Bosna i Hercegovina

Federacija Bosne i Hercegovine

Kanton Sarajevo
Gazi Husrev-begova medresa

Maturski rad iz Kiraeta

Metode učenja Kur'ana

napamet

Mentor: Učenica:
Hfz. prof. Omer Zulić Envera Huskić

Sarajevo, juni, 2015. godina

SADRŽAJ

SADRŽAJ .......................................................................................................................................1
1. UVOD ..........................................................................................................................................2
2. RAZRADA..................................................................................................................................3
2.1. KUR’AN-POSLJEDNJA BOŽIJA OBJAVA ......................................................................3
2.2. KUR’AN U ŽIVOTU MUSLIMANA ..................................................................................3
2.3. INSTITUCIJA HIFZA U ISLAMU ......................................................................................4
2.4.METODE UČENJA KUR’ANA NAPAMET .......................................................................4
1. UČENJE KUR’ANA PO REDU ..........................................................................................4
2. UČENJE PO KRUGOVIMA (TURSKA METODA) .........................................................6
3. METODA KRUŽENJA .......................................................................................................6
4. UZBEKISTANSKA METODA ...........................................................................................7
5. UČENJE S KOLEGOM .......................................................................................................7
2.5. OPĆE ODREDBE I PRAVILA UČENJA KUR’ANA NAPAMET ....................................7
1. ISKREN NIJET I DOBAR MOTIV.....................................................................................7
2. ODABIR ADEKVATNOG MUHAFFIZA .........................................................................8
3. UČENJE U MLADOSTI......................................................................................................8
4. UČENJE U ADEKVATNOM VREMENU .........................................................................9
5. UČENJE U ADEKVATNOM PROSTORU ........................................................................9
6. UČENJE IZ ODGOVARAJUĆEG MUSHAFA..................................................................9
7. KONTINUIRANO UČENJE ...............................................................................................9
8. RAZUMIJEVANJE NAUČENOG ......................................................................................9
9.DOVA UPUĆENA ALLAHU DŽ.Š...................................................................................10
2.6. NAGRADE KAO MOTIVACIJA ZA UČENJE KUR’ANA NAPAMET ........................10
3. ZAKLJUČAK ..........................................................................................................................11
LITERATURA .............................................................................................................................12

1
 ‫ٱﻟر ۡﺣ َﻣ ٰـ ِن ﱠ‬
‫ٱﻟر ِﺣ ِﯾم‬ ‫ِﺑ ۡﺳ ِم ٱ ِ ﱠ‬
1. UVOD
Hvaljen neka je Allah, dž.š., Stvoritelj svega stvorenog, Vladar svega čemu je dušu podario,
Vječni i Plemeniti tvorac. Zahvala pripada Allahu dž.š. na njegovim blagodatima prema
stvorenjima kao i na uputi koju im je podario. Allahov rahmet neizmjeran je, ljudskim
stvorenjima neprestižan i njegova veličina nepojmljiva je. Među mnogobrojnim Allahovim
nimetima prema stvorenjima jedan od najvećih jeste slanje Kur'ana. Kur'an je neiscrpan vodič,
vječna uputa, utjeha u svakoj tuzi, smiraj duše u njenom nemiru i riješenje za svaki problem.
Sama Božanska riječ stoljećima se prenosi, ljubomorno čuva i neupitno opstoji među
muslimanima širom svijeta neovisno o njihovoj rasnoj, etičkoj i teritorijalnoj pripadnosti kroz
instituciju hifza Kur'ana. Osoba koja pristupi sistemskom procesu pamćenja Kur'ana pristupa i
potpuno drugačijem načinu života od dotadašnjeg. Učenje hifza zahtjeva mnogobrojna odricanja,
promjene dotadašnjih životnih navika kao i precizan raspored dnevnih aktivnosti. Sve ovo
zahtijeva primjenjivanje određenih metoda kako bi pamćenje Kur'ana bilo efektivno. Sama riječ
metoda podrazumjeva put tj. način stizanja do određenog cilja. Odabir prave metode tokom
procesa učenja hifza može imati presudnu ulogu, te je potrebno posvetiti posebnu pažnju ovom
segmentu učenja hifza. Još od prvih dana po dolasku Objave, pa sve do danas mslimani širom
svijeta tragaju za metodom koja je najbolja za njih. Vremenom se pojavljuje niz različitih
metoda. Ovaj rad ima za cilj predstaviti najčešće korištene metode pri učenju hifza, njihove
bitne karakteristike, kao i način na koji se one primjenjuju. Jedan dio ovog rada biće posvećen
davanju osnovnih informacija o Kur'anu, vrijednosti, kao i tradiciji njegovog učenja i pamćenja.
Pored toga biće govora i o osnovnim pravilima kojih se treba pridržavati osoba koja uči Kur'an
napamet.

