Professional Documents
Culture Documents
Alternativne Škole Didaktičke I Pedagoške Koncepcije
Alternativne Škole Didaktičke I Pedagoške Koncepcije
Alternativne Škole Didaktičke I Pedagoške Koncepcije
Prikaz knjige
Predmetni profesor:
Studentica:
Predmetni saradnik:
1
SADRŽAJ
UVOD...................................................................................................................................................3
1. Alternativne, slobodne ili privatne škole...........................................................................................4
2. Pedagoška koncepcija i škole Celestina Freineta...............................................................................4
2.1 Značajni elementi Freinetove pedagogije i teorije škole..............................................................5
2.2 Važniji didaktičko-metodički aspekti nastave..............................................................................6
3. Pedagoška koncepcija i škole Marije Montessori..............................................................................6
3.1 Teorija odgoja i teorija škole..........................................................................................................7
3.2 Važniji didaktički aspekti organizacije učenja.............................................................................8
4. Jena-plan u europskim školama.........................................................................................................8
4.1 Osnove Petersenove teorije nastave.............................................................................................9
4.2 Peter-Petersen-Schule u Frankfurtu na Majni..............................................................................9
4.3 Jena-plan Basisschool u Amsterdamu..........................................................................................9
5. Waldorfske škole.............................................................................................................................10
5.1 Antropozofija i waldorfska pedagogija......................................................................................10
5.2 Waldorske škole i državni školski sustavi..................................................................................11
5.3 Važniji didaktički aspekti organizacije nastave.........................................................................11
5.4 Roditelji i učitelji.......................................................................................................................12
6. Alternativne škole internatskog tipa................................................................................................12
6.1 Summerhill................................................................................................................................12
7. Slobodna škola u Bochumu.............................................................................................................13
8. Sathya Sai odgoj u duhu ljudskih vrijednosti...................................................................................13
8.1 Primjeri metodičkih scenarija....................................................................................................14
8.2 Osposobljavanje učitelja............................................................................................................14
8.3 Škole..........................................................................................................................................14
9. Iz povijesti demokratizacije školstva u Hrvatskoj............................................................................15
9.1 Iz statistike privatnih škola........................................................................................................15
9.2 Ideja o slobodnoj školi...............................................................................................................15
10. Ogledna šumska narodna škola na Tuškancu.................................................................................15
10.1 Zašto škole na slobodnom zraku?............................................................................................15
10.2 Učenici i učitelji Šumske škole................................................................................................16
10.3 Metodika rada i mjesto obavljanja nastavnih aktivnosti...........................................................16
11. Prema školskom pluralizmu...........................................................................................................16
ZAKLJUČAK.....................................................................................................................................17
2
LITERATURA....................................................................................................................................18
3
UVOD
Zadatak ove knjige usmjeren je u pravcu procesa razvoja školskog pluralizma kroz
iskorištavanje medija za širenje i upoznavanje brojnih alternativnih pedagoških koncepcija.
Tako su u ovoj knjizi analizirane i prikazane pedagoške koncepcije Celestina Freineta, Petera
Petersena, Marije Montessori i Rudolfa Steinera.
Nakon toga su prikazane alternativne škole internatskog tipa u koje je uvršteni poznati model
Summerhilla koji izazive žive diskusije među stručnjacima. Koncepcija knjige je postavljena
šire i na taj način zadovoljava očekivanja onih koji žele temeljitije upoznati didaktičke i
pedagoške osnove organizacije odgoja i nastave u slobodnim, alternativnim i privatnim
školama.
4
1. Alternativne, slobodne ili privatne škole
5
početka Prvog svjetskog rata, pohađao je seminar za učitelje u Nici, ali je 1915. godine kao
devetnaestogodišnjak morao otići u rat i prekinuti pohađanje seminara. 1924. godine
eksperimentirao je prvi put sa korištenjem ručne tiskare u školi. 1926. godine u Bar-sur-Loup
dolazi učiteljica Elise, njegova buduća supruga i dugogodišnja saradnica.
