Uputstvo Za Korištenje DocuNove

B
Uputstvo
za korištenje programa
DocuNova 2
DIO I Izgled i snalaženje u programu ................................................ 3
1 Pokretanje programa .................................................................................... 3
2 Zatvaranje programa .................................................................................... 4
3 PrilagoĊavanje izgleda programa ................................................................. 5
4. Dodavanje preĉica ....................................................................................... 6
5. Sklanjanje preĉica ........................................................................................ 6
6. Alat Osvjeţi .................................................................................................. 7
7. Alat za pretraţivanje (Traţi – standardna pretraga) ..................................... 7
8. Alat za pretraţivanje (Napredna pretraga) ................................................... 9
9. Eksportovanje (izvoz) podataka ................................................................... 16
10. Docunova 2 .................................................................................................. 18
11. Mijenjanje šifre (lozinke) .............................................................................. 19
DIO II Konfigurisanje programa ....................................................... 20
1. Opće Postavke............................................................................................. 20
2. Unos i izmjena organizacione strukture ....................................................... 20
3. Unos i izmjena ostalih institucija .................................................................. 21
4. Unos i izmjena klasifikacionih oznaka .......................................................... 21
5. Unos i izmjena putanja dokumenta .............................................................. 22
6. Unos i izmjena predmeta i priloga ................................................................ 24
7. Postavljanje/Podešavanje brojĉanika........................................................... 26
8. Šabloni ......................................................................................................... 27
9. Pomoćni dokumenti ..................................................................................... 28
DIO III Administriranje...................................................................... 30
1. Dodavanje novog korisnika .......................................................................... 30
2. Dodavanje nove grupe korisnika .................................................................. 31
3. Dodavanje nove funkcije .............................................................................. 32
4. Unos i izmjena kalendara ............................................................................. 33
5. Postavljanje dozvola na registre .................................................................. 34
6. Lista problematiĉnih predmeta (Errors list) .................................................. 35
DIO IV Zahtjev/Predmet..................................................................... 36
1. Kreiranje novog predmeta/zahtjeva ............................................................ 36
1.1 Osnovni podaci ........................................................................................................... 36
1.1.1 Ispravka podataka o podnosiocu ................................................................................ 39
1.2 Prilozi i akti .................................................................................................................. 40
1.2.1 Naknadno notificiranje priloga i akata ............................................................................ 42
1.3 Klasifikacija ................................................................................................................. 43
1.4 Detalji i Istorija ............................................................................................................. 44
1.5 Zabilješke .................................................................................................................... 47
1.6 Poruke ......................................................................................................................... 49
2. Saĉuvaj ...................................................................................................... 51
3. Štampaj ...................................................................................................... 52
4. Dokumenti .................................................................................................. 57
4.1 Novi dokument ............................................................................................................ 57
4.2 Novi dokument iz šablona ........................................................................................... 59
4.3 Skeniraj dokument ...................................................................................................... 59
4.4 Otvori za pregled ......................................................................................................... 61
4.5 Otvori za editovanje .................................................................................................... 61
4.6 Obriši dokument .......................................................................................................... 61
4.7 OCR Dokument ........................................................................................................... 61
5. Akcije.......................................................................................................... 62
6. Pošalji......................................................................................................... 66
7. Prihvatanje/odbijanje poslanog predmeta .................................................. 70
Uputstvo za korištenje programa DocuNova 2 1

8. Preuzimanje predmeta ............................................................................... 72
9. Grupno slanje predmeta po putanji ............................................................ 74
10. Prebacivanje/Transfer predmeta ................................................................ 75

DIO V Popisi akata .......................................................................... 77
1. Kreiranje popisa akata................................................................................ 77
2. Kreiranje stavki/predmeta u popis akata .................................................... 82
3. Izuzimanje predmeta iz popisa akata ......................................................... 86
4. Grupno zakljuĉivanje i arhiviranje popisa akata ......................................... 87
DIO VI Pritužbe ................................................................................ 88
1. Kreiranje nove prituţbe .............................................................................. 88
2. Rješavanje prituţbe .................................................................................... 95
3. Saĉuvaj ...................................................................................................... 97
4. Štampaj ...................................................................................................... 98
5. Dokumenti .................................................................................................. 98
6. Akcije.......................................................................................................... 99
DIO VI Izvještaji .............................................................................. 101
1. Izvještaji 1. nivoa (Predmeti/Zahtjevi) ....................................................... 101
DIO VII Postavke Docunova 2 programa ...................................... 154
1. Metodologija za pravilan setup programa Docunova2 ............................. 154
1.1. Unos organizacione strukture .................................................................................. 154
1.2. Kreiranje funkcija...................................................................................................... 155
1.3. Kreiranje korisniĉkih grupa i pojedinaĉnih korisniĉkih naloga .................................. 156
1.4. Davanje dozvola na grupe. ...................................................................................... 157
1.5. Davanje dozvola na registre .................................................................................... 158
1.6. Dodavanje klasifikacionih oznaka. ........................................................................... 158
1.7. Kreiranje putanja ...................................................................................................... 158
1.8. Postavljanje permisija (dozvola) na putanjama. ..................................................... 159
1.9. Kreiranje unaprijed definisanih predmeta/procesa. ................................................. 159

DIO I Izgled i snalaženje u programu
1 Pokretanje programa
Program ćete pokrenuti tako što dva puta kliknete na njegovu ikonu na desktopu.
Drugi naĉin da pokrenete program jeste da kliknete na dugme Start, u donjem lijevom uglu
ekrana, oznaĉite grupu Programs, u listi programa pronaĊete i oznaĉite Nova, odaberete
Docunova i kliknete na Docunova 2.
Slika 1.1
Pokretanje
programa
Pojavit će se forma kao što je prikazano na slici 1.2. U formu trebate unijeti vaše korisniĉko
ime i lozinku. Administrator svakom korisniku programa dodjeljuje korisniĉko ime i lozinku
tako da svaki korisnik ima jedinstveno ime i lozinku. Nakon unošenja ovih podataka kliknite
na dugme OK.
Ukoliko ste unijeli ispravno ime i lozinku otvorit će se glavni prozor i moći ćete poĉeti koristiti
program.
Slika 1.2
Forma Korisnik u
koju treba unijeti
korisničko ime i
lozinku

Napomena: Pogledajte Dio Administriranje da biste saznali više o dodavanju novih korisnika i
dodjeljivanju uloga korisnicima.
2 Zatvaranje programa
Program ćete zatvoriti tako što kliknete u meniju na opciju Program > Izlaz.
Slika 2.1
Zatvaranje programa
Razumijevanje korisniĉkog interfejsa
Interfejs Docunova-e je podijeljen na 5 funkcionalnih cjelina:
Slika 2.2
Korisnički interfejs
Docunova-e
Glavni meni i traka s alatima

Glavni meni je lista naslova na vrhu ekrana koja sadrţi stavke: Program, Izgled, Alati i
Pomoć. Svaka stavka iz menija ima svoj podmeni koji se pojavljuje kada se klikne mišem na
neku stavku.
Traka s alatima je niz dugmadi (sliĉica) koje dopunjavaju glavni meni i predstavljaju preĉicu
do ĉesto korištenih funkcija.
Primjetit ćete da svaka grupa ima traku s alatima prilagoĊenu funkcijama te grupe.
Lista alata je vertikalno podijeljena na grupe i sadrţi preĉice do najĉešće korištenih mapa.
Preĉicama se nazivaju sliĉice koje se nalaze na Listi alata. Preĉice moţete uklanjati ili
dodavati s Liste alata (pogledajte dio Dodavanje preĉica). Docunova je sastavljena od devet

glavnih grupa: Predmenti po registrima, Pristigli predmeti, ProslijeĊeni predmeti, Arhiva,
Prituţbe, Izvještaji, Poruke, Dokumenti koji se edituju i Administracija. Svaka od ovih grupa
posjeduje funkcionalnost specifiĉnu za tip posla koji obraĊuje. Tako grupa Predmeti po
registrima sadrţi funkcije vezane za sluţbene registre i manipulisanje dokumentima, dok
grupu Administracija koristi administrator jer ona sadrţi funkcije vezane za administraciju
sistema.
Hijerarhijska lista alata sadrţi hijerarhijski prikaz grupa i mapa. Na listi se nalaze prikazane
sve grupe, a ispod grupa se nalaze mape/folderi. Jedna mapa moţe sadrţavati više drugih
mapa.
Lista sadrţaja (podataka) sadrţi podatke koji pripadaju odreĊenim mapama. Širinu kolona
moţete prilagoditi jednostavnim povlaĉenjem miša. Ikone (sliĉice) koje se nalaze pored
podatka grafiĉki odreĊuju tip podatka o kojem se radi, tako da će novi neklasificirani zahtjevi
biti oznaĉeni bijelim listom papira, prvostepeni predmeti zelenim itd. Prilikom pokretanja
programa na listi podataka se ispod naslova ˝DocuNova 2.0 ˝ nalazi pet vrsta informacija
grupisane: Broj neproĉitanih poruka, Broj novopristiglih predmeta, Broj novopristiglih prituţbi,
Broj predmeta ĉiji rok rješavanja istiĉe u roku od 30 dana i Broj kojima danas istiĉe ili je već
istekao rok ĉuvanja u rokovniku.
Statusna linija sluţi za obavještavanje korisnika o progresu neke akcije, ili jednostavno za
prikaz razliĉitih podataka. Na statusnoj liniji ćete naći broj podataka prikazanih u Listi
podataka, grafiĉki će biti prikazan napredak pri uzimanju podataka iz baze podataka i sl.
3 Prilagođavanje izgleda programa
Docunova posjeduje potpunu funkcionalnost Windows korisniĉkog interfejsa koji se moţe

prilagoĊavati prema ţelji korisnika. Pojedine dijelove programa je moguće po potrebi
prikazati ili sakriti da bi se dobila ţeljena funkcionalnost. Opcija Izgled u meniju na vrhu
ekrana sadrţi mogućnosti kojima mijenjate izgled programa (slika 4.1).
Slika 3.1
Koristite opciju Izgled na glavnom meniju da
biste prilagodili izgled programa svojim
potrebama.
Znak  ispred naziva ukazuje da je taj dio
programa trenutno vidljiv.
Da biste iskljuĉili neki dio programa pratite sljedeće korake:
Na meniju odaberite opciju Izgled

U padajućem meniju koji se otvori kliknite na dio programa koji ţelite iskljuĉiti.
Tako, na primjer, ako ţelite iskljuĉiti Hijerarhijsku listu alata uĉinite sljedeće:

Kliknite na opciju Prikaţi Hijerarhijsku listu alata
Primjetit ćete da ste iskljuĉivanjem Hijerarhijske liste alata oslobodili prostor za Listu
podataka. Hijerarhijsku listu alata moţete ponovno prikazati klikom na naslov Prikaţi
Hijerarhijsku listu alata iz opcije Izgled. Ako je Hijerarhijska lista alata ukljuĉena – aktivna,
tada se u svijetlom kvadratiću ispred naslova nalazi znak . Ako Hijerarhijsku listu alata

prikaţete na ovaj naĉin tada je dio Liste sa alatima prekriven Hijerahijskom listom alata.
Ovako ukljuĉenu Hijerarhijsku listu alata ponovo iskljuĉujete klikom na naslov Prikaţi
Hijerarhijsku listu alata iz opcije Izgled ili klikom na znak „X‟ koji se nalazi pored naslova
Hijerarhijska lista alata na vrhu Hijerarhijske liste alata.
Da biste ukljuĉili, odnosno aktivirali neki dio programa treba da uĉinite sljedeće:

U padajućem meniju koji se otvori kliknite na dio programa koji ţelite ukljuĉiti
Slika 3.2
Menu
Izgled
4. Dodavanje prečica
Ako neke od mapa ĉesto koristite i ţelite brz i jednostavan naĉin da im pristupite,
preporuĉujemo vam da napravite preĉicu na Listi alata (npr. u grupi Predmeti po registrima
moţete imati preĉicu na mapu Djelovodnik predmeta i akata – Pogledajte sliku 5.1.).
Da biste dodali novu preĉicu potrebno je da pratite sljedeće korake:
Ako Hijerarhijska lista alata nije prikazana (ukljuĉena), tada je treba ukljuĉiti
(Pogledajte Poglavlje 4 - PrilagoĊavanje izgleda programa)
Na Hijerarhijskoj listi alata kliknite desnim dugmetom miša na mapu za koju ţelite napraviti
kraticu.
Na meniju koji se pojavi kliknite na opciju Dodaj preĉicu na Listu sa alatima.
Preĉica treba da se pojavi na Listi alata, u grupi kojoj pripada
Slika 4.1
Dodavanje prečica na Listu
alata
Kliknite desnim dugmetom miša
na mapu i iz menija odaberite
Dodaj na listu alata.
5. Sklanjanje prečica
Ako ţelite skloniti neku od preĉica sa Liste alata pratite sljedeće korake:
Ako Lista alata nije prikazana (ukljuĉena), tada je treba ukljuĉiti

(Pogledajte Poglavlje 4 - PrilagoĊavanje izgleda programa)
Na Listi alata kliknuti desnim dugmetom miša na preĉicu koju ţelite skloniti sa liste
Na meniju koji se pojavi kliknuti na opciju Ukloni preĉicu
Dobićete upozorenje Da li ste sigurni da ţelite ukloniti preĉicu?

Odabirom opcije DA, preĉica se više ne nalazi na Listi alata
6. Alat Osvježi
Ako ţelite biti sigurni da pikazana Lista podataka sadrţi najnovije podatke, tada moţete
koristiti alat Osvjeţi prikaz iz opcije Izgled sa glavnog menija, ili dugme Osvjeţi prikaz sa
trake sa alatima (ili tipku F5 na tastaturi). Nakon klika na alat Osvjeţi prikaz najnoviji podaci
se uzimaju iz baze podataka i prikazuju na listi.
Slika 6.1
Opcija Osvježi prikaz
7. Alat za pretraživanje (Traži – standardna pretraga)
Ukoliko imate potrebu da hitno i efikasno pronaĊete bilo koji predmet koji je u fazi rješavanja
(ili je moţda već zakljuĉen / rješen), najlakši naĉin za njegovo pronalaţenje jeste korištenje
alata 'Traţi'.
Kao prvo potrebno je znati da li traţite aktivni ili arhivirani predmet. Ukoliko traţite aktivni
predmet (dakle predmet koji je još u fazi rješavanja, ili je zakljuĉen, ali nije arhiviran) tada
treba kliknuti na opciju 'Predmeti po registrima' iz hijerarhijske liste alata (mada moţete
kliknuti i na 'Docunova 2.0', 'Pristigli predmeti' ili 'ProslijeĊeni predmeti') a potom iz trake sa
alatima kliknuti na ikonu 'Traţi', kao što je prikazano na donjoj slici.
Slika 7.1
Alat 'Traži'
Potom ćete dobiti opciju (alat) za pretraţivanje aktivnih predmeta. Pogledajte na donju sliku.
Slika 7.2
Pretraživanje (Aktivni
predmeti)
Sa slike se vidi da pretraţivanje moţemo vršiti po pet ktiterijuma, a sada ćemo se pozabaviti
svakim od ovih kriterijuma pojedinaĉno:

Pretraţivanje po identifikacionom broju (Identifikacioni broj). Vidimo da ovde pretraţivanje
moţemo vršiti tako što ćemo ukucati samo redni broj predmeta, identifikacioni broj predmeta
(ako znamo cijeli ident. broj), Šifru klasifikacione oznake predmeta ili broj predmeta
pošiljaoca. Dakle potrebno je samo ukucati traţeni podatak u odgovarajuće polje i zatim
kliknuti na dugme 'Traţi' i dobićemo traţeni predmet (predmete).
Pretraţivanje po datumu podnošenja (Datum podnošenja).
Slika 7.3
Pretraživanje
(Datum podnošenja)
Kao što vidite sa slike pretraţivanje moţete da vršite po datumu podnošenja

predmeta, ali i za zadati vremenski interval (opcija 'Podnešen izmeĊu').
Pretraţivanje po podnosiocu predmeta (Podnosilac).
Slika 7.4
Pretraživanje
(Podnosilac)
Dakle kao što vidite na slici, ovde pretraţivanje moţete vršiti za fiziĉko ili za pravno
lice. Ukoliko vršite pretraţivanje predmeta koje je podnijelo fiziĉko lice tada moţete
pretraţivati po sljedećim kriterijumima: Matiĉni broj Prezime, Ime.
Ukoliko vršite pretraţivanje predmeta koje je podnijelo pravno lice tada moţete pretraţivati
po sljedećim kriterijumima: Matiĉni broj (ID Broj), Naziv podnosioca i ne morate znati taĉan
naziv pravnog lica, dovoljno je da ukucate prvih nekoliko slova naziva i znak „%“ i, ili ako
niste sigurni sa kojim poĉinje naziv pravnog lica ukucate %nekoliko slova i opet % npr:
%teh% i izbaciće vam sve predmete koji u nazivu podnosioca sadrţe ova slova.
Pretraţivanje po uposlenicima (Zaposlenik).
Slika 7.5
Pretraživanje
(Službenik)

Dakle u programu Docunova 2 moţete vršiti i pretraţivanje po uposlenicima. Kao što
moţete vidjeti sa slike pretraţivanje moţete vršiti filtrirajući uposlenike po organizacionim
jedinicama kojima pripadaju (ili posmatrajući sve organizacione jedinice zajedno).
Ono što je jako vaţno znati jeste da kada izaberete ime sluţbenika i kada zadate neki
vremenski interval za pretragu, program će pronaći sve predmete u kojima je taj sluţbenik
kreirao svoju zabilješku u pomenutom vremenskom intrevalu.
Dakle jako je vaţno shvatiti da koristeći ovu opciju pretrage program neće pronaći predmete
koji se nalaze na obradi kod navedenog sluţbenika (za zadati period), već će pronaći sve
predmete u kojima je pomenuti sluţbenk kreirao svoju zabilješku u zadatom periodu (što
znaĉi da je u tom periodu radio na tim predmetima).
Pretraţivanje po nazivu predmeta (Predmet)
Slika 7.6
Pretraživanje
(Predmet)
Ova opcija omogućava pretraţivanje po nazivu predmeta. Na slici vidimo da moţemo

pretraţivati Unaprijed definisane predmete i Proizvoljne (sporo pretraţivanje). Unaprijed
definisane pretraţujemo tako što kliknemo na dugme sa tri taĉkice i izaberemo predmet iz
liste predmeta koja nam se otvori. Ako pretraţujemo proizvoljne predmete onda odaberemo
ovu opciju i u donje polje upišemo naziv predmeta koji je kreiran ruĉno i kliknemo na traţi.
8. Alat za pretraživanje (Napredna pretraga)
Pored obiĉne pretrage postoji i Napredna pretraga koja, kako joj i ime govori ima mnogo
dodatnih opcija i kriterija po kojima moţemo izvršiti pretragu.
Praktiĉno skoro da ne postoji podatak u vezi predmeta koji ne moţemo dobiti pomoću
napredne pretrage.
Postoje 4 osnovna krijterija pretrage a to su:
1. Osnovni podaci
2. Konaĉni statusi
3. Arhiva
4. Podnosilac
Za svaki od ovih kriterija biramo dvije kategorije predmeta, a to su:
- status predmeta: nearhivirani (znaĉi aktivni) ili arhivirani i

- registar u okviru kojeg ţelimo da traţimo predmete

Slika 8.1
Kriteriji napredne
pretrage
8.1. Osnovni podaci
Ako ţelite vršiti pretraţivanje po osnovnim podacima prvo morate odabrati nearhivirane ili
arhivirane predmete. Nakon toga birate registar koji ţelite da pretraţujete.
Slika 8.2
Pretraga po
osnovnim podacima
Prva dva polja su „Šifra org. jedinice“ i „šifra klas. oznake“, što radi na isti naĉin kao i kod
obiĉne pretrage. Ukoliko upišete samo šifru organizacione jedinice pronaći će sve predmete
koji su signirani na tu organizacionu jedinicu, a ako upišete i klasifikacionu oznaku pronaći će
sve predmete koji su signirani na tu organizacionu jedinicu, a imaju upisanu klasifikacionu
oznaku. TakoĊer moţete koristiti i pretragu samo po kasifikacionoj oznaci.
Zatim imamo slijedeća dva polja „podneseni u intervalu“ pomoću kojih suţavamo pretragu
samo na predmete podnesene u zadatom intervalu. Da bi koristili ovu opciju moramo ĉekirati
kvadratić ispred naziva opcije, ukoliko kvadratić nije oznaĉen ova opcija je neaktivna.
Naredne opcije su „Zakonski rok rješavanja“ koja nam u rezultatima pretrage izdvaja samo
predmete ĉiji je zakonski rok rješavanja u zadatom intervalu i „Riješeni u intervalu“ gdje će se
naći svi predmeti koji su riješeni, odnosno kojima je odreĊen konaĉan status u zadatom
intervalu.
Ovih navedenih šest opcija se mogu i kombinovati. Tako npr. Moţete vršiti pretragu za sve
predmete koji su:

 aktivni, dakle nearhivirani
 nalaze se u registru „Upisnik prvostepenih predmeta“
 signirani na sluţbu sa oznakom „05“,
 sa klasifikacionom oznakom „23“,
 koji su podneseni u intervalu od 01.04.2008. do 01.05.2008.,
 ĉiji je zakonski rok rješavanja od 01.05.2008. do 01.07.2008.
 i koji su riješeni u intervalu od 01.05.2008. do 01.07.2008.
Ovako izgledaju zadati gore navedeni parametri i rezultat pretrage u ovom sluĉaju:
Slika 8.3
Pretraga po
predmetu
Poslednji parametar pretrage je pretraga po konkretnom predmetu, gdje sa liste odaberemo

unaprijed definisani predmet i u rezultatima pretrage će biti svi predmeti sa tim nazivom,
odnosno svi predmeti koji su kreirani na osnovu tog unaprijed definisanog predmeta.
8.2. Konaĉni statusi
Ako ţelite vršiti pretraţivanje po konaĉnim statusima prvo morate odabrati nearhivirane ili
arhivirane predmete. Nakon toga birate registar koji ţelite da pretraţujete.
Prva kategorija su „konaĉni statusi“ gdje imamo listu ponuĊenih konaĉnih statusa koji se
mogu odrediti u predmetima. Ako oznaĉite jedan konaĉan status pronaći će sve predmete sa
oznaĉenim konaĉnim statusom, a ukoliko ih oznaĉite dva ili više pronaći će sve predmete koji
imaju bilo koji od oznaĉenih konaĉnih statusa.
Ista logika se primjenjuje i sa „Ostalim podacima“ i sa „Taksama“. Kao i kod pretrage po

osnovnim podacima i ovdje moţete kombinovati parametre, tako da npr. Moţete vršiti
pretragu za premete koji su:
 zakljuĉeni sa konaĉnim statusom „uvaţen“
 u kojima je „Izjavljena ţalba“ i
 u kojima je naplaćena taksa
Ovako izgledaju zadati gore navedeni parametri i rezultat pretrage u ovom sluĉaju:

Slika 8.4
Pretraga po
konačnim statusima
8.3. Podnosilac
Ako ţelite vršiti pretraţivanje po podnosiocu prvo morate odabrati nearhivirane ili arhivirane
predmete. Nakon toga birate registar koji ţelite da pretraţujete.
Prvo ĉekirate kvadratić ispred opcije podnosilac da bi parametri postali aktivni. Nakon toga
birate da li ţelite pretraţivati predmete u kojima je podnosilac fiziĉko ili pravno lice.
Ako je u pitanju fiziĉko lice upišete parametre u jedno od polja „Matiĉni broj“, „Prezime“ ili
„Ime“ ili moţete kombinovati ova tri polja, npr.
Slika 8.5
Pretraga po
podnosiocu
Kao rezultat pertrage dobićemo sve predmete u kojima je podnosilac osoba sa upisanim
matiĉnim brojem, prezimenom i imenom. Ukoliko ne znamo matiĉni broj osobe moţemo
upisati prezime i ime osobe, samo prezime ili samo ime. Ĉak ne moramo znati ni prezime i
ime u potpunosti korištenjem operatora „%“. Operator zamjenjuje dio teksta, tako da ako
upišete prvih nekoliko slova prezimena ili imena i nakon toga operator, znaĉi da ćete dobiti
sve predmete u kojima su podnosioci osobe ĉije prezime ili ime poĉinje sa upisanim slovima.
Ukoliko operator upišemo na poĉetak a poslije neoliko slova dobićete predmete ĉiji su
podnosioci osobe ĉije se prezime završava sa upisanim slovima. Ako upišete operator, pa
nekoliko slova, i ponovo operator znaĉi da traţimo predmete ĉiji podnosioci bilo gdje u svom
prezimenu imaju upisana slova. Tako je npr. dovoljno je da u polje prezime upišeno „Hot%“ i
dobićemo sve predmete u kojima su podnosioci osobe ĉije prezime poĉinje sa „Hot“.
Primjena ovih operatora je moţda ĉak korisnija kod pretrage po pravnim licima gdje u polje
„Naziv podnosioca“ ukoliko ne znate taĉan naziv pravnog lica moţete korištenjem operatora
pronaći predmete po dijelu imena pravnog lica npr %promet% ili %doo%.

Ukoliko odaberete fiziĉko lice a u polja matiĉni broj, prezime ili ime ne upišete ništa pronaći
će sve predmete kod kojih su podnosioci fiziĉka lica. Isti princip je za pravno lice.
Ukoliko odaberete fiziĉko ili pravno lice, u polja matiĉni broj, prezime i ime ne upišete ništa i
ĉekirate polja „Drţava“ „Općina“, „Mjesto“ i „Adresa“ i odaberete iz liste ponuĊenu drţavu,
općinu, mjesto i adresu dobićemo sve podnosioce sa tom adresom moţete pronaći sve
podnosioce na nekoj odreĊenoj adresi.
Slika 8.6
Pretraga po
podnosiocu
8.4. Arhiva
Poslednji kriterij pretrage je arhiva, što znaĉi da pod ovom opcijom moţete pretraţivati samo
arhivirane predmete. Ova opcija nije aktivna ako se u polju „Arhiviran ili nearhiviran“ ne
odabere „Arhivirani“. Zatim odaberemo za koji registar ţelimo da pretraţujemo.
Slika 8.7
Pretraga po arhivi
Prva kategorija je pretraţivanje predmeta po vremenu arhiviranja pa tako moţete ukljuĉiti

opciju „Arhivirani u intervalu“ i izaberete interval, što znaĉi da ćete dobiti sve predmete koji su
arhivirani u zadatom intervalu.
Slijedeća kategorija je pretraţivanje po periodu ĉuvanja u arhivi, pa tako odaberete interval, i
dobićete sve predmete ĉiji rok ĉuvanja u arhivi odgovara zadatom intervalu.

Zatim imamo tri polja „Stalaţa/Raf, Polica i Registrator“ gdje moţete vršiti pretragu po ova tri
kriterija da bi u fiziĉkoj arhivi mogli pronaći neki redmet koji ste pronašli kroz pretragu.
Naravno podrazumijeva se da prilikom arhiviranja trebate unijeti ova tri podatka, da bi ih
mogli iskoristiti u traţenju predmeta u fiziĉkoj arhivi.
Poslednji parametar pretrage je po periodu arhiviranja. Postoji šest ponuĊenih operatora koje
moţete odabrati sa liste, što moţete vidjeti na slijedećoj slici.
Slika 8.8
Pretraga po periodu
arhiviranja
To su:
 „=“ (jednako) ako odaberete ovaj operator u slijedeće polje upišete broj godina (1, 2,
3, 4, 5 ili 10) dobićete sve predmete koji su arhivirani na upisani broj godina
 „>“ (veće) ako odaberete ovaj operator u slijedeće polje upišete broj godina (1, 2, 3,
4, 5 ili 10) dobićete sve predmete koji su arhivirani na više godina od upisanog broja
 „ više godina od upisanog broja
 „>=“ (veće ili jednako) ako odaberete ovaj operator u slijedeće polje upišete broj
godina (1, 2, 3, 4, 5 ili 10) dobićete sve predmete koji su arhivirani na isti i veći broj
unesenih godina
 „<“ (manje) ako odaberete ovaj operator u slijedeće polje upišete broj godina (1, 2, 3,
4, 5 ili 10) dobićete sve predmete koji su arhivirani na manje godina od upisanog
broja
 „<=“ (manje ili jednako) ako odaberete ovaj operator u slijedeće polje upišete broj
godina (1, 2, 3, 4, 5 ili 10) dobićete sve predmete koji su arhivirani na isti i manji broj
unesenih godina
 „trajno“ ako odaberete ovaj operator polje za unos broja godina postaje neaktivno, i
dobićete sve predmete koji su arhivirani trajno.
8.5. Štampa rezultata pretrage
Pomoću napredne pretrage moţete da dobijete najraznovrsnije informacije koje vrlo lako
moţete štamati kao izvještaj. Ako ste vršili pretragu po bilo kojem kriteriju dobijene rezultate
moţete da odštampate u formi izvještaja.
Slika 8.9
Štampa rezultata
pretrage
Dovoljno je kliknuti na dugme „Štampaj“ i dobićete formu za štampanje trenutnih rezultata

pretrage. Primjetićete da forma za štampanje ukljuĉuje sve kolone koje su prikazane u gridu.
Ukoliko ne ţelite da pojedine kolone budu odštampane, moţete ih jednostavn izbaciti na
slijedeći naĉin:
Kliknemo na dugme „Kolone“ i pojavi nam se prozorĉić koji u sebi već sadrţi tri kolone koje
trenutno nisu prikazane u gridu. Kolone koje ne ţelimo da budu prikazane, a samim tim ni

odštampane jednostavno kliknemo na naziv kolone lijevom tipkom miša i ne puštajući tipku
prevuĉemo do prozorĉića i nakon toga pustimo tipku. Na isti naĉin kolone kasnije moţemo
vratiti u grid.
Slika 8.10
Izbacivanje kolona iz
štampe
Kada smo izbacili kolone koje ne ţelimo štampati kliknemo na dugme „Štampaj“ i dobijemo
formu za štampanje samo sa kolonama koje ţelimo štampati.
Slika 8.11
Zaglavlje i podnožje
Ako ţelimo dodati naslov našem izvještaju moţemo koristiti opciju „Header and Footer“.
Upišemo tekst zaglavlja i podnoţja, odaberemo poravnanje u margini, poravnanje na vrhu,

sredini ili dnu, i odaberemo veliĉinu i vrstu slova (font), i upisani tekst će biti prikazan i
odštampan.
Slika 8.12
Podešavanje
zaglavlja i podnožja

Slika 8.13 Izgled odštampanih rezultata pretrage
Što se tiĉe exportovanja rezultata pretrage, svih predmeta ili samo selektovanih (multiselect)
to je objašnjeno u narednom poglavlju.
9. Eksportovanje (izvoz) podataka
Pored izvještaja koje moţemo pokrenuti iz sekcije „izvještaji“ na sva 3 nivoa, moguće je
izvršiti export trenutno prikazanih predmeta u gridu otvoriti ih u Microsoft Excelu ili sliĉnom
programu i po potrebi editovati i na taj naĉin kreirati svojevrstan izvještaj po bilo kojim
kreiterijima.
Exportovati moţemo predmete koji se nalaze u bilo kojem od registara, rezultate pretrage i
napredne pretrage. TakoĊer moguće je exportovati sve predmete iz grida ili samo odreĊene
predmete koje oznaĉimo (multiselect).
Export svih predmeta iz grida
Bilo da smo kliknuli na neki od registara, ili smo postavili parametre pretrage (obiĉne ili
napredne) i dobili rezultate i ţelimo da exportujemo sve predmete iz grida dovoljno je da
oznaĉimo jedan predmet i nakon toga pritisnemo kombinaciju tipki sa tastature „CTRL+E“ i
pojaviće nam se prozor za snimanje exportovanog dokumenta.
Slika 9.1
Snimanje
exportovanog
dokumenta
Saĉuvate dokument negdje na raĉunar.