2
 2. RAZRADA
2.1. KUR'AN-POSLJEDNJA BOŽIJA OBJAVA

Kur'an je posljednja Božija knjiga dostavljena ljudima preko Muhameda, a.s., u noći Lejletu-l-
kadr, 610. godine.

Kur'an nije objavljen odjedanput. Njegovo objavljivanje trajalo je dvadeset i tri godine. Razloge
ovoj postupnosti treba tražiti u povodima objave Kur'ana.1 Jedan dio objavljen je u Mekki, dok je
drugi dio objavljen u Medini. U početku su ga ljudi samo učili napamet, a kasnije su ga počeli i
zapisivati. Kur’an sadrži 30 džuzeva, 604 stranice, 114 sura i 6236 ajeta.

Kur'an je glavni izvor svega islamskog učenja. Musliman da bi mogao obavljati jednu od
osnovnih vjerskih dužnosti-namaz, treba da nauči napamet koliko-toliko kur'anskog teksta.2

Poslanik s.a.w.s kaže: "U Kur'anu su vijesti o onome što je bilo prije vas i navješća onoga što će
biti poslije vas, kao i sud o onome što je među vama. On je jasni govor i nije lakrdija. Ko napusti
Kur'an iz oholosti - Allah će ga uništiti! Onoga ko traži uputu u nečemu drugom, Allah će u
zabludi ostaviti! Kur'an je Allahovo čvrsto uže, on je mudra opomena i pravi put. Strasti ga ne
mogu iskriviti, niti ga jezici mogu izmijenti. Njega se učeni ne mogu zasititi, niti se on stalnim
ponavljanjem može istrošiti…”3

2.2. KUR’AN U ŽIVOTU MUSLIMANA

Prema islamskom učenju, među najbolja, najvrjednija i najdragocjenija djela ubraja se i učenje
Kur'ana, bilo da ga učimo danju ili noću, u namazu ili izvan namaza, napamet ili gledajući u
Mushaf, sjedeći ili ležeći, okrenuti prema Kibli ili u nekom drugom pravcu.4 Kur'anski sadržaj
obiluje porukama i poukama kao i naredbama i zabranama, a koji imaju za cilj sreću pojedinca
kako na dunjaluku, tako i na ahiretu, te generalno uputu za cijelo čovječanstvo.

Odnos muslimana prema Kur’anu uvjetuje i definira sam odnos prema Allahu dž.š. Za pravog
vjernika, učenje Kur’ana predstavlja poseban ibadet kojim se duhovno hrani, za kojim žudi i koji
mu nikada ne može dosaditi. Vođeni tim osjećajem, od prvih dana Objave muslimani su učili i
pamtili kur'anski tekst djelomično ili u cijelosti. Muhammed, a.s., pamtio je ono što bi mu melek
Džibril donosio i ne bi zaboravljao, a potom bi to prenosio na druge, koji su s oduševljenjem
slušali i srčano prihvatali Allahov govor, pamteći ga i čuvajući od zaborava.

Iz ovog svega jasno je vidljivo da Kur’an ima posebno mjesto u životima muslimana i da je
odnos muslimana prema Kur’anu jedan od primarnih u njihovim životima. Shodno tome,
pamćenju Kur’ana tj. njegovom učenju napamet, pridaje se velika pažnja u islamu.

1 Dr. Ramić, J. Povodi objave Kur’ana, El Kalem, Sarajevo, 1990, 6 str.

2 Hfz. Traljić, M. “Tedžvidi na bosanskom jeziku”, Tedžvid pravila o učenju Kur’ana, El Kalem, Sarajevo, 1997, 205 str.
3
Et-Tirimizi, I. Darul-hadis, br. 2906, 172 str.
4
Hfz. dr. Fazlić, F. Tedžvid pravila o učenju Kur’ana, El Kalem, Sarajevo, 1997, 11 str.

3
 2.3. INSTITUCIJA HIFZA U ISLAMU

Pod terminom hifz misli se na proces memorisanja kur’anskog teksta u cjelosti ili nekog
njegovog djela. 5 Hifz jezički znači: čuvanje, zaštita, pamćenje, memorisanje, zadržavanje,
obustavljanje, konzerviranje, oprez, pridržavanje, očuvanje, održanje.6 Osoba koja nauči Kur’an
u cjelosti naziva se hafiz. Riječ hafiz dolazi od arapskog glagola ‫ﯾﺤﻔﻆ‬-‫ ﺣﻔﻆ‬što znači čuvati, paziti,
bdijeti nad, motriti, brinuti se o, zaštititi.7