U januaru 1927. godine objavio je svoju prvu knjigu o korištenju školske tiskare, u
aprilu zbirku tekstova za djecu a u julu prvi broj časopisa ENFANTINS. Freinet je posljednji
put učestvovao na jednom skupu svojih pristaša u Brestu 1965. godine. Nakon više od 40
godina uporne borbe za novu koncepciju škol, umro je 8. oktobra 1966. godine u Venceu, a
pokopan je u svom rodnom mjestu.
“Par la vie - pour la vie - par le travail” (Kroz život - za život- kroz rad) - vodeća je
misao Freinetovih pedagoških nastojanja. Analitičari ističu sljedećih 5 elemenata koji su bitni
u teoriji odgoja Celestina Freineta:
- razredna samouprava u obliku suradnje,
- samostalnost u radu i učenju,
- suradnja učenika u razredu,
- učenje otkrivanjem u poticajnoj okolini,
- “slobodniji izraz” djece u širem značenju.
Razredni sastanak slijedi jedan uobičajeni dnevni red čije su osnovne tačke sljedeće:
1. Blagajnički izvještaj,
2. Šta nam se posebno sviđalo?
3. Šta nam se nije svidjelo?
4. Mi zaključujemo,
5. Mi predlažemo za idući tjedan.
Završni tjedni sastanak razrednog kolektiva ima ovakav dnevni red:
1. Izvještaj s prethodne sjednice,
2. Procjena proteklog tjedna:
šta nam se svidjelo
šta nam se nije svidjelo
šta nam nije bilo posebno drago
3. Stanje naše blagajne
4. Rođendani i druge svečanosti
5. Razno
6. Informacije
7. Razrada radnih planova
6
8. Kronika našeg mjesta
7
Sa 6 godina Maria je upisana u državnu školu. Sa 14 godina pokazala je inteersovanje za
matematiku i prirodne znanosti. Upisala je u školu za prirodne znanosti i tehniku, iako su
njeni roditelji pćekivali za će se školovati za učiteljicu. Upisala je kao prva žena studij
medicine, trpeći sve vrijeme broj a zadirkivanja svojih kolega. Krajem studija svoj interes je
usmjerila na pedijatriju i psihijatriju.
1897. zapošljava se kao volonter u psihijatrijskoj klinici. Na nju su uticali radovi
Rousseaua, Pestalozzija i Frobela. U svojoj tridesetoj godini života 1901. godine odlučuje se
produbiti znanja iz znanosti koja pručavaju čovjekov razvoj te studira antropologiju,
psihologiju i filozofiju odgoja. Nakon rođenja sina ponovo se posvetila studiju područja
odgoja i čovjekova razvoja. 1094. godine angažirana je za predavača iz područja pedagogije
za studente medicinskog i prirodoznanstvenog područja. Njena osnovna teza je bila da treba
prije svega temeljito upoznati djetetove individualne osobine te takve spoznaje iskoristiti za
umjeravanje odgojnih nastojanja. U vlastitoj kući je poučavala dvije grupe djece od 6 do 9
godina starosti. Tu je istraživala primjenu vlastite metode odgoja i materijala za rad sa
školskom djecom. Organizovala je 1913. godine prvi međunarodni tečaj za učitelje u Rimu
na kojem je sudjelovalo 87 sudionika iz cijelog svijeta. Iduće godine je objavljena njena
knjiga na engleskom “Dr. Montessri’s Own Book”.
1949. godine nominovana je za Nobelovu nagradu za mir. 1952. godine je preminula
u Nordwijku pored Amsterdama.
8
slobodnog odgoja. Osnovne psihičke potrebe djece su kretanje, red, jezik i ljubav prema
okolini. To ujedno predstavlja i 4 procesa vođena dječijim mozgom.
