POLITEHNIKA PULA

VISOKO TEHNIČKO – POSLOVNA ŠKOLA

INDUSTRIJSKA KONOPLJA

Seminarski rad

Predmet: Ekologija Ime i prezime: Dražen Ušić

Mentor: Goran Zgrablić, dr. sc. Simon Krizmanić

Pula, studeni 2014.

SADRŽAJ

1.UVOD......................................................................................................................................3
2.INDUSTRIJSKA KONOPLJA.............................................................................................4
2.1.Biljno porijeklo.....................................................................................................................4
2.2.Morfološka svojstva..............................................................................................................4
2.3.Svojstva kudjelje...................................................................................................................6
2.4.Proizvodi od konoplje...........................................................................................................7
2.5.Uzgoj konoplje......................................................................................................................9
3.ZAKLJUČAK......................................................................................................................11
LITERATURA........................................................................................................................12

2
1.UVOD

Konoplja (Cannabis) je rod biljaka iz porodice konoplji. Konoplja je jedna od prvih biljaka na
svijetu koju je čovjek počeo koristiti i za druge potrebe, osim za prehranu. U Kini je korištena
još prije najmanje 10.000 godina.Ranije je ovaj rod bio dijeljen na tri zasebne vrste konoplje,
dok se prema novijim spoznajama rod sastoji od samo jedne vrste, (Cannabis sativa), koja se
pojavljuje u tri podvrste:
1. Industrijska konoplja (Cannabis sativa subsp. sativa) L. - ("korisna" sativa)
2. Indijska konoplja (Cannabis sativa subsp. indica)
3. Ruderalna konoplja (Cannabis sativa subsp. spontanea, sinonimno ruderalis)
Vavilov - ruska konoplja, ili divlja konoplja. Ovisno o namjeni, razlikuju se psihoaktivne
odnosno medicinske konoplje sa sadržajem THC-a većim od 0,2% u biljci, i industrijske
(korisne) odnosno ukrasne konoplje, kod kojih je sadržaj THCa ispod 0,2%.Na otvorenim
površinama konoplja, ovisno o podvrsti, može narasti od 50 cm pa do 8 m. U Europi može
narasti najviše do oko 4 m, no visina biljke od 2 m može se smatrati realnom.Korijenje
konoplje može kod odgovarajućih uvjeta tla prodrijeti i do 140 cm u dubinu, što je bitno
dublje od korijenja drugih usporedivih "korisnih" biljki. To je bio razlog da se konoplja ranije
vrlo često sijala na iscrpljenim, "nabijenim" tlima kako bi ih se razrahlilo i po mogućnosti
pripremilo za kasniji uzgoj zahtjevnijih biljki, kao što su žitarice. Konoplja se upotrebljavala i
na područjima stepa ugroženim dezertifikacijom kako bi se tlo ne samo razrahlilo, nego i
istovremeno zasjenilo. Druge biljke su se sijale tek nakon što bi sijanje konoplje poboljšalo
kvalitetu tla.

Slika 1: Stabljike industrijske konoplje

3
4
2. INDUSTRIJSKA KONOPLJA

2.1. Biljno porijeklo

Konoplja je jednogodišnja biljka koja pripada rodu Canabis sativa. U stabljici konoplje
tijekom rasta nastaju vlakna. To je dvodomna biljka što znači da postoje muške i ženske
biljke, koje ne sazrijevaju za berbu istodobno. Kvalitenije vlakno dobiva se od muške biljke,
dok se od ženske biljke koristi sjeme, a vlakna su slabija. Mušku biljku narod je nazvao
bjelica a žensku crnica. U svijetu, tamo gdje oživljuje proizvodnja konopljinog vlakna, se sve
više usavršava uzgoj jednodomne biljke koja ima muške i ženske cvjetove. Vegeterijansko
razdoblje od sjetve do žetve ovisi o vrsti biljke, klimatskim uvjetima, sastavu tla i sl., i iznosi
od 90 do 180 dana. Stabljika pojedinih vrsta konoplje može narasti čak do visine 3,5 metra,
premda je prosječno manja. Postupci dobivanja vlakna iz stabljike zbog veće grubosti
konopljinih stabljika i mehanička preradba se provodi na grubljim i jačim strojevima.
Konopljina vlakna moguće je izdvojiti i mehanički bez močenja, ali stabljika mora biti zelena,
ne smije se osušiti. Međutim takav se postupak primjenjuje veoma rijetko. Još uvijek preteže
ručna berba i biološko močenje biljaka. Poslije grebenanja dobiju se dvije vrste vlakana:
dugovlasno kudjeljino povjesmo i kudjeljina kučina. Ova vlaka sadrže ostatke pozdera, a opip
im je tvrd i grub te se u cilju dobivanja sjaja, gipkoče i mekoće moraju omekšati gnječenjem
na strojevima s valjcima. Od 100 kg sirove stabljike dobiva se 8 do 15 kg vlakna.

