresa i prebivaliste

b) za pravno lice

1. firma ili naziv

2. registrovano sjediste ili poslovna jedinica
3. maticni broj koji je upisan u poslovnom registru

230. Predbilježba je upis kojim se uslovno pribavljaju, prenose, ogranicavaju ili gube knjizna
prava.
231. Uslovi za predbilježbu:

1. knjizni prethodnik
2. valjanost tabularne isprave
3. ostvarenje procesnih pretpostavki

232. Ratio predbilježbe je u zadobijanju prvenstvenog reda u odnosu na druga upisana

prava.

233. Rješenje o predbiljezbi sadrzi:

1. naznaku da se radi o uslovnom upisu

2. rok za opravdanje
3. precizno određen uslov za opravdanje
4. pravne posljedice, ako se predbiljezba ne opravda uslovom i rokom.

234. Predbiljezba se moze opravdati kad:

1. lice protiv koga je predbiljezba upisana da clausulu intabulandi

2. kad se podnese dokaz da je sudska odluka postala pravosnazna
3. kad se dostavi pravosnazna presuda u sporu za orpavdanje predbiljezbe

235. Brisanje predbiljezbe:

1. kad tuzba za opravdanje predbiljezbe nije podnijeta u roku

2. kad je tuzeni zahtijev pravosnazno odbijen
3. kad je ukinuto resenje o određivanju predbiljezbe kao mjere obezbeđenja

236. Zabilježba predstavlja upis pravnih cinjenica koje mogu uticati na sticanje, ogranicenje i
gubitak knjiznih prava.

237. a) Zabiljezbom licnih odnosa upisuju se licni odnosi imalaca knjiznih prava koji mogu
biti od uticaja za određivanje njihovih statusa, njihove sposobnosti, eventualnih ogranicenja
u pogledu upravljanja i raspolaganja imovinom.

b) U ovu grupu spadaju:

1. zabiljezba maloljetnosti
2. starateljstva
3. poslovne spobonosti

c) To mogu biti i drugi odnosi:

1. zabiljezba da je roditeljima imaoca knjiznog prava produzeno roditeljsko pravo

2. da je nad pravnim lice koje je imalac knjiznog prava otvoren stecaj itd.