Otvorite excel, open, navesti gdje se nalazi exportovani file, u „Files of type“ odabrati „All
files“ i izabrati exportovani fajl.

Slika 9.2
Uvoz (import)
podataka u excel
Na slijedećem prozoru odabrati opciju „Delimited“ i u polju „File origin“ izabrati „65001 :
Unicode (UTF-8)“ kao na slijedećoj slici
Slika 9.3
Podešavanje uvoza u
excel
Zatim na „Next“ pa podesiti opcije na „Delimiters“ treba da bude ukljuĉeno „Tab“ i ĉekirati
„Other“ i upisati „Taĉka zarez“, kao na slijedećoj slici
Slika 9.4
Podešavanje uvoza u
excel
Dalje ide „Next“ i „Finish“.

Nakon toga dobijamo dokument u vidu excelove tabele sa svim kolonama koji naknadno
moţemo editovati, ubacivati nove ili ukloniti neku od postojećih kolona

Slika 9.5
Izgled uvezenih
podataka
Export samo označenih predmeta iz grida (multiselect)
Postupak se razlikuje samo na poĉetku kada se izvrši selektovanje predmeta, ostatak je

potpuno isti. Dakle drţeći pritisnutu tiku „CTRL“ kliknemo lijevom tipkom miša i oznaĉimo one
predmete koje ţelimo exportovati.
Slika 9.6
Multiselecting export
Nakon toga proĊemo isti postupak kao i kod exporta svih predmeta iz grida.
10. Docunova 2
Slika 10.1
Docunova 2
Opcija koja daje
naosnovnije informacije
korisniku programa
Docunova 2 je dio programa koji će vam pomoći da lako pristupite sadrţajima kao što su :

Broj neproĉitanih poruka
Broj novopristiglih predmeta
Broj novopristiglih prituţbi
Broj nezakljuĉenih predmeta ĉiji rok rješavanja istiĉe u roku od 7 dana
Broj predmeta kojima danas istiĉe il je već istekao rok ĉuvanja u rokovniku
Opcija „Broj neproĉitanih poruka‟ nam daje uvid u sve novopristigle (neproĉitane) poruke.
Dovoljno je samo jednom kliknuti lijevim dugmetom miša na ponuĊenu opciju da biste ušli.
Opcija „Broj novopristiglih predmeta‟ daje nam na uvid predmete koje logirani korisnik još
uvjek nije prihvatio (niti odbio). Onog momenta kad predmet bude prihvaćen više neće biti
dostupan pod ovom opcijom, nego će biti dostupan samo u folderu/mapi „Pristigli predmeti‟.
Isto vaţi i za poruke i prituţbe. Dakle kad proĉitate novopristiglu poruku ona će od tog
momenta biti dostupna samo na lokaciji Poruke>Pristigle poruke, odnosno prituţbe će biti
dostupne samo na lokaciji Prituţbe>Pristigle prituţbe. Opcija „Broj novopristiglih prituţbi‟ daje
uvid u sve nove prituţbe koje su stigle na vašu adresu. Što se tiĉe opcije „Broj nezakljuĉenih
predmeta ĉiji rok rješavanja istiĉe u roku od 7 dana‟, njeno ime već sve govori (s tim što će
se tu naći i svi oni predmeti kojima je rok već istekao i upozoravati vas na njih non-stop). I
konaĉno opcija „Broj predmeta kojima danas istiĉe ili je već istekao rok ĉuvanja u rokovniku‟
vas upozorava na predmete koje ste stavili u rokovnik (koje ste poslali vanjskim
institucijama).
11. Mijenjanje šifre (lozinke)
Svaki korisnik programa Docunova 2 imaće svoj korisniĉki nalog, koji se sastoji od
Korisniĉkog imena i lozinke (ovo je objašnjeno u prvom poglavlju pokretanje programa na
stranici br. 3). Korisniĉko ime ostaje uvijek isto, a šifru (lozinku) je moguće promijeniti na
slijedeći naĉin. U hijerarhijskoj listi alata kliknemo na opciju Dokumenti koji se edituju, i zatim
iz menija Alati odaberemo opciju Promijeni šifru.
Slika 11.1.
Opcija promijeni šifru
Nakon toga ćemo dobiti formu za unos u koju ćemo u prvo polje upisati staru šifru, u drugo
polje novu šifru i u treće polje ponovo novu šifru da potvrdimo.
Slika 11.2.
Unos stare i nove šifre

DIO II Konfigurisanje programa
1. Opće Postavke
Prije unosa i snimanja novog zahtjeva u program potrebno je izvršiti odreĊene pripremne
predradnje. Prva u nizu je prilagoĊavanje/odreĊivanje Opštih postavki. Na glavnom meniju
odaberite opciju Program > Opšte postavke tako da dobijete formu za unos Opštih postavki
koja se sastoji iz sljedećih praznih polja koja treba ispuniti shodno potrebama korisnika:
Naziv drţave, Entitet, Naziv kantona (ţupanije), Naziv općine i Naziv mjesta i Šifra
klasifikacione oznake za prituţbe. U donjem lijevom uglu forme za unos Opštih postavki
nalazi se opcija Štampaj izvještaje ćirilicom. Ukoliko je opcija aktivirana (), potvrda
podnosiocu zahtjeva će biti štampana Ćirilicom a ukoliko opcija nije aktivirana potvrda
podnosiocu zahtjeva će biti štampana Latinicom.
Slika 1.1
Podešavanje Općih
Postavki
Data je mogućnost
štampanja izvještaja
na latinici i ćirilici.
Napomena: Pogledajte Dio – Kreiranje Novog zahtjeva da biste saznali više o štampanju
Potvrde i zahtjeva podnosiocu zahtjeva, liste priloga i akata i A3 omotnice.
2. Unos i izmjena organizacione strukture
Na glavnom meniju odaberite opciju Alati > Unos i izmjena organizacione strukture tako da
dobijete formu za unos Organizacionih jedinica - Općinska odjeljenja/odjeli koja se sastoji iz
sljedećih praznih polja koja treba ispuniti shodno potrebama korisnika: Šifra organizacione
jedinice i Naziv organizacione jedinice. Nakon unosa potrebnih podataka u odgovarajuća
polja potrebno je kliknuti na opciju Dodaj ili Dodaj pod a zatim Zatvori. Na isti naĉin se vrši
brisanje odreĊene organizacione jedinice s tom razlikom što umjesto opcije Dodaj ili Dodaj
pod kliknete opciju Obriši a zatim Zatvori.
Slika 2.1
Unos i izmjena
organizacione
strukture.

Ukoliko ţelite brisati jednu od postojećih organizacionih jedinica koja u sebi sadrţi aktivne
korisnike, tada je potrebno ili korisnika prebaciti u drugu organizacionu jedinicu ili korisnika
oznaĉiti neaktivnim.
Slika 2.2
Brisanje
organizacione
jedinice
3. Unos i izmjena ostalih institucija
Na glavnom meniju odaberite opciju Alati > Unos i izmjena ostalih institucija tako da dobijete
formu za unos Ostale institucije, koja se sastoji iz sljedećih praznih polja koja treba ispuniti
shodno potrebama korisnika: Šifra institucije (Code), Naziv institucije i Lista postojećih
institucija. Nakon unosa potrebnih podataka u odgovarajuća polja potrebno je kliknuti na
opciju Dodaj ili Dodaj pod a zatim Zatvori. Na isti naĉin se vrši brisanje odreĊene institucije, s
tom razlikom što umjesto opcije Dodaj ili Dodaj pod kliknete opciju Obriši a zatim Zatvori.
Slika 3.1
Ostale
institucije
.
4. Unos i izmjena klasifikacionih oznaka
Klasifikacionih oznaka ima 49 (u Federaciji) i predstavljaju nešto što je propisano zakonom

(Sluţbeni list...). Da biste izvršili unos klasifikacionih oznaka u DocuNovu potrebno je
poduzeti sljedeće korake. Na glavnom meniju odaberite opciju Alati > Unos i izmjena
klasifikacionih oznaka tako da dobijete formu za unos Klasifikacionih oznaka koja se sastoji
iz sljedećih praznih polja koja treba ispuniti shodno potrebama korisnika: Šifra klasifikacione
oznake i Naziv klasifikacione oznake. Nakon unosa potrebnih podataka u odgovarajuća polja
potrebno je kliknuti na opciju Dodaj ili Dodaj pod (ova druga ukoliko klasifikacija sadrţi pod-
klasifikacionu oznaku), a zatim Zatvori. Na isti naĉin se vrši brisanje odreĊene klasifikacione

oznake s tom razlikom što umjesto opcije Dodaj ili Dodaj pod kliknete na opciju Obriši a
zatim Zatvori.
Slika 4.1
Unos i izmjena
klasifikacionih
oznaka
5. Unos i izmjena putanja dokumenta
Na glavnom meniju odaberite opciju Alati > Unos i izmjena putanja dokumenata tako da
dobijete formu za Unos i izmjena putanja zahtjeva koja se sastoji iz Liste postojećih putanja,
(ako su prethodno kreirane), u ĉijem dnu su ponuĊene slijedeće opcije: Obriši (sluţi za
brisanje nepotrebne, ranije unesene putanje), Izmijeni (sluţi za izmjenu već postojeće, ranije
unesene putanje) i Novi (sluţi za kreiranje nove putanje zahtjeva).
Slika 5.1
Unos i izmjena
putanje zahtjeva.
Odabirom (klikom) opcije Novi, otvara se forma za Definisanje putanje zahtjeva. U gornjem
dijelu forme nalazi se prazno polje u koje treba upisati Naziv putanje (ovdje moţemo staviti
naziv sluţbe ili brojnu oznaku i sve korake navedene u putanji npr: Urbanizam/NO – Obr- NO
– Obr - Arh). Sljedeće prazno polje je Redoslijed u putanji zahtjeva i sluţi za definisanje
redoslijeda, odnosno kojom, jedino mogućom putanjom i kojim redom, će se odreĊeni
zahtjev kretati. Redoslijed se kreira jednostavnim klikom na znak + koji se nalazi sa desne
strane forme za Definisanje putanje zahtjeva, nakon ĉega dobijemo listu funkcija (npr.
Referent, Naĉelnik odjeljenja, Pisarnica itd.), koje su praktiĉno stajne taĉke u redoslijedu
putanje zahtjeva. Redoslijed funkcija do kojih će zahtjev putovati mijenjamo pomoću strelica
gore/dole koje se isto tako nalaze sa desne strane.

Donji dio forme za Definisanje putanje zahtjeva sadrţi Listu akcija pomoću koje jednostavnim
odabirom () dodjeljujemo odnosno oduzimamo permisije (autorizacije, dozvole) za vršenje
odreĊenih radnji nad zahtjevom, funkcijama iz redoslijeda.
Slika 5.2
Definisanje
putanje
zahtjeva
Napomena: Prilikom definisanja redoslijeda u putanji zahtjeva veoma je bitno da se poĉetna

taĉka ne definiše u listi funkcija ukoliko ta funkcija vrši klasifikaciju zahtjeva.
Putanje je moguće i deaktivirati. To znaĉi da ukoliko imamo putanju koja nam više nije
potrebna (po kojoj se više ne kreću predmeti), ili imamo putanju po kojoj se još uvijek kreću
predmeti, ali po njoj nećemo slati niti jedan novi predmet, moţemo da je uĉinimo neaktivnom.
Nakon toga se ta putanja neće više moći koristiti za bilo koji novi predmet. A oni predmeti koji
još uvijek teku po datoj putanji neće biti izgubljeni, oni će po toj putanji ići sve do svog
rješavanja i arhiviranja.
Slika 5.3
Deaktiviranje
putanja
Ukoliko ţelite da imate pregled svih putanja i aktivnih i neaktivnih, potrebno je ĉekirati
(štrihirati) polje 'Prikaţi i neaktivne putanje'.

Putanju ćete deaktivirati tako što ćete izabrati ţeljenu putanju i potom kliknuti na dugme
'Obriši'. Nakon toga će vas program pitati da li ste sigurni da ţelite da izbrišete (deaktivirate)
putanju. Ukoliko ste sigurni potrebno je da potvrdite svoju odluku i putanja će biti
deaktivirana.
Deaktiviranje putanje ne utiĉe na vidljivost podataka iz predmeta koji su se kretali po datoj
putanji u izvještajima 2. i 3. nivoa. To znaĉi da ćete svoje podatke imati raspoloţive u
izvještajima i nakon deaktivacije putanje.
Napomena: Kad jednom deaktivirate putanju nećete više moći izvršiti njeno ponovno
aktiviranje.
6. Unos i izmjena predmeta i priloga
Pomoću ovog alata je moguće izdefinisati sve karakteristike i opisne termine svih procesa
(predmeta/zahtjeva) koji se pojavljuju kao zahtjevi upućeni prema općini. Dakle na ovom
mjestu se uz ˝Definisani tekst predmeta˝ zahtjevu/procesu/predmetu, unaprijed odreĊuju:
Organizaciona jedinica tj. opš(ć)insko odjeljenje koje će se inicijalno baviti rješavanjem tog
predmeta,
Zakonski rok za njegovo rješavanje ,
Ţeljeni rok za njegovo rješavanje (skraćeni rok),
Referentna vrijednost za poreĊenje (benchmark)
U koji registar (opš(ć)insku knjigu) će zahtjev biti zaveden (Djelovodnik predmeta i akata,
Upisnik prvostepenih predmeta....),
Klasifikacionu oznaku koju taj predmet nosi,
Unaprijed definisanu putanju predmeta po kojoj će se iskljuĉivo zahtjev moći slati,
Listu standardnih priloga, propisanih zakonom koje je potrebno priloţiti prilikom podnošenja
zahtjeva.
Na istom mjestu se takoĊe podešavaju podaci Ţeljeni rokovi i Referentne vrijednoasti za

sjledeće tipove izvještaja:
Rješevanje predmeta (radnih dana)
Aktivno utrošeno vrijeme na rješavanju (sati)
Pasivno utrošeno vrijeme na rješavanju (sati)
Pomoću istog alata je takoĊer moguće kreirati grupe i pod-grupe sliĉnih predmeta koristeći
opciju Dodaj pod.
Praktiĉno gore navedeno znaĉi da, kada se kreira novi zahtjev, prilikom unosa osnovnih
podataka o podnosiocu zahtjeva je dovoljno sa forme ˝Zahtjev˝ u dnu polja odabrati opciju
˝Unaprijed definisani
tekst predmeta˝, te sa ponuĊene liste odabrati ţeljeni Proces/predmet. Samim tim odabirom
smo tom predmetu već odredili gore navedene odrednice. Te ponuĊene opcije je moguće
promijeniti ukoliko je to potrebno, iz bilo kog razloga, a ako smo zadovoljni gore pomenutim
ponuĊenim opcijama tada je dovoljno da kliknemo na ˝Saĉuvaj˝ i tako snimimo novi zahtjev.
Da biste kreirali jedan novi predmet sa unaprijed definisanim gore navedenim odrednicama,
potrebno je odabrati sljedeće korake:
Na glavnom meniju odaberite opciju Alati > Unos i izmjena predmeta i priloga tako da
dobijete formu za unos Predmeti i prilozi koja se sastoji iz Liste predmeta i Liste priloga za
odabrani predmet. Sa desne strane na formi pored Liste predmeta su ponuĊene opcije
Dodaj, Dodaj pod, Otvori i Obriši. Pomoću opcije Dodaj vršimo kreiranje i svrstavanje na listu
novog Predmeta te mu odredimo gore navedene odrednice. Ako na listi oznaĉimo već
uneseni predmet i kliknemo dugme Otvori otvorićemo već uneseni Predmet sa liste te izvršiti
njegovu dalju klasifikaciju. Na ovom mjestu prilikom kreiranja novog predmeta definišemo
zakonski, ţeljeni i referentni rok rješavanja odreĊenog predmeta, organizacionu jedinicu,
registar, klasifikacionu oznaku, definisanu putanju kretanja predmeta, registar ReNova

programa u koji se proslijeĊuju podaci iz ovog procesa, kao i podaci o ţeljenim rokovima i
referentnim vrijednostima koji se odnose na izvještaje 2. nivoa: Rješavanje predmeta (radnih
dana), Aktivno utrošeno vrijeme na rješavanju (sati), Pasivno utrošeno vrijeme na rješavanju
(sati).
Slika 6.1
Predmeti i prilozi
Lista predmeta
Slika 6.2
Predmeti i prilozi
Forma za definisanje
premeta
Što se tiĉe dodavanja Priloga i Akata uz odabrani Predmet, odabirom opcije Dodaj (u zoni
'Lista priloga za odbrani predmet') dobijemo formu za kreiranje liste Priloga. Koristeći opcije
Novi i Otvori vršimo kreiranje i svrstavanje na listu novih Priloga i Akata za odreĊeni
Predmet.
Slika 6.3
Predmeti i prilozi
Lista priloga za
odabrani predmet

Predmet (proces) je moguće i deaktivirati. Postupak deaktiviranja predmeta se odvija tako
što odaberete ţeljeni predmet (kliknete na njega da biste ga oznaĉili) i potom klinete na
dugme 'Otvori' (pojavi se prozor kao na slici 6.2). Nakon toga se otvori prozor Predmet u
kojem je potrebno da ĉekirate (štrihirate) polje 'Predmet je neaktivan (ne koristi se)'. Potom je
potrebno još samo da kliknete na dugme 'OK' i predmet (proces) će biti deaktiviran. Ukoliko
ţelite da ponovo aktivirate predmet potrebno je ponoviti gore opisani postupak i rašĉekirati
polje 'Predmet je neaktivan (ne koristi se)'. Nakon toga predmet će ponovo biti aktivan.
Ukoliko deaktivirate predmet (proces) kojeg još uvjek koriste odreĊeni zahtjevi, on će biti u
funkciji sve dok se pomenuti zahtjevi ne privedu kraju (tj. dok se ne riješe i ne arhiviraju), dok
se novi zahtjevi više neće moći pokretati na osnovu ovog deaktiviranog predmeta (procesa).
Napomena: Uvijek prije nego što krenete u postupak deaktiviranja bilo kojeg predmeta
(procesa) preporuĉuje se da ĉekirate polje 'Prikaţi i listu neaktivnih predmeta' koje se nalazi
na prozoru 'Predmeti i prilozi'. Na taj naĉin ćete vidjeti sve deaktivirane predmete (procese).
To je jako vaţno zbog ĉinjenice da Parent predmet ne moţe biti deaktiviran, sve kod svi
Child predmeti (pomenutog parent-a) ne budu deaktivirani.
7. Postavljanje/Podešavanje brojčanika
Na glavnom meniju odaberite opciju Alati > Postavljanje brojĉanika tako da dobijete formu za
unos Redni brojevi koja sadrţi listu registara (Registar neklasifikovanih predmeta,
Djelovodnik predmeta i akata, Upisnik prvostepenih predmeta i Upisnik drugostepenih
predmeta). Odabirom (markiranjem klikom) ţeljenog registra u produţetku na desnoj strani
se aktivira polje za upis rednog broja po ţelji korisnika. Ţeljeni redni broj se ili ruĉno ukuca ili
prelistava koristeći strelice lijevo/desno. Nakon odabira ţeljenog rednog broja promjenu
potvrdimo klikom na dugme OK u donjem desnom uglu forme za unos Redni brojevi.
Slika 7.1
Postavljenje
brojčanika
Slika 7.2
Redni brojevi
Lista kategorija
Napomena: Prilikom instaliranja Programa Docunova 2 brojĉanik rednih brojeva je moguće

vezati uz Registre, Organizacione jedinice ili Klasifikacione oznake. Od toga zavisi šta će biti
prikazano na listi za unos rednih brojeva.

8. Šabloni
Potrebno je prvo kliknuti na meni 'Alati' te izabrati opciju 'Unos i izmjena šablona', i otvoriće
se prozor kao na donjoj slici. Ukoliko ţelimo kreirati novi šablon kliknućemo na ikonu 'Novi
šablon'.
Slika 8.1
Kreiranje
novog
šablona
Kada kliknemo na novi šablon moramo popuniti podatke o šablonu, tj naziv šablona opis
šablon, grupa kojoj pripada i ĉekirati ako ţelimo da šablon bude ćiriliĉni.
Slika 8.2.
Snimanje šablona i
odabir grupe
Nakon što smo otvorili prazni dokument za kreiranje novog šablona upisujemo ţeljeni tekst
sa liste varijabli u gornjem dijelu gdje se nalaze alati, dakle praktiĉno vršimo odabir podataka
i informacija koje će se automatski generisati sa odreĊenog zahtjeva npr:
Slika 8.3.
Odabir
varijabli
Nakon što smo upisali sve podatke koje ţelimo da imamo u šablonu kliknemo na dugme
„Save‟ (Saĉuvaj) da bismo saĉuvali napravljeni šablon.

Ako ţelimo zakaĉiti šablon koji je već kreiran, odabraćemo opciju “novi document iz šablona”
izabrati šablon I onda trebamo zatvoriti listu šablona i na odjeljku “Lista dokumenata koji se
trenutno ureĊuju” kliknuti na šablon koji će se pojaviti u listi naziv dokumenta I odabrati opciju
snimi.
Slika 8.4.
Kačenje
šablona
Kreirane template (šablone) moţemo razvrstati i po grupama.Pri kreiranju šablona takoĊe je

moguće izabrati i grupu kojoj će taj šablon (template) pripadati.
Napomena: Moguće je vršiti reimenovanje šablona i grupa šablona po potrebi, kao i vršiti
brisanje šablona i grupa šablona koji vam više nisu potrebni.
9. Pomoćni dokumenti
U meniju pomoć imamo opciju „Pomoćni dokumenti“ pomoću koje moţemo postaviti
dokument sa odgovarajućim sadrţajem, koji će moći koristiti svi korisnici programa.
Slika 9.1
Pokretanje opcije
Pomoćni dokumenti
Nakon što smo pokrenuli opciju dobićemo formu za postavljanje dokumenta koja se sastoji iz
opcije „Putanja do dokumenta“ i pomoću dugmeta „Dodaj novi“ navedemo putanju do
dokumenta koji ţelimo postaviti. Kada odaberemo ţeljeni dokument biće ispisana njegova
putanja i trebamo još upisati naziv i opis dokumenta.
Slika 9.2
Dodavanje
pomoćnog dokumenta
Kliknemo na saĉuvaj, dobijemo obavijest da su podaci uspješno saĉuvani i dokument se

sada moţe koristiti od strane bilo kojeg korisnika jednostavnim klikom na njegov naziv.

Slika 9.3
Dodavanje
pomoćnog dokumenta
Slika 9.4
Pokretanje
pomoćnog dokumenta

DIO III Administriranje
1. Dodavanje novog korisnika
Na Hijerarhijskoj listi je prvo potrebno aktivirati (markirati) grupu Administracija. Na glavnom

meniju odaberite opciju Alati > Novi korisnik tako da dobijete formu za unos Podaci o
korisniku/grupi koja je podijeljena na dva dijela (dvije kartice) koji se meĊusobno preklapaju:
Podaci o korisniku i Podešavanje dozvola.
Slika 1.1
Meni Alati
Kada je odabrana
Grupa Administracija
Slika 1.2
Forma Podaci o korisniku
Nakon što se na dijelu Podaci o korisniku, ispunjavanjem praznih polja korisniku dodijeli Ime,
Organizaciona jedinica, Prezime, Matiĉni broj (JMBG), Korisniĉko ime i Šifra, potrebno je u
donjem lijevom uglu izabrati opciju Korisnik je aktivan. Zatim je potrebno korisniku dodati
odreĊene funkcije klikom na Dodaj funkciju da bi se otvorila Lista funkcija. Odabir funkcija se
vrši jednostavnim klikom () u kvadrate ispred naslova ţeljenih funkcija a zatim odabir
potvrdimo klikom na Dodaj funkciju.
Slika 1.3
Dodavanje
funkcija

Nakon što su ispunjeni Podaci o korisniku potrebno je kliknuti na Podešavanje dozvola te
izvršiti njihovu selekciju. Odabir i dodjeljivanje ţeljenih dozvola (permisija) za novog korisnika
se vrši jednostavnim klikom () u kvadrate ispred naslova ţeljenih dozvola a zatim odabir
potvrdimo klikom na Snimi. Ukoliko ne ţelimo snimiti sve unesene podatke o novom
korisniku, odaberemo opciju Odustani.
2. Dodavanje nove grupe korisnika
Dodavanje nove grupe korisnika se vrši na identiĉan naĉin kao i dodavanje novog korisnika s
tom razlikom što se na glavnom meniju odabere opcija Alati > Nova grupa tako da dobijete
formu za unos Podaci o korisniku/grupi.
Slika 2.1
Forma Podaci o
grupi
Preporuĉuje se da sve korisnike razvrstate po korisniĉkim grupama, a da ti korisnici sve

svoje permisije (kako globalne, tako i na registrima) ostvaruju kroz pripadnost pojedinoj
korisniĉkoj grupi.
Napomena: Na obje ove forme, na Dodavanju novog korisnika i na Dodavanje nove grupe
korisnika je moguće podesiti dozvole tzv. Globalne permisije, s tom razlikom da na korisniku
podešavamo dozvole samo za tog korisnika, a na grupama za sve korisnike koji pripadaju toj
grupi. Ove dozvole se podešavaju tako što na formi za unos novog korisnika (ili grupe
korisnika, isti je postupak) kliknemo na karticu Podešavanje dozvola.
Slika 2.2
Podešavanje
dozvola
Dozvole koje ćemo postaviti na ove grupe su date u dokumentu 'Permisije za grupe korisnika
u Docunova 2' i to oznaĉene su pod stavkom 'Dozvole za datu grupu korisnika (globalne
permisije)'. Sad kad imamo kreirane korisniĉke grupe izvršićemo dodavanje pojedinaĉnih

korisnika u te grupe. Na ovaj naĉin ćemo obezbijediti da korisnici ostvaruju sve svoje
permisije (Globalne permisije) kroz pripadnost korisniĉkoj grupi (a nikako pojedinaĉno, osim
u nekim specijalnim sluĉajevima).
3. Dodavanje nove funkcije
Na Hijerarhijskoj listi je prvo potrebno aktivirati (markirati) grupu Administracija. Na glavnom

meniju odaberite opciju Alati > Unos i izmjena funkcija tako da dobijete formu Unos i zmjena
funkcija koja je podijeljena na dva dijela: Naziv funkcije i Odjeljenje. Ukoliko ţelite dodati
novu funkciju potrebno je kliknuti na dugme 'Dodaj novu funkciju'.
Slika 3.1
Unos i izmjena
funkcija
Nakon što ste kliknuli na dugme 'Dodaj novu funkciju' dobićete prozor kao na sljedećoj slici.
Slika 3.2
Dodavanje
funkcija
Novu funkciju unosite tako što ćete njeno ime unijeti u polje 'Naziv nove funkcije', a u polje
ispod toga koje se zove 'Nova funkcija pripada organizacionoj jedinici' treba unijeti ime
organizacione jedinice kojoj nova funkcija pripada.

Funkciju je moguće i deaktivirati (a takoĊe i ponovo aktivirati). Kao što vidite sa slike 3.1
postupak deaktivacije se sastoji u tome da kliknete na ţeljenu funkciju (da bi je oznaĉili) , a
poslije toga kliknite na dugme 'Deaktiviraj funkciju', nakon ĉega će vas program pitati da li ste
sigurni da ţelite deaktivirati funkciju. Ukoliko ste sigurni da ţelite izvršiti deaktivaciju kliknite
na dugme 'OK'.
Postupak aktiviranja deaktivirane funkcije je potpuno identiĉan postupku deaktivacije, s tom
razlikom što će vam program ponuditi opciju 'Aktiviraj funkciju' (umjesto 'Deaktiviraj funkciju').
4. Unos i izmjena kalendara
Da bi pojedini izvještaji koji raĉunaju, posebno radne a posebno kalendarske dane, mogli
ispravno i taĉno funkcionisati potrebno je izvršiti podešavanje kalendara (ovo podešavanje
moţe vršiti samo sistem administrator (IT)). To se vrši pomoću opcije Unos i izmjena
kalendara. Da biste dobili ovu opciju kliknite na opciju Adminstracija (na hijerarhijskoj listi
alata), a potom na meni Alati i sa njega izaberite opciju Unos i izmjena kalendara.
Potom će se pojaviti prozor 'Podešavanje kalendara' sa kojeg treba da izaberete godinu koju
podešavate (nakon toga kliknite na 'Prihvati'.)
Slika 4.1a i 4.1b

Podešavanje
kalendara
Slika 4.2
Podešavanje radnih i
neradnih dana u
kalendaru
Nakon toga će se pojaviti prozor sa kalendarom u kojem treba da podesite radne i neradne
dane (neradni dani su oznaĉeni sa sa X). Dakle jednostavno kliknete na onaj datum (polje
kalendara koje predstavlja dan u mjesecu) koji ţelite da proglasite neradnim danom i sa
desne strane prozora izaberete opciju (kruţić) 'Neradni dan'. Na isti naĉin moţete i neradni
dan proglasiti za radni.
Nakon unesenih promjena potrebno je kliknuti na opciju 'Snimi' kako bismo sve uĉinjene
promjene saĉuvali.

5. Postavljanje dozvola na registre
Da bi korisnici programa (oni kojima je to potrebno) imali uvid i dozvole po pojedinim

registrima (registar neklasificiranih, djelovodnik predmeta i akata....itd), potrebno je da
općinski sistem administrator izvrši odreĊene radnje, odnosno postavi dozvole po registrima.
To se obavlja na slijedeći naĉin. Potrebno je na hijerarhijskoj listi pomoću plusa otvoriti grupu
Predmeti po registrima a zatim Sluţbeni registri.
Zatim pozicioniramo miš na ţeljeni registar te kliknemo desnim dugmetom na mišu, tako da
dobijemo prozor sa tri opcije: Dodaj preĉicu na listu sa alatima, Sakrij hijerarhijsku listu alata i
Postavi dozvole na registar. Odabraćemo ovu poslednju tako što ćemo lijevim dugmetom na
mišu kliknuti na nju i tako otvoriti formu/prozor 'Dozvole na registar'.
Slika 5.1
Postavljanje dozvola na registre
Slika 5.2
Dozvole na
registar
Gornji dio forme sadrţi naslove: Postavka dozvola na registar, Naziv registra na koji se
postavlja dozvola te Lista korisnika i grupa sa dozvolama na registar. Ako ţelimo dodati
dozvole za novog korisnika ili grupu, kliknućemo na opciju Dodaj tako da dobijemo formu
Dodaj korisnika ili grupu.
Nakon što sa ponuĊene liste postojećih korisnika ili grupa odaberemo one kojima ţelimo
dodijeliti dozvole na registar kliknemo na opciju Dodaj i taj korisnik će se pojaviti na Listi
korisnika i grupa sa dozvolama na registar. Odabirom opcije Ukloni vršimo suprotan proces
prethodnom. Pošto smo dodali ţeljene korisnike ili grupe pristupamo postavljanju odreĊenih
dozvola koje su izlistane u donjem dijelu forme Dozvole na registar pod naslovom Dozvole
za korisnika/grupu: (ime korisnika). Ĉekiranjem () kvadratića ispred odreĊene dozvole
praktiĉno i vršimo dodjelu odreĊene dozvole, odreĊenom korisniku/grupi, po odreĊenom
registru.