Prvi čovjek podučen Kur’anu bio je Muhamed s.a.w.s. od strane njegovog učitelja meleka
Džibrila, po naredbi Svevišnjeg. Od tada, kontinuirano, stoljećima, muslimani širom svijeta
njeguju tradiciju učenja Kur’ana napamet. Pored titule i nagrada koje su obećane hafizima
Kur’ana, oni imaju i veliku odgovornost. Hafiz treba imat uvid u vrijeme u kojem živi i
iskvarenost njegovih savremenika, te ih upozoravati na njihovu vjeru, pokazujući im pravi put.
Također treba biti zainteresiran za popravljanje stanja u društvu.8

Važnost učenja Kur’ana napamet od najranije dobi čovjekova života ističu mnogobrojni islamski
učenjaci. Iako je učenje u mladosti najefetiktivnije, to ne znači da i osobe starije dobi ne mogu
pristupiti procesu učenja hifza. Bez obzira na uzrast, spol, etičku i rasnu pripadnost, hifz u
životima svih muslimana predstavlja najčasniju titulu, čijim se vlasnicima iskazuje najveće
poštovanje. Proces pamćenja Allahovih riječi slojevit je, dugotrajan i zahtjeva mnogo strpljenja.

2.4. METODE UČENJA KUR’ANA NAPAMET

Postoji više metoda učenja Kur'ana napamet. Neke od najpoznatijih i najčešćih su:

1. UČENJE KUR’ANA PO REDU

Po ovoj metodi kandidat uči Kur'an redom, dakle, onako kako je ustrojen u Mushafu. Ta metoda
dobra je u slučaju kada kandidat razumije arapski jezik, tako da može povezivati značenje ajeta.
Također, ako bi se desilo da kandidat odustane od učenja hifza (ne uspije u cijelosti završiti hifz),
onda ima zaokružene cjeline (sure, hizbove, džuzove) koje je naučio napamet, što je, svakako,
veoma korisna stvar. Ashabi su govorili za onoga ko bi naučio suru El-Bekare i Ali' Imran
napamet "da je velik u njihovim očima".

Tokom memorisanja Kur’anskog teksta, potrebno je napraviti sistem kojim ćemo pamtiti
određeni dio teksta Kur’ana. Metoda koju iznosi Šejh Abdulmuhsin El-Kasim9 odlikuje se nad
drugim metodama jačinom hifza kao i kratkoćom vremena, tj. praktikujući ovu metodu, čovjek
će završiti brzo Kur’an učeći ga po redu, a uz to njegov hifz Kur’ana bit će izuzetno čvrst.

On preporučuje slijedeći način učenja Kur’anskog teksta:

5 Hfz. Čehić, I. “Hifz i motivacija za učenje”, Glasnik (5-6) 2014, El Kalem, Sarajevo, 2014, 434 str.
6
Muftić, T. Arapsko-bosanski riječnik, El Kalem, Sarajevo, 2004, 311 str.
7
Muftić, T. Arapsko-bosanski riječnik, El Kalem, Sarajevo, 2004, 311 str.
8 Kerzun, A. Pristup Kur’anu, El Kalem, Sarajevo, 2010, 68 str.
9
Šejh Abdulmuhsin El-Kasim radi kao imam i hatib Poslanikove s.a.w.s džamije.

4
1. Učiti prvi ajet dvadeset puta.
2. Učiti drugi ajet dvadeset puta.
3. Učiti treći ajet dvadeset puta.
4. Učiti četvrti ajet dvadeset puta.
5. Zatim ova četiri ajeta, od prvog do četvrtog, učiti dvadeset puta.
6. Nakon toga učiti peti ajet dvadeset puta.
7. Učiti šesti ajet dvadeset puta.
8. Učiti sedmi ajet dvadeset puta.
9. Učiti osmi ajet dvadeset puta.
10. Učiti ova četiri ajeta, od petog do osmog ajeta, dvadeset puta.
11. Zatim, svih osam ajeta, od prvog do osmog, učiti dvadeset puta.

Prije prelaska na učenje nove stranice, treba dvadeset puta proučiti predhodno naučenu, kako bi
se još jednom dobro utvrdila prethodna stranica. Nakon toga, treba preći na hifz nove stranice i
učiti je na spomenuti način.

Najveći nedostatak ove metode, jeste, otežano ponavljanje predhodno naučenog. Ukoliko bi
cijeli Kur’an bio naučen, sve stranicu po stranicu, kada bi se kandidat vratio na početak da
ponovi cijeli Kur’an, vidio bi da je većinu naučenog zaboravio.

Zbog toga, Šejh Abdulmuhsin El-Kasim preporučuje sljedeći način obnavljanja naučnog po ovoj
metodi. Ukoliko se u jednom danu uči napamet jedna stranica, obavezno je ponavljati četiri
ranije naučene stranice. Tako treba činiti sve dok se ne nauči prvih deset džuzeva. Kada se nauči
deset džuzeva, treba prestati s učenjem novih stranica cijeli jedan mjesec. Za to vrijeme svaki
dan treba ponavljati po osam stranica.