2.2. Morfološka svojstva

Korijenov sustav je vretenast i čini gustu podzemnu mrežu. Može prodirati u dubinu tla i do 2
m, a u širinu do 1,5 m. Od ukupne mase biljke, na korijen otpada 8 – 10 %, stoga on ima
slabiju usisnu snagu. Korijen ženskih biljaka bolje je razvijen od korijena muških biljaka. To
je zato što muške biljke ranije završavaju vegetaciju, a ženske biljke poslije oplodnje
dohranjuju sjeme do njegova dozrijevanja, za što trebaju više hrane i vode, a to im osigurava
jači korijenov sustav.
Stabljika je uspravna, u početku nježna i zeljasta, a kasnije očvrsne, tj. odrveni. Intezivne je
zelene boje, pokrivena čekinjastim dlačicama koje kasnije otpadaju i ostavljaju vidljive
ožiljke. Šuplja je, podijeljena na nodije (koljenca) i internodije (međukoljenca). Visina
stabljike kreće se od 50 cm do 6 m, a ovisi o području uzgoja (na sjeveru je stabljika niska, a

5
na jugu visoka), tipu tla, agrotehnici i uvjetima uzgoja. Stabljika muških biljaka nešto je viša
od stabljike ženskih biljaka. Od ukupne mase biljke, ona obuhvaća oko 65 %. Debljina iznosi
oko 6 – 8 mm, a sjemenska konoplja ima stabljiku debelu više centimetara.
Na svakon nodiju (koljencu) nalaze se dva nasuprotna lista, sve do gornje trećine biljke,
odakle se počinju odvajati da bi u predjelu cvata bili gusto postavljeni.
Konoplja je dvodomna biljka, što znači da se muški cvjetovi nalaze na muškim, a ženski na
ženskim biljkama. Cvjetovi su smješteni na vrhovima stabljike i bočnih grana, imaju dulje
cvjetne peteljke, pa muške biljke imaju rahlije postavljene cvjetove u obliku grozda. Ženski
cvjetovi nemaju peteljke, oni su sjedeći.
Plod je dvokrilni orašac, okruglasto-jajolikog oblika, spljošten. Površina mu je glatka i sjajna,
a boja tamno zelena, smeđezelena, srebrnasto-siva s crnom primjesom. Masa 1 000 sjemenki
iznosi oko 20 g, a hektolitarska težina oko 50 kg.

Slika 2: Prikazuje žetvu industrijske konoplje

6
2.3. Svojsta kudjelje

Duljina

Budući da je duljina konopljinih tehničkih vlakana 1,5 do 3 metra, predugačka su za predenje,

te se režu na duljinu od oko 65 cm. Elementarna vlakna su kratka i imaju duljinu od 15 do 30
mm.

Finoća

Finoća tehničkih vlakana prvenstveno ovisi o intenzitetu grebenanja. Promjer elementarnih

vlakana iznosi 15 do 50 μm, a finoća im je od 2 do 6 dtex.

Čvrstoća

Konopljina vlakna su čvrsta te se čvrstoća nalazi u rasponu od 3,5 do 7 cN/dtex. Istezljivost

im je mala kao i kod svih stabljičnih vlakana – prekidno istezanje iznosi od 1 do 6% a mala je
i savitljivost. Stoga su proizvodi od konopljinog vlakna relativno kruti i skloni gužvanju.

Upijanje vlage

Ravnotežna vlaga pri 65% relativne vlažnosti zraka je oko 10%, a trgovačka repriza
normirana je na 12% zbog dugih nevlaknatih primjesa.