Po završetku postavljanja dozvola potrebno je kliknuti OK iz donjeg desnog ugla forme. Ako
ne ţelimo snimiti unesene promjene tada ćemo kliknuti opciju Odustani.
6. Lista problematičnih predmeta (Errors list)
Ova opcija je od velike pomoći IT administratoru (osobi

koja je zaduţena za odrţavanje ovog programa), zbog
toga što mu daje uvid u one predmete na kojima su
radnici koji rade na prijemu predmeta napravili pojedine
greške, kao što su: kreiranje špredmeta bez
organizacione jedinice ili klasifikacione oznake,
predmeti bez identifikacionog broja i sl...
Do ove liste ćete doći na sljedeći naĉin, kliknite na

odjeljak za administraciju (administracija), nakon toga
izaberite: Alati > Errors list .
Kad ste izabrali Errors list dobićete prozor 'Errors list'

Slika 6.1 Pokretanje Errors list kao na sljedećoj slici.
Slika 6.2
Errors list
Kao što vidite program vam daje uvid u problematiĉni predmet i to daje sljedeće podatke:
registar u kojem je predmet, podatak da li je predmet arhiviran (A - znaĉi da jeste arhiviran),
identifikacioni broj predmeta, naziv predmeta/procesa, ime obraĊivaĉa kod kojeg je predmet,
opis problema koji je nastao, datum podnošenja predmeta.
Moguće je exportovati listu problematiĉnih predmeta na isti naĉin kao što se exportuju i
predmeti iz grida ili rezultata pretrage (vidi poglavlje Eksportovanje (izvoz) podataka na strani
16.)

DIO IV Zahtjev/Predmet
1. Kreiranje novog predmeta/zahtjeva
Na Hijerarhijskoj listi je prvo potrebno aktivirati (markirati) grupu Predmeti po registrima. Na

glavnom meniju odaberite opciju Program > Novi predmet tako da dobijete formu za unos
Novog predmeta (Zahtjev).
Slika 1.1
Pokretanje
forme za Novi
predmet
Slika 1.2
Forma za unos
novog predmeta
1.1 Osnovni podaci
Prvo se popunjavaju Osnovni podaci poĉevši od Predmet je pokrenut po zahtjevu ili po

sluţbenoj duţnosti tako što oznaĉimo (kliknemo) kruţić ispred jedne od dviju ponuĊenih
opcija.
Zatim punimo Podatke o podnosiocu (ako se radi o zahtjevu) tako što ćemo kliknuti na opciju
Dodaj, koja se nalazi na desnoj strani izmeĊu opcija Otvori i Ukloni. Tako otvaramo formu
Podnosilac zahtjeva. Potrebno je prije svega izabrati da li je podnosilac fiziĉko ili pravno lice
(izabrati ţeljenu opciju). Forma se ispunjava tako što se traţeni podaci unose u bijela prazna
polja (JMBG (za fiziĉko lice), Broj Liĉne karte (za fiziĉko lice), Ime (za fiziĉko lice), Ime

roditelja (za fiziĉko lice), Prezime (za fiziĉko lice), Telefon, E-mail adresa, Podaci o mjestu
prebivališta..., odnosno Identifikacioni broj (za pravno lice), Ime podnosioca/stranke (za
pravno lice), dok su ostala polja ista kao i kod fiziĉkog lica i popunjavaju se na isti naĉin).
Polja koja imaju strelicu na svojoj desnoj strani, sadrţe već definisanu listu sa koje treba
odabrati ţeljenu Drţavu, Općinu, Mjesto, Adresu stanovanja i broj. Ukoliko je potrebno
postojeće definisane liste dopuniti tada treba kliknuti na plus koji se nalazi na lijevoj strani
svakog od polja, a ukoliko treba editovati već postojeće stvari sa liste tada treba kliknuti na
dugme '...' (dugme sa tri taĉkice), i eventualno upisati broj predmeta pošiljaoca. Nakon
završenog novog unosa potrebno je kliknuti na OK, ukoliko ţelimo saĉuvati promjenu, ili
Odustani, ukoliko to ne ţelimo.
Slika 1.1.1
Forma za
unos osnovnih
podataka
Prilikom unošenja imena (ili naziva pravnog lica) nakon što upišete prva tri slova program će
vam ponuditi listu podnosilaca ĉija imena poĉinju sa tim slovima, i kako se dalje upisuju
ostala slova imena program automatski filtrira i osvjeţava listu podnosilaca sa imenima koja
sadrţe unesena slova. Ukoliko već prepoznamo iz liste odgovarajuću stranku moţemo je
odabrati, ili ako je lista i dalje dugaĉka preĊemo na polje „Prezime“ i poĉnemo ga unositi, te
nakon unesena tri slova prezimena program filtrira sve osobe sa unesenim imenom i
poĉetkom prezimena. naravno ukoliko unesete cijelo ime i prezime osobe program će vam
ponuditi samo osobe sa taĉno tim imenom i prezimenom.
Slika 1.1.2
Filtriranje
podnosilaca po
imenu i prezimenu

Slika 1.1.3
Predmet po
zahtevu
stranke
A ukoliko je predmet pokrenut po sluţbenoj duţnosti tada treba izabrati opciju (kruţić) Po
sluţbenoj duţnosti i u polje Unutrašnji organ (ili eventualno Vanjska institicija, pošto imate
mogućnost pokretanja predmeta po sluţbenoj duţnosti od strane neke vladine vanjske
institucije) unijeti podatak (izabrati sa padajuće liste) o općinskom organu koji je pokretaĉ
predmeta po sluţbenoj duţnosti. U polje Podaci o stranci trebate unijeti podatke o stranci
koja je uzrok pokretanja predmeta po sluţbenoj duţnosti (tako što ćete kliknuti na dugme
'Dodaj'). Na sljedećoj slici je prikaz predmeta pokrenutoj po sluţbenoj duţnosti (u kojem je
pored ostalog izvršeno i dodavanje stranke na koju se predmet odnosi).
Slika 1.1.4
Predmet po
službenoj
dužnosti
U donjem dijelu polja Osnovni podaci definiše se Predmet (ovi podaci su isti i za predmet
pokrenut po zahtjevu i za predmet pokrenut po sluţbenoj duţnosti). Ukoliko odaberemo
Unaprijed definisan tekst predmeta tada na desnoj strani praznog prostora ispod kliknemo na
tri taĉkice da dobijemo listu definisanih Predmeta

Slika 1.1.5
Lista predmeta
Nakon što oznaĉimo ţeljeni tekst sa liste predmeta kliknemo na opciju OK ili Odustani. Ako
ste odabrali OK, oznaĉeni tekst će se pojaviti u praznom prostoru ispod naslova Unaprijed
definisan tekst predmeta kao i datum podnošenja te rok njegovog rješavanja. U sluĉaju da
odaberemo naslov Proizvoljan tekst predmeta tada je potrebno taj tekst (naslov zahtjeva),
kao i datum njegovog rješavanja upisati manuelno.
1.1.1 Ispravka podataka o podnosiocu
Uzmimo primjer:
Osoba „Fazila Zilkić“ je više puta bila podnosilac, s tim da je bila neudata i imala prezime „Zilkić“. Sada
podnosi novi zahtjev, ali sa promijenjenim prezimenom „Husić“. Prijemni radnik unosi novi predmet i u
sekciji „Podaci o podnosiocu“ u polje JMBG ukuca njen JMBG i program povuĉe ostale podatke.
MeĊutim sada treba promijeniti prezime, što prijemni radnik i uradi. Svi ostali podaci ostaju isti, samo
je prezime promijenjeno:
Slika 1.1.6
Promjena podatka o
podnosiocu učitanih
preko JMBG-a
Nakon što završimo sa unosom podataka i saĉuvamo predmet ono što se desilo je da sada u bazi
postoje dva seta podataka za istu osobu, sa istim JMBG-om ali sa promijenjenim prezimenom (ili bilo

kojim drugim podatkom koji promjenimo). Sa ovim se postiglo da se u ranijim predmetima koje je
Fadila podnosila sa prezimenom Zilkić taj podatak ne mijenja, jer je u tom momentu bio ispravan, već
će u svim budućim predmetima ako se podaci uĉitaju preko JMBG-a ponuditi novo prezime, jer je to
sada taĉan i aktuelan podatak.
Ukoliko je potrebno ispraviti neki od podataka o podnosiocu, bilo da je rijeĉ o pogrešci prilkom
kucanja, ili je došlo do promjene nekog podatka o podnosiocu, npr. promjena adrese, ili promjena
prezimena i sl. koristićemo opciju „Izmjena podataka o podnosiocu“ koja se nalazi u meniju „Alati“.
Slika 1.1.7
Pokretanje alata za
izmjenu podatka o
podnosiocu Slika 1.1.8
Izmjena podataka o
podnosiocu
Nakon što se unese JMBG pojave se svi setovi podataka za tu osobu (u ovom sluĉaju dva, a moţe ih
biti i više) kliknemo dva puta na ţeljeni set i ostala polja se popune. Promjenimo podatak koji ţelimo i
on će se primjeniti u svim predmetima u kojima je korišten odabrani set podataka.
Nakonšto se podnosilac unese u predmet, kroz sam predmet ga nije moguće promijeniti, već na gore
opisani naĉin. Korisnici koji imaju dozvole za editovanje osnovnih podataka (Prijemni radnici) kroz
predmet mogu samo dodati novog korisnika ili ukloniti postojećeg. Ako se odabere opcija „Otvori“
pojaviće se poruka koja objašnjava na kojem mjestu se podaci o podnosiocu mogu mijenjati, kao što
se vidi na slijedećoj slici.
Slika 1.1.9
Pokretanje alata za
izmjenu podatka o
podnosiocu
1.2 Prilozi i akti
Nakon unosa Osnovnih podataka prelazimo na ikonu Prilozi i akti (kliknuti) da bismo dobili
formu Popis priloga i akata koja se sastoji iz polja Naziv dokumenata (standardni) i Naziv
dokumenata (ostali).

Slika 1.2.1
Prilozi i
akti
Kod standardnih dokumenata odabirom opcije Dodaj otvaramo listu Priloga i akata na kojoj
odaberemo ţeljeni naslov i kliknemo Dodaj. Na taj naĉin ćemo kreirati listu standardnih
dokumenata.
Slika 1.2.2
Lista priloga i
akata
Kod ostalih ˝ne standardnih˝ dokumenata odabirom opcije Dodaj otvaramo polje za unos
Prilozi i akti. Nakon što upišemo ţeljeni tekst i kliknemo opciju OK uvrstićemo taj dokument u
polje Ostalih ˝ne standardnih˝ dokumenata.
Slika 1.2.3
Lista priloga i
akata ostalih
dokumenata
Napomena: Ukoliko je neki od standardnih ili ostalih ˝ne standardnih˝ dokumenata priloţen
prilikom podnošenja zahtjeva tada je potrebno u kvadratiću ispred tog priloga staviti znak (),
te mu odrediti datum podnošenja.

1.2.1 Naknadno notificiranje priloga i akata
U sluĉaju da stranke ne priloţe sve potrebne dokumente prilikom podnošenja zahtjeva, ili se
npr. vrati dostavnica ili neki drugi dokument koji treba biti evidentiran u predmetu javlja se
potreba da se u predmetu uradi „naknadno notificiranje priloga i akata“. Kako predmet u tom
sluĉaju više nije kod prijemnog radnika, već je na nekom koraku na putanji potrebno je
prijemnom radniku podesiti dozvole za naknadno notificiranje priloga i akata (pogledati u
dokumentu 'Permisije za grupe korisnika u Docunova 2' pod stavkom 'Dozvole za datu grupu
korisnika (globalne permisije').
Kada stranka donese naknadno neki dokument (ili sokument stigne putem pošte) i ţeli da ga
priloţi uz predmet, prijemni radnik pronaĊe predmet, otvori ga i u listi priloga i akata ĉekira
koji je dokument priloţen. Nakon ĉekiranja ispred tog priloga se pojavljuje crveni znak koji
govori da je prijemni radnik potvrdio da je taj dokument naknadno priloţen.
Da bi obraĊivaĉ bio obavješten program automatski šalje poruku vezanu za predmet u kojoj
stoji da je izvršena naknadna predaja priloga i akata, o kojim se prilozima radi i kada su
predati.
Slika 1.2.1
Vezana poruka o
naknadnom notificiranju
Crveni znak će ostati sve dok osoba kod koje se predmet nalazi (fiziĉki i elektronski) ne
dobije taj dokument u fiziĉkoj formi, ubaci ga u predmet i potvrdi da ga je dobio tako što
ponovo klikne da ga ĉekira nakon ĉega crveni znak prelazi u zeleni.
Slika 1.2.2 Naknadno notificiranje priloga od strane prijemnog radnika (lijevo)

i potvrda od strane obrađivača (desno)

1.3 Klasifikacija
Nakon unosa Priloga i akata prelazimo na ikonu Klasifikacija (kliknuti) da bismo dobili formu
za unos Klasifikacija predmeta. Unos u polja Registar, Organizaciona jedinica i Klasifikaciona
oznaka vršimo tako što kliknemo na strelicu koja se nalazi na desnoj strani svakog od
pomenutih polja. Aktiviranjem strelice nam se otvore već definisane opcije. Npr. Otvaranjem
strelice ispred polja Registar ponudiće nam se ĉetiri registra: Registar neklasificiranih
predmeta, Djelovodnik predmeta i akata, Upisnik prvostepenih predmeta i Upisnik
drugostepenih predmeta. Odabirom i klikom na ţeljenu opciju izvršićemo njeno uvrštavanje u
slobodna polja.
Slika 1.3.1
Ikona za
Klasifikaciju
Napomena: Da bi korisnik mogao imati pristup registrima, odnosno vidjeti sva ĉetiri ili samo
neke od registara (Registar neklasificiranih predmeta, Djelovodnik predmeta i akata, Upisnik
prvostepenih predmeta i Upisnik drugostepenih predmeta), prethodno je potrebno da sistem
administrator iz vaše općine u skladu sa stvarnim potrebama postavi dozvole na svaki od
ţeljenih registara. (Vidi dio Administriranje, Postavljanje dozvola na registre).
Polja u kojima se nalaze Redni broj i identifikacioni broj zahtjeva su prazna i nemoguće ih je
vidjeti sve dok ne kliknemo opciju Saĉuvaj i time snimimo sve unesene promjene. Ostavljena
je mogućnost automatske provjere i generisanja identifikacionog broja zahtjeva jednostavnim
ĉekiranjem kvadratića ispred te opcije. Ukoliko rašĉekiramo tj. uklonimo kvaĉicu iz tog
kvadratića, tada je moguće ruĉno upisati identifikacioni broj zahtjeva.
Slika 1.3.2
Automatsko
provjeravanje i
generisanje
identifikacionog broja
Prije nego što saĉuvamo novouneseni zahtjev neophodno je odrediti Putanju predmeta:
Automatski (unaprijed definisana putanja) ili Manuelno (ruĉno) proslijeĊivanje. Ukoliko
odaberemo opciju Automatski (unaprijed definisana putanja) tada u polju ispod Naziv putanje
klikom na strelicu odaberemo već ranije unesenu putanju (pogledaj poglavlje Unos i izmjena
putanje dokumenta).Na taj naĉin ćete zadati putanju predmeta pri unošenju zahtjeva.

Slika 1.3.3
Klasifikacija
predmeta
Ukoliko odaberemo opciju Manuelno (ruĉno) proslijeĊivanje tada nam je ostavljena

mogućnost da zahtjev proslijedimo primaocu koga mi odaberemo (pogledaj poglavlje Slanje
zahtjeva).
Redni broj zahtjeva i njegov identifikacioni broj se pojavljuju automatski, nakon što saĉuvamo
novokreirani zahtjev, klikom na opciju Saĉuvaj u gornjem lijevom uglu forme za unos novog
zahtjeva.
1.4 Detalji i Istorija
Ikona Detalji i Istorija sluţi za otvaranje forme u kojoj moţete naći podatke:
Kretanje predmeta (sluţbenici)

Kretanje predmeta (Org. jedinice)
Akcije nad predmetom
Sada ćemo objasniti njihovu namjenu.
Kretanje predmeta (sluţbenici)

Slika 1.4.1
Detalji i Istorija
Slika 1.4.2
Kretanje predmeta
(službenici)
Kad kliknete na 'Kretanje predmeta (sluţbenici)' dobićete listu osoba kod kojih je predmet
sve bio.TakoĊe moţete da vidite i podatak (tj. vremenski interval ) o tome koliko je predmet
proveo vremena kod svake osobe ponaosob.

Kretanje predmeta (Org. jedinice)
Slika 1.4.3
Kretanje predmeta
(Org. jedinica)
Kad kliknete na 'Kretanje predmeta (Org. jedinice)' dobićete listu Organizacionih jedinica u
kojima je predmet sve bio na rješavanju, kao i podatak o vremenskom intervalu u kojem je taj
predmet bio u odgovarajućoj Org. Jedinici.
Slika 1.4.4
Kad kliknete na 'Akcije nad predmetom' dobićete listu akcija (Zajedno sa datumom) koje su
izvršene nad predmetom, kao i podatak o osobama (korisnicima Docunova 2 programa) koji
su tu akciju izveli. Moguće akcije su : kreiranje, klasificiranje, promjena putanje predmeta,
promjena roka rješavanja predmeta, zakljuĉivanje predmeta, arhiviranje predmeta,
atachment i sl.
Napomena: Podaci o Konaĉnom statusu i Datumu rješavanja se unose pomoću ikone Akcije
> Zakljuĉi predmet > Konaĉan status.
Napomena: Podaci Datum arhiviranja i Ĉuvati u arhivi se unose pomoću ikone Akcije >
Arhiviraj predmet > Arhiviranje.
TakoĊe ikona Detalji i Istorija sluţi i za otvaranje forme u kojoj moţete unijeti sljeće podatke:
Postupak rješavanja
Podaci o naplatama
Sada ćemo objasniti njihovu namjenu:
Popunjavanje ovog polja je od izuzetne vaţnosti (ukoliko ţelite taĉne podatke u izvještajima
1. nivoa).
Da biste imali taĉne podatke u Izvještajima prvog nivoa, tj. da bi vam izvještaji bili taĉni i
prikazivali realno stanje (vezano za informacije o predmetima koje se pojavljuju u
Izvještajima 1. nivoa) potrebno je da korisnici taĉno i precizno (i prije svega na vrijeme)

unose odreĊene vrste podataka u predmet (koji se obraĊuje) i to u odjeljku 'Detalji i Istorija',
na kartici 'Postupak rješavanja'.
Postupak je sljedeći:
Kad ste se pozicionirali na karticu 'Postupak rješavanja' koja se nalazi u odjeljku 'Detalji i
Istorija' (u odgovarajućem predmetu koji je u procesu obrade, kao što je prikazano na donjoj
slici)
Slika 1.4.5
potrebno je kliknuti na dugme 'Dodaj' nakon ĉega se otvara prozor 'Ostali podaci o predmetu'
koji je prikazan na slici koja slijedi.
Slika 1.4.6
Ostali podaci o predmetu
U ovom prozoru se nalaze razne vrste informacija o akcijama koje mogu biti uraĊene u toku
obrade predmeta (kao npr. Izjavljena ţalba, Tuţba odbijena, Tuţba usvojena, Staro rješenje
djelimiĉno poništeno, Rješenje nije izvršeno i sl.).
Od kljuĉnog je znaĉaja da one akcije koje su zaista odraĊene pri rješavanju predmeta budu
štrihirane (ĉekirane) u stavljanje taĉnog datuma odraĊene akcije, jer na taj naĉin vi u datom
predmetu ostavljate informaciju o tome šta je odraĊeno.
Zahvaljući tome ovi podaci će biti vidljivi u Izvještajima 1. nivoa.
Unošenjem taĉnih informacija na ovaj naĉin, vi direktno omogućavate dobijanje taĉnih
informacija u izvještajima 1. nivoa (bez obzira o kojoj se vsrti izvještaja radi).

Netaĉno unošenje informacija (ili neunošenje informacija) će dovesti do toga da podaci u
Izvješatjima 1. niovoa budu djelimiĉno taĉni ili netaĉni.
Podaci o naplatama
U ovom polju moţete da izaberete jedu od 3 ponuĊene opcije (tako što ćete štrihirati
kvadratić koji se nalazi pored svake od njih): Naplaćena administrativna taksa/upravna
postrojba, OsloboĊeno od plaćanja administrativne takse/upravne postrojbe i Primjedba.
Nakon što ste izabrali ţeljenu opciju treba da odaberete datum tako što ćete kliknuti na
strelicu u polju datum, i sa kalendara koji se pojavi kliknete na ţeljeni datum. U polje iznos
upišite iznos takse u KM i polju opis upišite tekst koji je u skladu sa opcijoj kuju ste odabrali.
Nakon toga kliknite na dugme 'OK' i podatak će biti unesen.
Slika 1.4.7
Ostali podaci o predmetu
1.5 Zabilješke
Svaka promjena u procesu rješavanja predmeta se evidentira u polju Zabilješke. Pomoću

ikone Zabilješke klikom otvaramo polje za pregled svih, već unesenih zabilješki izdijeljenih na
grupe pod naslovima Tekst, Datum i Kreator zabilješke. Opcijom Otvori dobićemo formu za
detaljniji pregled i izmjene unesene zabilješke, dok ćemo opcijom Nova dobiti formu za unos
nove zabilješke.
Napomena: Forma za unos nove zabilješke se moţe pokrenuti i sa ikone Zabilješka,
smještene u horizontalnom nizu ikona na vrhu forme Predmet.
Slika 1.5.1
Zabilješke
Da bismo kreirali novu zabilješku, potrebno je kliknuti na dugme Nova i u novotvorenoj formi
ispuniti sljedeća polja: Datum, Utrošeno vrijeme i Tekst Zabilješke.

-Polje 'Datum' popunjavamo tako što kliknemo na strelicu koja se nalazi na kraju tog
polja (prikazano na donjoj slici) i sa ponuĊenog kalendara izaberemo odgovarajući datum.
Program će sam automatski da vam ponudi današnji datum koji vi moţete mijenjati samo
ako za to ima potrebe.
Slika 1.5.2
Unos datuma
-'Utrošeno vrijeme' se sastoji iz dva dijela, potrebno je popuniti polja Sati i Minuta. Oba polja
se popunjavaju tako što se na kraju pomenutih polja klikne na strelicu i sa ponuĊene liste se
uzmu odgovarajuće vrijednosti (za sate, odnosno minute).Primjetićete da u polju minute
imate opcije 00, 05, 10, 20, 25, 30, 35, 40, 45, 50 i 55 minuta, što znaĉi da ćete vrijedosti u
minutama zaokruţivati na ove vrijednosti.
Napomena: Jako je vaţno da se polje 'Utrošeno vrijeme' popuni taĉno i precizno. Dakle
taĉno onoliko sati i minuta koliko ste zaista proveli u toku dana rješavajući taj predmet u
kojem kreirate zabilješku. Zabilješku za dati predmet treba kreirati samo onaj dan kada ste
radili na predmetu. Dakle za sve dane kada niste na nekom predmetu ništa radili, ne treba ni
praviti zabilješku.
-'Tekst zabilješke' je polje u koje se upisuju podaci koji treba da daju pravu informaciju o
statusu predmeta. Dakle u ovom polju će se nalaziti (unositi) podaci o tome dokle se došlo u
procesu rješavanja predmeta.
Slika 1.5.3
Forma za unos
zabilješke
U polje 'Oĉekivani datum rješavanja' treba da unesete podatak (datum) kada bi predmet
mogao biti gotov (kad bi stranka mogla oĉekivati konaĉno rješenje tog predmeta). Svaki put
kad unesete novu zabilješku (i kliknete na dugme 'OK') program će vas iznova napominjati
da provjerite da li je oĉekivani datum rješavanja korektan, a sve u cilju dobijanja što
preciznijeg datuma kad će predmet biti završen.
Postupak unosa podataka u polje 'Tekst zabilješke' se sastoji u tome da treba kliknuti lijevim
dugmetom miša u samo polje (da bismo dobili trepćući kursor za unos podataka), te nakon
toga potrebno je pritisnuti zajedno 'Ctrl i Space' tastere sa tastature da bi dobili listu reĉenica
koje opisuju status predmeta. Sa ove pomenute liste treba izabrati ţeljenu reĉenicu (koja
najbolje opisuje status predmeta u datom momentu) tako što ćemo kliknuti na nju i nakon
toga će se izabrana reĉenica pojaviti (sama) u polju 'Tekst zabilješke'. Ukoliko ima potrebe
da dopišete još neki tekst nakon ovog izabranog, moţete jednostavno kliknuti iza izabranog
teksta i nastaviti upisivati informacije po svojoj ţelji.

Slika 1.5.4
Nova
zabilješka
Napomena: Zabilješka neće biti saĉuvana sve dok ne kliknemo opciju Saĉuvaj koja se nalazi
u gornjem lijevom uglu forme Zahtjev!!!
1.6 Poruke
Ikona Poruke sluţi za pisanje i slanje pisanih poruka (e-mail) svim onim korisnicima koji
imaju pristup mreţi putem DocuNova 2 programa. Ikona sadrţi podgrupe Pristigle poruke i
Poslane poruke. Pisane poruke mogu a i ne moraju biti vezane uz odreĊeni zahtjev
(predmet). Ukoliko smo dobili novu pisanu poruku u donjem desnom uglu našeg monitora se
pojavi informacija ˝Dobili ste novu pisanu poruku˝. Ukoliko pak ţelimo napisati i poslati novu
pisanu poruku tada je prvo na hijerarhijskoj listi potrebno aktivirati ikonu Poruke pa zatim iz
trake sa alatima kliknuti na opciju Nova poruka.
Slika 1.6.1
Nova poruka
Odabir primaoca poruke se vrši klikom na opciju Prima da bi se oznaĉavanjem kvadratića

ispred imena primaoca odredila jedna ili više osoba ili grupa korisnika kojima ţelimo poslati
poruku kao što je prikazano na slici ispod..

Slika 1.6.2
Odabir primaoca
poruke
Slika 1.6.3
Obavijest o
novoj poruci
Potvrda odabira primalaca se vrši klikom na opciju Prihvati. Nakon toga je potrebno napisati
naslov poruke u polju Tema a u prostoru ispod se ispisuje tekst poruke. Slanje poruke se vrši
na kraju ovog procesa pritiskom na dugme Pošalji. Osoba koja primi poruku, istu moţe
proslijediti ili odgovoriti koristeći opcije Proslijedi ili Odgovori.
Slika 1.6.5
Odgovori ili
Slika 1.6.4 proslijedi
Slanje poruku
poruke
Postoji mogućnost slanja zakaĉenog dokumenta uz poruku, pa tako moţete poslati neki text
dokument, sliku, pdf i sliĉno korištenjem opcije „Zakaĉi“. Otvara se prozor pomoću kojeg
odaberete dokument sa vašeg raĉunara koji ţelite prikaĉiti.
Slika 1.6.6
Kačenje
dokumenta uz
poruku
Ukoliko odreĊenu pisanu poruku ţelite ˝vezati˝ uz odreĊeni zahtjev (predmet), tada je
potrebno ĉekirati kvadratić ispred opcije Ovu poruku veţi za predmet (Potrebno je unijeti
identifikacioni broj predmeta) i u prostor ispod ukucati taĉan identifikacioni broj predmeta za
koji ţelimo vezati poruku. U tom sluĉaju će svaki zahtjev (predmet) koji sadrţi takvu vrstu
pisane ˝vezane˝ poruke u posljednjoj ikoni na formi za kreiranje novog zahtjeva pod nazivom
˝Poruke˝ imati izlistane sve pisane poruke koje su za taj zahtjev vezane. Ovo moţemo uraditi
na još jedan naĉin. Na predmetu kliknemo na opciju poruke na lijevoj strani predmeta i u
donjem lijevom uglu kliknemo na opciju Nova vezana poruka. Nakon toga će se pojaviti

forma sa slanjem nove poruke u koju je već upisan broj predmeta, i mi trebamo samo
odabrati kome šaljemo i upisati odgovarajaći sadrţaj poruke.
Slika 1.6.7
Opcija Nova vezana
poruka
Pisane poruke se brišu opcijom Obriši poruku koja se nalazi na listi alata odmah uz alat Nova
poruka. Prethodno je potrebno klikom markirati poruku koju ţelimo izbrisati.
Slika 1.6.8
Alat Obriši poruku
Ovim smo obradili sve alate (Ikone) koji se nalaze vertikalno poredani na lijevoj strani forme
za kreiranje novog zahtjeva. Nakon što je dokument (zahtjev) saĉuvan, na gornjoj strani
forme za unos novog zahtjeva će se, horizontalno poredane, pojaviti sljedeće ikone: Saĉuvaj,
Štampaj, Dokumenti, Zabilješka, Akcije i Pošalji.
Slika 1.6.9
Traka sa ikonama
2. Sačuvaj
Ikonom Saĉuvaj ćemo jednostavno saĉuvati, pospremiti u bazu, sve unesene promjene na
formi Zahtjev. Ona se nalazi na gornjoj strani predmata (na traci sa alatima za rad, odmah
ispod trake sa brojem predmeta).
2.1 Otvaranje zahtjeva.
Zahtjev moţete otvoriti na 2 naĉina:
U Listi podataka pronaĊite ţeljeni zahtjev i kliknite dva puta na njega

Odaberite predmet u Listi podataka i kliknite na traci s alatima na alat Otvori predmet

U oba sluĉaja kao rezultat ćete dobiti otvorenu formu Zahtjev.
2.2 Brisanje zahtjeva
Da biste obrisali predmet (zahtjev) pratite sljedeće korake:
Odaberite zahtjev na listi predmeta

Kliknite na alat Izbriši
Kada se pojavi dijalog s pitanjem "Da li ste sigurni ..." kliknite na dugme Da.
Slika 2.2.1
Brisanje
Napomena: Ako zahtjev sadrţi ˝prikaĉene˝ (priloţene) dokumente, njegovo brisanje nije
moguće sve dok se ti dokumenti ne izbrišu. (Vidi dio Dokumenti)
Napomena: Predmet moţete obrisati samo ako imate dozvole za brisanje predmeta iz
registra, u suprotnom pojaviće se obavijest da ne moţete obrisati predmet.
3. Štampaj
Ovo je opcija koja se nalazi na gornjoj strani predmata (na traci sa alatima za rad, odmah
ispod trake sa brojem predmeta).
Ovu opciju dakle kao što moţete da vidite pokrećete unutar samog predmeta, klikom na
'Štampaj'
Slika 3.1
Štampanje
Opciju štampaj koristimo za štampanje Potvrde podnosiocu zahtjeva, koja sadrţi podatke o
općini (zaglavlje u gornjem lijevom uglu) predmetu, identifikacioni broj, ime podnosioca,
datum podnošenja, rok rješavanja, oĉekivani rok rješavanja, datum štampanja, mjesto za
potpis sluţbenika koji izdaje potvrdu i mjesto za potpis podnosioca. Ukoliko podnesak nije
kompletan tada će se na ovoj potvrdi pojaviti i napomena za stranku kojom se stranka
opominje da jeduţna kompletirati podnesak u zakonski predviĊenom roku.
Drugi dokument koji moţemo štampati koristeći ovu opciju je Štampaj zahtjev. Zahvaljujući
ovoj opciji moţemo odštampati obrazac zahtjeva koji sadrţi sljedeće podatke o podnosiocu
(zaglavlje u gornjem lijevom uglu), organizacionu jedinicu, naziv predmeta, identifikacioni
broj, datum podnošenja, zakonski rok rješavanja, lista zaprimljenih dokumenata, lista
nezaprimljenih dokumenata, napomena (ukoliko podnesak nije potun), datum štampanja ,
mjesto za potpis sluţbenika koji izdaje potvrdu i mjesto za potpis podnosioca.