Nakon mjesec dana takvog ponavljanja, treba ponovo preći na učenje novih stranica. Svaki dan
učiti po jednu ili dvije stranice, shodno mogućnostima, i obavezno ponavljati osam stranica iz
prvih deset džuzeva. Tako treba činiti sve dok se ne nauči još deset novih džuzeva. Kada
kandidat bude znao dvadeset džuzeva Kur’ana, tada treba prestati s učenjem novih stranica puna
dva mjeseca. Za to vrijeme od dva mjeseca, svaki dan treba ponavljati po osam stranica
naučenog.

Kada prođu dva mjeseca ponavljanja, treba preći na učenje preostalih deset džuzeva Kur’ana.
Svaki dan učiti stranicu ili dvije, shodno mogućnostima, i obavezno ponavljati osam stranica
ranije naučenog. Kada se nauči i preostalih deset džuzeva, tj. kada se završi s učenjem cijelog
Kur’ana, treba se vratiti i ponavljati samo prvih deset džuzeva cijeli mjesec. Svaki dan treba
ponavljati po pola džuza, tj. deset stranica.

Kada prođe mjesec dana takvog ponavljanja, preći na ponavljanje drugih deset džuzeva, tj. od
desetog do dvadesetog džuza. Svaki dan ponavljti po pola džuza od desetog do dvadesetog
džuza, i čitati osam stranica od prvog do desetog džuza.

Tako postupati mjesec dana, a onda preći na ponavljanje zadnjih deset džuzeva. Svaki dan
ponavljati po pola džuza od ovih zadnjih deset džuzeva Kur’ana, i čitati osam stranica iz prvih i
osam stranica iz drugih deset džuzeva.

5
2. UČENJE PO KRUGOVIMA (TURSKA METODA)

Po ovoj metodi kandidat ne uči redom, po ustrojenom poretku u Mushafu, već slijedi drugi red.
Kur'an je podijeljen u trideset džuzova. Svaki džuz ima dvadeset stranica. Kandidat prvo uči
posljednju stranicu prvog džuza. Nakon što ga Muhaffiz presluša, uči zadnju stranicu drugog
džuza, zatim trećeg, četvrtog, petog i tako redom do kraja Kur'ana. Kada prouči posljednju
stranicu tridesetog džuza onda je završio prvi krug.

Potom se vraća na početak Kur'ana, te uči predzadnju stranicu prvog džuza uz ponavljanje zadnje
stranice. Muhaffiz ga obavezno preslušava obje stranice. Nakon toga prelazi na predzadnju
stranicu drugog džuza, uz ponavljanje zadnje, zatim trećeg, četvrtog i tako do kraja Mushafa.
Nakon toga zna dva kruga. Takvih krugova ima dvadeset.

Svaki put, uz učenje novih stranica, kandidat ponavlja stare, a mentor mu ne dozvoljava da uči
nove stranice bez ponavljanja i preslušavanja starih. Koristeći se tom metodom kandidat aktivno
obnavlja ranije naučeno gradivo, što je od suštinske važnosti u procesu učenja Kur'ana napamet.
Ova metoda daleko je svrsishodnija od drugih, jer je kandidat, jednostavno, prisiljen da uz nove
stranice ponavlja i one koje je ranije naučio.

Ovu metodu posebno koriste kandidati koji ne poznaju arapski jezik, te se ne mogu okoristiti
prednostima učenja Kur’ana po redu u smislu povezivanja Kur’anskog teksta. S obzirom da
većina kandidata s naših prostora ne poznaje arapski jezik, ova metoda daleko je
najrasprostranjenija na ovim prostorima.

Na ovaj način se Kur’an najčešće uči i u Turskoj, pa se ona često naziva i Turska metoda.

3. METODA KRUŽENJA

Ova metoda praktikuje se u Sudanu. Sama po sebi nije čudna, i ako se to može naslutiti iz njenog
imena. Ona je na neki način nova, a sastoji se od par elemenata.

Svakog učenika oko sebe učitelj podučava onom rub'u do kojeg je stigao. Kontroliše njegov
izgovor i učenje, kao i pisanje na tabli. Učitelj se nalazi u sredini halke da bi nadzirao sve.
Ovakvo učenje traje više od dva sata. Za to vrijeme svako treba naučiti svoj dio.

Poslije prve faze u kojoj učenici sjede, učitelj ih vodi u drugu fazu, da ih ne bi obuzela ljenost i
da im misli ne lutaju. Učenik se vraća na svoje mjesto poslije kontrole, a drugi dolazi, da bi na taj
način svaki od njih bio ispravljen u učenju.

Potom im se naređuje da se poredaju jedan iza drugog ukrug, a za tim počinju sa hodanjem jedan
za drugim. Učitelj stoji u sredini kruga da ih nadzire, bodri, upućuje, i opominje onog ko
pogriješi. Tokom ovog kruženja učenici obnavljaju ono što su naučili sjedeći.