9
4.1 Osnove Petersenove teorije nastave
Ova škola je jedna od 150 škola na području Frankfurta. Osnovana je 1956. godine
kao narodna i realna škola koja radi prema pedagoškoj koncepciji Jena-plana. U prvih 10
godina slijedila je model organizacija koji je zagovarao Petersen. Danas se čine određena
odstupanja što je uvjetovano prijašnjim iskustvima i brojem učenika.
Prema njemačkom školskom sistemu to je škola u kojoj učenici mogu birati programe
“glavne škole”, realne škole i gimnazije. U ovoj školi je važno odgojno djelovanje a ne samo
stjecanje znanja. U prvom planu stoji učenik a ne nastavni program. Škola je shvaćena kao
životna zajednica učenika, učitelja i roditelja. Škola ima ravnatelja koji radi sa učenicima 6
sati tjedno. Roditelji su često i rado viđeni u školi. Za njih se organizuju razgovori u
večernjim satima,sastanci i druženja.
Škola ima i vlastiti znak koji se sastoji od četiri kruga smještenih jedan u drugi i četiri
paralelne crte koje predstavljaju tetive tih krugova. Sve je to unutar jednog kvadrata. Krugovi
i crte simboliziraju 4 poprečne grede koje odjeljuju 4 skupine organizacije učenika u ovoj
školi: niža skupina te omladinske skupine.
1996. godine u Amsterdamu osnovana je škola za katoličku nastavu koja radi prema
modelu Jena-plana. Škola je uređena kao zajednica djece, učitelja i roditelja u kojoj je učenje
10
sastavni dio života. Svaka osnovna grupa ima jednog voditelja koji uz stalna dogovaranja sa
djecom organizira njihove aktivnosti.
Tjedni plan sadrži mnogo aktivnosti koje se donose na rad, igru i zajedničke sastanke.
Znanje se stječe vlastitim tempom. Djeca biraju s kim žele surađivati i kojim će tempom
raditi. Jednom dnevno djeca sjedaju u krug tako da se vide licem u lice i raspravljaju o
običnim i ozbiljnim životnim problemima. U njemačkoj djeluje 15 škola po ovom modelu od
kojih je čak 7 u Kolnu.
5. Waldorfske škole
Antropozofija se može shvatiti kao znanost o tijelu, duši i duhu i svijetu. Antropozofi
kažu da tamo gdje prestaju objašnjenja prirodnih znanosti, počinje antropozofija. Do
antropozofskih spoznaja se dolazi logičkim ili misaonim putem, odnosno misaonom analizom
u vlastitim unutrašnjim iskustvom. Prema Steineru, čovjek je građanin triju svjetova. Uz
pojmove tijelo, duša i duh, važni su i osjećaj, volja i mišljenje. Mišljenjem se čovjek izdiže
iznad vlastitog života. Čovjekovo tijelo je po svom sastavu slično svijetu minerala, ali
ustrojstvo tih minerala je podloga da se u čovječijem tijelu pojavi mišljenje.
Antropozofija uči da se čovjekovo biće sastoji od 4 dijela: fizičko tijelo, eteričko ili
životno tijelo, duševno tijelo i JA. Fizičko tijelo istovrsno je mineralnom svijetu. Životno
tijelo predstavlja “životom ispunjeno duhovno obličje”. Fenomen reinkarnacije Steiner
11
razmatradalje tvrdnjom da “svaki čovjek ima svoju biografiju”, što nije slučaj kod životinja.
Steiner tvrdi da je svaki pojedinac kao duhovni čovjek vrsta za sebe.
Odgajati znači uzeti u obzir 4 sastavna dijela čovjekova bića: fizičko tijelo, eteričko ili
životno tijelo, astralno ili osjećajno tijelo i JA. Steiner kaže da na r+dijete ne djeluje
moraliziranje i dociranje, nego ono što odrasli pred njim čine. Dijete dakle uči oponašanjem.