Treći dokument koji moţemo štampati koristeći ovu opciju je Popis priloga i akata koji su
priloţeni uz zahtjev i koji sadrţi informacije: redni broj, datum upisa, naziv priloga-akta i
mjesto za potpis sluţbenika.
Ĉetvrti dokument koji moţemo štampati koristeći ovu opciju je Štampaj omot spisa. Ali za
ovu opciju vam je potreban kolor štampaĉ A3 formata. Na narednim stranicama je objašnjen
princim korištenja ovih omotnica.
Na sljedećim stranicama su slike koje sadrţe prikaz ovih opcija:
Opcija Štampaj priznanicu
Grafiĉki prikaz
Slika 3.2
Štampaj
priznanicu

Napomena: Prilikom štampanja ovog dokumenta stavka Lista zaprimljenih dokumenata će
sadrţavati samo one priloge i akte koji su priloţeni (dakle oni kojima je u kvadratić pored
njihovog imena u predmetu pod opcijom prilozi i akti stavljen znak taĉno). Dok će pod
stavkom Lista nezaprimljenih dokumentata stajati svi oni prilozi i akti koje stranka nije
priloţila uz zahtjev.
Opcija Štampaj zahtjev
Grafiĉki prikaz
Slika 3.3
Štampaj
zahtjev
Napomena: Prilikom štampanja ovog dokumenta stavka Lista zaprimljenih dokumenata će

sadrţavati samo one priloge i akte koji su priloţeni (dakle one kojima je u kvadratić pored

njihovog imena u predmetu pod opcijom prilozi i akti stavljen znak taĉno). Dok će pod
stavkom Lista nezaprimljenih dokumentata stajati svi oni prilozi i akti koje stranka nije
priloţila uz zahtjev.
Opcija Štampaj listu priloga i akata
Grafiĉki prikaz
Slika 3.4
Štampaj
popis priloga
i akata
Opcija Štampaj omot spisa
Grafiĉki prikaz
Slika 3.5.a Slika 3.5.b

Omot spisa,Postavke (za federalne općine) Omot spisa,Postavke (za opštine uz RS-a)
Kad ste sa padajuće liste Štampaj odabrali ovu opciju pojaviće se prozor 'Omot spisa –
postavke' u kojem ćete zadati potrebne parametre, a to su: vrsta štampaĉa, koji će uvijek biti
postavljen na vaš A3 štampaĉ, tako da tu opciju ne morate podešavati (opcija 'Odaberi
štampaĉ'), dvostrano štampanje (opcija 'Štampaĉ moţe štampati na obje strane papira') koju
ćete takoĊe samo jednom postaviti u skladu sa preferencama vašeg štampaĉa, boja omota
spisa će biti automatski ponuĊena u skladu sa bojom knjige u kojoj se nalazi predmet (opcija
'Boja omota spisa'), poziciju centralne linije (opcija 'Pozicija centralne linije' samo u RS
općinama), broj obrasca (opcija 'Broj obrasca'), štampanje okvira za rok ĉuvanja predmeta
(opcija 'Štampaj rok ĉuvanja'), Ime organizacione jedinice na koju je predmet
adresiran/signiran (opcija 'naziv organa' – samo u RS općinama), sjedište organa (opcija
'Sjedište organa' – samo u RS općinama) i na kraju štampanje tabele u koju se upisuju
podaci o kretanju predmeta (opcija 'Štampaj podatke o kretanju predmeta').

Svi ovi jednom podešeni podaci ostaju upamćeni (osim podatka o boji omotnice koji se
automatski kupi iz predmeta), tako da ga ne morate svaki put iznova unositi (ukoliko to
situacija ne zahtijeva).
Slika 3.6
Izgled A3 omotnice
Ovaj program vam takoĊe pruţa mogućnost štampanja i unutrašnje strane omotnice, tako da
ukoliko vaš štampaĉ podrţava obostrano štampanje A3 papira, jedino što vam preostaje
nakon štampanja jeste da taj odštampani A3 list presavijete po duţini, nakon ĉega ste dobili
A4 omotnicu predmeta.
Kao što vidite program je podatke iz predmeta (i one koje ste definisali kao parametre)
ubacio na omotnicu tako da ih ne morate ruĉno unositi.
TakoĊe je vaţno napomenuti da sve podatke, koji se pojave na omotnici moţete i ruĉno
ureĊivati tako što jednostavno kliknete na polje koje ţelite da uredite (editujete), nakon ĉega
se pojavi prozor 'UreĊivanje teksta' u kojem moţete mijenjati postojeće podatke ili unijeti
potpuno nove. Pogledajte sljedeću sliku.
Slika 3.7
Uređivanje podataka na omotnici

4. Dokumenti
Alat Dokumenti, koji se nalazi na gornjoj strani predmata (na traci sa alatima za rad, odmah
ispod trake sa brojem predmeta) meĊu horizontalno poredanim ikonama, oznaĉen simbolom
spajalice, sluţi da bi se odreĊeni dokumenti (skenirani prilikom prijema zahtjeva od strane
radnika na prijemu ili snimljeni u bilo kojem formatu na vašem raĉunaru) ili šabloni ˝pokupili˝
a zatim kao prilozi uz zahtjev poslali sljedećem korisniku koji uĉestvuje u procesu rješavanja
zahtjeva. Dakle smisao ove opcije jeste da skenirane ulazne dokumente koje je stranka
predala ili neki dokument (npr. Rješenje ili sl.) koji ste izradili u postupku rješavanja zahtjeva
(predmeta) ili pridruţite zahtjevu na koji se on odnosi i kao takav on putuje zajedno sa
zahtjevom (predmetom) sljedećoj osobi koja treba da obraĊuje taj predmet. Ako kliknemo na
alat Dokument otvorićemo formu Dokumenti za dati predmet.
Slika 4.1
Dokumenti za
dati predmet
4.1 Novi dokument
Ukoliko iz grupe alata Documenti kliknemo na Novi dokument otvorićemo formu Podaci o
dokumentu koji ţelimo ˝prikaĉiti˝ uz odreĊeni zahtjev.
Slika 4.1.1.
Podaci o
dokumentu

Zatim je potrebno izvršiti sljedeće radnje. Ukoliko znamo ime odreĊenog dokumenta (npr.
rješenja ili zapisnika koji smo već ranije kreirali), kliknemo na dugme PronaĊi. Otvorićemo
novi prozor za pretraţivanje i odabir fajlova sa vašeg raĉunara.
Slika 4.1.2.
Otvaranje
Nakon izvršenog odabira, markiranja, ţeljenog fajla (dokumenta) kliknemo na opciju Open
da bismo u polje Naziv dokumenta uvrstili naš odabrani fajl. Ako ţelimo povezati zakaĉeni
dokument sa nekom od stavki nabrojanim u Prilozima i aktima sa padajućeg menija
odaberemo ţeljenu stavku.
Slika 4.1.3.
Linkovanje zakačenog
dokumenta
Povezani (linkovani) dokument će se nakon toga moći otvarati direktno iz liste priloga i akata,
znaĉi bez ulaţenja u sekciju „Dokumenti“.
Slika 4.1.4.
Otvaranje linkovanog
dokumenta
Zatim upišemo Kratki opis i Opis, u za to predviĊena polja, upišemo redni broj zakaĉenog
dokumenta ukoliko ţelimo, te konaĉno kliknemo na opciju „Prikaĉi dokument“. Informacija o
našem ˝prikaĉenom˝ dokumentu će se pojaviti sa desne strane grupe alata Documenti u

obliku kvadratića koji sadrţi sljedeće podatke: Redni broj dokumenta, Kratak opis, Naziv
dokumenta, Opis, Datum promjene i Verzija. Na isti naĉin je moguće ˝prikaĉiti˝ više
dokumenata.
Slika 4.1.5.
Prikačeni
dokument
4.2 Novi dokument iz šablona
Alat Novi dokument iz šablona koristimo da bismo uz predmet prikaĉili odgovarajući

dokument za koji smo napravili šablon (template).
Slika 4.2.1.
Kačenje
šablona
4.3 Skeniraj dokument
Alat Skeniraj dokument koristimo da bi sve dokumente u otprintanoj formi, bilo da su to

dokumenti koje je stranka predala, ili su to dokumenti koji su izraĊeni od strane obraĊivaĉa u
toku rješavanja predmeta (npr. zapisnici i sl.) skenirali i prikaĉili u vidu „PDF“ dokumenta ili
slike (jpg). Da bi mogli koristiti ovu opciju na raĉunaru sa kojeg radimo moramo imati spojen i
prijavljen skener.

Slika 4.3.1.
Skeniranje
dokumenata
Postoje dvije vrste skeniranja:
 „Standardno skeniranje“ koje koristimo ukoliko ţelimo skenirati samo dokumente sa

jedne strane, ili ţelimo skenirati dokumente sa obje strane a pri tom posjedujemo
dvostrani skener, pa ćemo tu opciju odabrati na narednoj formi. Kada odaberemo ovu
opciju pojavi se poruka da ukoliko imamo jednostrani skener odaberemo opciju
„Manualno dvostrano skeniranje“ što je opisano kao slijedeća stavka.
 „Manualno dvostrano skeniranje“ koje koristimo ukoliko ţelimo skenirati dokumente sa

obje strane, ali posjedujemo samo jednostrani skener. Ova opcija, kako joj i ime govori,
omogućava dvostrano skeniranje na jednostranom skeneru na naĉin da prvo skeniramo
dokumente sa jedne strane, te nakon toga kad se pojavi obavijest okrenemo dokuente i
skeniramo ih sa druge strane.
Odaberemo skener ubacimo dokument (ili više dokumenata ukoliko imamo brzi skener koji
ima pretinac predviĊen za više papira) u skener i kliknemo na opciju Skeniraj, nakon ĉega se
pojavljuje forma za podešavanje skeniranja, odaberemo ţeljenu opciju (Slika u boji,
crnobijela slika, crobijela slika i tekst ili prilagoĊene postavke) i kliknemo „Scan“ nakon ĉega
saĉekamo par trenutaka i pojavi se skenirana slika.
Slika 4.3.2.
Podešavanje
skeniranja
Prije nego što se skenirana slika snimi u bilo kojem formatu postoji mogućnost editovanja.
Tako moţemo izrezati sliku, uvećati, ili smanjiti, rotirati za odreĊeni ugao i koristiti se opcijom
„Efekti“ gdje podešavamo jaĉinu osjetljenja, kontrasta, boje i sl.

Slika 4.3.3.
Editovanje
skeniranog
dokumenta
Nakon ovoga sliku snimimo kao „pretraţivi pdf“ (Ukoliko na raĉunaru postoji instaliran
ABBYY Fine reader, program za prepoznavanje teksta), „pdf“ ili kao „sliku“ i damo joj ime.
Prilikom snimanja kao pdf Ukoliko se radi o jednom dokumentu koji se sastoji od više
stranica skeniramo sve stranice i tek nakon toga saĉuvamo sve skenirane stranice kao „pdf“.
4.4 Otvori za pregled
Alat Otvori za pregled koristimo da bismo otvorili i pregledali ˝prikaĉene˝ dokumente a alat
Otvori za editovanje koristimo za unošenje izmjena na ˝prikaĉenom˝ dokumentu. Alat Obriši
dokument sluţi za brisanje ˝prikaĉenih˝ dokumenata ili templatea. Alati novi šablon, izmjeni
šablon i obriši šablon su preĉice do ovih opcija, i nemaju svi korisnici aktivnu ovu opciju,
zavisno od dozvola.
4.5 Otvori za editovanje
Alat otvori za editovanje koristimo kada ţelimo nešto promijeniti u već zakaĉenom dokumentu, bilo da
je to opis, kratak opis, linkovanje na neki od priloga, redni broj ili treba napraviti izmjenu u samom
dokumentu. Nakon izmjene obavezno treba ĉekirati otvoreni dokument i saĉuvati te promjene sa
opcijom „Snimi“.
Slika 4.4.1.
Snimanje
editovanog
dokumenta
4.6 Obriši dokument
Kako i samo ime govori pomoću ove opcije se odabrani zakaĉeni dokument moţe obrisati. Osim ako
nije drugaĉije definisano posebnim dozvolama zakaĉeni dokument moţe obrisati samo korisnik koji ga
je i zakaĉio.
4.7 OCR Dokument
Ova opcija omogućava da se u dokumentu koji je već zakaĉen izvrši prepoznavanje teksta, te da se
snimi kao poseban dokument. Preduslov je da na raĉunaru bude instaliran ABBYY Fine reader,
program za prepoznavanje teksta.

5. Akcije
Alat Akcije, koji se nalazi na gornjoj strani predmata (na traci sa alatima za rad, odmah ispod
trake sa brojem predmeta) meĊu horizontalno poredanim ikonama, oznaĉen simbolom
zupĉanika, sluţi za Promjenu putanje predmeta, Delegiranje predmeta, Zakljuĉivanje
predmeta i Stavljanje predmeta u rokovnik, Arhiviranje predmeta, te Slanje podataka (iz
predmeta) za upis u registar (ReNova programa). Ovih šest opcija dobijemo u padajućem
meniju ako kliknemo na alat Akcije.
Slika 5.1
Alat Akcije
5.1 Promijeni putanju
Ako iz padajućeg menija iz alata Akcije, kliknete na Promijeni putanju, dobićete formu
Promjena putanje predmeta koja sluţi za definisanje putanje: Manuelno proslijeĊivanje ili
Automatsko proslijeĊivanje (prema odabranoj putanji). Odabir putanje vršimo jednostavnim
klkom u kruţić ispred jedne od ponuĊenih opcija. Ukoliko odaberemo opciju Automatsko
proslijeĊivanje (prema odabranoj putanji) potrebno je odabrati i naziv putanje predmeta. Da
biste izvršili promjenu, potrebno je na kraju odabrati opciju Snimi. U protivnom koristite opciju
Odustani. (Vidi dio Unos i izmjena putanje zahtjeva)
Slika 5.1.1
Promjena putanje
predmeta
Napomena: Pristup ovoj Akciji će imati samo oni korisnici kojima je dodijeljena permisija
(pravo ili dozvola) unosa i izmjene putanje predmeta. (Vidi dio Dodavanje novog korisnika -
Podešavanje dozvola - Kreiranje i editovanje putanje).
5.2 Delegiraj predmet
Ako iz menija odaberemo ovu opciju dobićemo formu za delegiranje predmeta. Delegiranje
predmeta znaĉi da ćemo ukljuĉiti još korisnika da imaju uvid u predmet za vrijeme dok je kod
nas. Korisnici kojima delegiramo predmet će dobiti poruku vezanu za ovaj predmet koja će ih
obavijestiti da im je delegiran predmet. Oni će u predmet moći samo unijeti zabilješku i

proĉitati eventualnoe prikaĉene dokumente. Kada mi pošaljemo predmet tada i od njih
predmet odlazi.
Slika 5.2.1
Delegiranje predmeta
5.3 Zakljuĉi predmet
Ako iz padajućeg menija iz alata Akcije, kliknete na Zakljuĉi predmet, dobićete formu
Konaĉan status koja se sastoji od polja: Odaberite konaĉan status, Datum rješavanja i
Komentar (do 100 znakova).To su polja koja morate da popunite da bi mogli zakljuĉiti
predmet. Nakon njihovog popunjavanja odaberite OK ili Odustani.
Napomena: Ukoliko se ne izvrši zakljuĉivanje predmeta, neće biti moguće izvršiti ni

arhiviranje predmeta.
Slika 5.3.1
Konačan status
Napomena: Sadrţaj polja Odaberite konaĉan status, se mijenja u zavisnosti od toga u koji
registar ste klasificirali novi zahtjev prilikom njegovog unosa.
5.4 Stavi u rokovnik
Postoje tri vrste rokovnika:

 Rokovnik predmeta
 Rokovnik ţalbenih rokova
 Rokovnik ostalih predmeta
Rokovnik predmeta je dio programa u koji se smiještaju predmeti koji su proslijeĊeni nekom
drugom organu na rješavanje (npr. Sud, Ministarstvo i sl.), dakle predmeti koji se jedan

odreĊeni period neće rješavati u općini, nakon ĉega će opet biti vraćeni u općinu na
rješavanje. Takve predmete je potrebno smjestiti u rokovnik da ne bi korisnik (općinski
uposlenik) kod kojeg se nalazi predmet na rješavanju (i koji je predmet proslijedio dotiĉnoj
instituciji) imao negativne pokazatelje u izvještajima, radi utroška vremena koje predmet
provede u dotiĉnoj instituciji.
U rokovnik ţalbenih rokova stavljamo predmete kojima teĉe ţalbeni rok, da bi nas program
upozoravao o isteku ţalbenog roka.
Rokovnik ostalih predmeta sluţi za tzv. ţive predmete koji su aktivni po nekoliko godina,
odnosno koji se obnavljaju svake godine. Da se takvi predmeti ne bi miješali sa ostalim
rgularnim predmetima, takve predmete stavljamo u rokovnik ostalih predmeta.
Dakle kad se predmet nalazi u rokovniku tada niko od uposlenika neće biti 'pod teretom' u
izvještajima.
Postupak prosljeĊivanja predmeta u rokovnik je prikazan na slikama koje slijede. Dakle
unutar predmeta kliknete na ikonu 'Akcije' nakon ĉega će se pojaviti padajuća lista sa koje
izaberete opciju 'Stavi u rokovnik'. Nakon toga će se pojaviti prozor 'Rokovnik predmeta' u
kojem definišete parametre (Prvo izaberete jedan od tri rokovnika, vremenski period ĉuvanja
predmeta u rokovniku, komentar, tj. podatak kome je predmet proslijeĊen i radi ĉega).
Slika 5.4.1
Rokovnik predmeta
Nakon što su izdefinisani svi parametri koji su neophodni za smještanje predmeta u rokovnik,
potrebno je kliknuti na dugme 'OK' i tada će predmet biti proslijeĊen u rokovnik.
Ukoliko ţelite da pogledate predmete koji se nalaze u rokovniku, potrebno je kliknuti na:
Predmeti po registrima > Specijalni registri > Rokovnik predmeta (ili dva ostala rokovnika)
(koji se nalaze na hijerarhijskoj listi alata).
Slika 5.4.2
Rokovnik predmeta
Hijerarhijska lista alata
Potom u desnom prozoru izaberite predmet.

Slika 5.4.3
Rokovnik predmeta
Predmeti
Slika 5.4.4
Predmet u
rokovniku
Ukoliko ţelite da predmet izvadite iz rokovnika potrebno je da kliknete na dugme 'Izvadi iz

rokovnika', nakon ĉega će predmet biti vraćen u folder 'Pristigli predmeti' one osobe koja ga
je i stavila u rokovnik.
Ukoliko ţelite da promijenite rok ĉuvanja predmeta u rokovniku, kliknite na dugme 'Promijeni
rok', nakon ĉega će se pojaviti prozor u kojem moţete promijeniti vremenski interval ĉuvanja
datog predmeta u rokovniku.
5.5 Arhiviraj predmet
Mapa Arhiva sadrţi hronološki pregled arhiviranih dokumenata, podjeljenih po registrima,

godinama i mjesecima. Moţete pregledati arhivirane dokumente prema njihovom datumu
arhiviranja ili koristiti alate za brzo pronalaţenje ţeljenih predmeta.
Slika 5.5.1
Arhiva

Ako iz padajućeg menija iz alata Akcije, kliknete na Arhiviraj predmet, dobićete formu
Arhiviranje koja se sastoji od polja Ĉuvati u arhivi Stalaţa/Raf, Polica, Registrator i
Komentar. Ako kliknete na strelicu, na kraju polja Ĉuvati u arhivi, otvorićete listu sa koje treba
odabrati ţeljenu vrijednost. Nakon njihovog popunjavanja odaberite opciju OK ili Odustani.
Slika 5.5.2
Arhiviranje
Napomena: Nakon arhiviranja, predmet nestaje iz grupe Dokumenti, i prelazi u grupu Arhiva.
5.6 Povlaĉenje predmeta iz arhive
Ukoliko se ukaţe potreba, moguće je predmet povući iz arhive na slijedeći naĉin:
Otvorimo grupu Arhiva i pronaĊemo odreĊeni zahtjev koji ţelimo aktivirati.

Otvorimo zahtjev (vidi dio Otvaranje zahtjeva)
Pri vrhu forme iz alata Akcije kliknemo na Aktiviraj predmet.
Dobićemo formu pod nazivom Povlaĉenje iz arhive u koju moramo upisati komentar, tj.
razlog njegovog povlaĉenja, a zatim kliknuti na OK.
Ovu radnju će moĉi vršiti samo oni korisnici ili grupe kojima je ĉekirana ( ) ta opcije prolikom
postavljanja dozvola na registre (vidi dio Postavljanje dozvola na registre).
Slika 5.6.1
Povlačenje iz
arhive
6. Pošalji
Alat Pošalji, koji se nalazi na gornjoj strani predmata (na traci sa alatima za rad, odmah ispod
trake sa brojem predmeta), poslednji na desnoj strani, meĊu horizontalno poredanim

ikonama, oznaĉen simbolom lista papira sa strelicom, sluţi za slanje zahtjeva (predmeta).
Ako kliknemo na alat Pošalji otvorićemo formu Pošalji (predmet). Ukoliko je zahtjevu
(predmetu) prilikom klasifikacije unaprijed odreĊena, definisana putanja kretanja, tada ćemo
samo upisati kratku poruku primaocu (obavezna) i pomoću opcije Pošalji, ćemo predmet i
poslati. Dobićemo informaciju ˝Predmet je uspješno poslan˝. Ukoliko predmetu pak, prilikom
klasifikacije, nije unaprijed odreĊena putanja, nego je njegovo proslijeĊivanje podešeno na
Manuelno, tada je prije opcije Pošalji, prethodno potrebno izvršiti Odabir primaoca sa liste i
to prvo Funkciju, zatim Primaoca a tek nakon ispisane Kratke poruke primaocu, je moguće
predmet poslati. Kao što se vidi sa slike predmet je moguće poslati unaprijed po putanji i
unazad. Zavisno od toga da li ţelite predmet poslati naprijed , ili pak nazad (ako je došlo do
neke pogreške šaljete predmet nazad osobi koja ga je vama poslala da izvrši korekciju i
pošalje predmet ponovo). Ukoliko osoba kod koje se predmet nalazi ţeli poslati predmet
sljedećem primaocu a prethodno nije unesena zabilješka sa evidentiranim taĉnim utroškom
vremena provedenog na rješavanju predmeta, tada ćemo prilikom slanja dobiti pisano
upozorenje prikazano na slici ispod (obavještenje koje vam poruĉuje da prvo morate kreirati
zabilješku, pa tek onda krenuti u slenje predmeta).
Slika 6.1
Pošalji
predmet
Primjetićete pri dnu ovog prozora (forme Pošalji) i polje koje se zove Lista ostalih primalaca.
Ovo polje sluţi da u njega dodate imena onih osoba kojima ţelite da takoĊe pošaljete ovaj
predmet na uvid (pored osobe ĉije se ime nalazi u polju Primalac). Dakle sve osobe sa liste u
polju Lista ostalih primalaca će takoĊe dobiti ovaj predmet, ali samo na pregled (Read-
only).Oni će moći imati uvid u sam predmet, a takoĊe će moći i da kreiraju zabilješku koja će
kasnije naravno biti ukljuĉena u izvještaje (što znaĉi da će svaki od imenovanih osoba sa
liste Lista ostali primalaca koji uĉestvuju u rješavanju tog predmeta (npr. Kao ĉlanovi neke od
komisija i sl.) moći kreirati svoju zabilješku i u nju unijeti podatak koliko su vremena potrošili
radeći na datom predmetu, a taj njihov podatak o utrošenom vremenu će biti vidljiv i u
izvješatima).
Napomena: ovu opciju smo već upoznali na strani 46 kad smo govorili o akcijama
(delegiranje) s tom razlikom što je to bilo delegiranje iz mjesta a ovo je delegiranje prililkom
slanja predmeta.
Dodavanje korisnika na listu Lista ostalih primalaca se vrši na slijedeći naĉin:
- Kliknemo na dugme 'Dodaj' nakon ĉega će se pojaviti forma Lista sluţbenika u kojoj u polju
Funkcija treba da izaberemo funkciju osobe kojoj ţelimo da pošaljemo Read-Only verziju
ovog predmeta.

- U polju Lista svih sluţbenika će se pojaviti ime osobe (ili više osoba) koja je nositelj te
funkcije.Iz pomenute liste treba izabrati ime korisnika kojem ţelimo delegirati predmet (dakle
poslati mu Read-Only verziju predmeta koju će moći pregledati i u koju će moći upisati svoju
zabilješku), te kliknuti na dugme 'Dodaj' nakon ĉega će se ime te osobe pojaviti u polju
Odabrani sluţbenici. Nakon toga je potrebno kliknuti dugme 'OK'.
Slika 6.2
Lista službenika
Kojima delegiramo
predmet
- Nakon što smo kliknuli da 'OK' dugme (u formi Lista sluţbenika) ime izabranog sluţbenika
će se pojaviti u polju Lista ostalih primalaca (u formi, ili prozoru Lista sluţbenika) te smo na
taj naĉin završili proces dodavanja (delegiranja) korisnika kojima ţelimo proslijediti Read-
Only verziju ovog predmeta.Ukoliko ţelimo više ovakvih korisnika kojima ćemo na ovakav
naĉin delegirati predmet, potrebno je ovaj postupak ponoviti onoliko puta koliko ţelite
korisnika na listi Lista ostalih primalaca.
Slika 6.3
Pošalji
- Nakon što ste obavili gore opisani postupak kliknite na 'OK' dugme i izvršite slanje
predmeta, pri ĉemu će osoba ĉije se ime nalazi u polju Primalac dobiti punu verziju poslanog
joj predmeta.To znaĉi da će primalac raspolagati sa svim alatima (u datom predmetu)

neophodnim za rješavanje tog predmeta (zahtjeva). A one osobe (bez obzira da li je to više
osoba ili samo jedna osoba) koje su se našle na listi Lista ostalih primalaca će dobiti Read-
Only verziju predmeta (dakle verziju u kojoj će samo moći pregledati, tj. ĉitati predmet i u
njega upisati svoju zabilješku).
Napomena: Nakon što smo predmet poslali, on se nalazi u folderu ProslijeĊeni predmeti, i to
ili u njegovom pod-folderu ˝Nezaprimljeni˝, sve do onog ĉasa dok ga naš primalac ne
˝Prihvati˝, ili u pod-folderu ˝Odbijeni˝ u sluĉaju da nam je primalac iz nekog razloga vratio
predmet. Već poslani predmet je moguće vratiti, ukoliko se on nalazi u pod-folderu
˝Nezaprimljeni˝, koristeći opciju Vrati predmet. Svi novopristigli predmeti na našu adresu se
nalaze u folderu Pristigli predmeti. Da bismo mogli vršiti bilo kakve promjene ili akcije nad
pristiglim predmetom, nakon što otvorimo pristigli zahtjev, potrebno je kliknuti na opciju
Prihvaćen.
Napomena: Jako je vaţno napomenuti i ĉinjenicu da će vas prilikom slanja predmeta
program upozoravati da izvršite (ukoliko niste izvršili) odreĊivanje konaĉnog statusa
predmeta (zakljuĉivanje) ukoliko ste vi osoba koja to treba da radi (ako su vam date takve
dozvole na samoj putanji), a takoĊe će vas program upozoravati , a takoĊe i vraćati na
sekciju 'Detalji i istorija' ukoliko ste vi osoba koja treba da unosi relevantne podatke u taj dio
predmeta (ukoliko su vam date dozvole za unos i izmjenu tih podataka na automatskoj
putanji).
Upozorenje za odreĊivanje konaĉnog statusa je prikazano na sljedećoj slici.
Slika 6.4
Upozorenja prilikom slanja
predmeta kada nije određen
konačan status
Ukoliko ţelite da se vratite u predmet i izvršite zakljuĉivanje premeta (Akcije> Zakljuĉi

predmet) izaberite dugme 'DA', a ako ţelite poslati predmet bez odreĊenog konaĉnog
statusa izaberite dugme 'NE'.
Upozorenje za provjeru relevantnosti (i unosa) podataka unešenih na kartice 'Postupak

rješavanja i Podaci o naplatama' u odjeljku 'Detalji i istorija' je dato na sljedećoj slici.
Slika 6.5
Upozorenja prilikom slanja predmeta
vezano za provjeru podataka u odjeljku
'Detalji i istorija'
Kad vam se pojavi upozorenje kao što je prikazano na prethodnoj slici, preostaje vam samo
da kliknete na dugme 'OK', nakon ĉega će vas program sam odvesti na odjeljak 'Detalji i
istorija' gdje će vam se pojaviti znak upozorenja (crveni uzviĉnik) koji od vas zahtijeva da
izvršite provjeru da li ste unijeli validne informacije (i da li ste uopšte unijeli ikakve
informacije) na kartice 'Postupak rješavanja i Podaci o naplatama'' u odjeljku 'Detalji i
istorija'. Da biste vidjeli kako se unose informacije na ove kartice idite na: DIO IV
Zahtjev/Predmet > Detalji i istorijab uputstva za upotrebu programa Docunova 2.