6
Nakon sat vremena kruženja, učitelj im dozvoljava da sjednu. Oni po drugi put sjedaju oko
njega, sa novim elanom i jačom voljom.

4. UZBEKISTANSKA METODA

Ova metoda je primijenjena u nekim od bivših sovjetskih republika, poput: Kirgistana,

Kazahstana… Najraširenija je u Uzbekistanu.

Učenik pred muhaffizom čita stranicu s početka Kur'ana. Muhaffiz mu zada da 300 puta pročita
stranicu gledajući u Mushaf. Poslije toga muhaffiz ga preslušava i zadaje mu novu stranicu, i
tako sve do kraja Mushafa. Kada završi sa hifzom, učitelj mu naređuje da pročita Kur'an još 150
puta. Ako u svemu ovome uspije, bude prozvan "učačem hafizom".

5. UČENJE S KOLEGOM

Onaj ko želi da uči hifz koristeći ovu metodu, mora preduzeti sljedeće korake.

Izabrati jednog kolegu koji je također zainteresovan za hifz. Dogovoriti se za termin koji je
odgovarajući. Ako to ne može biti poslije sabaha, što je preporučljivo, onda se dogovoriti o
susretima svakog dana između akšama i jacije.

Dogovoriti se sa kojom će se gradivom početi. Potom oba kandidata trebaju otvoriti Mushaf i
jedan treba proučiti ajet. Drugi neka sluša i prati u svom Mushafu. Zatim neka i drugi prouči taj
ajet. Zatim prvi uči bez gledanja, pa isto to uradi i drugi.

Onda treba preći na drugi ajet i ponoviti ovaj postupak sa ostalim ajeti ma na stranici. Zatim
preći na povezivanje, sve dok ne osjete da su dobro savladali stranicu.

Poslije ovog na red dolazi provjera. Neka jedan bude učitelj, a drugi učenik. Treba mijenjati
uloge. Preporučljivo je da “učitelj” zabilježi greške koje je kolega napravio, da bi ih kasnije
mogao ispraviti i da ih ne bi ponavljao.

2.5 OPĆE ODREDBE I PRAVILA UČENJA KUR’ANA NAPAMET

1. ISKREN NIJET I DOBAR MOTIV

Osoba koja želi naučiti Kur’an napamet treba zanijetiti da to čini radi Allaha i Njegovog
zadovoljstva, a ne radi nekog dunjalučkog interesa. Neophodno је da učač Kur'ana svojim
učenjem ne nastoji postići ovosvjetsku materijalnu korist, niti položaj, ugled, prestiž među
vršnjacima, pohvalu ljudi, skгetanje pažnje nа sebe, ili Ьilo što slično tome.10

10 En-Nevevi, J. Adabi učenja Kur'ana, El-Kalem, Sarajevo, 1998, 27 str.

7
U Kur’anu se kaže: “Onome ko bude želio nagradu na ovom svijetu daćemo je, ali mu na ahiretu
nema udjela”.11

Jedno od najvećih sredstava za postizanje tog cilja, jeste jak motiv. Motiv treba svakodnevno
povećavati i nadograđivat jer on olakšava sam proces učenja hifza. U tome ima veliku ulogu i
Muhaffiz koji treba buditi motiv u kandidatu kada on posustane.

2. ODABIR ADEKVATNOG MUHAFFIZA

Ovo je jedan od osnovnih činilaca u procesu hifza. Muhaffiz je osoba koja svakodnevno bdije
nad kandidatom i preslušava njegovo učenje, ali i odgaja učenika kroz učenje hifza. Veza sa
Muhaffizom se ne bi trebala zanemariti.12

Kur'an se u prvom redu bazira na podučavanju. Podučavanom je u početku potreban učitelj koji
će uputiti i predočiti optimalne metode hifza kandidatu. Jako је poželjno da učitelj brižljivo
podučava učenike, dajući im pгednost nad vlastitim životпim potгebama koje nisu neophodne,
da srce apsolutno rastereti i usmjeri podučavanju učenika, da posebnu pažnju obгati na
гazumijevanje kuг'anskih ajeta, srazmjerno sposobnostima svakog učenika; da ne sputava
učenika koji može naučiti više od zadatog, i da druge ne opterećuje preko njihove mogućnosti,
pri čеmu ćе pohvaliti vrijednog učenika, uz uvjet da javna pohvala ne izazove umišljenost i
samodivljenje, а blаgо pгekoгiti nemarnog tako da nе bi prestao učiti Kur'an napamet.13

Uloga muhaffiza je da bude potpora svome učeniku u poteškoćama sa hifzom, ali i drugim
životnim problemima koji bi mogli utjecati na napredovanje u memorisanju kur’anskog teksta.
Na taj način nastaje posebna duhovna veza na relaciji učitelj-učenik, koja ostaje do kraja
ljudskog života.14