Preporučuju se orginalne lutke za djecu, napravljene od prirodnog materijela kako bi se djeci
razvojala mašta. Ovo antropozofsko učenje služi kao znanstvena podloga waldorfske
pedagogije.
5.2 Waldorske škole i državni školski sustavi
12
kuće neke zadatke. Udžbenici nisu mnogo cijenjeni pa se i ne koriste. Od učenika se traži da
uče neposredno u prirodi.
5.4 Roditelji i učitelji
Postoje škole u kojima se školuju samo djeca smještena u internatu, ali i one u koje
dio djece dolazi iz obiteljskog doma. Ponekad djeca od 1 do 6 mjeseci provode u nekim
drugim mjestima ili brodovima gdje se provodi učenje istraživanjem. U nastavku ćemo više
pisati o internatskim školama na selu u Njemačkoj,
U internatske škole uključuju se djeca od 5 do 13 godine školovanja. Razredni odjel
ima između 25 i 30 učenika. Dosta se nastavnih aktivnosti izvodi izvan prikazanih školskih
prostora. Pozornost se posvećuje projektnoj nastavi. Za sve učenike je svažno sudjelovanje u
sportskim i umjetničkim aktivnostima. Osim obaveznih predmeta, učenici mogu učestvovati i
u izbornim.
6.1 Summerhill
U summerhilskoj školi pohađanje nastave nije obavezno. Raspored sati postoji ali
njega se moraju pridržavati samo nastavnici. Obrazovanje treba prilagoditi poterbama i
mogućnostima djece. Disciplina i kažnjavanje stvaraju strah, a strah stvara neprijateljstvo.
Samoupravljanje je bitno obilježje interpersonalne komunikacije i ukupnog života.
Sa djecom od 7 do 9 goduna radi jedan učitelj. Za stariju djecu nastavu organizira
nekoliko učitelja a svaki vodi dva predmeta. Na početku svakog tromjesečja izlaže se
raspored sati. Večernji sati su ispunjeni zanimljivim aktivnostima npr. ples, odlazak u kino,
slobodna večer, predstave i slično. Učenje je podređeno igri i slobodnom radu. Ovu školu
dakle karakterizira sloboda, igra, povjerenje, prihvatanje, koedukacija i poštovanje. Učenici
se privikavaju raditi vlastite tjedne planove aktivnosti .
13
Otkako je osnovana, škola u Summerhillu je pod stalnim udarom kritičara i
oponenata. Stalno vlada borba za održanje na pedagošoj sceni. Unatoč tome, mnogi roditelji
su stavili svoju djecu na listu čekanja za prijem u ovu internatsku privatnu školu.
14
Na početku nastavnog sata nekoliko minuta se posveti nekoj mudroj izreci i molitvi.
Molitve koje se uče su prihvatljive u svim religijama. Posebno se smatra važnim na početku
dana ili časa sjediti u tišini. Kada se izvodi zajedničko pjevanje, biraju se pjesme čiji tekstovi
govore o istaknutim vrijednostima. Priče se biraju iz opusa poznatih kniževnika, poželjno ih
je pričati bez čitanja iz knjiga.
8.1 Primjeri metodičkih scenarija
Autori Programa preporučuju 3 mogućnosti uvođenja elemanata u škole:
1. uključivanje vrijednosti u redovni nastavni program
2. uključivanje vrijednosti u aktivnosti izvan nastavnog programa
3. metoda izravnog poučavanja
8.3 Škole
Program Sathya Sai odgoja u duhu ljudskih vrijednosti prihvaćaju brojni učitelji koji
rade u držvanim školama u više od stotinu zemalja. U Europi je do sada hiljade učitelja
15
prošlo osnovne tečajeve za upoznavanje Programa i metodike ali za sada nijedna škola
sluđžbeno ne nosi ime Sathya Sai niti radi po tom programu. U SAD-u otvorena je prva
Sathya Sai škola u 2000./01. godini. Jedina Sathya Sai škola u Kanadi osnovana je u 2000.
godini u Torontu. Nastava se obavlja na engleskom jeziku i pohađa je 55 učenika. Djecu
poučava dva učitelja i jedan pomoćni.