Slika 6.6
Kontrola validnosti
unesenih podataka
Nakon što ste izvršili kontrolu (i eventualno dodali nedostajuće informacije/podatke), moţete
staviti znak taĉno (štrihirati) u kvadratić pored kojeg stoji tekst 'Svi dodatni podaci su taĉni i
upisani'. Nakon toga će prestati da se pojavljuje znak upozorenja (crveni uzviĉnik) i predmet
moţete poslati dalje (ponovo kliknite na dugme 'Pošalji').
7. Prihvatanje/odbijanje poslanog predmeta
Svaki korisnik Docunova 2 programa će imati mogućnost da predmet koji mu je tek pristigao
(novopristigli predmet) prihvati ili odbije. Prije no što uĉinite bilo šta od tog dvoga (prihvatite ili
odbijete predmet) potrebno je da izvršite kontrolu predmeta. Dakle prvo ćete taj isti predmet
(njegovu omotnicu sa pratećom dokumentacijom) pronaći na vašem stolu, te ćete nakon toga
taj isti predmet pronaći u svom korisniĉkom nalogu u Docunova 2 programu i izvršiti kontrolu
predmeta, tj. uporeĊivanje validnosti podataka iz fiziĉkog predmeta (omotnice) i predmeta u
Docunovi 2 (u stvari vršićete provjeru da li se podaci podudaraju).
Napomena: Ukoliko još niste dobili fiziĉki predmet (omotnicu), tj. ukoliko vam kurir još uvijek
nije dostavio taj predmet (a već ga imate na raĉunaru u Docunovi 2), tad nemojte razmatrati
predmet ni u Docunova 2 programu (nemojte ga ni prihvatati, ni odbijati) sve dok vam kurir
ne donese fiziĉki omotnicu predmeta.
Sad ćete ovaj postupak proći korak po korak.
Prvo ćete pogledati pod stavkom 'Docunova 2' sa hijerahijske liste alata, koliko imate
novopristiglih predmeta. Dakle kliknućete na opciju 'Broj novopristiglih predmeta' i dobićete
listu predmeta koje treba da pregledate (i da vidite da li ćete ih prihvatiti). Naravno kao što je
već reĉeno morate biti sigurni da su vam svi ti predmeti na radnom stolu (da su vam
dostavljeni od strane kurira). U ovom primjeru ćemo se fokusirati na samo jedan predmet (sa
brojem: 05-1-41-948/05).

Slika 7.1
Otvaranje
novopristiglog
predmeta
Kliknućete na taj predmet i on će se otvoriti. Na sljedećoj slici imamo prikaz otvorenog

predmeta broj 05-1-41-948/05.
Slika 7.2
Otvoren
predmet koji
čeka na prihvat
Sad je potrebno izvršiti kontrolu podudarnosti podataka iz fiziĉkog predmeta (omotrnice) i

elektronskog predmeta koji ste ušpravo otvorili u Docunova 2 programu.
Dakle otvorićete omotnicu predmeta i uporedićete podatke o nazivu predmeta, datumu
podnošenja, zakonskm roku rješavanja i podnosiocu predmeta (ili pokretaĉu ukoliko je
predmet pokrenut po sluţbenoj duţnosti) sa istim tim podacima koji se u elektronskom
predmetu nalaze pod opcijom „Osnovni podaci‟. Ukoliko se podaci podudaraju prelazite na
dalju kontrolu i idete u elektronskom predmetu na opciju „Prilozi i akti‟ gdje provjeravate koji
su sve prilozi i akti štrihirani (što znaĉi da ih je stranka dostavila). Svi ti lektonski štrihirani
prilozi i akti se moraju nalaziti fiziĉki (stvarno) u omotnici predmeta. Ukoliko je i tu sve u redu
tada prelazite na kontrolu podataka koji se nalaze pod opcijom „Klasifikacija‟ (Registar u
kojem se predmet nalazi, organizaciona jedinica, klasifikaciona oznaka i identifikacioni broj
predmeta). Te podatke ćete takoĊe uporediti sa podacima na omotnici (fiziĉkom predmetu).
Nakon izvršene kontrole ukoliko ste primjetili neregularnosti, odnosno nepodudaranja u

podacima iz fiziĉkog predmeta (omotnice) i elektronskog predmeta (predmet iz Docunova 2
programa) tada ćete da odbijete predmet i da ga vratite osobi koja vam ga je i poslala. Dakle
kliknućete na dugme „Odbijen‟ i pojaviće se prozor „Upiši poruku‟ u kojem treba da upišete
razlog vašeg odbijanja predmeta koji će moći proĉitati osoba kojoj vraćate predmet (a to je
ona osoba koja vam ga je i poslala). Pogledajte sljedeću sliku.

Slika 7.3
Odbijanje
predmeta
Nakon toga kliknite na dugme „Pošalji‟ i predmet će se vratiti pošiljaocu.
A ukoliko ste nakon izvršene kontrole zakljuĉili da se svi podaci podudaraju i da nema
nikakvog razloga za odbijanje predmeta, tada ćete kliknuti na dugme „Prihvaćen‟ i moţete
zapoĉeti rad na predmetu (u gornjem dijelu predmeta pojaviće se sva neophodna dugmad za
rad sa predmetom, koju prije prihvatanja niste imali). Pogledajte sljedeću sliku.
Slika 7.4
Prihvatanje
predmeta
8. Preuzimanje predmeta
Ukoliko se ukaţe potreba da se preuzmu svi ili samo odabrani predmeti od nekog korisnika,
koji je neaktivan iz nekog razloga (ne radi više u opštini, promijenio je organizacionu jedinicu
ili je na bolovanju) postoji mogućnost preuzimanja predmeta. Ova opcija se omogućava
davanjem dozvole u globalnim permisijama na grupe „Preuzimanje, grupno slanje i transfer
predmeta“ a pokreće se sa menija „Alati“.
Slika 8.1
Pokretanje opcije
preuzimanje
predmeta

Nakon pokretanja ove opcije dobivamo formu pomoću koje biramo organizacionu jedinicu
kojoj osoba pripada, zatim ime osobe i registre iz kojih ćemo preuzeti predmete. U polju
„Poruka “ moţemo upisati razlog preuzimanja predmeta,oznaĉimo sve ili samo neke
predmete i kliknemo na „Preuzmi.“
Slika 8.2
Forma za
preuzimanje
predmeta
Nakon ovoga dobijamo obavijest da su predmeti uspješno preuzeti i da se nalaze u folderu
preuzeti predmeti osobe koja je trenutno prijavljena.
Slika 8.3
Obavijest u
uspješnom
preuzimanju
Preuzeti predmeti je folder koji nije spominjan u poglavlju o izgledu programa i hijerarhijskoj
listi alata jer ovaj folder je vidljiv samo korisnicima koji imaju dozvolu za preuzimanje
predmeta.
Slika 8.4
Folder Preuzeti
predmeti

9. Grupno slanje predmeta po putanji
Ako više predmeta koje smo preuzeli od jednog (ili više) korisnika trebamo poslati drugom korisniku
koristimo opciju „Grupno slanje predmeta po putanji“. Dozvole i pokretanje ove opcije su identiĉne kao
i za Preuzimanje predmeta.
Slika 9.1
Pokretanje opcije
Grupno slanje predmeta
po putanji
Nakon pokretanja opcije dobivamo formu u kojoj moţete odabrati putanju po kojoj su se predmeti
kretali, zatim korisnika koji je preuzeo predmete, ili korisnika od kojeg su predmeti preuzeti. Ova polja
sluţe za filtriranje preuzetih predmeta. Kad dobijemo listu preuzetih predmeta oznaĉimo predmete
koje ţelimo poslati i odaberemo putanju po kojoj ih ţelimo poslati. Kad smo odabrali putanju u polju
desno se pojavljuje lista osob kojima se predmeti mogu poslati. Odaberemo osobu, unesemo kratku
poruku, i pošaljemo predmete.
Slika 9.2
Forma za Grupno slanje
predmeta po putanji
Dobivamo obavjest da su predmeti poslani po putanji

Slika 9.3
Obavijest u uspješnom
slanju predmeta po
putanji
10. Prebacivanje/Transfer predmeta
Opcija Prebacivanje/Transfer predmeta nam omogućava da prebacimo odreĊene predmete sa jednog

korisnika na drugog, a da pri tom predmeti ostaju u istom stadiju rješavanja, odnosno na istom koraku
na putanji. Ova mogućnost je vrlo korisna kada se trebaju brzo i efikasno bez zastoja u radu predmeti
sa korisnika koji više nije aktivan (Promjena radnog mjesta, bolovanje, penzija) prebaciti na drugog
koji bi odmah nastavio rad. Dozvole i pokretanje ove opcije su identiĉne kao i za Preuzimanje
predmeta.
Slika 10.1
Pokretanje opcije
Prebacivanje/Transfer
predmeta
Nakon pokretanja ove opcije dobivamo formu pomoću koje biramo organizacionu jedinicu
kojoj osoba pripada, zatim ime osobe i registre iz kojih ćemo prebaciti predmete. Zatim
biramo korisnika kojem ţelimo prebaciti predmete. U polju „Poruka “ moţemo upisati razlog
prebacivanja predmeta,oznaĉimo sve ili samo neke predmete i kliknemo na „Prebaci.“
Slika 10.2
Prebacivanje/Transfer
predmeta

Korisnik od koga se predmeti prebacuju i korisnik kome se predmeti prebacuju moraju imati
iste funkcije u suprotnom pojaviće se obavjest da odreĊeni predmeti ne mogu biti prebaĉeni i
kada se predmet odabere desno će se pojaviti lista korisnika kojima se mogu prebaciti.
Slika 10.3
Obavjest o predmetima
koji ne mogu biti
prebačeni
Slika 10.4
Lista korisnika kojima
predmeti mogu biti
prebačeni

DIO V Popisi akata
U ovom poglavlju ćete se upoznati sa kreiranjem i korištenjem popisa akata kroz Docunova 2
program. Na sljedećoj slici imate prikaz svih popisa akata ('Popisi akata') koji se trenutno
koriste ('Aktivni'), a takoĊe i arhivu popisa akata ('Arhiva'). Kao što moţete primjetiti opcije za
pregled popisa akata su smještene na hijerarhijskoj listi alata i to kao podopcija glavne opcije
'Predmeti po registrima'.
Slika 1
Pregled popisa
akata
U nastavku ovog poglavlja ćete se upoznati sa naĉinom kreiranja popisa akata, kreiranjem
stavki u popis akata (tj. kreiranjem predmeta koji pripadaju odreĊenom popisu akata),
štampanjem popisa akata, kao i pregledom popisa akata.
1. Kreiranje popisa akata
Da biste kreirali novi popis akata potrebno je da kliknete na meni 'Alati' te nakon toga
izaberete opciju 'Unos i izmjena popisa akata'.
Slika 1.1
Unos i izmjena
popisa akata
Nako toga pojaviće se prozor „Popisi akata‟ koji sadrţi pregled svih popisa akata i u kojem se
nalaze komande neophodne za kreiranje novih popisa akata (ali i one za editovanje
postojećih, brisanje onih koji nisu korišteni itd…).

Slika 1.2
Popisi akata
Sada kada ste dobili ovaj prozor moţete zadati naredbu za kreiranje novog popisa kata
pomoću dugmeta „Dodaj‟, ili otvoriti i mijenjati postavke za neki postojeći popis akata (u tom
sluĉaju oznaĉite ţeljni popis akata i kliknete na dugme „Otvori‟), ili moţete izbrisati neki
ţeljeni popis akata pomoću dugmeta „Obriši‟ (ali samo pod uslovom da taj popis akata nije
već iskorišten, inaĉe vam program neće dozvoliti brisanje).
U donjem lijevom uglu ovog prozora primjetićete 3 opcije, a to su: „Prikaţi samo aktivne‟,
„Prikaţi samo neaktivne‟ i „Prikaţi samo nevaţeće‟.
Ukoliko ne izaberete neku drugu od ove 3 opcije podrazumijevano će uvijek biti izabrana
opcija „Prikaţi samo aktivne‟ (što znaĉi da ćete vidjeti sve aktivne popise kata koji su
opticaju).
Na kraju godine kad doĊe vrijeme da se jedan popis akata zatvori (i naravno pošalje u
arhivu) tada ćete taj popis akata proglasiti neaktivnim (uskoro će biti objašnjeno kako se to
radi) i tada ćete takve popise akata moći vidjeti jedino izborom opcije „Prikaţi samo
neaktivne‟.
Ukoliko ste napravili pogrešan popis akata i poĉeli ste ga koristiti uvijek ga moţete proglasiti
nevaţećim i napraviti novi koji ćete poĉeti koristiti (naravno ukoliko taj popis niste poĉeli
koristiti tada ćete ga moći ĉak i izbrisati).
- Sada ćemo da kreiramo jedan novi popis akata. Pratite postupak:
U prozoru „Popisi akata‟ kliknućemo na dugme „Dodaj‟ i otvoriće se prozor pod nazivom
„Popis akata‟ u njemu ćete da unesete podatke o popisu akata koji ţelite da kreirate.

Pogledajte sliku ispod na njoj je prikazan taj prozor (strelice ukazuju na polja u koje treba da
unesete podatke).
Slika 1.3
Novi popis
akata
Dakle u polje „Naziv popisa akata‟ treba da unesete ime tog popisa. U polje „Organizaciona
jedinica‟ unesite broj organizacione jedinice koja će biti upisana na popisu akata kad se bude
odštampao. U polju „Naziv registra‟ izaberite registrar kojem ţelite da pripada popis akata
(zavisno od toga da li se sprovodi ili ne upravni postupak). U polje „Klasifikaciona oznaka‟
unesite broj klasifikacione oznake (za RS - broj kartice) koja će takoĊe biti odštampana na
popisu akata. U polje „Naziv putanje‟ unesite putanju po kojoj će stavke/predmeti iz ovog
popisa akata biti rješavani.
U polja „Redni broj popisa akata‟, „Identifikacioni broj‟ i „Redni broj predmeta u popisu akata‟
ne treba da unosite nikakve podatke. To će program da uĉini umjesto vas automatski, nakon
što kliknete na „OK‟
Nakon što ste obavili gore opisane akcije moţete kliknuti na dugme „OK‟ i ovaj popis akata
će biti kreiran. Na slici ispod imamo prikazan ovaj novokreirani popis akata (oznaĉen plavom
bojom).
Slika 1.4
Popisi akata
Kliknućemo na ovaj popis akata da ga otvorimo i da nastavimo dalje sa njegovim

podešavanjem.

Slika 1.5
Novokreirani
popis akata
Kao što vidite polja koja niste popunjavali automatski su dobila podatke od Docunova 2
programa u skladu sa protokolom. Sada je potrebno da kliknete na dugme „Dodaj‟ da biste
mogli odrediti koji će sve unaprijed definisani procesi moći da se koriste kao stavke od ovog
popisa akata. Pogledajte sliku dole.
Izabraćemo unaprijed definisani proces koji se zove „Dopisi u oblasti katastra - pa‟ (uvrstiti ga
na listu odabranih procesa) i kliknuti na „OK‟.
Slika 1.6
Dodavanje
procesa vezanog
za akt
I kao što vidite na slici koja se nalazi ispod, unaprijed definisani process/predmet pod
nazivom ‘Dopisi u oblasti katastra - pa’ se pojavio na „Listi procesa vezanih za akt‟. Kliknite u
ovom prozoru na dugme „OK‟ da bi program uvaţio ove postavke.

Upravo ste izvršili vezivanje unaprijed definisanog procesa (Dopisi u oblasti katastra - pa) za
odgovarajući popis akata (Dopisi u oblasti katastra 2014)
Slika 1.7
Proces koji je
vezan za popis
akata
Na ovaj naĉin (vezivanjem unaprijed definisanog procesa za odgovarajući popis akata) smo
osigurali da kreiranjem predmeta/procesa ‘Dopisi u oblasti katastra - pa’ (od strane radnika
koji će da vodi istoimeni popis akata), u stvari dolazi do kreiranja nove stavke u tom popisu
akata (sa ovim postupkom ćete se ubrzo upoznati).
Nakon dodavanja procesa vezanog za akt, treba dodati i korisnike vezane za akt i podesiti im
dozvole. U sekciji „Lista korisnika vezanih za akt“ odaberemo „Dodaj“ zatim u novoj formi
ponovo na „Dodaj“ te iz liste odaberemo grupu ili pojedinaĉne korisnike kojima ćemo kasnije
dati odgovarajuće dozvole.
Slika 1.8
Dodavanje
korisnika
vezanih za akt

Kao što vidite postoje dvije dozvole samo ĉitanje (daje se šefovima) i ĉitanje i izmjena (daje
se osobama koje će direktno raditi na popisima akata).
Kako se popisi akata prave na poĉetku svake godine, kako bi izbjegli kreiranje svega od
samog poĉetka postoji opcija „Uvezi“ i za listu procesa i za listu korisnika vezanih za akt. Ova
opcija radi na slijedeći naĉin:
Kreira se novi popis akata za novu godinu, sa istim nazivom (preporuka je da se mijenja
samo godina) i klasifikacionim podacima, zatim se stari popis akata za prethodnu godinu
proglasi neaktivnim, i zatim se odabere opcija „Uvezi“ zatim se odabere opcija „Prikaţi samo
neaktivne“ odabere se prethodna godina, i iz liste koja se pojavi odabere se odgovarajući
popis akata dvostrukim klikom miša i program automatski uveze listu procesa, u novi popis
akata. Za uvoz liste korisnika postupak je isti.
Slika 1.9
Uvoz liste
procesa/korisnika
vezanih za akt
Na ovaj naĉin je postupak kreiranja stavki (predmeta) u popis akata je atumatizovan i svodi
se na jednostavan izbor procesa (unaprijed definisanog) i njegovo kreiranje (na naĉin kako je
to objašnjeno u poglavlju) DIO IV Zahtjev/Predmet > Kreiranje novog predmeta/zahtjeva
(pogledajte sadrţaj).
NAPOMENA: U ovom prozoru moţete primjetiti (u donjem lijevom uglu) dva check boxa koji
se zovu ‘Akt je neaktivan (ne koristi se)’ i ‘Akt je nevažeći’. Prvi se koristi kad vam popis
akata više nije potreban (kad je arhiviran), a drugi ako ste napravili grešk vezano za taj popis
akata pa ţelite da ga poništite (uĉinite nevaţećim).
2. Kreiranje stavki/predmeta u popis akata
U prethodnom ĉlanku ste vidjeli kako se vrši kreiranje novog popisa akata. Taj postupak će
moći da radi jedino administrator Docunova 2 programa.

Korištenje popisa akata (tj. Kreiranje stavki/predmeta u njega) će moći da radi bilo koji
korisinik Docunova 2 programa kojem budu date dozvole takve vrste.
NAPOMENA: Ove dozvole se daju na globalnim permisijama (na korisniĉkom nalogu ili
korisniĉkim grupama). Za ovu svrhu je namijenjena opcija „Kreiranje predmeta u popise
akata‟ (podešavanje ovih dozvola je opisano u poglavlju: III Administriranje > Dodavanje
nove grupe korisnika, detalji podešavanja su objašnjeni u pratećem dokumentu koji je
dostavljen uz ovaj manual koji se zove „Permisije za grupe korisnika u Docunova 2‟).
Slika 2.1
Globalne permisije
- Kreiranje stavki/predmeta u popis akata
Budući da već postoji kreiran popis akata pod nazivom ‘Dopisi’, sada ćemo kreirati jedan
predmet/stavku u taj popis akata. Pratite postupak:
Kliknite na dugme ‘Akti-Novi predmeti’ sa alatne trake kao što je prikazano na slici koja se
nalazi ispod.
Slika 2.2
Akti-Novi predmeti
Pokretanje sa alatne trake
NAPOMENA: Korištenjem opcija sa menija „Program‟, takoĊe je moguće je zadati istu

naredbu. Pratite sljedeći niz komandi: ‘Program > Akti- Novi predmet’.
Nakon toga pojaviće se prozor za kreiranje predmeta (to je isti prozor koji se koristi i za
kreiranje obiĉnih predmeta/zahtjeva u Docunova 2 programu). Pogledajte sliku ispod.

Slika 2.3
Novi predmet u
popisu akata
Budući da je postupak kreiranja predmeta objašnjen u poglavlju ‘DIO IV Zahtjev/Predmet >

Kreiranje novog predmeta/zahtjeva’ , taj dio ćemo sada da preskoĉimo. Objasnićemo samo
onaj dio koji se direktno tiĉe izbora procesa koji pripada popisu akata.
Dakle nakon što su u polje „Podaci o podnosiocu‟ ubaĉeni podaci o podnosiocu (ili pokretaĉu
predmeta po sluţbenoj duţnosti – ukoliko se radi o predmet koji je pokrenut po sluţbenoj
duţnosti) pristupa se unosu podataka o nazivu predmeta.
Potrebno je kliknuti na dugme „…‟ (oznaĉeno je na slici krugom), nakon ĉega će se pojaviti
prozor „Lista predmeta‟ sa koga ćete izabrati predmet/stavku koji ţelite uvrstiti u ţeljeni popis
akata. Pogledajte sliku ispod.
Slika 2.4
Lista predmeta
Sa tog prozora izaberite ţeljni predmet (u ovom sluĉaju imate samo jedan mogući – „Dopisi‟).
Nakon što ste izabrali ţeljeni predmet kliknite na dugme „OK‟.

Slika 2.5
Ime
predmeta/stavke
iz popisa akata
Kliknite sad na tom predmetu na opciju „Klasifikacija‟. Primjetićete da na toj formi imate novih
polja za unos novih informacija. Pogledajte sliku ispod.
Slika 2.6
Klasifikacija
Kao što vidite u polju ‘Predmet pripada registru akata’ stoji podatak o imenu popisa akata
kojem taj predmet/stavka pripada (u ovom sluĉaju to je popis akata „Dopisi‟). U polje 'Broj i
datum akta pošiljaoca' potrebno je unijeti broj akta pošiljaoca (naravno ukoliko ga ima), kao i
datum kada je akt poslan.
Pored ovih pomenutih polja tu su još i polja koja se koriste samo kada vršite izuzimanje
predmeta iz popisa akata ('Akt je izuzet' 'Datum izuzimanja' i 'Razlog izuzimanja'). Njihovu
upotrebu ćemo razmotriti u narednom ĉlanku kad se budemo bavili izuzimanjem predmeta iz
popisa akata.
NAPOMENA: Ovdje nećemo objašnjavati kako se radi sa predmetom jer je to objašnjeno u
ranijim poglavljima (Princip i naĉin rada je potpuno isti bez obzira da li se radi o predmetu koji
pripada popisu akata ili obiĉnom predmetu).

3. Izuzimanje predmeta iz popisa akata
U ovom ĉlanku će biti opisano kako ćete vršiti izuzimanje predmeta iz popisa akata.
Izuzimanje predmeta iz popisa akata će da rade prijemni radnici. Da bi mogli izuzeti predmet
iz popisa akata, potrebno je prije svega da taj predmet 'otmu' (tj. da korištenjem opcije za
prebacivanje putanje predmeta sa automatske na ruĉnu, prebace predmet u svoje 'Pristigle
predmete'). Nakon toga će imati punu kontrolu nad opcijama za izuzimanje predmeta iz
popisa akata.
Izuzimanje se vrši na sljedeći naĉin:

Otvori se predmet (koje ţelite izuzeti) te nakon toga pozicionirate na opciju 'Klasifikacija' i
unesete podatke u sljedeća polja 'Akt je izuzet' (ovo polje se ĉekira, nako ĉega će se pojaviti
upozorenje da ste u postupku izuzimanja predmeta iz popisa akata – Izaberite 'DA' ukoliko
ţelite predmet izuzeti iz tog popisa kata), 'Datum izuzimanja' (unesite datum izuzimanja) i
'Razlog izuzimanja' (unesite podatak zašti izuzimate predmet iz popisa akata).
Ovi podaci su obavezni i bez njih nećete moći izvršiti izuzimanje predmeta iz popisa akata.
Slika 3.1
Izuzimanje
predmeta iz
popisa kata
Prije nego što kliknete na dugme 'Sačuvaj' primjetite da su polja 'Redni broj' i
'Identifikacioni broj predmeta' ispraţnjena. To znaĉi da se od vas (prijemnog radnika –
pošto će jedino u postavkama programa njemu biti data dozvola za izuzimanje predmeta iz
popisa kata) oĉekuje da postavite ispravne podatke u poljima 'Organizaciona jedinica' i
'Klasifikaciona oznaka' (tj. da izvršite presignaciju).
Nakon što ste zadali ispravne podatke kliknite na dugme 'Saĉuvaj' i predmet će dobiti
identifikacioni broj.
Slika 3.2
Običan predmet
Dobijen nakon
izuzimanja iz popisa
akata

Na ovaj naĉin je ovaj predmet izvaĊen (izuzet) iz popisa akata i dobio je broj kao i svi obiĉni
predmeti (koji ne pripadaju popisima akata) koji proĊu pisarnicu (protokol).
Nakon toga ovaj predmet se više ne moţe vratiti u popis akata.
Ukoliko mu je putanja bila prebaĉena na manualnu/ruĉnu, potrebno je postaviti ponovo na
ţeljenu automatsku putanju.
4. Grupno zaključivanje i arhiviranje popisa akata
Popisi akata se zakljuĉuju i arhiviraju na kraju godine u kojoj su napravljeni, pa iz tog razloga
postoji opcija grupnog zakljuĉivanja i arhiviranja predmeta iz popisa akata. Dozvola za
korištenje ove opcije se podešava na globalnim permisijama na grupe, i obiĉno se daje grupi
koja vodi popise akata. Opcija se pokreće sa menija „Alati“.
Slika 4.1
Odabir opcije
arhiviranje predmeta
iz popisa akata
Slika 4.2
Grupno zaključivanje i
arhiviranje predmeta iz
popisa akata
Odaberemo ţeljeni popis akata sa liste nakon ĉega dobijemo listu nezakljuĉenih predmeta iz
popisa akata. Odaberemo sve predmete pomoću opcije „Oznaĉi sve“ ili samo neke
predmete, nakon ĉega kliknemo na opciju „Zakljuĉi“, nakon ĉega se pojavljuje poznata forma
za zakljuĉivanje predmeta gdje odaberemo konaĉan status.
Zakljuĉeni predmeti se pojavljuju u polju lista nearhiviranih predmeta iz popisa akata, i njih na
isti naĉin moţemo odabrati i arhivirati. Nakon odabira opcije „Arhiva“ pojavljuje se poznata
forma za arhiviranje predmeta gdje biramo rok ĉuvanja u arhivi.

DIO VI Pritužbe
1. Kreiranje nove pritužbe
Na Hijerarhijskoj listi je prvo potrebno aktivirati (markirati) grupu Predmeti po registrima. Na

glavnom meniju odaberite opciju Program > Nova prituţba tako da dobijete formu za unos
nove prituţbe.
Slika 1.1
Pokretanje Nove
pritužbe sa trake sa
alatima
Slika 1.2
Nova pritužba
sa program menija
Na sljedećoj slici je prikazana forma za unos nove prituţbe (Prituţba).
Slika 1.3
Forma Pritužba
1.1 Osnovni podaci
Prvo se popunjavaju Osnovni podaci poĉevši od Podaci o podnosiocu. Podatke o

podnosiocu punimo tako što ćemo kliknuti na opciju Dodaj, koja se nalazi na desnoj strani
izmeĊu opcija Otvori i Ukloni. Tako otvaramo formu Podnosilac zahtjeva (Prituţbe) . Forma
se ispunjava tako što se izabere jedna od dvije opcije, 'Fiziĉko lice' ili 'Pravno lice',' te se
nakon toga traţeni podaci unose u bijela prazna polja (Fiziĉko lice, Pravno lice, JMBG, Ime,

Ime roditelja, Prezime, Telefon, E-mail adresa, Podaci o mjestu prebivališta...). Polja koja
imaju strelicu na svojoj desnoj strani, sadrţe već definisanu listu sa koje treba odabrati
ţeljenu Drţavu, Općinu, Mjesto, Adresu stanovanja i broj. Ukoliko je potrebno postojeće
definisane liste dopuniti tada treba kliknuti na plus koji se nalazi na lijevoj strani svakog od
polja. Nakon završenog novog unosa potrebno je kliknuti na OK, ukoliko ţelimo saĉuvati
promjenu, ili Odustani, ukoliko to ne ţelimo.
Slika 1.1.1
Podnosilac
zahtjeva
Tada prozor, sa izbranom ikonom 'Osnovni podaci' izgleda ovako:
Slika 1.1.2
Osnovni podaci

Potom se popunjavaju Podaci o tipu prituţbe gdje je potrebno izabrati tip (vrstu)
prituţbe.PonuĊene opcije su:
-Prituţba na dostupnost pojedinih sluţbenika koji pruţaju odreĊene usluge.
-Prituţba na odreĊene sluĉajeve nestruĉnosti odreĊenih radnika uprave u odreĊenim
okolnostima.
-Prituţba na profesionalizam (odnos) odreĊenih radnika uprave u konkretnim sluĉajevima..
-Prituţba na odreĊene aspekte dizajna procesa/organizacije rada.
-Ostalo- Prituţba na odreĊene aspekte organizacije rada koji se ne odnose direktno na
radnike ili procese u sluţbama.
Slika 1.1.3
Podaci o tipu
pritužbe
-Ukoliko izaberete jedan od prva tri ponuĊena tipa prituţbi, tada morate preći u donjem dijelu
prozora na karticu Lista osoba na koje se odnosi prituţba te kliknuti na dugme Dodaj, nakon
ĉega dobijemo formu Lista sluţbenika sa koje (na padajućoj listi za polje 'Funkcije')
izaberemo funkciju osobe na koju se stranka ţali.
Slika 1.1.4
Lista sužbenika
Izbor fukcije osobe na koju se
odnosi pritužba

Kad smo to uradili, u polju Lista svih sluţbenika se pojavljuju imena svih sluţbenika koji
obavljaju tu funkciju (bez obzira da li se radi o jednom ili više sluţbenika) i potrebno je sa te
liste izabrati onog sluţbenika na kojeg se prituţba odnosi i kliknuti na dugme 'Dodaj'. Nakon
toga se njegovo ime i prezime pojavljuju u donjem polju Odabrani sluţbenici , što znaĉi da
smo kompletirali popunu podataka u formi (prozoru) Lista sluţbenika i da moţemo kliknuti na
dugme 'OK'.
Slika 1.1.5
Lista službenika
Izbor osobe na koju se
odnosi pritužba
Nakon što smo kliknuli na dugme 'OK' (u prozoru Lista sluţbenika) , vraćamo se automatski
na prozor (formu) Prituţba u kojem sada imamo kompletirane podatke Osnovni podaci, jer
se ime osobe na koju se odnosi prituţba konaĉno nalazi u polju (kartici) Lista osoba na koje
se odnosi prituţba.
Slika 1.1.6
Osnovni podaci
Kompetno popunjeni
Osnovni podaci

-Ukoliko izaberete 'Prituţba na odreĊene aspekte dizajna procesa/organizacije rada' tada
morate preći na karticu Lista procesa na koje se odnosi prituţba i potom kliknuti na dugme
'Dodaj' , nakon ĉega će se pojaviti prozor (forma za unos) Lista procesa u kojem su navedeni
svi procesi koji se obraĊuju u datom odjelu tj. organizacionoj jedinici ( napomena: potrebno je
unijeti podatak o kojoj je Organizacionoj jedinici rijeĉ, a to se dobije sa padajuće liste iz polja
Organizaciona jedinica ).Sa pomenute liste treba izabrati proces na koji se stranka ţali, a
ostatak postupka je isti kao i u gore opisanom sluĉaju kad se ţalimo na radnike/sluţbenike.
-Ukoliko izaberete 'Ostalo – Prituţba na odreĊene aspekte organizacije rada koji se ne

odnose direktno na radnike ili procese u sluţbama' tada treba samo oznaĉiti (ĉekirati) ovaj tip
prituţbe i preći na popunjavanje Detalja.
mo onim osobama kojima su date

privilegije da taj podatak mogu da vide, dok sve ostale osobe na koje se prituţba odnosi ili
koje su na neki drugi naĉin ukljuĉene u rješavanje iste neće biti u mogućnosti vidjeti liĉne
podatke o podnosiocu prituţbe, ĉime je zagarantovana anonimnost u ovakvim sluĉajevima.
saĉuvali (snimili) ovu prituţbu program sam dodijeliti identifikacioni broj ovoj prituţbi.
1.2 Detalji
Ukoliko ste popunili Osnovne podatke onda prelazite na popunjavanje kategorije Detalji ,
tako što kliknete na ikonu Detalji.
Slika 1.2.1
Popunjavanje
Detalja
Primjetićete da u detaljima treba da popunite tri polja da bi imali kompletnu informaciju o

samoj prituţbi (dakle o njenom sadrţaju).Ta tri polja su:
Detalji o prituţbi, gdje upisujete konkretan tekst prituţbe onako kako ga je stranka podnijela
(usmeno ili pismeno).