Boja vlakna

Valkna su tamnije boje od lanenih mrko žuta do smeđe, a boja i sjaj vlakna ovise o načinu
močenja i porijeklu konoplje. Više se cijene svjetlija i sjajnija vlakna. Iskuhavanjem i
bijeljenjem može se postići visoka bjelina i ugodan sjaj.

Kemijska svojstva

Ponašanje vlakna pri djelovanju kemikalija uglavnom odgovara kemijskim svojstvima već
obrađenih celuloznih, posebno lanenih vlakana.

7
Slika 3: Prikazuje kudelju od industrijske konoplje

2.4. Proizvodi od konoplje

Konoplja nalazi široku primjenu u prehrambenoj, tekstilnoj, građevinskoj i kozmetičkoj

industriji. Za prehrambene i kozmetičke proizvode koristi se samo sjeme konoplje, a za
industrijske se koristi cijela biljka. Konoplja je prirodno otporna na većinu štetnika i korova,
pri uzgoju nije potrebna uporaba pesticida i herbicida.

Važno je napomenuti da ne postoji GMO konoplja! Konoplja je 100% iskoristiva biljka,

nema otpada.

Industrijski proizvodi od konoplje:

-Rafinirano ulje od konoplje (lak, maziva, lubrikanti, boje, ljepila itd.)

-Tekstil (odjeća, jedra, platna, obuća itd.)

8
-Razni materijali od vlakana (užad, cerade, šatori, ribarske mreže, vatrogasne cijevi i oprema,
vreće, oprema za konje itd.)

-Papir i celuloza

-Građevinski materijali (beton, izolacijski materijal, izolacijske trake itd.)

-Gorivo

-Bioplastika

-Kozmetička rafinirana hidratantna ulja za njegu kože, kose i noktiju

Pored čvrstog, elastičnog i dugotrajnog platna otpornog na vodu, iz stabljike konoplje

iskoristiv je drvenasti materijal, takozvani pozder. U obliku sječke pozder može služiti kao
ogrjev, za proizvodnju papira ili izolacijskog materijala u građevinarstvu. Ovakvi proizvodi
sve više se proizvode u Europi i svijetu. U Kanadi je pokrenuta proizvodnja biogoriva u
okviru projekta Hempcar, u Portugalu je Sveučilište u Minhou osmislilo industrijsku
proizvodnju građevnih blokova od drvenastog dijela stabljike, u Americi i Europi proizvodi se
obuća i odjeća isključivo od konopljinih vlakana, a i u kombinaciji s drugim biljnim
vlaknima, poput lanenog. Ovi materijali ekološki su prihvatljvi jer su biorazgradivi i ne
djeluju negativno na ljudski organizam kao sintetički odjevni predmeti. Specijalizirana
poduzeća nude kozmetičke, prehrambene i farmaceutske proizvode proizvedene od
konopljinih sastojaka.

Slika 4: Tenisice od industrijske konoplje

9
Papirna industrija također u konoplji treba vidjeti velik potencijal. Gertjan van Roekel s
nizozemskog Sveučilišta u Wageningenu navodi da se papir prije više od dvije tisuće godina
proizvodio upravo od konopljinih vlakana. Danas samo pet posto papira u svijetu dobiva se od
konoplje, a to je papir posebne kvalitete. Papir za cigarete, filter papir, filtri za kavu, papir
nepropustan za ulje, razni umjetnički papiri u takve proizvode obavezno se dodaje određeni
postotak konopljinih vlakana. Malobrojni prerađivači konoplje za papir, za svoj proizvod
dobivaju i do četiri puta veću cijenu od papira proizvedenog od vlakana drveta.