Nužno je da učenik bude ponizan prema učitelju, makar učitelj bio mlađi od njega, manje poznat
ili slabijeg porijekla. Učenik treba biti poslušan svome učitelju, od njega treba tražiti savjete i
prihvatati njegovo mišljenje. Prema učitelju se treba odnositi sa puno poštovanja.15

3. UČENJE U MLADOSTI

Poznato je da je um djece čistiji, zato što ona nisu opterećena problemima i obavezama. Zato, da
bi Kur’ani Kerim bio neizbrisiv u memoriji, jako je bitno iskoristiti životnu priliku da se Kur’an
nauči u djetinstvu. Učenje u mladosti je kao klesanje u kamenu, a učenje u starosti kao pisanje po
vodi.

Hafiz mr. Mensur Malkić kaže: “…pa je potrebno da od najranije dobi djecu usmjerimo na
učenje Kur’anskih sura, i da se radujemo slušajući ih kako iz Kur’ana izgovaraju ajete zajedno sa

11 Aš-Šura, 20.
12
Hfz. Čehić, I. “Hifz i motivacija za učenje”, Glasnik (5-6) 2014, El Kalem, Sarajevo, 2014, 437 str.
13 En-Nevevi, J. Adabi učenja Kur'ana, El-Kalem, Sarajevo, 1998, 34 str.
14
Hfz. Čehić, I. “Hifz i motivacija za učenje”, Glasnik (5-6) 2014, El Kalem, Sarajevo, 2014, 437-438 str.
15
Hfz. Kehić, A. “Vrijednosti hifza i ponašanje hafiza Kur’ana”, Glasnik (1-2) 2015, El Kalem, Sarajevo, 2015, 12 str.

8
svojim, dječijim pjesmicama. U tom dobu naučeni ajeti i sure ostavit će neizbrisiv trag na
njihovim čistim dušama i srcima. Te sure ujedno su osnova i najbolji temelj za njihovo buduće
druženje s Kur’an-i kerimom…”16

4. UČENJE U ODGOVARAJUĆEM VREMENU

Čovjek ne treba učiti u stanju napetosti i uznemirenosti. Treba se pogoditi vrijeme kada je
okolina tiha, a duša odmorna i bezbrižna. Praksa je potvrdila da je najbolje učiti u zoru i nakon
sabaha. Razlog tome je to što su u to vrijeme misli čiste, a tijelo odmorno.

5. UČENJE U ODGOVARAJUĆEM PROSTORU

Poželjno da mjesto ne bude pretrpano slikama, rezbarijom, ukrasima i predmetima koji odvraćaju
pažnju. Bolje je da mjesto bude što zatvorenije, pod uslovom da je vazduh svjež i čist, nego da se
uči na polju, među drvećem ili u bašti. Na takvim mjestima pogled se zamajava i luta. Lijepo je
da se Kur’an uči na čistom odabranom mjestu, zbog čega jedna grupa učenjaka tvrdi da је to
najbolje činiti u džamiji, jer је džamija simbol čistoće i mjesto gdje se ona nalazi ima posebnu
časnost.17 Najbolje je učiti Kur'an u sjedećem položaju, sa skrušenošću i razmišljanjem o ajetima,
a nikakve smetnje nema učiti ga stojeći ili ležeći, jer se prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.w.s.,
učio Kur'an ležeći na krilu Aiše, r.a.18

6. UČENJE IZ ODGOVARAJUĆEG MUSHAFA

Učiti treba iz jednog Mushafa, ne treba prelaziti na drugo izdanje, da se u mozgu ne bi

pomiješala mjesta ajeta. To je zato što se slika ajeta urezuje u pamćenje prema njegovom
položaju na stranici.

7. KONTINUIRANO UČENJE

Treba odredit jedan dio dana za učenje, pa i nakratko, ako nismo u mogućnosti na duži period.
Kontinuitet je bitan u svakom poslu kojeg radimo i jedino tako ćemo postić uspijeh. Kur’an se
vrlo lahko zaboravlja u slučaju da se ne ponavlja, zbog toga je imperative kontinuiranog učenja
još strožiji.

U hadisu koji prenosi Ebu Musa El- Eš’ari od Poslanika a.s. se kaže: "Stalno se svraćajte na
Kur’an, jer, tako mi Allaha u čijoj је ruci moja duša, Kur’an se brže izmiče nego deve iz svog
jurala!" 19

8. RAZUMIJEVANJE NAUČENOG

Jedno od važnih pravila jeste da čovjek, što je moguće više, razumije to što uči. Pod
"razumijevanjem" se misli na razumijevanje prizora koje se uče. Kada se dođe do nepoznate

16
Hfz. mr. Malkić, M. „Življenje s Kur'an-i kerimom“, Takvim 2013, El Kalem, Sarajevo, 2012, 145 str.
17 En-Nevevi, J. Adabi učenja Kur'ana, El-Kalem, Sarajevo, 1998, 61 str.
18 Hfz. Haračić, N. Propisno učenje Kur’ana, Innehulhaqq, Sarajevo, 2011, 179 str.
19 En-Nevevi, J. Adabi učenja Kur'ana, El-Kalem, Sarajevo, 1998, 53 str.