Akcije predloţena od strane graĊanina, gdje upisujete ono što stranka (graĊanin koji podnosi
prituţbu) predlaţe kao akciju (sankciju) koju bi trebalo preduzeti protiv osobe (ili procesa) na
koju se prituţba odnosi.
Prijedlog od strane graĊanina kako sprijeĉiti ovakve probleme u budućnosti, gdje upisujete
ono što stranka predlaţe u cilju poboljšanja organizacije rada, kontrole uposlenika i sl.
Nakon što ste popunili sva polja u Detaljima potrebno je saĉuvati (snimiti) sve ove unesene
podatke. Dakle potrebno je kliknuti na dugme 'Saĉuvaj' i tada će prituţba biti saĉuvana. Na
traci sa alatima pojaviće se i ostali alati (dugmići neophodni za rad sa prituţbom).
Slika 1.2.2
Alat u traci sa alatima
u Pritužbi
Saĉuvana prituţba pojaviće se u vašem folderu pod nazivom Nove prituţbe (koji se nalazi na
hijerahijskoj listi alata) , gdje će biti smještena sve dok je ne pošaljete nekom drugom.
Potom treba da kliknete na dugme 'Zabilješka' (koje se nalazi na traci sa alatima) i otvoriće
se forma za popunjavanje zabilješke (koja je potpuno ista kao i kod Zahtjeva), a kad kreirate
zabilješku kliknite na 'OK' dugme.
Slika 1.2.3
Zabilješka u
Pritužbi
Sad kad ste kreirali zabilješku moţete proslijediti ovu prituţbu onoj osobi koja je zaduţena za
njeno rješavanje (bilo da se radi o radniku na koga se prituţba odnosi, na njegovog
pretpostavljenog ili bilo koga drugog ovlaštenog za rješavanje prituţbe ).
Da biste poslali prituţbu potrebno je da kliknete na dugme 'Pošalji' (u traci sa alatima) i

pojaviće se forma za slanje koja je u principu ista kao i kod slanja zahtijeva (postupak slanja
smo već objasnili kad smo obraĊivali poglavlje Zahtjev/Predmet). Dakle treba izabrati
funkciju primaoca ove prituţbe (sa padajuće liste polja Funkcija), zatim izabrati primaoca
ove prituţbe (sa padajuće liste polja Primalac), napisati mu kratku poruku (polje Kratka
poruka Primaocu) i kliknuti dugme 'OK' kako bi se slanje izvršilo.
Nakon što kliknete na 'OK' dugme prituţba je poslana odabranoj osobi, a kod vas će biti
smještena u folderu ProslijeĊene prituţbe.

Slika 1.2.4
Pošalji
Slanje pritužbe
Slika 1.2.5
Proslijeđene
pritužbe
Napomena: Polje Lista ostalih primalaca se koristi kada hoćete da dodate imena onih
korisnika Docunova 2 programa kojima hoĉete da date read-only opciju uvida u prituţbu (to
znaĉi daće te osobe samo moći vidjeti ovu prituţbu i ĉitati je, ali neće moći ništa u nju
upisivati, osim eventualno zabilješku).

2. Rješavanje pritužbe
2.1 Proces rješavanja
Ovaj dio prituţbe popunjava osoba kojoj je proslijeĊena prituţba (ta osoba kojoj je prituţba
stigla moţe pronaći pomenutu prituţbu u svom folderu Pristigle prituţbe, ili na Docunova 2.0
sa 'Hijerarhijske liste alata' pod opcijom Broj novoprostiglih prituţbi).
Kada osoba kojoj je prituţba stigla na razmatranje otvori novoprostiglu prituţbu, potrebno je
da klikne na ikonu Proces rješavanja gdje treba da popuni sjedeća polja :
Informacije koje graĊanin nije imao u vidu

Akcija predloţena od strane uprave
Prijedlog od strane nadleţnog sluţbenika kako sprijeĉiti ovakve probleme u budućnosti
TakoĊe je potrebno popuniti i odgovarajuće podatke u polja PredviĊeni rok za datu akciju
(radnih dana).
Slika 2.1.1
Proces rješavanja
Nakon što su popunjena sva navedena polja, potrebno je saĉuvati sve unesene podatke ,
klikom na dugme 'Saĉuvaj'. Potom kliknite na ikonu Zabilješka i kreirajte zabilješku (Bez koje
nije moguće proslijediti prituţbu dalje, baš kao i kad su Zahtjevi/Predmeti u
pitanju.).Zabilješka se kod Prituţbi kreira na isti naĉin kao i kod Zahtijeva/Predmeta. Nakon
kreirane zabilješke potrebno je saĉuvati naĉinjene promjene (klikom na dugme 'Saĉuvaj'), te
kliknuti na dugme 'Pošalji' kako bismo ovu prituţbu vratili osobi koja nam je i poslala. Tada će
se pojaviti forma (prozor) Pošalji u kojem se nalazi obavještenje o ukupnom vremenu koje je
provedeno na rješavanju prituţbe i u kojem treba popuniti polje Kratka poruka primaocu,
nakon ĉega moţete kliknuti na dugme 'OK' i konaĉno izvršiti slanje prituţbe onome od koga
ste je i dobili.

Slika 2.1.2
Pošalji
2.2 Istorija i konaĉan status
Klikom na ikonu Istorija i konaĉan status dobijate uvid u istorijat prituţbe (sluţbenici koji su
ukljuĉeni u proces kreiranja i rješavanja prituţbe, od kojeg do kojeg datuma je prituţba bila
kod svakog od sluţbenika sa liste, zabilješke koje su sluţbenici kreirali).Svi ovi podaci su
smešteni u polju Istorija.
Slika 2.2.1
Istorija i
konačan
status
U polju Podaci o konaĉnom statusu se nalaze podaci koji će biti vidljivi tek kad se završi u
potpunosti proces rješavanja prituţbe i kad se izvrši njeno zakljuĉivanje i arhiviranje.

U tom polju će se nalaziti i podatak da li je akcija predloţena od strane uprave prihvaćena od
strane graĊanina ili nije.TakoĊe se nalazi i okvir predviĊen za objašnjenje zbog ĉega akcija
nije prihvaćena od strane graĊanina, ukoliko nije prihvaćena, kao i podaci o datumu
zakljuĉivanja i arhiviranja prituţbe.
2.3 Zabilješke
Zabilješke kod Prituţbi se kreiraju na potpuno isti naĉin kao i kod Zahtjeva/Predmeta.
Kreiranje zabilješke je već objašnjeno u poglavlju IV (ZAHTJEV/PREDMET), odjeljak 1.5
Zabilješke, na stranici 22. ovog priruĉnika.
Slika 2.3.1
Zabilješke
Pritužbe
3. Sačuvaj
Ikonom Saĉuvaj ćemo jednostavno saĉuvati, pospremiti u bazu, sve unesene promjene na
formi Prituţba.
3.1 Pronalaţenje prituţbe.
Prituţbu moţete pronaći u sljedećim folderima na hijerarhijskom stablu alata (u zavisnosti od

toga u kojoj ste fazi rješavanja i koju ulogu imate u tom procesu):
Slika 3.1.1
Zabilješke
Pritužbe
Pristigle prituţbe: Ukoliko nemate privilegiju da kreirate (pokrećete) nove prituţbe nego samo
uĉestvujete u procesu njenog razmatranja (rješavanja), onda je ovaj foder i jedini koji ćete
imati vidljiv.U njemu će se nalaziti već kreirana prituţba o kojoj trebada date svoje mišljenje.

ProslijeĊene prituţbe: Ovaj foder ćete imati ukoliko ste kreator prituţbe (ili imate postavljene
dozvole da to moţete raditi).U njemu će se nalaziti prituţba koja je proslijeĊena ovlaštenim
osobama na razmatranje i rješavanje.
Nove prituţbe: Ovaj foder ćete imati ukoliko ste kreator prituţbe (ili imate postavljene dozvole
da to moţete raditi). U njemu će se nalaziti prituţba koju ste kreirali sve dok je ne proslijedite
ovlaštenim osobama na rješavanje. Kad je proslijedite ona će preći u folder ProslijeĊene
prituţbe.
Zakljuĉene prituţbe: Ovaj foder ćete imati ukoliko ste kreator prituţbe (ili imate postavljene
dozvole da to moţete raditi). U njemu će se nalaziti prituţbe koje ste zakljuĉili.
Arhiva prituţbi: Ovaj foder ćete imati ukoliko ste kreator prituţbe (ili imate postavljene
dozvole da to moţete raditi). U njemu će se nalaziti prituţbe koje ste arhivirali (da biste
arhivirali prituţu ona mora biti prethodno zakljuĉena). Nakon što ste arhivirali prituţbu, više
nećete imati moućnost njenog brisanja.
3.2 Brisanje prituţbe
Da biste obrisali prituţbu pratite sljedeće korake:
Odaberite prituţbu koju ţelite obrisati

Kliknite na alat Izbriši
Kada se pojavi dijalog s pitanjem "Da li ste sigurni ..." kliknite na dugme Da.
Brisanje prituţbe podrazumjeva da imate postavljenu dozvolu za vršenje brisanja prituţbi.
4. Štampaj
Opciju štampaj koristimo za štampanje Potvrde o pokretanju postupka prituţbe , koja sadrţi
podatke o datumu podnošenja (Datum), prituţbi (Predmet prituţbe graĊanina), identifikacioni
broj (Broj predmeta), GraĊaninov opis okolnosti vezanih za prituţbu, GraĊaninov prijedlog
akcije koja bi ga zadovoljila, GraĊaninov prijedlog akcije koja bi sprijeĉila sliĉne prituţbe u
budućnosti ,rok rješavanja (Oĉekivano vrijeme odgovora uprave), datum štampanja, mjesto
za potpis sluţbenika koji izdaje potvrdu i mjesto za potpis podnosioca prituţbe.
Drugi dokument koji moţemo štampati koristeći ovu opciju je Potvrda o zakljuĉenju postupka
rješavanja prituţbe koji pored podataka koji su navedeni u prvoj potvrdi (Potvrdi o pokretanju
postupka prituţbe) sadrţi još i sljedeće podatke: Dodatne informacije o okolnostima do kojih
je došao sluţbenik za prituţbe, Akcija koju predlaţe uprava u cilju zadovoljenja graĊanina i
Akcija koju predlaţe uprava u cilju sprjeĉavanja sliĉnih prituţbi u budućnosti.
Slika 4.1
Štampanje
5. Dokumenti
Alat Dokumenti, koji se nalazi na gornjoj strani forme za unos nove prituţbe meĊu
horizontalno poredanim ikonama, oznaĉen simbolom biljeţnice i olovke, sluţi da bi se
odreĊeni dokumenti (snimljeni u bilo kojem formatu na vašem raĉunaru) ili šabloni ˝pokupili˝
a zatim kao prilozi uz prituţbu poslali sljedećem korisniku koji uĉestvuje u procesu rješavanja
prituţbe.

Ovaj postupak je apsolutno isti kao i kod Zahtjeva/Predmeta, tako da ga nećemo ovde
ponovo objašnjavati jer je već detaljno opisan u poglavlju IV (ZAHTJEV/PREDMET), odjeljak
4. Dokumenti, na stranici 42.
6. Akcije
Alat Akcije, koji se nalazi na gornjoj strani forme za unos nove prituţbe meĊu horizontalno
poredanim ikonama, oznaĉen simbolom zupĉanika, sluţi za: Zakljuĉivanje prituţbe i
Arhiviranje prituţbe. Ove dvije opcije dobijemo u padajućem meniju ako kliknemo na alat
Akcije
Slika 6.1
Akcije
6.1 Zakljuĉi prituţbu
Ako iz padajućeg menija iz alata Akcije, kliknete na Zakljuĉi prituţbu, dobićete formu
Konaĉan status u kojoj treba u polju Podaci o konaĉnom statusu da unesete informacije da li
je akcija predviĊena od strane uprave prihvaćena od strane graĊanina, ili ne, kao i da upišete
objašnjenje zbog ĉega akcija uprave nije prihvaćena od strane graĊanina (to se popunjava
samo u sluĉaju ukoliko graĊanin zaista nije prihvatio preporuĉenu akciju) .To su polja koja
morate da popunite da bi mogli zakljuĉiti prituţbu. Nakon njihovog popunjavanja odaberite
OK ili Odustani.
arhiviranje prituţbe.
Slika 6.1.1
Konačan status
6.2 Arhiviraj prituţbu
Ako iz padajućeg menija iz alata Akcije, kliknete na Arhivirai prituţbu, dobićete formu
Arhiviranje prituţbe koji se sastoji iz dva polja. U prvo (gornje) polje potrebno je upisati

prijedlog nadleţnog sluţbenika u smislu preventivne mjere koju bi trebalo preduzeti kako bi
se sprijeĉile prituţbe ovog tipa u budućnosti.
Slika 6.2.1
Arhiviranje pritužbe
Da bi u donjem polju (Lista osobe kojima se šalje prijedlog o preventivnoj mjeri ) unijeli
podatke o osobi kojoj ţelimo poslati prijedlog o preventivnoj mjeri potrebno je da kliknemo na
dugme 'Dodaj' i nakon toga će se pojaviti forma (prozor) Lista sluţbenika u kojem je potrebno
izabrati funkciju sluţbenika kojem šaljemo prijedlog preventivne mjere.Kada smo izabrali
funkciju, sa Liste svih sluţbenika izabiremo ponuĊeno ime sluţbenika i kliknemo na dugme
'Dodaj'.Potom se njegovo/njeno ime pojavljuje u polju Odabrani sluţbenici , nakon ĉega
moţemo kliknuti na dugme 'OK'.
Slika 6.2.2
Lista službenika
Nakon ove odraĊene akcije konaĉno smo kompletirali popunu podataka u u formi (prozoru)
Lista sluţbenika i moţemo kliknuti na 'OK' dugme ĉime završavamo postupak arhiviranja
prituţbe.

DIO VI Izvještaji
Grupa Izvještaji sadrţi razliĉite statistiĉke izvještaje koji su svrstani u tri nivoa i koje je
moguće kreirati, pregledati na ekranu i štampati.
Da biste pristupili izvještajima te kreirali i pregledali odreĊeni izvještaj, pratite sljedeće

korake:
Na Hijerarhijskoj listi je prvo potrebno aktivirati (markirati) grupu (folder) Izvještaji te je otvoriti
tako što ćete kliknuti na znak plus ispred ikone izvještaji. Time ćete otvoriti sadrţaj foldera:
Izvještaji 1. nivoa, Izvještaji 2. nivoa, Izvještaji 3. nivoa.
Slika 1
Otvaranje
grupe
izvještaji
1. Izvještaji 1. nivoa (Predmeti/Zahtjevi)
Izvještaji 1. nivoa u aplikaciji Docunova 2 pruţaju vam mogućnost da dobijete podatke

(izvještaje): Izvještaj o stanju rješavanja prvostepenih predmeta po zahtjevu stranke,
Izvještaj o stanju rješavanja prvostepenih predmeta po sluţbenoj duţnosti , Izvještaj o stanju
rješavanja drugostepenih predmeta, Izvještaj o stanju rješavanja predmeta za koje se ne
vodi upravni postupak i to sve kako po klasifikacionim oznakama, tako i po organizacionim
jedinicama.
Pored toga postoje još i izvještaji: Broj predmeta u rješavanju po sluţbenicima, Izvještaj o
stanju rješavanja predmeta po organizacionim jedinicama, Izvještaj o izdatim uvjerenjima (po
klasifikacionim oznakama i po organizacionim jedinicama), Izvještaj o efikasnosti po
radnicima, Izvještaj o trenutnom stanju predmeta, Izvještaj o stanju rješavanja predmeta po
osobama, Izvještaj o ukupnom broju predmeta, Izvještaj o predmetima u rokovniku, Izvještaj
po predmetima, Popis akata i Pregled naplaćenih taksi (po klasifikacionim oznakama i po
organizacionim jedinicama), Izvještaj o procesima i Izvještaj o nezaprimljenim predmetima.
Do Izvještaja 1. nivoa ćete doći na sljedeći naĉin:
Kliknite na znak '+' pored stavke 'Izvještaji' na hijerarhijskoj listi alata, a potom izaberite
stavku 'Izvještaji 1. nivoa', kao što je prikazano na donjoj slici.

Slika 1.1
Izvještaji 1.
nivoa
Izvještaj o stanju rješavanja prvostepenih predmeta po zahtjevu stranke (po

klasifikacionim oznakama)
Da bismo pokrenuli ovaj izvješaj kliknućemo dva puta na njega i pojaviće se wizard
(ĉarobnjak) koji će nas voditi kroz postupak definisanja izgleda izvještaja koji ţelimo da
dobijemo.
Dakle otvoriće se prozor koji izgleda kao na donjoj slici.
Slika 1.2
Wizard
po zahtjevu stranke

Dakle, vidite (u ponuĊenom prozoru ) da moţete da izaberete za koju vrstu klasifikacione
oznake ţelite da dobijete izvještajne podatke (npr. moţete da odaberete sve klasifikacione
oznake, ili samo jednu).
TakoĊe moţete da birate i izvještajni period za koji ţelite da dobijete izvještajne podatke.
Naroĉito obratite paţnju na opciju „Izbaci redove koji sadrţavaju samo nule‟, ova opcija pruţa
mogućnost izbacivanja svih redova (iz tabele u izvještaju) koji sadrţe nulu (tj. u kojima nema
podataka). TakoĊe zahvaljujući opciji „Prikaţi neaktivne klasifikacione oznake‟ moţete
prikazati one klasifikacione oznake koje se više ne koriste, a koje su vam trenutno potrebne
radi izvještaja.
Nakon što ste definisali sve podatke za koje ţelite da dobijete informacije u ovom izvještaju
kliknite na dugme štampaj izvještaj, nakon ĉega ćete dobiti izvještaj koji izgleda kao na
sljedećem grafiku.

Slika 1.3
Izvještaj
Dakle u ovom izvještaju ste dobili podatke o stanju rješavanja prvostepenih predmeta u
kojima je postupak pokrenut po zahtjevu za zadati izvještajni period. Kao što ste vidjeli mogli
ste zadati bilo koju klasifikacionu oznaku po kojoj ţelite da se vrši prikaz i filtriranje podataka
iz predmeta.
U ovoj vrsti izvještaja dostupne su vam sljedeće informacije:
- Redni broj.
- Oblast upravnog rješavanja.
- Broj neriješenih predmeta na kraju predhodnog izvještajnog perioda.
- Broj primljenih zahtjeva u toku izvještajnog perioda
- Ukupan broj predmeta u rješavanju(svega 3+4)
- Broj riješenih predmeta
- Procenat neriješenih predmeta
- Procenat riješenih predmeta u odnosu na ukupan broj predmeta u rješavanju
- Broj predmeta koji su riješeni u roku
- Broj predmeta koji su riješeni po isteku roka
- Procenat riješenih predmeta po isteku roka, u odnosu na ukupan broj riješenih predmeta.
- Broj podnosioca zahtjeva obaviještenih o prekoraĉenju roka za rješavanje, kada je rok

prekoraĉen.
- Naĉin na koji su predmeti riješeni

o Zahtjev odbijen
o Zahtjev odbaĉen
o Zahtjev usvojen
o Postupak obustavljen
o Ukupno
- Broj izjavljenih ţalbi
- Broj neriješenih predmeta

o Za koje je rok istekao
o Za koje rok nije istekao
- Procenat neriješenih predmeta za koje je rok istekao u odnosu na ukupan broj neriješenih
predmeta.
- Broj predmeta u kojim prvostepeni organ nije donio novo rješenje.

Izvještaj o stanju rješavanja prvostepenih predmeta po službenoj dužnosti (po
dobijemo.
Slika 1.4
Wizard
po sluţbenoj
duţnosti
Dakle, vidite (u ponuĊenom prozoru ) da moţete da izaberete za koju vrstu klasifikacione

oznake ţelite da dobijete izvještajne podatke (npr. moţete da odaberete sve klasifikacione
oznake, ili samo jednu).
Naroĉito obratite paţnju na opciju „Izbaci redove koji sadrţavaju samo nule‟, ova opcija pruţa
radi izvještaja.
sljedećem grafiku.

Slika 1.5
Izvještaj
Dakle u ovom izvještaju ste dobili podatke o stanju rješavanja prvostepenih predmeta u
kojima je postupak pokrenut po sluţbenoj duţnosti za zadati izvještajni period. Kao što ste
vidjeli mogli ste zadati bilo koju klasifikacionu oznaku po kojoj ţelite da se vrši prikaz i
filtriranje podataka iz predmeta.
U ovoj vrsti izvještaja dostupne su vam sljedeće informacije:
- Redni broj.
- Oblast upravnog rješavanja.
- Broj neriješenih predmeta na kraju predhodnog izvještajnog perioda.
- Broj predmeta u kojima je postupak pokrenut u toku izvještajnog perioda.
- Ukupan broj predmeta u rješavanju.
- Broj riješenih predmeta.
- Broj neriješenih predmeta.
- Procenat neriješenih predmeta u odnosu na ukupan broj predmeta u rješavanju.
- Broj izjavljenih ţalbi.
- Broj poništenih, ukinutih i izmjenjenih rješenja.
- Broj pokrenutih upravnih sporova u toku izvještajnog perioda.

Tuţba usvojena
Tuţba odbijena
- Broj izvršenih rješenja.
- Broj neizvršenih rješenja.
- Procenat neizvršenih rješenja u odnosu na ukupan broj izvršenih rješenja u izvještajnom

periodu.

Izvještaj o stanju rješavanja drugostepenih predmeta (po klasifikacionim oznakama)
dobijemo.
Slika 1.6
Wizard
Drugostepeni
predmeti
Primjetićete da je izgled ovog prozora isti kao i kod dva predhodna izvještaja, s tom razlikom
da u donjrm dijelu prozora moţemo izabrati da li će se informacije koje će se pojaviti u
izvještaju odnositi na predmete koji su podneseni Po zahtjevu stranke ili se odnose na
predmete koji su podneseni Po sluţbenoj duţnosti ili za oba sluĉaja
Na sljedećem grafiku je prikazan ovaj izvještaj.

Slika 1.7
Izvještaj
Dakle u ovom izvještaju ste dobili podatke o stanju rješavanja drugostepenih predmeta u
kojima je postupak pokrenut po sluţbenoj duţnosti ili po zahtjevu stranke za zadati izvještajni
period. Kao što ste vidjeli mogli ste zadati bilo koju klasifikacionu oznaku po kojoj ţelite da se
vrši prikaz i filtriranje podataka iz predmeta.
Izvještaj o stanju rješavanja predmeta za koje se ne vodi upravni postupak(po

Naĉin pokretanja ovog izvještaja je istovjetan kao i kod predhodnih izvještaja. Na slici ispod
je prikazan izgled izvještaja.
Slika 1.8
Izvještaj
Izvještaj o stanju rješavanja prvostepenih predmeta po zahtjevu stranke (po

organizacionim jedinicama)
Naĉin pokretanja ovog izvještaja je istovjetan kao i kod predhodnih izvještaja, s tom razlikom
što umjesto klasifikacionih oznaka ĉekiramo polja sa organizacionim jedinicama. Na slici
ispod je prikazan izgled izvještaja.
Slika 1.9
Izvještaj

Izvještaj o stanju rješavanja prvostepenih predmeta po službenoj dužnosti (po
Naĉin pokretanja ovog izvještaja je istovjetan kao i kod predhodnog izvještaja. Na slici ispod
Slika 1.10
Izvještaj
Izvještaj o stanju rješavanja drugostepenih predmeta (po organizacionim jedinicama)
Slika 1.11
Izvještaj
Izvještaj o stanju rješavanja predmeta za koje se ne vodi upravni postupak (po


Slika 1.12
Izvještaj
Broj predmeta u rješavanju po službenicima
Ovaj izvještaj nam daje podatke o osobama (razvrstanim po organizacionim jedinicama), tj. o
broju predmeta koji su na obradi (u procesu rješavanja) kod dreĊene osobe. Kad kliknemo
na ovaj izvještaj dobijemo prozor „Izvještaj‟ u kojem odreĊujemo parametre (na isti naĉin kao
i u ranije opisanim izvještajima 1. nivoa).
Slika 1.13
Parametri
izvještaja

Kad je izvšeno podešavanje parametara izvještaja, kliknuti na dugme „Štampaj izvještaj‟
nakon ĉega se dobije izvještaj kao na slici ispod.
Slika 1.14
Izvještaj
Izvještaj o stanju rješavanja predmeta po organizacionim jedinicama
Ovaj izvještaj nam daje rekapitulaciju broja predmeta (po organizacionim jedinicama), pri
ĉemu moţemo izabratu vrstu registra iz kojeg ţelimo da budu uzeti izvještajni podaci.
Slika 1.15
Izvještaj

Izvještaj o izdatim uvjerenjima (po klasifikacionim oznakama)
Ovaj izvještaj daje podatke o izdatim uvjerenjima, tj. o uvjerenjima/predmetima koji su

svrstani u Registar uvjerenja (po klasifikacionim oznakama). Na slici ispod je prikazan izgled
ovog izvještaja.
Slika 1.16
Izvještaj
Izvještaj o izdatim uvjerenjima (po organizacinim jedinicama)
Ovaj izvještaj daje podatke o izdatim uvjerenjima, tj. o uvjerenjima/predmetima koji su

svrstani u Registar uvjerenja (po organizacionim jedinicama). Na slici ispod je prikazan izgled
ovog izvještaja.
Slika 1.17
Izvještaj

Dodatna pojašnjenja u vezi korištenja izvještaja prvog nivoa.
Da biste imali taĉne podatke u Izvještajima prvog nivoa, tj. da bi vam izvještaji bili taĉni i
prikazivali realno stanje (vezano za informacije o predmetima koje se pojavljuju u
Izvještajima 1. nivoa) potrebno je da korisnici taĉno i precizno (i prije svega na vrijeme)
unose odreĊene vrste podataka u predmet (koji se obraĊuje) i to u odjeljku 'Detalji i Istorija',
na kartici 'Postupak rješavanja'.
Postupak je sljedeći:
Kad ste se pozicionirali na karticu 'Postupak rješavanja' koja se nalazi u odjeljku 'Detalji i
Istorija' (u odgovarajućem predmetu koji je u procesu obrade, kao što je prikazano na donjoj
slici)
Slika 1.18
Detalji i istorija
potrebno je kliknuti na dugme 'Dodaj' nakon ĉega se otvara prozor 'Ostali podaci o predmetu'
koji je prikazan na slici koja slijedi.
Slika 1.19
Ostali podaci
o predmetu

U ovom prozoru se nalaze razne vrste informacija o akcijama koje mogu biti uraĊane u toku
obrade predmeta (kao npr. Izjavljena ţalba, Tuţba odbijena, Tuţba usvojena, Staro rješenje
djelimiĉno poništeno, Rješenje nije izvršeno i sl.).
Od kljuĉnog je znaĉaja da one akcije koje su zaista odraĊene pri rješavanju predmeta budu
štrihirane (ĉekirane) uz stavljanje taĉnog datuma odraĊene akcije, jer na taj naĉin vi u datom
predmetu ostavljate informaciju o tome šta je odraĊeno.
Zahvaljući tome ovi podaci će biti vidljivi u Izvještajima 1. nivoa.
Unošenjem taĉnih informacija na ovaj naĉin, vi direktno omogućavate dobijanje taĉnih
informacija u izvještajima 1. nivoa (bez obzira o kojoj se vrsti izvještaja radi).
Netaĉno unošenje informacija (ili neunošenje informacija) će dovesti do toga da podaci u
Izvješatjima 1. nivoa budu djelimiĉno taĉni ili netaĉni.
Isto tako je bitno unositi podatke o naplatama da bi izvještaji “Pregled naplaćenih taksi po
klasifikacionim oznakama (Organizacionim jednicama)” bili taĉni. Ovaj postupak je detaljno
opisan u poglavlju DIO IV Zahtjev/Predmet 1.4. Detalji i istorija, Podaci o naplatama na strani
31.
Izvještaj o efikasnosti po radnicima
Ovaj izvještaj se ponavlja na sva tri nivoa izvještaja. Jedina razlika je u tome što na 1. nivou
izvještaja uposlenik moţe dobiti izvještajne podatke samo za sebe, na 2. nivou izvještaja
(koji je namijenjen samo šefovima) moţe da dobije izvještajne podatke samo za
organizacionu jedinicu (tj. uposlenike koji pripadaju toj org. jedinici) za koju je on zaduţen (tj.
ĉiji je on rukovodilac), a na 3. nivou moţe dobiti izvještajne podatke za koju god
organizacionu jedinicu (i uposlenike) ţeli.
Ovaj izvještaj je detaljno opisan u odjeljku: 3. Izvještaji 3. nivoa (Predmeti zahtjevi) > Izvještaj
o stanju rješavanja predmeta po osobama, tako da ga ovdje nećemo objašnjavati.
Izvještaj o trenutnom stanju predmeta
Ovaj izvještaj vam daje informacije o tome koliko je predmeta arhivirano (koliko je riješeno,
koliko neriješeno i koliko ih ukupno ima), zatim koliko je predmeta nearhivirano (dakle onih
koji su još u fazi obrade i to koliko ih je riješeno, neriješeno i ukupno) i na kraju koliko ih
sveukupno ima (riješenih i neriješenih (ukupno i za arhivirane i za nearhivirane)).
Slika 1.20
Prozor za
podešavanje
izvještajnih
parametara

Primjetićete da za ovaj izvještaj ne moţete podesiti izveštajni period. To je zbog toga što on
pokazuje trenutno stanje koliko ima arhiviranih, a koliko nearhiviranih predmeta.
Ovaj izvještaj vam daje podatke po organizacionim jedinicama. na slici ispod je prikazan
prozor u kojem zadajete parametre izvještaja.
Kao što vidite, moţete jedino da izaberete da li ţelite da dobijete podatke za sve registre
sveukupno, ili za svaki pojedinaĉni registar.
Nakon što ste podesili izvještajne parametre, kliknite na dugme „Štampaj‟ i dobićete izvještaj
kao na sljedećoj slici.
Slika 1.21
Izvještaj
Trenutno stanje predmeta
Izvještaj o stanju rješavanja predmeta po osobama
Ovaj izvještaj je vrlo sliĉan Izvještaju o efikasnosti po radnicima, i on je takoĊe objašnjen

detaljno u odjeljku: 3. Izvještaji 3. nivoa (Predmeti zahtjevi) > Izvještaj o stanju rješavanja
predmeta po osobama, tako da ga ovdje nećemo objašnjavati.
Izvještaj o ukupnom broju predmeta
Ovaj izvještaj vam daje informacije o tome koliko je predmeta Preneseno iz prethodnof
izvještajnog perioda (koliko je riješeno, koliko neriješeno i koliko ih ukupno ima), zatim koliko
je ukupno predmeta bilo u izvještajnom periodu (i to koliko ih je riješeno, neriješeno (ukupno)
i koliko ih je arhivirano) i na kraju koliko ih sveukupno ima (riješenih i neriješenih).
Za ovaj izvještaj moţete podesiti izveštajni period. On pokazuje stanje predmeta u skladu sa
zadatim vremenskim intervalom (izvještajnim periodom).
Ovaj izvještaj vam daje podatke po organizacionim jedinicama. na slici ispod je prikazan
prozor u kojem zadajete parametre izvještaja.
Kao što vidite, moţete da izaberete da li ţelite da dobijete podatke za sve registre
sveukupno, ili za svaki pojedinaĉni registar.