Slika 5: Papirni proizvod od industrijske konoplje

2.5. Uzgoj konoplje

Uzgoj konoplje kao industrijske biljke ekonomski je isplativ, uspješno se može uzgajati na
našem području, europsko tržište nije zasićeno proizvodima od konoplje i u skladu je sa
suvremenim ekološkim stajalištima. Od jednog kvadratnog metra konoplje dobije se vlakna
kao od 2 do 3 kvadratna metra pamuka. Pritom je vlakno dobiveno od konoplje mekše i
cvršće i traje duplo duže nego pamučno. Na tržištu se već mogu pronaći odjevni predmeti:
majice, hlače i jakne izrađeni od konoplje. Dok pamuk zahtijeva toplu klimu i puno vode za
uzgoj, konoplja se može uzgajati u raznim klimatskim područjima, pa tako i u Hrvatskoj. Za
uzgoj konoplje ne treba puno vode i gnojiva niti zahtijeva uporabu pesticida i herbicida. Od
kvadratnog metra konoplje može se proizvesti papira koliko i od dva do tri kvadratna metera
drveta, a konopljin papir je kvalitetniji, trajniji, može se reciklirati više puta no drveni papir, a
prilikom proizvodnje papira potrebno je puno manje toksičnih kemikalija. Da bi se drvo
moglo koristiti u papirnoj industriji, mora rasti nekoliko godina. Istovremeno, konoplja je
spremna za eksploataciju nakon 120 dana. Naravno, puno je lakše saditi, održavati i
eksploatirati polje konoplje nego šumu. Proteini u konoplji su jednako hranjivi ali ekonomski
puno isplativiji od sojinih. Sve proizvode koji se rade od soje može se napraviti i od konoplje:

10
tofu, vegetarijanski burgeri, sir, ulje za salatu, sladoled, mlijeko… Od sjemenki konoplje
može se raditi brašno za izradu kruha i kolaca. A zašto se onda konoplja ne koristi u tolikoj
mjeri koliko bi trebalo? Pa glavni razlog je rat koji se vodi protiv marihuane. Iako u
industrijskoj konoplji nema THC-a, strah da ce uzgoj konoplje povećati uzgoj i uporabu
marihuane u vecini je zemalja, pa i kod nas, prevelik. U SAD-u za vrijeme drugog svjetskog
rata, kada se većina vlakana radila od konoplje, broj uživatelja marihuane nije nimalo
porastao. Svejedno, danas je u SAD-u uzgoj konoplje zabranjen.

11
3.ZAKLJUČAK

Konoplja je rod biljaka iz porodice konoplji. Konoplja je jedna od prvih biljaka na svijetu
koju je čovjek počeo koristiti i za druge potrebe, osim za prehranu. U Kini je korištena još
prije najmanje 10.000 godina. Ovisno o namjeni, razlikuju se psihoaktivne odnosno
medicinske konoplje sa sadržajem THCa većim od 0,2% u biljci, i industrijske (korisne)
odnosno ukrasne konoplje, kod kojih je sadržaj THCa ispod 0,2%. Na otvorenim površinama
konoplja, ovisno o podvrsti, može narasti od 50 cm pa do 8 m. U Europi može narasti najviše
do oko 4 m, no visina biljke od 2 m može se smatrati realnom. Pošto se zakoni u RH ponovno
olabavljuju vezano za uzgoj industrijske konoplje, a svijest o korisnosti ove biljke biva sve
veća, tako se stvorila i potražnja za proizvodima ove nevjerojatne biljke. Stvar postaje još
zanimljivija kada ljudi shvate da se od nje može napraviti preko 20000 proizvoda, zapravo je
stvar mašte i kreacije ljudi onih koji se njome bave i što će sve od nje napraviti. U RH za
uzgoj konoplje treba ishoditi dozvolu u ministarstvu poljoprivrede. Registrirajte obrt, firmu ili
opg i imate li najmanje 1 hektar zemlje, stvar uopće nije upitna. Za uzgoj će vam trebati i
certificirano sjeme za sadnju industrijske konoplje, odaberete sa liste dozvoljenih sorti. U RH
su najčešće u upotrebi Finola i Fedora 17.

Slika 6: Prikazuje list industrijske konoplje

12
LITERATURA

Knjiga

1. Maja Andrassy, Ružica Čunko : Vlakna, zrinski d.d., Zagreb 2005.

Internet

http://www.cannabio.hr/#!uzgoj/c215y

http://www.fitshop.hr/novosti/224-dozvola-za-uzgoj-konoplje-u-hrvatskoj.html

http://www.agroklub.com/sortna-lista/uljarice-predivo-bilje/konoplja-80/

http://www.herbioplus.com/#!konoplja/cakm

http://sh.wikipedia.org/wiki/Industrijska_upotreba_konoplje

13