9
riječi trebalo bi prelistati Kur’anske riječnike kako bi se saznalo njeno značenje. Tada će se ona
urezati u pamćenje i bit će lakše sjetiti se tih ajeta drugom prilikom, uz Allahovu pomoć.

9. DOVA UPUĆENA ALLAHU DŽ.Š.

Priklanjanje Allahu dž.š. olakšava svaku poteškoću. Oslanjanje na Allaha dž.š., traženje pomoći
od Njega u poteškoćama u hifzu, jeste najbolji lijek. Često učenici nakon nekog vremena popuste
u učenju radi nekog sporednog problema, kojih danas ima dosta. l pored poznavanja ovih pravila
i metoda učenja Kur'ana, nikako im ne ide naprijed. U tom stanju nema boljeg lijeka od
priklanjanja Allahu, stajanja pred Njim, utapanja u pokornost Njemu i iskrene dove u najbolje
vrijeme, a to je zora.

2.6. NAGRADE KAO MOTIVACIJA ZA UČENJE KUR’ANA NAPAMET

Mnogobrojne su koristi od učenja Kur’ana i vrjednost samog učenja i pamćenja neprocjenjiva je.
Blagodati pripremljenje za hafize Kur’ana očituju se kako na dunjaluku, tako i na ahiretu.

Darimi bilježi da je Vehb Ez-Zimari rekao: “Kome Allah, dž. š, omogući da nauči Kur'an
napamet, pa ga on bude danju i noću učio i bude radio po njegovim odredbama, Allah, dž. š., će
ga na Sudnjem danu proživjeti u društvu meleka i vjerovjesnika”.20

Prenosi Ebu-Hurejre r.a., da je Poslanik a.s., rekao: “Na Sudnjem danu bit će doveden učač
Kur'ana, pa će Kur'an reći: "Gospodaru, omogući mu da na glavu stavi krunu plemenitosti".
Nakon toga će reći: "Gospodaru, povećaj mu i omogući da odjene ogrtač plemenitosti". Nakon
toga će reći: "Gospodaru, budi njime zadovoljan" i Allah, dž. š, bit će zadovoljan njime i bit će
mu rečeno: "Uči Kur'an i uspinji se u Džennetu", pa će mu za svaki proučeni ajet biti povećan
stepen u Džennetu”.21

Pored samog hafiza Kur'ana, posebnu nagradu dobit će njegovi roditelji, koji će biti ogrnuti
svečanim plaštom, čija ljepota nadilazi čitav dunjaluk, i sve što je na njemu, jer su vodili brigu i
usmjeravali svoje dijete.

U predaji od Mu’aza el Džuhejnija prenosi se da je Resulullah s.a.w.s rekao: “Ko god uči Kur’an
i radi onako kako Kur’anu traži, njegovi roditelji će na Sudnjem danu imati krunu na glavi, čija
će svijetlost biti ljepša i jača od sunčeva sjaja kad sija u dunjalučkim kućama! Pa ako je takva
sunčeva svijetlost u vašim kućama, šta onda mislite o onome koji se po Kur’anu vlada?”22

Velike su blagodati koje Allah ukazuje robu, koji pamti njegove riječi i postupa. Obećane nam
blagodati treba iskoristit kao najbolji motiv pri pamćenju Kur’ana, kao i u prevazilaženju
mnogobrijnih teškoća i nedaća koje nam otežavaju dolazak do cilja.

20
El-Kurtubi, A. Edž-džami’il Ahkami-l-Kur’an, 40 str.
21 Hadis bilježe Tirmizi i Hakim i hasen je.
22
Šejhu l-hadis mevlana Kandehlevi, M. Koristi od dobrih djela, El Kalem, Sarajevo, 2014, 321 str.