Slika 1.22
Prozor za
podešavanje
izvještajnih
parametara
Nakon što ste podesili izvještajne parametre, kliknite na dugme „Štampaj‟ i dobićete izvještaj
kao na sljedećoj slici.
Slika 1.23
Izvještaj
Ukupno stanje predmeta
Izvještaj o predmetima u rokovniku
Ovaj izvještaj se ponavlja na sva tri nivoa, i detaljno opisan u odjeljku: 3. Izvještaji 3. nivoa
(Predmeti zahtjevi) > Izvještaj o stanju rješavanja u rokovniku, tako da ga ovdje nećemo
objašnjavati.
Izvještaj po predmetima
Ovaj izvještaj vam daje informacije o predmetima, tj. koliko je kreirano, riješeno (na koji
naĉin), neriješeno i arhivirano pojedinih predmeta za odreĊeni izvještajni period. Obuhvata
unaprijed defrinisane, a isto tako i ruĉno kreirane predmete. Ne slici dole vidimo da je
potrebno odabrati izvještajni period, zatim odabrati predmete za koje ţelimo izvještaj.

Slika 1.24
Prozor za
podešavanje
izvještajnih
parametara
Ako kliknemo na opciju Prikaţi nestandardne predmete, u izvještaju će biti prikazani i svi
ruĉno kreirani predmeti s tim da mogu biti prikazani pojedinaĉno i sumirano
Isto tako moţemo odabrati registar za koji ţelimo izvještaj ili ostaviti polje registar prazno,
tako da će u obzir biti uzeti svi registri.
TakoĊe moţemo odabrati predmete samo po sluţbenoj duţnosti, samo po zahtjevu stranke
ili oba.
Slika 1.25
Izvještaj
Po predmetima

Popis akata
Ovaj izvještaj nam daje podatke o popisima akata za odabranu godinu. Moguće je vidjeti
predmete iz popisa akata po zadatim parametrima: aktivne (Vaţeće ili nevaţeće), i
neaktivne (vaţeće ili nevaţeće).
Slika 1.26
Prozor za
podešavanje
izvještajnih
parametara
Kliknemo na popis akata koji ţelimo iz liste Naziv akta i dobijemo slijedeću formu izvještaja
kao na donjoj slici.
Slika 1.27
Izvještaj
Po predmetima

Pregled naplaćenih taksi po klasifikacionim oznakama
Ovaj izvještaj daje uvid u sve naplaćene takse, i pregled taksi po klasifikacionim oznakama.
Kada pokrenemo izvještaj podesimo parametre kao na donjoj slici.
Slika 1.28
Prozor za
podešavanje
izvještajnih
parametara
Treba da podesimo izvještajni period, i da odaberemo jednu (ili više) od kategorija taksi.
Dobićemo izvještaj koji izgleda kao na slijedećoj slici:
Slika 1.29
Izvještaj
Pregled
naplaćenih
taksi po klas.
ozn.
Pregled naplaćenih taksi po organizacionim jedinicama
Isti je postupak i kao i za prethodni izvještaj.

Izvještaj o procesima
Ovaj izvještaj nudi pregled svih unaprijed definisanih procesa koji su unijeti u program, sa
svim podacima vezanim za procese. Moţete odabrati procese za sve organizacione jedinice,
ili odabrati samo jednu organizacionu jedinicu, ili samo podorganizacione jedinice koje
pripadaju odabranoj, ili odabranu organizacionu jedinicu i sve njene podorganizacione
jedinice.
Slika 1.30
Prozor za
podešavanje
izvještajnih
parametara
Nakon toga dobićete pregled svih procesa za odabrane organizacione jedince.
Slika 1.31
Izvještaj
o procesima
Izvještaj o nezaprimljenim predmetima
Ovaj izvještaj daje uvid u sve predmete koji su nezaprimljeni kod svakog pojedinog korisnika,
za odreĊeni dan. Program automatski nudi trenutni datum, s tim da se moţe odabrati i datum
u prošlosti (nije moguće odabrati datum u budućnosti).
Ako se pokrene sa prvog nivoa mogu se vidjeti samo nezaprimljeni predmeti za osobu koja
je prijavljena, sa drugog nivoa šefovi mogu da vide sve uposlenike u svojoj sluţbi, i sa trećeg
nivoa naĉelnik općine moţe da vidi nezaprimljene predmete kod svih uposlenika.

Slika 1.32
Prozor za
podešavanje
izvještajnih
parametara
Izvještaj izgleda kao na slijedećoj slici.
Slika 1.33
Izvještaj o
nezaprimljenim
predmetima
Izvještaj o rješavanju upravnih stvari u upravnom postupku – prvostepeni upravni

postupak pokrenut po zahtjevu stranke
Da bismo pokrenuli ovaj izvještaj kliknućemo dva puta na njega i pojaviće se wizard
dobijemo.
Otvoriće se prozor koji izgleda kao na slijedećoj slici.

Slika 1.34
Prozor za
podešavanje
izvještajnih
parametara
U ponuĊenom prozoru moţete da izaberete za koju vrstu klasifikacione oznake ţelite da

dobijete izvještajne podatke (npr. moţete da odaberete sve klasifikacione oznake, ili samo
jednu).
Obratite paţnju na opciju „Izbaci redove koji sadrţavaju samo nule‟, ova opcija pruţa
radi izvještaja.
Naroĉito obratite paţnju na opcije 'Skraćeni postupak' i 'Posebni ispitni postupak'. Ukoliko
izaberete opciju 'Skraćeni postupak' izvještaj će prikazati podatke samo za one predmete u
kojima je „ĉekirana“ opcija 'Skraćeni postupak' (Pogledajte slijedeću sliku. Sekcija u
predmetu: 'Detalji i istorija > Postupak rješavanja > Dodaj > Skraćeni postupak').

Slika 1.35
Izvještaj o
prvost. uprav.
Postupku po
zahtjevu stranke
sljedećoj slici.
Slika 1.36
Izvještaj o prvost. uprav. Postupku
po zahtjevu stranke - Pregled prije
štampe

Izvještaj o rješavanju upravnih stvari u upravnom postupku – prvostepeni upravni
postupak pokrenut po službenoj dužnosti
Ovaj izvještaj daje podatke (po klasifikacionim oznakama) o predmetima pokrenutim po

sluţbenoj duţnosti.
Slika 1.37
Izvještaj o prvost. uprav. Postupku po
službenoj dužnosti - Pregled prije štampe
Izvještaj o rješavanju upravnih stvari u upravnom postupku – Drugostepeni upravni

postupak
Ovaj izvještaj daje podatke (po klasifikacionim oznakama) o predmetima koji se nalaze u
registru drugostepenih predmeta.
Slika 1.38
Drugostepeni upravni postupak

Pravni lijekovi protiv upravnih akata donesenih u upravnom postupku pokrenutom po
zahtjevu stranke
Ovaj izvještaj daje podatke o predmetima u kojima su iskorištena vanredna pravna sredstva
(pravni lijekovi).
Slika 1.39
Pravni lijekovi - Izvještaj
Na sljedećoj slici je prikazana sekcija 'Detalji i Istorija' u predmetu, gdje se vrši evidentiranje
Korištenja vanrednih pravnih sredstava ('Poništeno' i 'Ukinuto').
Slika 1.40
Pravni lijekovi –
Evidencija vanrednih
pravnih sredstava

Izdavanje uvjerenja, odnosno drugih isprava
Ovaj izvještaj daje informacije o broju predmeta, za koje se ne vodi upravni postupak,
razvrstanih po klasifikacionim oznakama. Izvještaj daje informacije o broju traţenih isprava
(podnesenih zahtjeva) u izvještajnom periodu (po ĉlanu 169 i 170 ZUP-a), broju izdatih
isprava u izvještajnom periodu (po ĉlanu 169 i 170 ZUP-a), predmetima u kojima je zahtjev
za izdavanje isprave odbijen, broju riješenih predmeta, te broju izjavljenih i riješenih ţalbi.
Da bi izvještaj prikazivao relevantne podatke, potrebno je sve neophodne informacije o

traţenim i izdatim ispravama (te odbijenim predmetima i izjavljenim ţalbama) unositi i
aţurirati unutar samog predmeta ('Detalji i Istorija > Postupak rješavanja > Ostali podaci o
predmetu').
Na sljedećoj slici je prikazan izgled ovog izvještaja.
Slika 1.41
Izdavanje uvjerenja, odnosno drugih isprava
Izvještaji iz ove grupe trebaju da budu dostupni Naĉelnicima/Šefovima odjeljenja i

Naĉelnicima općina što se podešava prilikom administriranja, podešavanja globalnih
korisniĉkih dozvola. (Vidi dio Administriranje, Dodavanje novog korisnika).
Ako kliknete mišem na ikonu Izvještaji 2. nivoa, sa desne strane na listi podataka ćete dobiti
ponuĊenu listu izvještaja 2. nivoa:
Ukupno vrijeme rješavanja predmeta (kalendarski dani)

Ukupno vrijeme rješavanja predmeta (radni dani)

Aktivno utrošeno vrijeme na rješavanju predmeta (vrijeme procesiranja)
Pasivno vrijeme pri rješavanju predmeta (vrijeme ĉekanja)
Dnevni izvještaj – Predmeti kojima istiĉe zakonski rok rješavanja
Dnevni izvještaj – Predmeti koji izlaze iz istorijskih limita varijacije
Izvještaj komparacije performansi procesa
Dnevni izvještaj – Aktivno utrošeno vrijeme na rješavanju predmeta i prituţbi po osobama
(sati)
Prituţbe – Dnevni izvještaj pregled prituţbi (korektivna akcije 1)
Prituţbe – Dnevni izvještaj pregled prituţbi (korektivna akcije 2)
Prituţbe – Pregled zakljuĉenih prituţbi po kategorijama
Prituţbe – Statistiĉki izvještaj (aktivno vrijeme, pasivno vrijeme, izvještaj performansi...)
Slika 2.1
Otvaranje
izvještaja
drugog
nivoa
Pokretanje svakog od ponuĊenih izvještaja se vrši markiranjem izvještaja jednostavnim

pozicioniranjem strelice miša na ţeljeni izvještaj (jedan klik lijevim dugmetom miša), zatim
duplim klikom ili koristeći opciju Otvori izvještaj iz gornjeg lijevog ugla trake sa alatima.
Slika 2.2
Alat
Otvori
Ukupno vrijeme rješavanja predmeta (kalendarski dani)
Pomoću ovog izvještaja moguće je dobiti informacije vezane za broj utrošenih kalendarskih
dana (radni dani + vikendi) pri rješavanju odreĊenog predmeta (u ovom primjeru Odobrenje
za graĊenje), za odreĊeni vremenski period i za osobe koje sudjeluju u rješavanju odreĊenog

procesa. Vrlo je bitno naglasiti da ovaj izvještaj obuhvata samo procese kojima je definisana
putanja kretanja na opciju ˝Automatska putanja˝ (Vidi dio klasifikacija)
Nakon što smo dobili formu za odreĊivanje parametara izvještaja, koji praktiĉno predstavljaju
kriterije po kojima će program kreirati odreĊeni izvještaj, potrebno je slijediti komande kao što
su Naprijed ili Zatvori iz donjeg dijela forme.
Potrebno je pojasniti da opcijom 'Štampaj istorijske limite' odreĊujemo da li će krajnji grafiĉki
prikaz izvještaja sadrţavati isprekidane linije koje predstavljaju kontrolne limite ( u ovom
sluĉaju one predstavljaju broj kalendarskih dana, unutar kojih su se isti predmeti rješavali u
periodu od trideset dana prije vremenskog perioda koji smo mi odredili u poljima datum od-
datum do).
Opcijom 'Štampaj referentne linije', u ovom sluĉaju, omogućavamo prikaz Zakonskog roka
rješavanja, Ţeljenog roka rješavanja (skraćeni rok rješavanja), kao i Referentnog roka
rješavanja (uporedna vrijednost) koji u izvjesnom smislu predstavlja naš cilj koji ţelimo
dostići. Kao što vidite kad pokrećete ovaj izvještaj program sama popunjava podatke u polja:
Zakonski rok, Ţeljeni rok, kao i Referentni rok (jer su ti podaci već definisani pri kreiranju
samog predmeta), po potrebi ovi podaci se mogu i mijenjati.
Podaci u ostala polja moraju se ruĉno unijeti. Naroĉito je potrebno obratiti paţnju na polje
'Prikaţi i nekativne' (misli se na procese) koji omogućava da na listi procesa budu prikazani i
neaktivni procesi, te se na taj naĉin mogu dobiti izvještaji i za njih,bez obzira što su
deaktivirani i što se više ne koriste.
Slika 2.3
Forma za unos
parametara pri
kreiranju izvještaja
Zatvori znaĉi da ţelite odustati od kreiranja zahtjeva i da se vraćate korak unazad, dok
Naprijed otvara novu formu kojom vršite selekciju osoba (funkcija) iz gore odabrane putanje
(Društvene/ŠS-Obr-ŠS-NO-Obr-Arh).

Slika 2.4
Forma za selekciju
funkcija/uloga
(koraka) iz putanje
Ukoliko odreĊene funkcije u općini obavlja više a ne jedna osoba, tada klikom na opciju
Naprijed u dobivenoj formi vršimo selekciju osoba za koje ţelimo informacije iz izvještaja.
Selekcija se vrši jednostavnim ĉekiranjem (kvaĉica) u kvadratić ispred ponuĊene liste imena.
Slika 2.5
Forma za
selekciju osoba
iz putanje
Klikom na dugme OK dobićemo ţeljeni izvještaj koji izgleda kao na slici ispod. Dobiveni
grafikon predstavlja vertikalno – potrebni broj dana (kalendarski dani) za rješavanje
odabranih predmeta, horizontalno – vremenski period koji smo odabrali a za koji ţelimo
dobiti traţeni izvještaj.

Naroĉito obratite paţnju na opciju 'Ne raĉunaj vrijeme provedeno u rokovniku' koja pruţa
korisniku mogućnost da u izvještaj ukljuĉi ili ne ukljuĉi vrijeme koje je predmet proveo u
rokovniku.
Slika 2.6
Grafikon
izvještaja
Crvene i plave taĉkice u grafikonu predstavljaju zahtjeve (procese) koje duplim klikom
moţemo otvoriti i izvršiti detaljniji pregled. Crveni su oni koji su prekoraĉili rokove, dok su
plavi oni predmeti koji se kreću u dozvoljenim okvirima. Ljubiĉasta linija predstavlja srednju
vrijednost rješavanja predmeta, ţuta linija se odnosi na Referentni rok, crvena na Zakonski
rok, a zelena na Ţeljeni rok rješavanja predmeta (uporedna vrijednost). Kad kliknemo na
taĉkicu koja predstavlja predmet (bez obzira da li je crvena ili plava ) dobijemo tabelu sa
podacima o tom predmetu, kao što je prikazano na slici ispod.
Slika 2.7
Podaci o predmetu
Ukupno vrijeme rješavanja predmeta (radni dani)
Pomoću ovog izvještaja moguće je dobiti informacije vezane za broj utrošenih radnih dana
(radni dani ne raĉunajući vikende) pri rješavanju odreĊenog predmeta (u našem primjeru
Zahtjev za izdavanje graĊevinske dozvole), za odreĊeni vremenski period i za osobe koje
sudjeluju u rješavanju odreĊenog procesa. Vrlo je bitno naglasiti da ovaj izvještaj obuhvata
samo procese kojima je definisana putanja kretanja na opciju ˝Automatska putanja˝ (Vidi dio
klasifikacija).
Proces otvaranja i kreiranja ovog izvještaja je identiĉan prethodnom izvještaju, s tom

razlikom što ovde nemamo polje 'Zakonski rok', što je sasvim logiĉno jer se ovde radi o
prebrojavanju radnih dana koji su utrošeni na rješavanje predmeta u izvještajnom periodu.

Slika 2.8
kontrolnih limita
Opcijom 'Štampaj istorijske limite' odreĊujemo da li će krajnji grafiĉki prikaz izvještaja

sadrţavati isprekidane linije koje predstavljaju kontrolne limite.
Opcijom 'Štampaj referentne linije', u ovom sluĉaju, omogućavamo prikaz Ţeljenog roka
rješavanja (skraćeni rok rješavanja), kao i Referentnog roka rješavanja (uporedna vrijednost)
koji u izvjesnom smislu predstavlja naš cilj koji ţelimo dostići. Kao što vidite kad pokrećete
ovaj izvještaj program sama popunjava podatke u polja: Ţeljeni rok, kao i Referentni rok (jer
su ti podaci već definisani pri kreiranju samog predmeta), po potrebi ovi podaci se mogu i
mijenjati.
Slika 2.9
Grafikoni
Ukupno vrijeme
rješavanja
Crvene i plave taĉkice u grafikonu predstavljaju zahtjeve (procese) koje duplim klikom
moţemo otvoriti i izvršiti detaljniji pregled.

Slika 2.10
Podaci o predmetima
Aktivno utrošeno vrijeme na rješavanju predmeta (vrijeme procesiranja)
Pomoću ovog izvještaja moguće je dobiti informacije vezane za koliĉinu utrošenog efektivnog
vremena pri rješavanju odreĊenog predmeta (u našem primjeru Odobrenje za graĊenje), za
odreĊeni vremenski period i za osobe koje sudjeluju u rješavanju odreĊenog procesa. Vrlo je
bitno naglasiti da ovaj izvještaj obuhvata samo procese kojima je definisana putanja kretanja
na opciju ˝Automatska putanja˝ (Vidi dio klasifikacija).
Proces otvaranja i kreiranja ovog izvještaja je identiĉan prethodnom izvještaju.
Slika 2.11
Grafikon
Aktivno utrošeno
vrijeme rješavanja
Pasivno vrijeme na rješavanju predmeta (vrijeme čekanja)
Pomoću ovog izvještaja moguće je dobiti informacije vezane za koliĉinu izgubljenog vremena
izraţenog u satima, pri rješavanju odreĊenog predmeta (u našem primjeru odobrenje za
graĊenje), za odreĊeni vremenski period i za osobe koje sudjeluju u rješavanju odreĊenog
procesa. Vrlo je bitno naglasiti da ovaj izvještaj obuhvata samo procese kojima je definisana
putanja kretanja na opciju ˝Automatska putanja˝ (Vidi dio klasifikacija).

Slika 2.12
Grafikon
Izgubljeno vrijeme
rješavanja
Dnevni izvještaj – Predmeti kojima ističe zakonski rok rješavanja
Pomoću ovog izvještaja moguće je izvršiti selekciju svih onih izvještaja, u okviru svih
organizacionih jedinica u općini (općinskih odjeljenja), kojima rok rok rješavanja istiĉe za
onoliko dana koliko mu odredimo u prvom polju za odreĊivanje parametara izvještaja kao na
slici dole.
Slika 2.13
Parametri
izvještaja
Dnevni izvještaji
U ovom sluĉaju smo za ovaj izvještaj odabrali predmete ĉiji rok rješavanja istiĉe za
maksimalno 1 dan. Klikom na dugme OK dobićemo listu traţenih izvještaja.

Slika 2.14
Parametri
izvještaja
Dnevni izvještaji
Podaci o predmetu
Na ovom primjeru se vidi da je rok rješavanja kod svih odabranih predmeta već istekao što
znaĉi da nemamo predmeta ĉiji zakonski rok za rješavanje istiĉe za jedan dan. Pored tipa
predmeta, njegovog identifikacionog broja u zadnjoj koloni vidimo i kod koga se trenutno
predmet nalazi. Napomena: zakonski rok rješavanja se definiše prilikom unosa liste
Predmeta i priloga. (Vidi Unos i izmjena predmeta i priloga).
Dnevni izvještaj – Predmeti koji izlaze iz istorijskih limita varijacije
Pomoću ovog izvještaja Naĉelnici odjeljenja mogu izvršiti pregled svih onih zahtjeva
(procesa) ĉije je vrijeme rješavanja duţe ili kraće od prosjeĉnog. Vrlo je bitno naglasiti da i
ovaj izvještaj obuhvata samo procese kojima je definisana putanja kretanja na opciju
˝Automatska putanja˝ (Vidi dio klasifikacija).
Slika 2.15
Forma za selekciju
predmeta izvan
istorijskih kontrolnih
limita
Za sve predmete koji su uvršteni u ovaj izvještaj naĉelnici odjeljenja su duţni naĉelniku
općine (koji takoĊer ima pristup ovom izvještaju) obrazloţiti objašnjenje zbog ĉega je
odreĊeni zahtjev (predmet) izvan istorijskih limita, te koja korektivna mjera je poduzeta. Kao i
ostale, i ovaj izvještaj je moguće štampati pomoću opcije štampaj.

Slika 2.16
Forma Objašnjenje i
korektivna akcija
Izvještaj komparacije performansi procesa
Pomoću ovog izvještaja Naĉelnici odjeljenja mogu izvršiti komparaciju odreĊenih procesa u
razliĉitim vremenskim periodima po osobama. Vrlo je bitno naglasiti da i ovaj izvještaj
obuhvata samo procese kojima je definisana putanja kretanja na opciju ˝Automatska putanja˝
(Vidi dio klasifikacija).
Proces otvaranja ovog izvještaja je identiĉan prethodnim izvještajima.
Slika 2.17
Određivanje
parametara
izvještaja
Poslije odabira parametara kao što je prikazano na prethodnoj slici potrebno je kliknuti opciju
Naprijed, te izvršiti odabir funkcija (koraka) iz odabrane definisane putanje (u našem sluĉaju -
graĊevinska dozvola), kao i odabir osoba. Odabiri se vrše ĉekiranjem kvadratića koji se
nalaze ispred ponuĊenih funkcija i osoba. Dobićemo tabelarni izvještaj sa komparacijskim
prikazima procesa sa utroškom vremena i poboljšanjima.
Naroĉitu paţnju obratiti na opciju 'Ukljuĉi i neaktivne procese u listu'. Što nam daje
mogućnost uporeĊivanja (komparacije) performansi i onih procesa koji ciše nisu aktivni.

Slika 2.18
Izgled
izvještaja
Dnevni izvještaj – Aktivno utrošeno vrijeme provedeno na rješavanju predmeta i

pritužbi po osobama (sati)
Pomoću ovog izvještaja Naĉelnici odjeljenja mogu izvršiti pregled provedenog vremena
utrošenog na rješavanje odreĊenog zahtjeva tj. procesa ili prituţbe po osobama na odreĊeni
dan. U našem primjeru se radi o Odobrenju za gradnju, upućenog odjeljenju za urbanizam i
prostorno ureĊenje. Vrlo je bitno naglasiti da i ovaj izvještaj obuhvata samo procese kojima je
definisana putanja kretanja na opciju ˝Automatska putanja˝ (Vidi dio klasifikacija).
Slika 2.19
datuma i odabir osoba

Nakon odabira odreĊenog dana za koji traţimo ovaj izvještaj, otvaranjem kalendara pomoću
strelice na kraju polja ˝datum˝, te odabira osoba, ĉekiranjem kvadratića ispred njihovog
imena, otvaramo izvještaj klikom na OK.
Slika 2.20
Izgled
izvještaja
Pritužbe – Dnevni izvještaj, pregled pritužbi (korektivna akcija 1)
Ova vrsta izvještaja se odnosi na prituţbe koje su pokrenute od strane graĊana. Dakle u
okviru ovog izvještaja moţete dobiti podatke o identifikacionom broju, datumu zakljuĉenja
predmeta, Broj dana od zakljuĉenja, Odgovorna osoba, kao i Koretivna akcija (preduzeta u
cilju otklanjanja problema koji je doveo do prituţbe graĊana).
Slika 2.21
Tabela sa
podacima
Pritužbe – Dnevni izvještaj, pregled pritužbi (korektivna akcija 2)
Ovaj izvještaj je isti kao i predhodni izvještaj, razlika je samo u tome što u posljednjoj koloni
ima informacija o drugoj korektivnoj akciji.
Pritužbe – Pregled zaključenih pritužbi po kategorijama
Ovaj izvještaj vam pruţa informacije : ukupan broj prituţbi u odabranom vremenskom
intervalu i procenat prihvaćenih predloţenih akcija. I to zbirno za sve kategorije prituţbi, a
takoĊe i pojedinaĉno za : prituţbe na procese, prituţbe na osobu, prituţba na
profesionalizam, kao i prituţba na proces ili sistem.
Kao prvo potrebno je izabrati za koju vrstu prituţbi ţelite da dobijete ovaj izvještaj. Moţete
izartati jednu, a moţete izabrati i sve vrste prituţbi tako što ćete ĉekirati (staviti znak taĉno)

kvadratić pored ponuĊene vrste prituţbi. Slika prozora (Paramtri izvještaja) koji se pojavi
nakon što kliknete na ovu vrstu izvještaja je prikazana ispod.
Slika 2.22
Određivanje
parametara
izvještaja
Nakon što izaberete kategoriju prituţbi, izaberete organizacionu jedinicu (moţete odabrati i
sve Organizacione jedinice), kao i vremenski interval za koji ţelite da dobijete interval klknite
na dugme Naprijed.
Slika 2.23
Lista
službenika
U ovom koraku je potrebno da izaberete funkciju u polju 'Funkcija' (korisniĉku ulogu) da biste
u polju 'Lista svih sluţbenika' dobili imena svih sluţbenika koji obavljaju tu funkciju. Nakon
toga moţete odabrati jednog ili više sluţbenika u zavisnosti od toga za koga sve ţelite da
dobijete podatke u izvještaju. Nakon toga kliknite na dugme 'OK' da biste dobili izvještaj kao
na slici koja se nalazi na sljedećoj slici.

Slika 2.24
Izvještaj
Pritužbe – Statistički izvještaji (aktivno vrijeme, pasivno vrijeme, izvještaj

performansi...)
Ovaj izvještaj nam omogućava da izaberemo koji tip izvještavanja ţelimo. U okviru njega na
raspolaganju su nam:
Ukupno vrijeme rješavanja prituţbi (radni dani)

Ukupno vrijeme rješavanja prituţbi (kalendarski dani)
Aktivno utrošeno vrijeme na rješavanju prituţbi (vrijeme procesiranja)
Pasivno vrijeme pri rješavanu prituţbi (vrijeme ĉekanja)
Izvještaj komparacije performansi rješavanja prituţbi
Ovi izvještaji su analogni postojećim statistiĉkim izvještajima koji se odnose na

predmete/zahtjeve.
Na slikama koje slijede prikazan je postupak dobijanja izvještaja 'Ukupno vrijeme rješavanja
prituţbi (radni dani)'.
Dakle prvo kliknemo na izvještaj ' Prituţbe – Statistiĉki izvještaji (aktivno vrijeme, pasivno
vrijeme, izvještaj performansi...)' i dobijemo prozor 'Prituţbe-parametri izvještaja'.

Slika 2.25
Pritužbe –
parametri
izvještaja
Potrebno je izabrati izvještajni period, kao i vrstu izvještaja. U ovom sluĉaju je izabran
izvještaj 'Ukupno vrijeme rješavanja prituţbi (radni dani)'. Kliknuti na dugme Naprijed.
Slika 2.26
Pritužbe –
parametri
izvještaja
koraci u rješavanju
Izabrati ţeljene korake na koje ţelite da se odnosi izvještaj, te kliknuti na dugme Naprijed.
Slika 2.27
Pritužbe –
parametri izvještaja
Lista službenika

Nakon što izaberete sluţbenike sa ponuĊene liste kliknite na dugme 'OK' da biste dobili
izvještaj.
Slika 2.28
Pritužbe –
parametri
izvještaja
Lista službenika
Svi ostali tipovi izvještaja koji se mogu dobiti u okviru 'Prituţbe – Statistiĉki izvještaji' se
dobijaju na apsolutno isti naĉin kao i ovaj gore opisani izvještaj.
o stanju rješavanja predmeta po osobama, tako da ga ovdje nećemo objašnjavati.
Isto vaţi kao za prethodni izvještaj.
o predmetima u rokovniku, tako da ga ovdje nećemo objašnjavati.

Izvještaji iz ove grupe trebaju da budu dostupni samo Naĉelnicima op(ć)ština što se
podešava prilikom administriranja, podešavanja globalnih korisniĉkih dozvola. (Vidi dio
Administriranje, Dodavanje novog korisnika). Osobe kojima su dostupni izvješaji 3. nivoa
imaju tu privilegiju da mogu da biraju Organizacionu jedinicu za koju ţele da dobiju izvještaj,
za razliku od korisnika izvještaja 2. nivoa koji ne mogu birati Org. jedinice, već samo vide
svoju organizacionu jedinicu.
Ako kliknete mišem na ikonu Izvještaji 3. nivoa, sa desne strane na listi podataka ćete dobiti
ponuĊenu listu izvještaja 3. nivoa:
Predmeti – Dnevni izvještaj, predmeti koji izlaze iz istorijskih limita varijacije
Predmeti –Dnevni izvještaj, predmeti kojima istiĉe zakonski rok rješavanja
Dnevni izvještaj – Aktivno utrošeno vrijeme provedeno na rješavanju predmeta i prituţbi po
osobama (sati)
Prituţbe – Pregled predloţenih preventivnih akcija
Slika 3.1
Pokretanje
izvještaja
3. nivoa
Pokretanje svakog od ponuĊenih izvještaja se vrši markiranjem izvještaja, jednostavnim

pozicioniranjem strelice miša na ţeljeni izvještaj (jedan klik lijevim dugmetom miša), zatim
duplim klikom ili koristeći opciju Otvori izvještaj iz gornjeg lijevog ugla trake sa alatima. (Vidi
otvaranje izvještaja 2. nivoa).

Predmeti – Dnevni izvještaj, predmeti koji izlaze iz istorijskih limita varijacije
Pomoću ovog izvještaja Naĉelnici op(ć)ština mogu izvršiti pregled svih onih zahtjeva
(procesa) ĉije je vrijeme rješavanja duţe ili kraće od prosjeĉnog, razvrstanih po odjeljenjima.
Vrlo je bitno naglasiti da i ovaj izvještaj obuhvata samo procese kojima je definisana putanja
kretanja na opciju ˝Automatska putanja˝ (Vidi dio klasifikacija).
Proces pristupa, otvaranja i kreiranja ovog izvještaja je identiĉan prethodnim izvještajima.