Krajem 19. i početkom 20. stoljeća među učiteljima srednje Europe se dosta govorilo
i pisalo o slobodi u školstvu i odgoju. U te rasprave su se uključili i napredni učitelji i
pedagoški mislioci Hrvatske. Mnogi su učitelji pomno pratili razmišljanja članova udruženja
“Slobodna škola” te proučavali njihove ideje. Na području Hrvatske sintagma “slobodna
škola” shvatala se na tri načina. Jedni su pod tim smatrali školu bez pritiska na prirodu
djeteta, drugi školu oslobođenu od crkve i države a treći slobodnu u nacionalnom smislu.
Ova škola je djelovala od 1929. godine do 1941. godine. To je za ovu sredinu bio
originalni pedagoški projekat. Osnivanje ove škole tijesno je vezano uz ime Franje Higy-
Mandića.
Za učitelja i pedagoga Higy-Mandića posebno je značajan tromjesečni boravak 1907.
godine u Americi te studiranje i odbrana doktorske disertacije u Zurichu. Radio je kao učitelj,
nastavnik građanske škole i direktor učiteljske škole. Suradnici ga prikazuju kao uporna,
štedljiva i sistematična čovjeka. Objavio je više knjiga i članaka u časpoisima.
16
10.1 Zašto škole na slobodnom zraku?
Kada tridesetak i više djece provede 190 dana godišnje u zatvorenim učionicama,
obično budu blijeda, anemična i nervozna. Tako je počela borba za odgajanje na čistom
zraku. Higy-Mandić ističe 4 temeljna principa šumskih škola: higijenski, pedagoško-
psihološki,scoijalno-etički i estetski. Ova škola čuva djecu od zaraze i jača njihove disajne
organe.
Za odgajanje pravilnog odnosa djece prema ljudima i prirodi opet više prednosti pruža
nastava u prirodi. Na ovaj način djeca šumskih škola zavole biljke i životinje. Djeca u prirodi
mogu najlakše doživjeti i naučiti. Ono što ih svakodnevno okružuje su tišina i mir, pjev ptica,
izlazak sunca, cvijeće, leptiri i mnoge druge stvari iz prirode.
10.2 Učenici i učitelji Šumske škole
17
školstvo propišu sve - od ciljeva, planova i programa do ponašanja učitelja i učenika. Na
skupu pedstavnika Europskog foruma za slobodu u odgoju koji je održan 1994. istakli su da
ne treba strahovati od pretjerane autonomije škole, te da su školski i pedagoški pluralizam u
direktnoj korelaciji s razvijenošću političke demokracije u nekom društvu.
ZAKLJUČAK
Jedan od zanimljivih dijelova u ovoj knjizi je prikaz rada svih aktivnih alternativnih i
privatnih škola u Hrvatskoj (ukupno 32 škole). U knjizi smo mogli čitati o mnogim idejama
alternativnih škola, iako većina njih danas nije zaživjela. Naučili smo da su alternativne škole
obrazovne ustanove s kurikulumom i metodama koje su netradicionalne. Neke od ovih škola
se temelje na pedagoškim pristupima koja se razlikuju od uobičajenih.
Ono što karakteriše alternativne škole je individualiziraniji pristup, integracije sve
djece, iskustveno učenje(najčešće van škole), integrirani pristup različitim disciplinama,
osoblje koje je certificirano i kreativno itd. Programi alternativnog obrazovanja pogodni su za
ljude koji misle da fakultetsko obrazovanje nije uvjet da bi postali uspješni poduzetnici.
18
LITERATURA
19