10
 3. ZAKLJUČAK
Učenje hifza dugotrajan je i mukotrpan proces, koji za sobom povlači veliku odgovornost,
izuzetnu disciplinu, ali i neizmjernu čast i nagradu.23 Otkako je objavljena posljednja Allahova,
dž. š., objava-Kur’an, muslimani širom svijeta teže ka njenom pamćenju. Pamćene Kur’ana u
cjelosti, veoma je teško, i zbog toga zahtijeva primjenu određenih metoda. Najrasprostranjenije
metode su metoda učenja Kur’ana napamet po redu i metoda učenja Kur’ana napamet po
krugovima. Metoda učenja Kur’ana po redu ima prednosti za one koji razumiju arapski jezik i
koji povezuju značenje naučenog gradiva. Pored prednosti ona ima i svoj nedostatak, koji se
ogleda u otežanom ponavljanu naučenog tokom samog procesa učenja. Shodno tome, neophodno
je posvetiti posebnu pažnju očuvanju naučeonog gradiva kao i sistemu ponavljanja. Pored ove
metode, raprostranjena je i tzv. Turska metoda učenja po krugovima, u kojoj kandidat uči zadnje
stranice od svakog džuza, potom predzadnje i tako do kraja. Postoji još mnogo metoda kojim se
koriste ljudi koji žele naučiti Kur’an napamet, poput metode kruženja koja je rasprostranjena u
Sudanu ili načina učenja Kur’ana u Uzbekistanu. Nekim ljudima više odgovara učenje u društvu,
tako da upražnjavaju takvu metodu. Pored metoda potrebno je pridržavati se i određenih pravila,
poput kontinuiranog učenja, odabira adekvatnog Mushafa, mentora, vremena i prostora u kojem
se uči. Tokom procesa učenja potrebna je adekvatna motivacija koja će kandidata podsticati na
učenje i olakšavati mu put ka cilju. Najbolja motivacija trebale bi da budu nagrade koje Allah
dž. š., obećava hafizima. Koliko god bili različiti putevi ka postajanju čuvara Časne knjige, svi
vode istom cilju, a to je zadovoljstvo Uzvišenog Allaha, dž.š.

23 Hfz. Čehić, I. “Hifz i motivacija za učenje”, Glasnik (5-6) 2014, El Kalem, Sarajevo, 2014, 442 str.

11
 LITERATURA:
1. Kur’an, prijevod Besim Korkut.
2. Glasnik (1-2) 2015, Rijaset islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, El Kalem, Sarajevo, 2015.
3. Glasnik (5-6) 2014, Rijaset islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, El Kalem, Sarajevo, 2014.
4. Takvim 2013., Rijaset islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, El Kalem, Sarajevo, 2012.
5. El Gavsani, hfz. dr. Jahja bin Abdurrezzak: Kako ćeš naučiti Kur’ani Kerim, /drugo izdanje/, Taibah
international, Sarajevo, 2000.
6. El-Kurtubi, Ebu Abdulah Muhamed b. Ahmed el-Ensari: Tefsir, sveobuhvatni tumač kur’anskih
poruka, /prvo izdanje/, Bookline, Sarajevo, 2013.
7. En-Nejsaburi, Ebul-Hasen Ali: Povodi objave Kur’ana, /prvo izdanje/, Bookline, Sarajevo, 2011.
8. En-Nevevi, Jahja ibn Šeref: Adabi učenja Kur’ana, /prvo izdanje/, El-Kalem, Sarajevo, 1998.
9. Fazlić, hfz. dr. Fadil: Tedžvid pravila o učenju Kur’ana, /prvo izdanje/, El Kalem, Sarajevo, 1997.
10. Halilović, hfz. dr. Safvet: Hifz-Učenje Kur’ana napamet, /drugo izdanje/, Bremust, Zenica, 2003.
11. Haračić, hfz. Nedim: Propisno učenje Kur’ana, /prvo izdanje/, Innehulhaqq, Sarajevo, 2011.
12. Kandehlevi, Šejhu-l-hadis mevlana Muhammed Zekerija: Koristi od dobrih djela, /prvo izdanje/, El
Kalem, Sarajevo, 2014., prijevod prof. dr. Džemaludin Latić.
13. Kerzun, Enes Ahmed: Pristup Kur’anu, /prvo izdanje/, El Kalem, Sarajevo, 2010.
14. Muftić, Teufik: Arapsko-bosanski riječnik, /prvo izdanje/, El Kalem, Sarajevo, 2004.
15. Ramić, dr. Jusuf: Povodi objave Kur’ana, /prvo izdanje/, El Kalem, Sarajevo, 1990.
16. http://www.cukmostar.org/Home/Text/2104
17. http://el-asr.com/tekstovi/kako-uciti-kuran-napamet/
18. http://www.iltizam.org/tekstovi/read/2243
19. http://minber.ba/index.php/kur-an-kategorija/3670-najlaki-nain-uenja-kurana-napamet-2-dio

12
Datum predaje maturskog rada:

Mišljenje mentora o radu:

Ocjena maturskog rada: ( )

Datum odbrane maturskog rada:

Komisija u sastavu: Potpis članova komisije:

1. Predsjednik:

2. Ispitivač:

3. Stalni član:

Pitanja na usmenom obrazloženju rada:

1.

2.

3.

Ocjena usmenog obrazloženja rada: ( )

Ocjena rada: ( )

13