Nakon što pregledaju izvještaj sa predmetima koji izlaze iz istorijskih kontrolnih limita
naĉelnici općina mogu, ukoliko se slaţu sa obrazloţenjem i poduzetom korektivnom akcijom,
izbrisati odreĊeni predmet iz ovog izvještaja. Ukoliko nisu zadovoljni poduzetom akcijom i
obrazloţenjem, mogu kontaktirati naĉelnika odjeljenja i traţiti dodatne informacije.
Slika 3.2
Odabir
parametara za
kreiranje
izvještaja
Predmeti – Dnevni izvještaj, predmeti kojima ističe zakonski rok rješavanja
Pomoću ovog izvještaja moguće je izvršiti selekciju svih onih izvještaja, u okviru svih
organizacionih jedinica u općini (općinskih odjeljenja), kojima rok rok rješavanja istiĉe za
onoliko dana koliko mu odredimo u prvom polju za odreĊivanje parametara izvještaja kao na
slici dole. U ovom izvještaju moţete birati za koju Org. jedinicu ţelite da dobijete izvještaj.

Slika 3.3
Odabir parametara za
kreiranje izvještaja
U ovom sluĉaju smo za ovaj izvještaj odabrali predmete ĉiji rok rješavanja istiĉe za
maksimalno jedan dan. Klikom na dugme OK dobićemo listu traţenih izvještaja.
Slika 3.4
tabela izvještaja
Dnevni izvještaj – Aktivno utrošeno vrijeme provedeno na rješavanju predmeta i

pritužbi po osobama (sati)
Pomoću ovog izvještaja Naĉelnici op(ć)ština mogu izvršiti pregled provedenog vremena
utrošenog na rješavanje odreĊenog zahtjeva tj. procesa po osobama na odreĊeni dan po
odjeljenjima. U našem primjeru se radi o pregledu za osobe iz odjeljenja finansija. Vrlo je

bitno naglasiti da i ovaj izvještaj obuhvata samo procese kojima je definisana putanja
kretanja na opciju ˝Automatska putanja˝ (Vidi dio klasifikacija).
Slika 3.5
Odabir
odjeljenja i
osoba
Nakon odabira odreĊenog dana za koji traţimo ovaj izvještaj, otvaranjem kalendara pomoću
strelice na kraju polja ˝datum˝, te odabira osoba, ĉekiranjem kvadratića ispred njihovog
imena, otvaramo izvještaj klikom na OK.
Slika 3.6
Izgled
izvještaja
Pritužbe – Pregled predloženih preventivnih akcija
Ova svrsta izvještaja nam pokazuje pregled svih predloţnih preventivnih akcija u vezi sa
prituţbama koje su podnesene u odreĊenom vremenskom intervalu. Dakle kad pokrenemo
ovu vrstu izvještaja pojaviće se prozor kao na donjoj slici:
Slika 3.7
Parametri
izvještaja

Dakle potrebno je da zadamo odgovarajući vremenski interval u kojem će biti prikazane sve
preventivne akcije koje su predloţene od strane uprave. Potom kliknemo na dugme 'OK' i
tada će se pojaviti izvještaj sa ţeljenim podacima:
-Preventivna akcija
-Podnosilac
-Primalac prijedloga
-datum
Slika 3.8
Tabela
izvještaja
Ovaj izvještaj nam daje informacije na koliko je predmeta pojedina osoba radila u
izvještajnom periodu. Potrebno je izabrati registar (ili ostaviti polje prazno i obuhvatiti sve
registre), zatim odabrati izvještajni period, zatim odabrati ţeljenu organizacionu jediicu, ili ih
izabrati sve, i odabrati taĉno onu osobu (ili više njih) za koje ţelimo dobiti izvještaj i
odštampati izvještaj.
Slika 3.9
Parametri
izvještaja

Slika 3.10
Izvještaj o stanju rješavanja predmeta po osobama Izvještaj o efikasnosti po
radnicima
Ovaj izvještaj daje mogućnost uvida u informacije, koliko se puta u zadatom izvještajnom
periodu sluţbenik (uposlenik lokalne uprave) bavio obradama predmeta (koliko je puta radio
na predmetu). Ono što je veoma vaţno znati kad je ova vrsta izvještaja u pitanju jeste da
ovde nećete dobiti informacije na koliko je predmeta sluţbenik radio u zadatom vremenskom
intervalu, već koliko je puta predmet (predmeti) došao njemu na obradu (zato što se jedan te
isti predmet njemu moţe vraćati više puta na obradu).
Kad pokrenete ovaj izvještaj pojaviće se prozor 'Izvještaj', kao na donjoj slici:
Slika 3.11
Zadavanje parametara
izvještaja

U polju 'Registar' podešavate iz kojeg registra ţelite da dobijete podatke. Ukoliko ne
izaberete nijedan registar tada ćete dobiti informacije iz svih registara.
Podesite ţeljeni izvještani period i izaberite ţeljenu organizacionu jedinicu kojoj uposlenici
(za koje ţelite da dobijete informacije) pripadaju. Ukoliko ĉekirate (štrihirate) opciju 'Ukljuĉi
podorganizacione jedinice' tada će se na listi odgovorna osoba pojaviti i osobe koje pripadaju
podorganizacionim jedinicama, dakle onim koje su podreĊene organizacionoj jedinici koju
smo izabrali.
imena svih korisnika Docunova 2 programa bez obzira kojoj org. jedinici pripadaju. Kad
ukljuĉite ovu opciju, tada nemate mogućnost da birate ţeljenu organizacionu jedinicu.
Vaţno je još napometi da ove mogućnosti biranja organizacionih jedinica (kao i ukljuĉivanja
svih organizacionih jedinica) imate samo ukoliko ovaj izvještaj pokrenete sa 3. nivoa
izvještaja. Ukoliko ovaj izvještaj pokrenete sa 2. nivoa (što znaĉi da ste šef) onda nećete
moći birati org. jedinicu već ćete moći vidjeti samo svoju organizacionu jedinicu (i naravno
sve sluţbenike koji joj pripadaju, pa i samoga sebe). Ukoliko ovaj izvještaj otvorite sa 1.
nivoa, tada ćete moći dobiti informacije samo za sebe.
U koloni 'Odgovorna osoba' će se pojaviti lista osoba za koje ţelite da dobijete da dobijete
informacije u izvještaju. Ĉekirajte (štrihirajte) kvadratić pored imena osobe za koju ţelite da
dobijete izvještajne podatke.
Nakon što ste postavili parametre izvještaja moţete kliknuti na dugme 'OK' i pojaviće se
izvještaj, kao na sljedećoj slici.
Slika 3.12
Izvještaj o efikasnosti po
radnicima

Kolona 'Predmeti preneseni iz prethodnog izvještajnog perioda' daje podatke (za svakog
posebnog sluţbenika) o predmetima koji su preneseni iz prethodnog izvještajnog perioda.
Kolona 'Predmeti zaprimljeni u toku izvještajnog perioda (prihvaćeni)' daje podatke o tome
koliko je puta radnik u zadatom vremenskom intervalu kliknuo na dugme 'Prihvati'.
Kolona 'Ukupno predmeta na rješavanju' daje podatke o tome koliko je predmeta sluţbenik
rješavao u zadatom vremenskom intervalu. To je u stvari zbir prve dvije kolone.
Kolona 'Završeni predmeti' daje podatak o koliko je predmeta sluţbenik rješio. Konkretno
koliko je puta kliknuo na dugme 'Pošalji'.
Kolona 'Neriješeni predmeti na kraju prethodnog izvještajnog perioda' daje podatke o tome
koliko je datom sluţbeniku ostalo predmeta na rješavanju.
Kolona 'Kreirani predmeti' daje podatke o tome koliko je dati sluţbenik kreirao predmeta.
Ovaj izvještaj nam daje uvid u predmete u rokovniku, tj koliko predmeta ima u rokovniku u
svakom registru posebno ili u svim registrima.
TakoĊe i kod ovog izvještaja u polju 'Registar' podešavate iz kojeg registra ţelite da dobijete
podatke. Ukoliko ne izaberete nijedan registar tada ćete dobiti informacije iz svih registara.
Podesite ţeljeni izvještani period i izaberite ţeljenu organizacionu jedinicu kojoj uposlenici
(za koje ţelite da dobijete informacije) pripadaju. Ukoliko ĉekirate (štrihirate) opciju 'Ukljuĉi
podorganizacione jedinice' tada će se na listi odgovorna osoba pojaviti i osobe koje pripadaju
podorganizacionim jedinicama, dakle onim koje su podreĊene organizacionoj jedinici koju
smo izabrali.
Slika 3.13
Zadavanje parametara
izvještaja

U ovom izvještaju imamo slijedeće kolone: Naziv predmeta, datum stavljanja predmeta u
rokovnik, Rok ĉuvanja u rokovniku, Prekoraĉenje roka ĉuvanja u rokovniku, Razlog stavljanja
predmeta u rokovnik i Osoba koja je stavila predmet u rokovnik.

DIO VII Postavke Docunova 2 programa
1. Metodologija za pravilan setup programa Docunova2
Ova metodologija daje jasne upute kako treba izvršiti podešavanje od samog poĉetka
programa Docunova 2. ovaj dio se striktno odnosi samo na sistem administratora (IT-a), jer
će jedino on moći pristupiti dijelovima programa koji sluţe za ova podešavanja koja ćemo
ovde opisati.
Prije samog poĉetka podešavanja programa potrebno je imati kompletnu dokumentaciju koja
sadrţi sljedeće podatke.
1.
Imena svih uposlenika u općini koji uĉestvuju u procesu prijema, delegiranja (tj.
razvrstavanja predmeta koja rade šefovi), obrade, rješavanja, potpisivanja i arhiviranja
predmeta (zahtjeva). Dakle imena i prezimena svih uposlenika koji treba da budu korisnici u
Docunova 2 sistemu, kao i opis poslova koje obavljaju i naziv radnog mjesta. Potom
korisnike razvrstati po korisniĉkim grupama (korisniĉke grupe su definisane u dokumentu
'Permisije za grupe korisnika u Docunova 2' koji ste dobili uz ovo upustvo za upotrebu
programa).
2.
-Nazivi procesa (predmeta) koji se rješavaju u općini.
-Organizaciona jedinica (koja je zaduţena za rješavanje predmeta).
-Registar (registar-knjiga u koju je smješeten predmet u Docunovi 2).
-Klasifikaciona oznaka.
-Zakonski rok rješavanja.
-Prilozi i akti potrebni za rješavanje predmeta.
-Putanja (automatska putanja po kojoj će se kretati predmeti). Napomena: do imena putanje
ćemo doći koristeći sljedeći princip, npr:
Urb/NO-Obr-Arhiva , ovo znaĉi da je prvi korak u putanji naĉelnik odjeljenja Urbanizma i

prostornog ureĊenja, drugi korak je obraĊivaĉ (dakle referent koji se bavi rješavanjem
predmeta) i treći korak je radnik u Šalter Sali. Dakle ime putanje će direktno upućivati na
korake koje ta putanja sadrţi. Više podataka o davanju imena putanjama se moţe naći u
dijelu metodologije gdje se opisuje postupak imenovanja putanja.
Nakon što smo prikupili sve podatke koji su nam potrebni za podešavanje programa
Docunova 2, moţemo pristupiti poslu. Dakle prelazimo na metodologiju podešavanja
Docunova 2 programa.
Metodologija:
1.1. Unos organizacione strukture
Na samom poĉetku potrebno je prije svega unijeti Organizacione jedinice (odjeljenja) koje se
nalaze u datoj općini (Npr. Odjeljenje opšte uprave, Naĉelnik općine, Odjeljenje za
urbanizam i prostorno ureĊenje...). dakle potrebno je unijeti kompletnu organizacionu
strukturu općine.

1.2. Kreiranje funkcija
Nakon što je završen unos Organizacionih jedinica pristupamo kreiranju funkcija/uloga koje
će biti dodijeljenje korisnicima. Radi jako velikog obima ovih korisniĉkih funkcija/uloga ovdje
u ovom prikazu metodologije iz praktiĉnih razloga nećemo ih sve prikazivati, već ćemo uraditi
za primjer listu funkcija/uloga za odjeljenje Urbanizma i prostornog ureĊenja , kao i za
odjeljenje Naĉelnik općine, te funkcije/uloge koje se odnose na radnika za prituţbe.
Urbanizam: (ovo je primjer funkcija koje ćete kreirati za sve org. jedinice osim za
organizacionu jedinicu Naĉelnik općine i Skupština općine)
Urb – Prijem
Urb – Delegiranje (šefovi)
Urb – Obrada1
Urb – Obrada 2
Urb – Inspekcija
Urb – Arhiva
Podrazumjeva se da ćete ovaj postupak ponoviti za sva ostala odjeljenja/sluţbe (tj. Glavne
organizacione jedinice, dakle 01, 02, 03, 04, ......dok to nećete raditi za podorganizacione
jedinice), naravno umjesto prefiksa 'Urb' koji smo u ovom primjeru koristili vi ćete da stavite
prefiks koji odgovara organizacionoj jedinici za koju kreirate funkcije/uloge. TakoĊe se
podrazmujeva da onim org. jedinicama koje nemaju inspektore u svom sastavu nećete
kreirati funkciju 'Prefiks - Inspekcija'.
Sve ove funkcije treba da pripadaju onoj organizacionoj jedinici ĉiji je prefiks stavljen ispred
imena funkcija. (Npr. ukoliko org. jedinica Urbanizam i prostorno ureĊenje ima broj 04, to
znaĉi da sve funkcije koje nose prefiks 'Urb' treba da pripadaju toj '04' organizacionoj
jedinici). Pogledajte odjeljak ovog uputstva za korištenje Docunova 2 programa 'DIO III
Administriranje > Dodavanje nove funkcije'.
Naĉelnik općine:
Naĉelnik – Prijem
Naĉelnik – Naĉelnik općine
Naĉelnik – Obrada1
Naĉelnik – Obrada2
Naĉelnik – Arhiva
Sve ove funkcije treba da pripadaju Naĉelnikovoj organizacionoj jedinici.
Skupština općine:
SO – Prijem
SO – Sekretar SO
SO – Predsjednik SO
SO – Obrada1
SO – Obrada2
SO – Arhiva
Sve ove funkcije treba da pripadaju organizacionoj jedinici Skupštine općine.

Pored ovih funkcija takoĊe je potrebno da kreirate i nekoliko opštih funkcija koje neće imati
nikakav prefiks i koje će pripadati Naĉelnikovoj organizacionoj jedinici.
Opšte funkcije:
- Općina TA i TA (Vi ćete umjesto 'TA i TA' upisati ime svoje općine)
- Šefovi
- Obrada
- Info pult
Princip dodjele ovih funkcija je sljedeći:
-Svakom Docunova 2 korisniku ćete dodijeliti opštu funkciju 'Općina TA i TA', bez obzira
kakva je njegova uloga u procesu rješavanja predmeta, tako da nadalje to nećemo više
spominjati (jer se to podrazumjeva).
-Svakom Docunova 2 korisniku koji se bavi šefovskim poslovima (bilo da je glavni šef
organizacione jedinice, ili šef neke podorganizacione jedinice) dodijelićete opštu funkciju
'Šefovi'. Pored toga ćete mu dodijeliti i funkciju 'Prefiks – Delegiranje (šefovi)'. Ukoliko se šef
kojim sluĉajem bavi obradom predmeta (ali još jednom napominjemo, samo ukoliko se zaista
bavi obradom predmeta) tada ćete mu dodijeliti i opštu funkciju 'Obrada', a takoĊe i funkcije
'Prefiks – Obrada1' i 'Prefiks – Obrada2'. Naravno vi ćete umjesto ovde upotrijebljene rijeĉi
Prefiks iskoristiti funkciju sa odgovarajućom skraćenicom (tj. onom kojoj taj korisnik pripada).
-Svakom Docunova 2 korisniku koji se bavi obradom predmeta treba da dodijelite opštu
funkciju 'Obrada' i naravno obraĊivaĉke funkcije iz njegove organizacione jedinice
(odjeljenja/sluţbe), dakle 'Prefiks – Obrada1' i 'Prefiks – Obrada2'.
-Radniku koji radi na Info-pultu ćete dodijeliti opštu funkciju 'Info pult'.
-Inspektori. Korisnicima Docunova 2 programa koji su inspektori treba dodijeliti opštu funkciju
'Obrada' , a takoĊe i funkciju 'Prefiks - Inpekcija'. naravno (još jednom ćemo napomenuti)
umjesto ove rijeĉi prefiks vi treba da stavite skraćenicu organizacione jedinice kojoj on
pripada.
-Naĉelniku općine ćete da dodijelite funkciju 'Naĉelnik – Naĉelik općine'.
-Sekretaru Skupštine općine ćete da dodijelite fukciju 'SO – Sekretar SO', a ukoliko se on
bavi obradom predmeta tada ćete mu dodijeliti i obraĊivaĉke funkcije (vaţi isti princip koji
smo već objasnili kod dodjeljivanja funkcija šefovima koji se bave obradom predmeta).
-Prijem predmeta. Onim radnicima koji rade na šalter sali i koji vrše unos predmeta u ruĉni
protokol i u Docunova 2 program treba dodijeliti sve prijemne funkcije. Šta to znaĉi? To znaĉi
da ćete tom radniku dodijeliti sve funkcije 'Prefiks - Prijem' za sve organizacione jedinice. To
znaĉi ako imate po pravilniku (općinskoj organizacionoj strukturi) 10 glavnih org. jedinica da
će taj prijemni radnik imati svih 10 tih prijemnih funkcija, naravno sa odgovarajućim
prefiksom (Pod uslovom da on vrši prijem za sve te organizacione jedinice. Ukoliko ne vrši
prijem predmeta za sve org. jedinice, onda mu treba dati samo one prijemne funkcije od onih
org. jedinica za koje on stvarno vrši prijem).
-Arhiva. Radnicima koji vrše arhiviranje predmeta (kroz Docunova 2 program) treba dodijeliti
sve arhivarske funkcije (isti princip po kojem smo prijemnim radnicima dodijelili sve prijemne
funkcije). Dakle dodijeliti funkciju 'Prefiks - Arhiva' i tako za sve organizacione jedinice.
1.3. Kreiranje korisniĉkih grupa i pojedinaĉnih korisniĉkih naloga
Kreiranje korisniĉkih grupa i pojedinaĉnih korisniĉkih naloga (po principu jedan pojedinaĉni
korisniĉki nalog za zvakog uposlenika općine koji će koristiti Docunova 2 program,
ponaosob) u programu Docunova 2. Potrebno je kreirati korisnika, dati mu korisniĉko ime i
lozinku, dodijeliti mu odgovarajuće funkcije/uloge, kao i organizacionu jedinicu. Svi korisnici
će biti razvrstani po korisniĉkim grupama. Korisniĉke grupe su date na sljedećoj listi:

Naĉelnik općine i njegovi zamjenici
Šefovi organizacionih jedinica (glavni šefovi)
Šefovi podorganizacionih jedinica
Administratori
Prijem predmeta
Arhiviranje
Prituţbe
Inspektori
Obrada predmeta
Info pult
VoĊenje popisa akata
Ĉitanje popisa akata
Ove korisniĉke grupe ćemo kreirati u sljedećem koraku, a u ovom koraku ćemo dati
informacije o funkcijama/ulogama koje treba dodijeliti korisnicima.
Svi korisnici će biti razvrstani po korisniĉkim grupama i svoje permisije (dozvole šta smiju da
vide i šta smiju da rade) će ostvarivati (uglavnom) kroz pripadnost odreĊenoj grupi (po
potrebi jedan korisnik moţe biti i pripadnik više grupa).
Sad je potrebno prije svega kreirati korisnike, tj. njihove korisniĉke naloge (najprije im dati
korisniĉko ime i lozinku), dodijeliti ih odgovarajućoj Oganizacionoj jedinici (odjeljenju), te im
dodati ogovarajuće funkcije/uloge.
Dodjeljivanje funkcija/uloga će biti vršeno na gore opisani naĉin (pod taĉkom br. 2, stavka
princip dodjele funkcija).
Nakon što su kreirani korisnici i nakon što su im dodijejene odgovarajuće Organizacione

jedinice, a takoĊe i odgovarajuće funkcije/uloge, potrebno je korisnike razvrsti po
odgovarajućim korisniĉkim grupama.
1.4. Davanje dozvola na grupe.
Dakle u ovom koraku je potrebno kreirati korisniĉke (kako smo to malo prije objasnili i
definisali) grupe sa sljedećim imenima:
Naĉelnik općine i njegovi zamjenici

Šefovi organizacionih jedinica (glavni šefovi)
Šefovi podorganizacionih jedinica
Administratori
Prijem predmeta
Arhiviranje
Prituţbe
Inspektori
Obrada predmeta
Info pult
VoĊenje popisa akata
Ĉitanje popisa akata
Dozvole koje ćemo postaviti na ove grupe su date u dokumentu 'Permisije za grupe korisnika
u Docunova 2' i to oznaĉene su pod stavkom 'Dozvole za datu grupu korisnika (globalne
permisije)'. Sad kad imamo kreirane korisniĉke grupe izvršićemo dodavanje pojedinaĉnih
korisnika u te grupe. Na ovaj naĉin ćemo obezbijediti da korisnici ostvaruju sve svoje

permisije (Globalne permisije) kroz pripadnost korisniĉkoj grupi (a nikako pojedinaĉno, osim
u nekim specijalnim sluĉajevima).
1.5. Davanje dozvola na registre
U ovom koraku ćemo uraditi davanje dozvola na registre za korisniĉke grupe. U dokumentu
koji se zove 'Permisije za grupe korisnika u Docunova 2' imamo pod stavkom 'Dozvole za
datu grupu korisnika (dozvole na registre)' date permisije koje korisniĉke grupe treba da
imaju na registrima.
Znaĉi potrebno je prije svega dodati postojeće korisniĉke grupe na svaki postojeći registar, a
nakon toga postaviti dozvole na te grupe.
1.6. Dodavanje klasifikacionih oznaka.
U ovom koraku je potrebno sa unaprijed pripremljene liste unijeti sve klasifikacione oznake
koje treba da se naĊu u aplikaciji Docunova 2, tj. one klasifikacione oznake koje su
propisane zakonom.
1.7. Kreiranje putanja
U ovom koraku ćemo objasniti princip kreiranja putanja po kojima će se kretati

procesi/predmeti koji se rješavaju u općini.
Putanju moţemo nazvati na sljedeći naĉin:
Urb/NO – Obr – NO – Obr - Arhiva
– Ovaj naĉin davanja imena putanjama ima svoju prednost u tome što se direktno iz imena
putanje vidi koji su koraci koji ĉine ovu putanju. Dakle u gonjem sluĉaju (tj. iz ovog primjera
naziva putanje) vidimo da će se ta putanja sastojati od 5 koraka. I to, prvi korak je Naĉelnik
odjeljenja urbanizma (koji u ovom sluĉaju delegira/razvrstava predmet), drugi korak je
ObraĊivaĉ predmeta, tj. Referent koji vrši obraĊivanje predmeta i donošenje rješenja, treći
korak je opet Naĉelnik odjeljenja urbanizma (koji u ovom sluĉaju potpisuje predmet, tj.
kreirano rješenje), ĉetvrti korak je opet ObraĊivaĉ predmeta kojem se vraća potpisano
rješenje i koji treba da ga dostavi stranci (i ĉeka ţalbeni rok) i peti korak je radnik šalter-sale
koji radi na arhiviranju predmeta.
- Potom ćemo ovoj novonapravljenoj putanji dodijeliti i odgovarajuće korake (po

odgovarajućem redoslijedu). Znaĉi prvo ćemo ovoj putanji za prvi korak dodijeliti
funkciju/ulogu 'Urb – Delegiranje (šefovi)' (to se odnosi na 'NO' iz naziva putanje (1. korak)),
zatim ćemo kao drugi korak dodijeliti funkciju/ulogu 'Urb – Obrada1' (to se odnosi na 'Obr' iz
naziva putanje (2. korak)), kao treći korak ćemo dodijeliti funkciju/ulogu 'Urb – Delegiranje
(šefovi)' (to se odnosi na ono ponovljeno 'NO' iz naziva putanje (3. korak)), kao ĉetvrti korak
ćemo dodijeliti funkciju/ulogu 'Urb – Obrada1' (to se odnosi na ono ponovljeno 'Obr' iz naziva
putanje (4. korak)) i kao peti korak dodijelićemo funkciju/ulogu 'Urb – Arhiva' (to se odnosi na
'Arhiva' iz naziva putanje (5. korak)).
Naravno, ukoliko se ukaţe potreba moţemo kreirati i putanju kao što je sljedeća (dakle
skraćenu):

Urb/NO – Obr – Arhiva
Primjećujete da u ovoj putanji imamo samo 3 koraka, tj. izbacili smo u odnosu na prethodnu
putanju 2 koraka i to korak kad Naĉelnik odjeljenja potpisuje rješenje i korak kad se
ObraĊivaĉu vraća potpisani predmet. Sad imamo dvije putanje i po potrebi moţemo da
biramo koju ţelimo da koristimo (u zavisnosti od toga da li Naĉelnik odjeljenja ţeli da
uĉestvuje u procesu rješavanja i potpisivanja predmeta ili ne).
Dakle na ovaj naĉin (koristeći ovu metodu imenovanja i kreiranja putanja) moţemo izbjeći
mnoge probleme koji se u praksi mogu javiti u vezi sa proslijeĊivanjem predmeta
odgovarajućim osobama.
Kao primjer navešćemo i putanju koju moţe koristiti inspektor u odjeljenju za Urbanizam, a
ona je prikazana ispod:
Urb/NO – Insp - Arhiva
Vidimo da se putanja sastoji od 3 koraka, od kojih se prvi korak odnosi na delegiranje

predmeta od strane naĉelnika odjeljenja, drugi korak se odnosi na Inspektora u odjeljenju za
Urbanizam, a treći na arhivu.
Dakle za prvi korak ćemo da dodamo funkciju/ulogu 'Urb – Delegiranje (šefovi)' , a za drugi
korak ćemo da dodamo funkciju/ulogu 'Urb - Inspekcija' i naravno za treći korak funkciju 'Urb
- Arhiva'.
1.8. Postavljanje permisija (dozvola) na putanjama.
Ovo se odnosi na postavljanje permisija na funkcije/uloge koje predstavljaju pojedine korake

na putanji.
Dakle permisije na putanjama (tj. koracima na putanjama) postaviti u skladu sa instrukcijama
koje imamo u dokumentu 'Permisije za funkcije na putanjama u Docunova 2'.
1.9. Kreiranje unaprijed definisanih predmeta/procesa.
I na kraju nam je ostalo da u Docunova 2 sistem unesemo imena svih procesa/predmeta

(usluga) koji se rješavaju u općini. Tu listu moramo imati već spremnu (o tome smo govorili
na poĉetku ovog dokumenta) gdje su pored imena procesa/predmeta izdefinisani i svi ostali
podaci koji su nam potrebni za pravilno i kompletno definisanje procesa u Docunova 2. Dakle
potrebi su nam takoĊe i podaci:
-Naziv predmeta/procesa
-Organizaciona jedinica
-Zakonski rok rješavanja predmeta
-Klasifikaciona oznaka
-Registar u koji smješamo predmet
-Putanja (sa definisanim koracima kao što smo naveli u ovom poglavlju)
-Lista priloga i akata zakonom propisanih za predmet.


Uputstvo Za Korištenje DocuNove

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

Uputstvo Za Korištenje DocuNove

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Uputstvo Za Korištenje DocuNove

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

B

Uputstvo za korištenje programa DocuNova 2 1

10. Prebacivanje/Transfer predmeta ................................................................ 75

Uputstvo za korištenje programa DocuNova 2 2

Uputstvo za korištenje programa DocuNova 2 3

Razumijevanje korisniĉkog interfejsa

Interfejs Docunova-e je podijeljen na 5 funkcionalnih cjelina:

Glavni meni i traka s alatima

Uputstvo za korištenje programa DocuNova 2 4

3 Prilagođavanje izgleda programa

Docunova posjeduje potpunu funkcionalnost Windows korisniĉkog interfejsa koji se moţe

Da biste iskljuĉili neki dio programa pratite sljedeće korake:

Na meniju odaberite opciju Izgled

Na meniju odaberite opciju Izgled

Uputstvo za korištenje programa DocuNova 2 5

Na meniju odaberite opciju Izgled

Da biste dodali novu preĉicu potrebno je da pratite sljedeće korake:

Ako Lista alata nije prikazana (ukljuĉena), tada je treba ukljuĉiti

Uputstvo za korištenje programa DocuNova 2 6

7. Alat za pretraživanje (Traži – standardna pretraga)

Uputstvo za korištenje programa DocuNova 2 7

Pretraţivanje po datumu podnošenja (Datum podnošenja).

Kao što vidite sa slike pretraţivanje moţete da vršite po datumu podnošenja

Pretraţivanje po podnosiocu predmeta (Podnosilac).

Pretraţivanje po uposlenicima (Zaposlenik).

Uputstvo za korištenje programa DocuNova 2 8

Pretraţivanje po nazivu predmeta (Predmet)

Ova opcija omogućava pretraţivanje po nazivu predmeta. Na slici vidimo da moţemo

8. Alat za pretraživanje (Napredna pretraga)

Postoje 4 osnovna krijterija pretrage a to su:

Za svaki od ovih kriterija biramo dvije kategorije predmeta, a to su:

- status predmeta: nearhivirani (znaĉi aktivni) ili arhivirani i

Uputstvo za korištenje programa DocuNova 2 9

8.1. Osnovni podaci

Uputstvo za korištenje programa DocuNova 2 10

Poslednji parametar pretrage je pretraga po konkretnom predmetu, gdje sa liste odaberemo

8.2. Konaĉni statusi

Ista logika se primjenjuje i sa „Ostalim podacima“ i sa „Taksama“. Kao i kod pretrage po

Uputstvo za korištenje programa DocuNova 2 11

Uputstvo za korištenje programa DocuNova 2 12

Prva kategorija je pretraţivanje predmeta po vremenu arhiviranja pa tako moţete ukljuĉiti

Uputstvo za korištenje programa DocuNova 2 13

8.5. Štampa rezultata pretrage

Dovoljno je kliknuti na dugme „Štampaj“ i dobićete formu za štampanje trenutnih rezultata

Uputstvo za korištenje programa DocuNova 2 14

Upišemo tekst zaglavlja i podnoţja, odaberemo poravnanje u margini, poravnanje na vrhu,

Uputstvo za korištenje programa DocuNova 2 15

9. Eksportovanje (izvoz) podataka

Export svih predmeta iz grida

Saĉuvate dokument negdje na raĉunar.

Uputstvo za korištenje programa DocuNova 2 16

Dalje ide „Next“ i „Finish“.

Uputstvo za korištenje programa DocuNova 2 17

Export samo označenih predmeta iz grida (multiselect)

Postupak se razlikuje samo na poĉetku kada se izvrši selektovanje predmeta, ostatak je

Uputstvo za korištenje programa DocuNova 2 18

11. Mijenjanje šifre (lozinke)

Uputstvo za korištenje programa DocuNova 2 19